Generali u američkoj vojsci izgubili su povjerenje u ministra rata Sjedinjenih Američkih Država, Pita Hegseta, zbog njegovih javnih nastupa i potpunog rasula u Pentagonu pod njegovim rukovodstvom, objavio je Washington Times.
Prema pisanju ovog medija, Hegset je izgubio povjerenje i poštovanje generala zbog javnog „pretjeranog samopromovisanja“, koje se široko smatra neprofesionalnim, kao i zbog kadrovskih odluka bivšeg televizijskog voditelja, što je dovelo do neviđenog i opasnog odliva kadrova iz Pentagona.
Brojni visoki oficiri opisali su Hegsetov govor od 30. septembra, održan pred stotinama generala i admirala okupljenih u bazi marinaca Kvantiko u Virdžiniji, kao prekretnicu u načinu na koji se njegov stil vođenja, stav i ukupna kompetentnost doživljavaju u najvišim slojevima američkih oružanih snaga.
Viši zvaničnici taj su govor nazvali „sramotnim“ i toliko teatralnim da je bio „ispod nivoa institucije“.
- To je bilo ogromno gubljenje vremena. Ako nas je ikada imao, tada nas je izgubio - rekao je jedan sadašnji general američke vojske za The Washington Times.
Hegsetova odluka da okupi sve generale na jednom mjestu, a potom im održi govor, ocijenjena je kontroverznom iz više razloga. Prije svega, okupljanje američkih generala iz cijelog svijeta u Virdžiniji smatralo se potencijalnim bezbjednosnim rizikom, kao i davanjem prostora za nestabilnost u regionima gdje SAD imaju vojno prisustvo i uticaj.
S druge strane, govor u kojem je Hegset kritikovao vojnike zbog dugih brada, govorio o „manjku discipline“ i iznosio slične bizarne tvrdnje, doveo je do potpunog urušavanja povjerenja između generala i ministra rata.
Pored toga, Hegset već nekoliko mjeseci sprovodi interne istrage i kampanju unutar Pentagona, nakon što su u javnost procurile poruke iz grupnog razgovora na aplikaciji Signal, u kojem se raspravljalo o američkim napadima na Jemen.
Kroz nova pravila, Hegset je suštinski isključio tradicionalne medije iz Pentagona, smijenio veliki broj saradnika, te pokrenuo interne potrage za osobama koje smatra odgovornima.
Uprkos svemu, predsjednik SAD-a Donald Tramp javno hvali Hegseta, te je, kako navodi Washington Times, jasno da do njegove smjene neće doći.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rasulo u Pentagonu: Generali više ne vjeruju američkom ministru rata

Pentagon je sinoć potvrdio plan da smanji svoju vojnu misiju u Iraku, a američki zvaničnik izjavio je da će Bagdad preuzeti vođenje borbe protiv ostataka Islamske države na svojoj teritoriji.
Prema planu, SAD i njihovi saveznici fokusiraće se na borbu protiv ostataka Islamske države u Siriji, dok će većina njihovog osoblja biti premještena u irački Kurdistan, rekao je za Reuters je zvaničnik koji je želio da ostane anoniman.
SAD su početkom 2025. imale oko 2.500 vojnika u Iraku i više od 900 u susjednoj Siriji, kao dio koalicije formirane 2014. protiv Islamske države. Nakon tranzicije, u Iraku će ostati manje od 2.000 američkih vojnika, većinom u Erbilu. Manji broj će ostati u Bagdadu, gdje će raditi na pitanjima bezbjednosne saradnje, a ne na borbi protiv ISIS-a.
- ISIS više ne predstavlja trajnu prijetnju vladi Iraka niti teritoriji SAD. To je veliko dostignuće koje nam omogućava da odgovorno prenesemo vođstvo na Irak- izjavio je visoki zvaničnik odbrane.
Sporazum je značajan za iračku vladu, koja dugo upozorava da američke trupe privlače napade grupa povezanih s Iranom. SAD su prošle godine pristale da se povuku iz baze Ain al-Asad u provinciji Anbar i predaju je Iraku, a taj proces je i dalje u toku.
Zvaničnik nije ponudio vremenski okvir. Iako su ranije najavljeni planovi za povlačenje iz Sirije, taj proces zavisi od situacije na terenu i za sada se nije promijenio.
Vašington izražava zabrinutost zbog prisustva boraca Islamske države u Siriji i rizika da bi hiljade zarobljenih mogli biti oslobođeni.
Predsjednik Sirije Ahmed al-Šaraa, bivši lider Al Kaide, predvodio je pobunjenike koji su prošle godine srušili vladu Bašara al-Asada. Američki predsjednik Donald Tramp sastao se s njim u Rijadu u maju.
Lideri Bliskog istoka i njihovi zapadni saveznici upozoravaju da bi Islamska država mogla iskoristiti političku nestabilnost u Siriji da se ponovo učvrsti.

Pentagon planira smanjenje misije u Iraku, fokus se prebacuje na Siriju

Američki ministar odbrane Pit Hegset otpustio je šefa obavještajne agencije Pentagona, samo nekoliko sedmica nakon što je Bijela kuća osudila procjenu američkih udara na Iran.
General-potpukovnik Džefri Kruz više neće biti šef Američke odbrambene obavještajne agencije (DIA), saopšteno je iz Pentagona.
Dva druga visoka vojna komandanta u Pentagonu su takođe smijenjena, navodi BBC, prenosi Srna.
Ministarstvo odbrane nije ponudilo nikakvo neposredno objašnjenje o otpuštanjima.
Američki predsjednik Donald Tramp u junu je odbacio izvještaj DIA koji je procurio u javnost, a u kome se navodi da su napadi na Iran samo unazadili njegov nuklearni program za nekoliko mjeseci.
Bijela kuća je proglasila procjenu agencije "potpuno pogrešnom".
Tramp je rekao da su nuklearni objekti u Iranu potpuno uništeni i optužio medije za "pokušaj omalovažavanja jednog od najuspješnijih vojnih udara u istoriji".
Govoreći na samitu NATO-a, Hegset je rekao da je izvještaj sastavljen na osnovu loših obavještajnih podataka i da FBI istražuje curenje informacija.

Smijenjen šef obavještajne službe Pentagona

Ambasada Kine u Singapuru je danas kritikovala "provokativne" izjave ministra odbrane SAD Pita Hegseta u tom gradu kojima je upozorio na vojne ambicije Pekinga u azijsko-pacifičkoj oblasti.
Hegset je danas rekao da se Kina priprema da "potencijalno upotrijebi vojnu silu" u Aziji i na Pacifiku.
- Prijetnja koju Kina predstavlja je realna i mogla bi da bude neposredna - rekao je Hegset u Singapuru tokom velikog godišnjeg foruma "Dijalog Šangrila" o bezbjednosti i odbrani u Aziji.
Hegset je rekao da Peking "želi da dominira i kontroliše" region i da "svaki dan vježba" za invaziju Tajvana.
Prema njegovim riječima, Peking se jasno priprema da promijeni ravnotežu snaga u azijsko-pacifičkom regionu.
U tom kontekstu SAD su region učinile svojim prioritetom i preorijentišu strategiju "sa ciljem odvraćanja svake agresije komunističke Kine", rekao je američki ministar odbrane.
Hegset je takođe ukazao na povećan broj incidenata sa kineskim brodovima u Južnom kineskom moru, rekavši da Peking ilegalno militarizuje tu oblast i da zauzima ostrva i ostrvca na koja, između ostalog, polažu prava i Filipini.
Ambasada Kine u Singapuru je ocijenila da Vašington, a ne Peking, povećava tenzije u tom regionu i tako stvara "rizik od rata".
Predstasvnik Kine na forumu, kontraadmiral Hu Gangfeng takođe je osudio Hegsetove "neosnovane optužbe" koje "siju nevolje, stvaraju podjele i podstiču na konfrontaciju i na destabilizaciju azijsko-pacifičkog regiona".
"Dijalog Šangrila" okuplja u Singapuru, gradu državi svake godine zvaničnike iz Azije i drugih Zemalja. Kina prvi put od 2019. godine tamo ove godine nije poslala visokorangiranog političkog zvaničnika.
Tenzije između SAD i Kine oživjele su povratkom američkog predsjednika Donalda Trampa na vlast i njegovim uvođenjem rekordno visokih carina Pekingu.&nbsp;

Kina osudila izjavu šefa Pentagona da Peking priprema vojnu intervenciju u Aziji i na Pacifiku

Američki ministar odbrane Pit Hegset izdao je naredbu kojom se od novinara zahtijeva da imaju zvaničnu pratnju u većem dijelu zgrade Pentagona, što je najnovije u nizu ograničenja Trampove administracije uvedenih za medije. 
 
Mjere, koje stupaju na snagu odmah, zabranjuju akreditovanim novinarima pristup većem dijelu sjedišta Ministarstva odbrane u Arlingtonu, osim ako nemaju zvanično odobrenje i pratnju, prenosi Rojters.
Iako je Ministarstvo odbrane i dalje posvećeno transparentnosti, podjednako je obavezno da zaštiti tajne obavještajne podatke i osjetljive informacije, čije neovlašćeno otkrivanje može ugroziti živote pripadnika američke vojske, naveo je Hegset u memorandumu.
Zaštitu poverljivih nacionalnih obavještajnih informacija i operativnu bezbjednost nazvao je „nepokolebljivim imperativom za Ministarstvo“.
&nbsp;Udruženje izvještača iz Pentagona, organizacija koja zastupa interese medija koji izvještavaju o američkoj vojsci, saopštilo je da nova pravila liče na „direktan napad na slobodu štampe“.
Odluka je, navodno, zasnovana na zabrinutosti za bezbjednost, iako su izvještači iz Pentagona decenijama imali pristup neobezbeđenim prostorijama i pod republikanskom i pod demokratskom administracijom, uključujući i period nakon 11. septembra 2001. godine, bez ikakve zabrinutosti čelnika Ministarstva odbrane, navodi se u saopštenju.
Od povratka predsjednika Donalda Trampa na dužnost u januaru, Pentagon je pokrenuo istragu o curenju informacija, koja je rezultirala slanjem trojice zvaničnika na administrativno odsustvo.
Od tradicionalnih medijskih organizacija, uključujući Njujork tajms, Vašington post, CNN i NBC njuz, zahtijevano je da napuste svoje kancelarije u Pentagonu, kako bi se doveli novi mediji, uključujući one koji su tradicionalno naklonjeni Trampu, kao što su Njujork post, Brajtbart, Dejli Caller i One America News Netvork.
&nbsp;Trampova administracija je primijenila detektor laži kako bi istražila curenja informacija, a nekim zvaničnicima Ministarstva za unutrašnju bezbjednost rečeno je da bi mogli biti otpušteni zbog odbijanja poligrafa.
Hegsetova naredba zahtijeva od izvještača iz Pentagona da prihvate odgovornost za zaštitu obavještajnih i osjetljivih informacija, a svima će biti izdate nove akreditacije, koje će ih vidljivije identifikovati kao novinare.

Nova ograničenja za medije u Pentagonu

Vojska SAD je od sredine marta pogodila više od 1.000 meta u Jemenu, gdje Vašington vodi vazdušne napade protiv pobunjenika Huti, saopštilo je sinoć Ministarstvo odbrane SAD.
Huti, koji kontrolišu velike djelove Jemena, ciljaju brodove od kraja 2023. godine na Crvenom moru u znak solidarnosti sa Palestincima u Pojasu Gaze, koji je razoren ratom između palestinskog pokreta Hamas i Izraela.
Pobunjenici u Jemenu preuzimaju odgovornost i za raketne napade direktno na Izrael, koji tvrdi da ih presrijeće.
- Od 15. marta, napadi Centkoma (američke komande za Bliski istok) pogodili su više od 1.000 meta, ubili borce i vođe pobunjenika Huti i umanjili njihove kapacitete - rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.

Pentagon: SAD su od sredine marta napale više od 1.000 meta u Jemenu

Šef osoblja američkog ministra odbrane Pita Hegseta, Džo Kasper napušta ovu poziciju, objavljeno je iz Pentagona. Ovim se dodatno produbila kriza koja potresa ovu instituciju već nekoliko dana.
Samo tokom prethodne sedmice, tim kontroverznog Hegseta napustili su brojni važni saradnici, uključujući njegovog najbližeg savjetnika Dana Koldvela.
Kasper je već peta osoba koja je napustila Pentagon u nekoliko dana, a sve je povezano s istragom zbog "curenja" tajnih i povjerljivih informacija iz Ministarstva odbrane.
Skandal koji je pokrenuo istragu desio se sredinom marta, kada je otkriveno da su brojni saradnici Donalda Trampa, predsjednika SAD-a, planove za američki napad na Jemen dijelili na aplikaciji Signal.
Iako niko od osoba uključenih u ovaj skandal, između ostalih i Hegset, nije dobio otkaz ili sam napustio funkciju, ova situacija dovela je do krize u Pentagonu.
Hegset je pokrenuo istragu zbog činjenice da njegovi saradnici, kako tvrdi, dijele informacije s medijima, te je nekoliko osoba poslato na neplaćeni odmor, a zatim i uklonjeno.
Kako piše Politico, u Pentagonu je trenutno "potpuni haos", a Hegset trenutno nema šefa osoblja, zamjenika šefa osoblja i glavnog savjetnika.

Sve veća kriza u Pentagonu: Trampovog ministra odbrana napustio još jedan saradnik

Pentagon je u petak najavio konsolidaciju snaga u Siriji u Kombinovanoj zajedničkoj operativnoj grupi-Operacija Inherentna odlučnost, smanjujući broj vojnika ispod 1.000 u narednim mjesecima, javlja Anadolija.
- Prepoznajući uspjeh koji su Sjedinjene Američke Države imale protiv ISIS-a, uključujući njegov teritorijalni poraz 2019. pod predsjednikom Donaldom Trampom, danas je ministar odbrane usmjerio konsolidaciju američkih snaga u Siriji u okviru Kombinovane zajedničke operativne grupe - Operacija Inherent Resolve za odabir lokacija u Siriji - rekao je portparol Šon Parnel.
Konsolidacija odražava "značajne" korake koje je SAD napravio ka degradiranju operativnih sposobnosti terorističke grupe ISIS na regionalnom i globalnom nivou, dodao je Parnel.
- Ovaj namjerni proces zasnovan na uslovima smanjiće otisak SAD u Siriji na manje od 1.000 američkih snaga u narednim mjesecima - naveo je.
Ističući da je u posljednjih 10 godina Globalna koalicija za poraz ISIS-a postigla "velike dobitke", Parnel je rekao da je američka Centralna komanda (CENTCOM) pokrenula desetine vazdušnih napada u prošloj godini kako bi dodatno degradirala sposobnosti ISIS-a.
CENTCOM će "ostati spreman za nastavak napada na ostatke ISIS-a u Siriji", rekao je on, dodajući da će SAD raditi s koalicionim partnerima na održavanju pritiska na terorističku grupu.
- Pentagon nastavlja da održava značajnu količinu sposobnosti u regionu i sposobnost dinamičkog prilagođavanja položaja snaga na osnovu razvojnih sigurnosnih situacija na terenu - naglasio je on.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je krajem januara da će SAD "donijeti odluku" o trupama u Siriji nakon izvještaja u kojem se navodi da namjerava povući američke snage.
- Ne znam ko je to rekao, ali mi ćemo o tome odlučiti - rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući.
Naveo je da oni nisu umiješani u Siriju.
- Sirija je u sopstvenom haosu. Tamo imaju dovoljno nereda. Ne trebamo mi da budemo uključeni - dodao je Tramp.

Pentagon: SAD u narednim mjesecima smanjuje broj snaga u Siriji na manje od 1.000

Američka vojska više neće primati transrodne osobe te će prestati da pomaže u procedurama promjene pola svojih pripadnika, stoji u dopisu koji je ministar odbrane Pete Hegset u ponedjeljak predao sudu.
Predsjednik Donald Tramp prošli je mjesec potpisao izvršnu uredbu kojom je kritikovao transrodne vojnike, rekavši da muškarac koji se identifikuje kao žena „nije u skladu s poniznosti i nesebičnosti koje trebaju vojniku“.
- Na snagu stupa odmah pauziranje svih novih prijema pojedinaca s istorijom rodne disforije - stoji u Hegsetovom dopisu od 7. februara koji je u ponedjeljak predat okružnom sudu u Vašingtonu.
- Svi neplanirani, zakazani ili planirani medicinski postupci vezani za promjenu pola za pripadnike vojske pauzirani su - dodaje se u dopisu.
Prema pojedincima s rodnom disforijom koji već jesu u vojsci, Hegset je najavio tretman pun „dostojanstva i poštovanja“, dodajući da će njegov zamjenik dati više detalja šta to tačno znači.
Američka vojska ima oko 1,3 miliona pripadnika, stoji u podacima ministarstva. Aktivisti za prava transrodnih osoba vjeruju da ih u vojsci ima do 15.000, ali zvaničnici ministarstva smatraju da ih je nekoliko hiljada.
Anketa Galupa objavljena u ponedjeljak pokazala je da 58 odsto Amerikanaca zagovara slobodu transrodnim osobama da služe u vojsci, ali ta podrška je pala sa 71 odsto koliko je iznosila 2019. godine.

Pentagon zabranjuje transrodnim osobama pridruživanje vojsci

Pentagon planira da ovog vikenda pošalje dva leta migranata u zaliv Gvantanamo, što je prvi korak u planovima predsjednika SAD Donalda Trampa da iskoristi ovu bazu za pritvaranje ilegalnih migranta.
Konačni detalji se još razrađuju, prema riječima dvojice zvaničnika odbrane, prenosi Politico, jedan avion već je odletio ka Peruu. 
 Vojska nastoji da sprovede Trampova naređenja da ilegalno deportuje hiljade ilegalnih u zemlji.
Vojska je do sada obavila osam letova — uključujući četiri za Gvatemalu, tri za Honduras i jedan za Ekvador — koristeći vojne avione. Ali ovo je prvi put da se migranti kreću u bazu na Kubi, jer sama baza predstavlja jedinstven skup pravnih i logističkih izazova.
Tramp je u srijedu izdao izvršnu naredbu kojom se Pentagonu i Odjeljenju za unutrašnju bezbjednost nalažu da koriste Gvantanamo za migrante.
Zvaničnici odbrane od tada se bore da smisle plan za smještaj do 30.000 ljudi, daleko više od 780 zatočenika koji su boravili u Gvantanamu tokom vrhunca rata protiv terorizma.
Gvantanamo baza je namijenjena da služi kao tranzitno čvorište za migrante na putu ka njihovim matičnim zemljama, iako nije jasno da li će oni moći lako da se vrate u svoje zemlje.
Objekti za pritvor u Gvantanamu bili su dizajnirani da drže migrante koje je obalska straža pokupila na moru. Mala grupa ljudi, uglavnom haićanskih i kubanskih izbjeglica, trenutno je smještena u Gvantanamovom operativnom centru za migrante.

Pentagon šalje dva aviona sa ilegalnim migrantima u Gvantanamo ovog vikenda

U Crnoj Gori jutros se saobraća po uglavnom suvim putevima, a povećana je opasnost od odrona, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili da je na dionicama po kotlinama i pored rijeka vidljivost smanjena i savjetovali opreznu vožnju i poštovanje pravila saobraćaja.
Iz AMSCG su rekli da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Saobraćaj na tom putu, na dionici Bioča - Lješnjca, biće zbog radova obustavljen od osam do 12 sati i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Iz AMSCG su kazali da se na regionalnom putu R-16, na dionici Plužine - Trsa, zbog asfaltiranja odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, kao i totalna obustava saobraćaja od devet do 16 sati.
Oni su rekli da će noćas od 23 sata i 50 minuta do šest sati ujitru povremeno biti obustavljen saobraćaj zbog vanrednog prevoza transformatora na relaciji Trajektno pristanište Lepetani do trafostanice u Lastvi Grbaljskoj.&nbsp;
Zbog snimanja dugometražnog igranog filma Bitka motora, saobraćaj na regionalnim putevima Međuvršje-Lovćen (put ka Mauzoleju) i Ivanova Korita – Međuvršje (u blizini motela Konak-skretanje na putu za selo Dolovi) povremeno se obustavlja, ne duže od 15 minuta, u periodu od šest sati i 45 minuta do deset sati i 30 minuta.&nbsp;
Iz AMSCG su kazali da će zbog snimanja filma saobraćaj povremeno biti zaustavljen i na regionalnom putu r-1 dionica Krstac-Trojica, u periodu od deset sati i 30 minuta do 14 sati, kao i na magistralnom putu M-8 Lipci-Grahovo-Vilusi1 (lokacija Dragalj Polje), u vremenskom intervalu od 14 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
Iz AMSCG su rekli da je, od osam do 17 sati, promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova na magistralnom putu M-1 dionica Krtolska raskrsnica-Budva-Petrovac.

Povoljni uslovi za vožnju, oprez zbog odrona

Parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem zloupotrebljava proces evropske integracije, lišavajući ga suštine i sa jasnim opredjeljenjem da se stvari fingiraju. To je logična posljedica izbora kojeg je premijer Milojko Spajić napravio kad je odlučio da legitimiše politiku velikosrpskog nacionalizma uvodeći je u Vladu. Druga posljedica takvog Spajićevog odabira strateških partnera je da PES gubi političku snagu, a nekadašnji DF jača. Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, prije ili kasnije je izgubio političku relevantnost ili je završio na ivici cenzusa, kazao je za Pobjedu Andrija Nikolić, predsjednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS).
Nikolić je rekao i da Andrija Mandić danas u Crnoj Gori kopira model Aleksandra Vučića, te da je zbog vlasti spreman da pozira ispod američke i NATO zastave, da natjera svoje ministre da se "prave mrtvi" onda kad Vlada imenuje ambasadora na Kosovu, te da lično glasa na Savjetu za odbranu i bezbjednost da se odobri slanje vojnika u NATO misiju za podršku Ukrajini u ratu sa Rusijom.
- Zato i politika crnogorske vlasti sve više liči na Vučićevu. Na sceni imamo pokušaj pranja biografije Andrije Mandića, koji uz pomoć PES treba da se transformiše iz radikalnog nacionaliste u izvještačenog partnera zapada. I zapadu to neće smetati dok god Mandić kao ključni Vučićev saveznik u Crnoj Gori ne počne da radi ono što skladno podijeljenim ulogama mora da radi druga linija Vučićevog djelovanja u Crnoj Gori, oličena u Milanu Kneževiću. U Briselu, kao što sam rekao, to vide, i zato vagaju pod kojim uslovima da puste Crne Goru - istakao je Vuković.
Nikolić je istakao da u Crnoj Gori imamo ozbiljnu krizu političkog upravljanja. Prestali smo, kako kaže, da budemo država u kojoj postoji neki minimum respekta prema znanju. 
- Zašto? Zato što vladajuća većina snižava kriterijume na svim nivoima, odnosno donosi zakone u kojima obara uslove za zapošljavanje ili izbor na rukovodeće pozicije. Na najodgovornije funkcije imenuju se partijski ljudi i to je danas naraslo do nivoa ozbiljnog državnog problema. Partitokratija i rođačko zapošljavanje su ključni uzrok rđavog stanja u institucijama. Drugo, budžet koji je namijenjen razvoju i dobrobiti čovjeka, vlada koristi da kupuje podršku birača. Djeluje kao da je za ovih pet godina napravljen krug u prazno. Povećale su se plate, ali su se više od toga povećale cijene. I šta sad imamo? Izgubili smo pet godina, a uopšte nema razvoja - naveo je Nikolić.
Dodaje da je uništen poslovni ambijent zbog kojeg su dolazili strani investitori.
- I ne samo što nema investitora. Nema ni ideja. Crna Gora je izgubila konkurentnost. Albanija danas gura naš nekadašnji model razvoja turizma, a mi nazadujemo. Projekti na sjeveru su takođe stali. Nema druge dionice auto-puta. Crna Gora ni ekonomski ni politički ne izgleda kao buduća članica EU - naglasio je poslanik DPS-a.
<h2>"Amfilohija su se sjetili da bi se umilili biračima"</h2>
Komentarišući to što je u više opština najavljeno podizanje spomenika preminulom mitropolitu MCP Amfilohiju Radoviću i što mu je predsjednik Jakov Milatović posthumno dodijelio Orden Crnogorske velike zvijezde, Nikolić kaže da rijetko kada, kao u ovom slučaju visoko državno odlikovanje i spom-obilježja više govore o onome ko ih dodjeljuje i onima koji ih podižu, nego o samom Amfilohiju. Ističe da je Laureat za života o sebi kazao sve.
- Nesumnjivo je jedan od vodećih episkopa svetosavske srpske crkve. Jedan od najboljih đaka Justina Popovića i Nikolaja Velimirovića, najretrogradnijih ideologa crkve, koja je imala političku, nacionalističku, anticrnogorsku i antievropsku misiju. Nažalost, mitropolit Amfilohije je za života respektibilno obrazovanje stavio u funkciju velikodržavne nacionalističke politike, koja je samo u posljednjim sukobima na prostoru ex Jugoslavije, života koštala oko 150.000 ljudi. Ono što mi posebno pamtimo je da je veći dio života proveo boreći se protiv ideje o obnovi državnosti Crne Gore, kao i protiv crnogorskog nacionalnog, duhovnog i kulturnoistorijskog identiteta, iako je poticao iz Morače i familije u kojoj se, da znam, niko nikada nije rađao ni kopao van Crne Gore - kazao je Nikolić.
Međutim, kako ističe, za današnju Crnu Goru važnije je podcrtati argumente i dokučiti motive donosilaca odluka o dodjeli odlikovanja i podizanju spomenika, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i parlamentarne većine, odnosno njenih lokalnih filijala. 
- Amfilohija su se sjetili da bi se umilili biračima koji su ih 30. avgusta doveli na vlast, a danas su ozbiljno pokolebani u sposobnost političkih izabranika. I zato se "pokrivaju" Amfilohijem. Međutim, ne pomaže krečenje prošlosti. I ovome poniženju se približava kraj. Pa, neka iskoriste restlove mandata da podijele državne nagrade i spomenike jedni drugima, prije nego ih pop Mijajlo najuri iz vlasti kako im je obećao - poručio je Nikolić.
<h2>Odazvaće se pozivu Milatovića za konsultacije</h2>
Nikolić je kazao i da će se DPS odazvati pozivu predsjednika Crne Gore na konsultacije povodom prijedloga da kandidat za sudiju Ustavnog suda bude sudija Višeg suda Predrag Krstonijević.
- Uvažavajući ustavno pravo predsjednika Crne Gore da predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda, više bih cijenio da je poziv na konsultacije stigao prije nego što je gospodin Milatović odabrao Predraga Krstonijevića kao jednog od sedam kandidata koji ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda. Ovako, stiče se utisak da su konsultacije puko zadovoljenje forme. Pa ipak, odazvaćemo se pozivu, da čujemo koji su razlozi opredijelili Milatovića da učini takav prijedlog - kazao je Nikolić.
On nije želio da komentariše to što je Nikola Janović napustio DPS, ističući da partija neće tražiti da vrati mandat.
- Čuli ste njegove razloge. I mi smo rekli što smo smatrali primjerenim u datim okolnostima. Ne bih komentarisao dalje od toga - zaključio je Nikolić.

Nikolić: Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, završio je na ivici cenzusa

Gradnja podzemne garaže sa 124 parking mjesta planirana je ispod dvorišta podgoričke Osnovne škole „Savo Pejanović”, a novi sadržaj planiran je nacrtom izmjena i dopuna Urbanističkog projekta Drač – Vatrogasni dom – zona A. Iz MPNI navode da planirani sadržaj izaziva negativne reakcije, piše Dan.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija MPNI je nakon saznanja o javnoj raspravi o Nacrtu izmjena i dopuna Urbanističkog projekta Drač – Vatrogasni dom – zona A, Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo primjedbe na dokument u kojem je u bitnom nevedeno da izgradnja podzemne garaže na prostoru koji čini dio dvorišta OŠ „Savo Pejanović” iz ugla Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i uprave škole, je rješenje koje izaziva negativne reakcije zaposlenih, roditelja i građana - navode iz MPNI.
Iz ovog državnog organa kažu da su Ministarstvu prostornog planiranja ukazali da bi gradnja bilo kakvog sadržaja u dvorištu škole, posebno planirane garaže, predstavljala potencijalni bezbjednosni izazov.
- Mišljenja smo da prostor u blizini najstarijeg školskog objekta u Podgorici isključivo treba da bude u funkciji te obrazovne ustanove i da ima za cilj popravljanje uslova za sprovođenje kvalitetnijeg obrazovanja i da ujedno osigura bezbjedan prostor za boravak i rad najmlađih sugrađana - zaključuju iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Da je ispod dvorišta OŠ „Savo Pejanović” planirana gradnja podzemne garaže sa 124 parking mjesta, saopštila je Ksenija Vukmanović, obrađivač izmjena i dopuna Urbanističkog projekta Drač – Vatrogasni dom – zona A, na centralnoj javnoj raspravi krajem oktobra. Ona je tada navela da je garaža planirana na urbanističkoj parceli broj 2.
- Ovo je možda malo zahtjevnija intervencija ali je u cilju obezbjeđenja javnih parking mjesta predloženo ovakvo rješenje. Na taj način bi se problem parkiranja u većoj mjeri riješio. Podzemna garaža imaće prilaz rampom sa Hercegovačke ulice i u njoj je planirano 124 parking mjesta - saopštila je tada Vukmanović.

Ne može garaža ispod dvorišta škole “Savo Pejanović”

Mještani Botuna, koji se protive gradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, pozvali su građane cijele Zete na protest koji je zakazan za danas u 13 sati.
Kaoko su naveli u pozivu, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive.
- Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su.
Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače.
- Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest.
Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Danas protest u Botunu: "Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: pentagon