Najmanje tri osobe su ubijene, a još sedam se vodi kao nestalo nakon napada na neformalne rudare u sjevernom Peruu na Novu godinu, saopštio je u četvrtak lokalni gradonačelnik, što je posljednji u nizu napada na male rudare zlata u ovoj andskoj zemlji.
Napad se dogodio u gradu u sjevernoj regiji La Libertad, rekao je gradonačelnik Pataza Aldo Marino za lokalnu televiziju.
Policija je ranije prijavila da je 13 rudara ubijeno u istom okrugu u maju prošle godine, dok su kriminalne bande nastojale da prošire svoju kontrolu nad tim područjem.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Troje ubijenih, sedmoro nestalih u napadu na neformalne rudare u Peruu

Najmanje 34 kandidata prijavila su se za učešće na predsjedničkim izborima u Peruu 2026. godine, saopštila je izborna komisija u srijedu, što je rekordni broj za zemlju koja je u posljednjih nekoliko godina obilježena političkom nestabilnošću.
Kandidati za izbore 12. aprila uključuju komičara, bivšeg fudbalera i Keiko Fujimori, kćerku pokojnog bivšeg predsjednika Alberta Fujimorija, koja planira kandidaturu četvrti put.
Na listi prijavljenih kandidata nalazi se i bivši desničarski gradonačelnik Lime, Rafael Lopez Aliaga, poznat kao "Porky" zbog sličnosti sa poznatim crtanim likom.
Konzervativna Fujimori ponovo će pokušati nakon kandidatura 2011. godine, 2016. i 2021. godine, kada ju je pobijedio ljevičar Pedro Kastiljo, koji je opozvan i uhapšen krajem 2022. godine.
Ostali kandidati uključuju Vladimira Serona, bjegunca od pravde i lidera marksističke partije Peru Libre koja je dovela Kastilja na vlast, popularnog komičara i imitatora bivših predsjednika Karlosa Alvareza, bivšeg golmana Džordža Forsita i Marija Vizkaru, brata zatvorenog bivšeg predsjednika Martina Vizkare.
S obzirom na visok nivo nepovjerenja u tradicionalne partije i političare, Ipsos Peru istraživanje javnog mnijenja objavljeno prošle nedjelje pokazalo je da skoro polovina Peruanaca (48 odsto) ne zna za koga da glasa, da će poništiti svoj glas ili da nemaju omiljenog kandidata.
Stoga je vjerovatno da neće biti apsolutnog pobjednika u prvom krugu izbora i da će izbori otići u drugi krug 7. juna, prema mišljenju analitičara.

Južnoamerička zemlja ruši rekorde: Čak 34 osobe se prijavile kao kandidati za predsjednika Perua

Peruanski sud je danas osudio bivšeg predsjednika te zemlje Martina Viskaru na 14 godina zatvora zbog učestvovanja u korupcijskoj aferi tokom svog guvernerskog mandata u jednoj pokrajini.
Viskara je osuđen na momentalnu zatvorsku kaznu i devetogodišnju zabranu obavljanja javne funkcije, a tužioci su zatražili 15 godina zatvora.
Sud je zaključio da je Viskara primao nezakonite isplate od kompanija u zamjenu za dodjelu ugovora za dva velika projekta, sistem za navodnjavanje i izgradnju bolnice, tokom svog mandata guvernera oblasti Mokegva.
Vlasti su optužile Viskaru da je primio oko 611.000 dolara mita od građevinskih kompanija.

Bivši predsjednik Perua osuđen na 14 godina zatvora zbog primanja mita

Predsjednik Perua Hose Heri proglasio je vanredno stanje u Limi na 30 dana, u pokušaju da zaustavi talas nasilja koji potresa zemlju i doprinosi društvenim nemirima, saopštila je danas Vlada te zemlje.
U televizijskom obraćanju, Heri je najavio da će vanredno stanje uključivati moguće raspoređivanje vojske radi podrške policiji, kao i ograničenje pojedinih ustavnih prava, uključujući slobodu okupljanja i kretanja, prenio je AP.
- Ratovi se dobijaju djelima, a ne riječima - poručio je Heri, dodavši da vlada prelazi "iz odbrane u ofanzivu" u borbi protiv organizovanog kriminala.
Od početka godine do kraja septembra u zemlji je zabilježeno 1.690 ubistava, što je porast u odnosu na 1.502 u istom periodu 2024. godine, prema podacima policije.
Ta odluka je donijeta nakon što je bivša predsjednica Dina Boluarte smijenjena 10. oktobra u procesu opoziva u Kongresu, uz obrazloženje da nije uspješno odgovorila na rastući kriminal.
Heri, koji je u to vrijeme bio predsjednik Kongresa, odmah je preuzeo funkciju šefa države.
Demonstracije su prerasle u nasilje, u kojem je jedan civil izgubio život, a oko 100 osoba je povrijeđeno, uključujući više policajaca i novinara.
Uprkos nemirima, Heri je poručio da ne planira da podnese ostavku.
Protesti, koji traju već mjesec, počeli su zahtjevima za veće plate i bolje penzije za mlade, ali su se proširili na šira pitanja, kao što su borba protiv korupcije, rastući kriminal i nezadovoljstvo političkom elitom.

Peruanski predsjednik proglasio vanredno stanje u Limi zbog porasta nasilja

Zemljotres jačine pet stepeni po Rihterovoj skali pogodio je danas Peru, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki zavod (EMSC). 
 
Kako se navodi, epicentar zemljotresa bio je na otvorenom moru, nedaleko od obale Perua, prenosi Tanjug. 
 
Epicentar zemljotresa bio je na dubini od 47 kilometara. 
 
Po izjavama očevidaca objavljenim na sajtu EMSC, potres se osjetio i u glavnom gradu Perua Limi.

Peru pogodio zemljotres jačine pet stepeni

Zemljotres jačine šest stepeni Rihterove skale pogodio je danas centralni Peru, objavio je Evropski mediteranski seizmološki centar (EMSC). 
 
Epicentar zemljotresa bio je na na dubini od 89 kilometara, deset kilometara jugoistočno od grada Pukijo.

Snažan zemljotres pogodio centralni Peru

Sud u Peruu osudio je bivšeg predsjednika Alehandra Toleda na 20 godina i šest mjeseci zatvora zbog korupcije i pranja novca.
Tužioci kažu da je uzeo 35 miliona dolara mita od brazilske građevinske kompanije koja je dobila ugovor za izgradnju puta u južnom Peruu.
Toledo (78) je bio na funkciji između 2001. i 2006. godine.
Uhapšen je prije pet godina u Kaliforniji, gdje je živio i radio dugi niz godina, a prošle godine je izručen Peruu.
Brazilska kompanija Odebreht, koja je u međuvremenu promijenila ime u Novonor, priznala je da je plaćala milione dolara mita zvaničnicima širom Latinske Amerike i SAD kako bi osigurala vladine ugovore.
Sutkinja Ines Rohas rekla je da su Peruanci "vjerovali" Toledu kao svom predsjedniku, "zaduženom za upravljanje javnim finansijama" i odgovornom za "zaštitu i osiguranje ispravne" upotrebe resursa.
Umjesto toga, kako ju je citirao Asošijejted pres, on je "prevario državu".
Toledo je negirao optužbe.
Godine 2019., drugi bivši peruanski predsjednik Alan Garsija upucao se kada je policija stigla u njegovu kuću da ga uhapsi zbog optužbi za podmićivanje u koje je uključen Odebreht.
Dva druga bivša peruanska predsjednika, Pedro Pablo Kuzinski i Olanta Humala, takođe su pod istragom u slučaju Odebreht.

Bivši predsjednik Perua osuđen zbog korupcije

Fosilizovani ostaci tri mastodona iz ledenog doba otkriveni su u peruanskim Andima, a naučnici se pitaju kako su ove velike životinje stigle u tu oblast. Iskopavanja koja su počela 2019. godine otkrila su fosile, za koje se vjeruje da su stari između 11.000 i 12.000 godina, u dolini grada Čambara, oko 300 kilometara istočno od Lime. Jedan od primjeraka je gotovo kompletan i mogao bi da bude najočuvaniji mastodon u cijelom Peruu, rekao je paleontolog Ivan Meza. - Ako se pronađe lobanja, a sve ukazuje da su tu kljove – to bi imalo naučni značaj na nacionalnom i globalnom nivou - rekao je Meza. Mastodoni su bili slični takođe izumrlom mamutu, ali su imali ravnije glave i ravnije kljove. Naučnici se sada nadaju da će u toj oblasti pronaći još fosila, koji bi mogli da daju odgovore na pitanja kako i kada su mastodoni stigli u ovu oblast.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923220936_dca7da17cb9eb847d9b0ee7e9504dfe5365ff30f8f575546fd69d8eaabb842d0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240923220936_dca7da17cb9eb847d9b0ee7e9504dfe5365ff30f8f575546fd69d8eaabb842d0" data-rendition-name="original" width="1536" height="865" loading="lazy" alt="Ostatak mastodona pronađen u Peruu"> </figure>  - Riječ je o maloj površini, manjoj od jednog hektara. Do danas smo otkrili tri primjerka, sa mogućnošću da ih bude više, i od drugih vrsta životinja - rekao je Meza. Stručnjaci smatraju da su mastodoni vjerovatno migrirali iz Sjeverne Amerike u Južnu Ameriku u potrazi za hranom i vodom jer su se klimatski uslovi promijenili.

U peruanskim Andima pronađeni fosili tri mastodona iz ledenog doba

Američki vojni zvaničnici obavijestili su predsjednika SAD Donalda Trampa da će do subote blizu Irana stići dovoljno američkih aviona i brodova za početak vazdušnih udara, saznaje britanski list Telegraf.
Ove sedmice, u američke baze na Bliskom istoku stiglo je još oko 50 borbenih aviona.
Stigli su i avioni za dopunu goriva u vazduhu i drugi pomoćni avioni.
Očekuje se da će u roku od nekoliko dana do istočnog Mediterana stići i druga udarna grupa brodova, predvođena nosačem aviona "Džerald Ford".
Nosač "Abraham Linkoln" je iz Južnog kineskog mora već stigao blizu Irana.
Ako Tramp izda naređenje, brojne snage SAD u regionu omogućiće da bombardovanje Irana traje nedjeljama, piše Telegraf.
Zajedno sa raketnom odbranom koju su SAD postavile u svoje baze na Bliskom istoku tokom proteklog mjesec, avioni i brodovi treba da služe i kao odbrana američkih saveznika u regionu i Izraela od iranskih balističkih raketa.
Još nije poznato da li je Tramp odlučio da napadne Iran.
Neki američki mediji ranije su objavili da bi američki predsjednik uskoro mogao da donese upravo takvu odluku.
Politički sajt Aksios je u srijedu na osnovu izjava više neimenovanih zvaničnika javio da je Trampova administracija sve bliža napadu na Iran.
Jedan Trampov savjetnik, koji je želio da ostane anoniman, izjavio je američkom mediju da predsjednik SAD gubi strpljenje.
- Šefu postaje dosta svega. Neki u njegovom okruženju mu savjetuju da ne ulazi u rat sa Iranom, ali mislim da je vjerovatnoća za udar u narednih nekoliko nedjelja 90 odsto - rekao je neimenovani Trampov savjetnik, dok su dva anonimna izraelska zvaničnika navela da se vlada Izraela, koja forsira promjenu režima u Iranu, priprema za scenario da rat počne u roku od nekoliko dana.
Dvije runde pregovora predstavnika SAD i Irana postigle su samo veoma ograničen napredak, a većina analitičara ne predviđa da će dvije strane pronaći zajednički jezik, navodi britanski list.
Iako američke trupe neće biti raspoređene u Iranu, analitičari vjeruju da Pentagon možda računa da bi ubijanjem i degradiranjem dovoljnog broja ključnih rukovodilaca zemlje mogao da ubijedi manje ideološki orijentisane elemente države da otkažu poslužnost.
Procjenjuje se da bi to zajedno sa novim velikim protestima širom zemlje moglo da dokrajči Islamsku Republiku, iako malo stratega vjeruje da se to može sa sigurnošću predvidjeti, piše Telegraf.
Saša Brukman, istraživač u analitičkom centru Međunarodi institut za strateške studije, smatra da je cilj da regularna iranska vojska stane na stranu demonstranata.
- Želim da bude jasno da to nismo vidjeli u januaru, ali to bi bio plan. Vazdušni udari bi vjerovatno imali za cilj da naude komunikacionim sistemima režima, tako da ne može da komunicira i organizuje se, izjednačujući uslove (za antirežimske snage) - rekao je Brukman.

Britanski Telegraf: SAD će biti spremne za napad na Iran do subote

U Crnoj Gori i dalje postoje duboke socijalne nejednakosti i nedovoljna zaštita najugroženijih građana - upozorili su iz Akcije za ljudska prava povodom Svjetskog dana socijalne pravde.&nbsp;
Uprkos međunarodnim obavezama i ciljevima održivog razvoja do 2030. godine, država, kako ističu u ovoj nevladinoj organizaciji, nije obezbijedila ni minimum uslova za dostojanstven život svima.&nbsp;
- Socijalna davanja ostaju nedovoljna, ključne preporuke Komiteta UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava nijesu sprovedene, a izostanak strategije za borbu protiv siromaštva i pouzdanih podataka potvrđuje da država nema sistemski odgovor na rastuće siromaštvo i socijalnu isključenost - navode u Akciji za ljudska prava.
Država i dalje nema precizne i sveobuhvatne podatke o broju siromašnih, beskućnika, osoba bez adekvatnog stanovanja ili pristupa osnovnoj infrastrukturi.&nbsp;
- Bez pouzdanih podataka nema ni odgovornosti ni djelotvornih javnih politika. Posebno zabrinjava što Crna Gora još nije usvojila sveobuhvatnu Strategiju za borbu protiv siromaštva - naglasili su u Akciji za ljudska prava.
Socijalna davanja ne pokrivaju ni elementarne potrebe.&nbsp;
- Inflacija od 3,9 odsto u 2025. godini dodatno je smanjila njihovu realnu vrijednost. Za četvoročlanu porodicu ukupna mjesečna davanja iznose 227,51 euro (167,51 euro materijalnog obezbjeđenja i 60 eura dječijeg dodatka za dvoje djece, decembar 2025). Nasuprot tome, sindikalna potrošačka korpa u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2.045 eura. Socijalna davanja tako pokrivaju svega 11,4 odso iznosa potrebnog za dostojanstven život. To znači da ono što najugroženiji građani dobiju od države tokom cijele godine nije im dovoljno ni da pokriju troškove sindikalne potrošačke korpe za dva mjeseca. To pokazuje da trenutni sistem socijalne zaštite ne obezbjeđuje minimum egzistencijalne sigurnosti - kazali su u Akciji za ljudska prava.
&nbsp;Uprkos tome, Vlada Crne Gore je za 2026. godinu smanjila budžet za materijalno obezbjeđenje porodice za 500.000 eura.&nbsp;
- Smanjenje izdvajanja za najsiromašnije u uslovima rasta cijena pokazuje raskorak između deklarativnih ciljeva socijalne politike i stvarnih budžetskih prioriteta i dodatno povećava rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, posebno za djecu, osobe s invaliditetom i starije. Dodatno zabrinjava činjenica da institucije ni nakon više od decenije nijesu ispunile ključne međunarodne obaveze - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, pripremilo je Nacrt izvještaja o primjeni Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, ali taj dokument ne pruža stvarnu sliku položaja najugroženijih.
- Akcija za ljudska prava je u komentarima na nacrt izvještaja ukazala da ono ne sadrži ključne podatke potrebne za ocjenu sprovođenja preporuka koje je Crna Gora dobila još 2014. godine. Izostanak ovih podataka pokazuje da ključne preporuke nijesu sprovedene, posebno one koje se odnose na povećanje socijalnih davanja i uspostavljanje sistema praćenja ostvarivanja ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava - kazali su u Akciji za ljudska prava.&nbsp;
Dugogodišnji izostanak konkretne akcije pokazuje da država formalno prihvata međunarodne obaveze, ali ih suštinski ne sprovodi, ostavljajući najugroženije građane bez adekvatne zaštite.
- Zahtijevamo od nadležnih institucija da bez odlaganja povećaju socijalna davanja, usvoje sveobuhvatnu strategiju za borbu protiv siromaštva i uspostave pouzdan sistem prikupljanja podataka o najugroženijima, uz odgovarajuće budžetske izmjene. Socijalna pravda mora postati mjerljiv rezultat javnih politika i stvarna zaštita onih kojima je najpotrebnija - navodi se u saopštenju.
Svjetski dan socijalne pravde uspostavile su Ujedinjene nacije 2007. godine radi podizanja svijesti o jednakim šansama, socijalnoj uključenosti i borbi protiv siromaštva.

HRA: Nedovoljna socijalna davanja, bez strategije i bez pouzdanih podataka

Američku političku scenu potresa nova bura nakon što je demokratski zastupnik u Kongresu iz Kalifornije Ted Lju izjavio da nedavno pregledani, necenzurisani materijali iz slučaja Džefrija Epstina sadrže "duboko uznemirujuće" optužbe povezane s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Govoreći o dokumentima koji su stavljeni na uvid odabranim članovima Kongresa, Lju je ustvrdio da dosjei sadrže brojne reference na Trampa, uključujući i eksplicitne optužbe koje uključuju maloljetnike. Zastupnik je poručio da ovakav materijal zahtijeva hitnu i ozbiljnu istragu, kako od strane medija, tako i od nadležnih organa za provođenje zakona.
Trampova administracija je brzo i oštro reagovala, u potpunosti odbacivši ove navode. Zvaničnici su optužbe okarakterisali kao apsolutno neosnovane i isključivo politički motivisane, insistirajući na tome da u objavljenim materijalima ne postoje kredibilni dokazi koji bi predsjednika povezali s bilo kakvim kriminalnim ponašanjem.
Ovaj politički sukob eskalirao je ranije ove godine tokom saslušanja u Kongresu, kada je Lju pritiskao američku državnu tužiteljku Pem Bondi u vezi s načinom na koji su tretirane optužbe za seksualne napade koje se navodno spominju u ovim dokumentima.
Lju je postavio pitanje zašto određene prijave nisu agresivnije procesuirane te je optužio Ministarstvo pravde za ozbiljne propuste u istrazi dojava vezanih za ovaj slučaj. Takođe je kritikovao nedosljednosti u zvaničnim izjavama o obimu necenzurisanih dokumenata.
<h2>Milioni stranica istrage</h2>
Cijela kontroverza proizilazi iz implementacije Zakona o transparentnosti "Epstinovih dokumenata", koji je naložio javnu objavu miliona stranica sudskih spisa, dokumenata FBI-a i drugih materijala povezanih s pokojnim finansijerom Epstinom i njegovom kriminalnom mrežom.
Ovi dosjei spominju brojne visoke ličnosti iz svijeta politike, biznisa i međunarodnih krugova. Iako samo spominjanje imena u dokumentima ne predstavlja direktan dokaz o krivici, najnovija otkrića su ponovo podigla političke tenzije u Vašingtonu.
Dok Lju tvrdi da američka javnost zaslužuje potpunu transparentnost i odgovornost dok vlasti nastavljaju objavljivati dodatne materijale, Tramp i njegovi saveznici poručuju da su optužbe isključivo klevetničke. Očekuje se da će se pritisak na Ministarstvo pravde i zakonodavce dodatno pojačati u narednim danima kako se bude analiziralo sve više dokumenata.

Kongresmen pročitao tajne Epstinove dokumente, odmah zatražio istragu protiv Trampa: "Pominju se maloljetnici"

Bivši princ Endrju Mauntbaten-Vindzor koji je danas uhapšen, optužen je da je gledao kako Gislejn Maksvel "vezuje djevojčicu uzrasta od šest do osam godina za sto i muči je električnim šokovima", prenio je portal express.co.uk.
Kako su naveli, vjeruje se da su se ove tvrdnje pojavile u Epstinovim dosijeima, koje je navodno iznijela anonimna osoba.
Takođe se navodi da su i drugi muškarci sa Endrjuom prisustvovali mučenju djevojčice.
Ova tvrdnja, koja se pojavila u Epstinovim dosijeima objavljenim prije samo nekoliko sedmica, navodi da se mučenje dešavalo u Frogmor kotidžu u Vindzoru, zdanju koje je bilo bivši dom princa Harija i Megan Markl.
Naime, Endrju se u ovu kuću preselio nakon što mu je stariji brat, kralj Čarls, početkom oktobra prošle godine naredio da napusti kraljevsku rezidenciju zbog veza sa Epstinom.
Princ Hari i Megan Markl su u Frogmor kotidžu stanovali između aprila 2019. i marta 2020. godine.
Policija Sarija poziva građane da dostave sve informacije o tvrdnjama o trgovini ljudima i seksualnim napadima nakon odvojenih optužbi relevantnih za taj okrug.
Policija je saopštila da je saznala za redigovani izvještaj u kojem se navodi da je do trgovine ljudima i seksualnih napada na maloljetnike došlo u selu Virdžinija Voter između 1994. i 1996. godine.
Takođe je navedeno da nakon pregleda svih dokumenata nisu pronađeni dokazi za ove navode.
- Nakon pregleda naših sistema koristeći ograničene informacije koje su nam dostupne, nismo pronašli dokaze da su ovi navodi prijavljeni policiji. Molimo svakoga ko ima informacije u vezi sa ovim navodima da nam to prijavi putem interneta ili na broj 101. Sve prijave o zlostavljanju djece i seksualnom zlostavljanju shvatamo ozbiljno i, ukoliko dobijemo nove informacije, uključujući one iz dosijea objavljenih u SAD, detaljno ćemo ih istražiti - saopštio je portparol policije.
Endrju Mauntbaten-Vindzor je ranije negirao bilo kakve nezakonite radnje i optužbe protiv njega.
<h2>Veza sa "Epstinovim dosijeima"</h2>
Britanska policija uhapsila je Endrua Mauntbaten-Vindzora na njegovom privremenom boravištu na imanju Sandringham, pod sumnjom na zloupotrebu javne funkcije.
Akcija je izvedena jutros oko osam sati, na dan kada je bivši princ navršio 66 godina, a dolazi usred pojačanih istraga povezanih s dokumentima iz slučaja Džefrija Epstina.
Hapšenje dolazi nakon što je britanska Nacionalna agencija za borbu protiv kriminala (NCA) saopštila da pruža podršku policijskim snagama u procjeni informacija objavljenih u okviru takozvanih "Epstinovih dosijea".

Tag: peru