Američka vojska više neće primati transrodne osobe te će prestati da pomaže u procedurama promjene pola svojih pripadnika, stoji u dopisu koji je ministar odbrane Pete Hegset u ponedjeljak predao sudu.
Predsjednik Donald Tramp prošli je mjesec potpisao izvršnu uredbu kojom je kritikovao transrodne vojnike, rekavši da muškarac koji se identifikuje kao žena „nije u skladu s poniznosti i nesebičnosti koje trebaju vojniku“.
- Na snagu stupa odmah pauziranje svih novih prijema pojedinaca s istorijom rodne disforije - stoji u Hegsetovom dopisu od 7. februara koji je u ponedjeljak predat okružnom sudu u Vašingtonu.
- Svi neplanirani, zakazani ili planirani medicinski postupci vezani za promjenu pola za pripadnike vojske pauzirani su - dodaje se u dopisu.
Prema pojedincima s rodnom disforijom koji već jesu u vojsci, Hegset je najavio tretman pun „dostojanstva i poštovanja“, dodajući da će njegov zamjenik dati više detalja šta to tačno znači.
Američka vojska ima oko 1,3 miliona pripadnika, stoji u podacima ministarstva. Aktivisti za prava transrodnih osoba vjeruju da ih u vojsci ima do 15.000, ali zvaničnici ministarstva smatraju da ih je nekoliko hiljada.
Anketa Galupa objavljena u ponedjeljak pokazala je da 58 odsto Amerikanaca zagovara slobodu transrodnim osobama da služe u vojsci, ali ta podrška je pala sa 71 odsto koliko je iznosila 2019. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Pentagon zabranjuje transrodnim osobama pridruživanje vojsci

Pentagon planira da ovog vikenda pošalje dva leta migranata u zaliv Gvantanamo, što je prvi korak u planovima predsjednika SAD Donalda Trampa da iskoristi ovu bazu za pritvaranje ilegalnih migranta.
Konačni detalji se još razrađuju, prema riječima dvojice zvaničnika odbrane, prenosi Politico, jedan avion već je odletio ka Peruu. 
 Vojska nastoji da sprovede Trampova naređenja da ilegalno deportuje hiljade ilegalnih u zemlji.
Vojska je do sada obavila osam letova — uključujući četiri za Gvatemalu, tri za Honduras i jedan za Ekvador — koristeći vojne avione. Ali ovo je prvi put da se migranti kreću u bazu na Kubi, jer sama baza predstavlja jedinstven skup pravnih i logističkih izazova.
Tramp je u srijedu izdao izvršnu naredbu kojom se Pentagonu i Odjeljenju za unutrašnju bezbjednost nalažu da koriste Gvantanamo za migrante.
Zvaničnici odbrane od tada se bore da smisle plan za smještaj do 30.000 ljudi, daleko više od 780 zatočenika koji su boravili u Gvantanamu tokom vrhunca rata protiv terorizma.
Gvantanamo baza je namijenjena da služi kao tranzitno čvorište za migrante na putu ka njihovim matičnim zemljama, iako nije jasno da li će oni moći lako da se vrate u svoje zemlje.
Objekti za pritvor u Gvantanamu bili su dizajnirani da drže migrante koje je obalska straža pokupila na moru. Mala grupa ljudi, uglavnom haićanskih i kubanskih izbjeglica, trenutno je smještena u Gvantanamovom operativnom centru za migrante.

500x500

Pentagon šalje dva aviona sa ilegalnim migrantima u Gvantanamo ovog vikenda

Pentagon je saopštio da je ove nedjelje 11 Jemenaca prebačeno u Oman nakon što su ih držali više od dvije decenije bez optužnice u zatvoru u američkoj pomorskoj bazi u zalivu Gvantanamo na Kubi.
To je posljednji i najveći pritisak administracije američkog predsjednika Džozefa Bajdena u posljednjim nedjeljama mandata da se iz Gvantanama oslobode zatočenici koji nikada nisu optuženi za zločine.
Sada će u tom zatvoru ostati 15 muškaraca, što je najmanje od 2002. godine, kada je administracija predsjednika Džordža Buša pretvorila Gvantanamo u zatvor za muškarce, uglavnom muslimane, koji su privedeni širom svijeta u, kako su SAD nazivale, njenom „ratu protiv terorizma“. Od njih šestorica su privedena bez optužnice, dvojica osuđena, a sedmorica osumnjičena za bombaške napade.
SAD su napale Avganistan i Irak i izvele vojne i tajne operacije na drugim mjestima nakon napada Al Kaide 11. septembra 2001.
Među muškarcima u posljednjem transferu bio je i Šakavi al Hadž, koji je često štrajkovao glađu i bivao hospitalizovan u Gvantanamu u znak protesta zbog 21 godine u zatvoru. Prije toga je dvije godine mučen u pritvoru CIA, prema američkom Centru za ustavna prava.
Grupe za zaštitu ljudskih prava i mnogi poslanici vršili su pritisak na predsjedničke administracije da zatvore Gvantanamo ili bar oslobode ljude koji nikada nisu optuženi za zločin. Guantanamo je na vrhuncu imao oko 800 zatvorenika.
Mnogi u Gvantanamu su iz Jemena, zemlje podijeljene ratom, čiji glavni grad drži militantna grupa Huti.
Sultanat Oman, na istočnoj ivici Arapskog poluostrva, nije potvrdio da je primio zarobljenike rano jutros. Zvaničnici te zemlje nisu odgovorili na pitanja Asošijejted presa. Taj zapadni saveznik je od osnivanja zatvora primio oko 30 zatvorenika.
Međutim, ti zatvorenici su pušteni pod nerazjašnjenim okolnostima. Dvojica Avganistanaca vratila su se u februaru iz Omana u Avganistan koji sada kontrolišu talibani. Jedan Jemenac je umro u Omanu nakon što mu je rečeno da će on i još 27 drugih biti vraćeni u Jemen, saopštila je britanska aktivistička grupa „CAGE International“.
- Bez mnogo izbora, 26 muškaraca i njihovih porodica vratilo se u Jemen nakon pritiska vlade Omana, koja je svakom ponudila 70.000 dolara kao kompenzaciju - saopštila je grupa.

1250x600

1084x550

SAD šalju 11 Jemenaca u Oman nakon dvije decenije u Gvantanamu bez optužnice

Pentagon je danas saopštio da su 2.000 američkih vojnika u Siriji, dvostruko više od 900 koliko je ranije objavljeno, te pojasnio da su dodatne jedinice privremene snage i podrška u borbi protiv militanata Islamske države.
Portparol Pentagona, general-major Patrik Rajder rekao je novinarima da ne zna otkad se tamo nalazi 2.000 vojnika, ali da su vjerovatno raspoređeni najmanje nekoliko mjeseci prije pada sirijskog vođe Bašara al-Asada.
- Danas sam saznao tu brojku. Ranije sam saopštio o 900 vojnika pa sam htio da objavim što sada znam - rekao je Rajder.
Sjedinjene Države su nekoliko godina javno govorile da imaju 900 vojnika u Siriji koji rade s lokalnim snagama kako bi se spriječilo oživljavanje Islamske države, koja je 2014. zauzela velike djelove Iraka i Sirije, ali je kasnije potisnuta.
Administracija predsjednika Džoa Bajdena najavila je da će američke jedinice ostati u Siriji, ali novoizabrani predsjednik Donald Tramp bi ih mogao povući kada preuzme dužnost 20. januara.

Pentagon priznao da je u Siriji dvostruko više vojnika nego što su tvrdili

Ministar odbrane Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Lojd Ostin &nbsp;naredio je raspoređivanje dodatnih razarača za odbranu od balističkih raketa, lovačke eskadrile i aviona tankera, kao i nekoliko bombardera dugog dometa B-52 na Bliskom istoku, navodi se u saopštenju Pentagona od 1. novembra.
Dodatno naoružanje biće raspoređeno ko znak upozorenja Iranu.
Nove snage počeće da pristižu u region u narednim mjesecima kako bi zamijenile udarnu grupu nosača aviona USS Abraham Linkoln na odlasku, rekao je portparol Pentagona general-major Pat Rajder u saopštenju.
Saopštenje dolazi tri nedjelje nakon što je američki predsjednik Džo Bajden rekao da je naredio Pentagonu da pošalje napredni protivraketni sistem THAAD i vojnike u Izrael kao dio napora SAD da pruži podršku Izraelu, kao svom savezniku, i izgradi položaje u istočnom Mediteranu.
- Ovi potezi pokazuju fleksibilnu prirodu globalnog odbrambenog stava SAD i sposobnost SAD da rasporede (svoje snage) širom svijeta u kratkom roku kako bi se suočili sa rastućim prijetnjama po nacionalnoj bezbjednosti - naveo je Rajder.
U saopštenju se dodaje i da ministar odbrane Lojd Ostin "nastavlja da jasno stavlja do znanja da će, ukoliko Iran, njegovi partneri ili njegovi proksiji iskoriste ovaj trenutak za gađanje američkog osoblja ili (ugrožavanje) interesa u regionu, Sjedinjene Države preduzeti sve neophodne mjere da odbrane" svoj narod.
Američki nuklearni bombarder B-52 više puta je bio raspoređen na Bliskom istoku kao upozorenje Iranu. Rajder nije precizirao koliko će letilica i brodova biti raspoređeno.
On je naveo da su potezi u skladu sa obavezama SAD u zaštiti američkih građana i američkih snaga na Bliskom istoku, odbrani Izraela i deeskalaciji putem odvraćanja i diplomatije.
Do najave Pentagona o raspoređivanju dodatnog naoružanja za odbranu na Bliskom istoku dolazi u jeku rata u Gazi između Izraela i Hamasa, koji su SAD i Evropska unija označile kao terorističku organizaciju i rata u Libnu između Izraela i Hezbolaha, koja se takođe nalazi na crnoj listi SAD-a, dok je EU sankcionisala samo naoružano krilo te organizacije, ne i političku stranku.
SAD insistiraju na prekidu vatre na Bliskom istoku, a više puta su zvaničnici te zemlje ponavljali da će braniti Izrael i nastaviti da štite američko i savezničko prisustvo u regionu.

Pentagon najavio dodatno raspoređivanje oružja za odbranu na Bliskom istoku

Sjeverna Koreja je poslala oko 10.000 vojnika u Rusiju da bi se obučavali a potom "u narednih nekoliko sedmica" otišli u rat sa Ukrajinom, saopštio je danas Pentagon. Za ovaj potez Pjongjanga, lideri Zapada kažu da će intenzivirati gotovo trogodišnji rat i uzdrmati odnose u Indo-pacifičkom regionu.
Prema riječima portparolke Pentagona Sabrine Sing, dio sjevernokorejskih vojnika već je premješten nadomak Ukrajine i vjeruje se da je na putu za pogranični ruski region Kursk, iz kojeg Rusija pokušava da izbaci ukrajinske trupe. One su tamo iznenada upale u avgustu, ponizivši Kremlj čije su trupe okupirale oko 17 odsto teritorije Ukrajine.
Generalni sekretar NATO Mark Rute potvrdio je nedavne informacije ukrajinske obavještajne službe da su neke sjevernokorejske jedinice već stigle u region Kurska.
Rute je rekao novinarima u Briselu da dolazak sjevernokorejskih trupa predstavlja „značajnu eskalaciju“ uključenosti Pjongjanga u konflikt, kao i „opasnu ekspanziju ruskog rata (protiv Ukrajine)“.
Portparolka Sing rekla je da će se američki sekretar za odbranu Lojd Ostin i državni sekretar Entoni Blinken tokom ove sedmice sastati sa predstavnicima Južne Koreje u Vašingtonu i da će biti riječi o raspoređivanju sjevernokorejskih vojnika u Ukrajini.
Neće biti nikakvog ograničenja za Ukrajinu da koristi američko oružje protiv sjevernokorejskih snaga, rekla je Sing.
- Vidimo li trupe Demokratske Narodne Republike Koreje kako idu ka linijama fronta, one će biti neprijateljska strana u ovom ratu - dodala je, uz opasku da je to „kalkulacija koju Sjeverna Koreja mora uzeti u obzir“.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov je Ruteove komentare tretirao kao nebitne i ukazao da su Pjongjang i Moskva potpisali pakt o zajedničkoj bezbjednosti, ali nije potvrdio da su sjevernokorejski vojnici u njegovoj zemlji.
Lavrov je pak izjavio da su zapadni vojni instruktori već duže vrijeme u Ukrajini sa zadatkom da obuče vojsku te zemlje za korišćenje dugometnog oružja dobijeno od zapadnih saveznika.

Pentagon: Sjeverna Koreja poslala svojih 10.000 vojnika u Rusiju

SAD šalju dodatne trupe na Bliski istok kao odgovor na nagli porast nasilja između Izraela i Hezbolaha u Libanu koji je povećao rizik od većeg regionalnog rata, saopštio je Pentagon u ponedjeljak 23. septembra.
Portparol Pentagona, general-major Pat Rajder, nije dao detalje koliko dodatnih snaga će biti poslato i šta će im biti zadatak. SAD trenutno imaju oko 40 .000 vojnika u regionu.
- U svjetlu povećane napetosti na Bliskom istoku i iz opreza, šaljemo mali broj dodatnog američkog vojnog osoblja da poveća naše snage koje se već nalaze u regionu. Ali iz operativnih bezbjednosnih razloga, neću da komentarišem niti iznosim detalje - istakao je Rajder.
Novo raspoređivanje američkih snaga dolazi nakon znatnih udara izraelskih snaga na ciljeve unutar Libana u kojima su ubijene stotine ljudi i dok se Izrael priprema za dalje operacije.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu u ponedjeljak je u video poruci upozorio libanske civile da se evakuišu iz svojih domova uoči daljih vazdušnih napada.
On je govorio dok su izraelski ratni avioni nastavili da gađaju navodne ciljeve Hezbolaha u južnom i istočnom Libanu.
Stejt department upozorava Amerikance da napuste Liban jer raste rizik od regionalnog rata.
- Zbog nepredvidive prirode tekućeg sukoba između Hezbolaha i Izraela i nedavnih eksplozija širom Libana, uključujući Bejrut, američka ambasada poziva građane SAD da napuste Liban dok komercijalne opcije i dalje ostaju dostupne - upozorio je Stejt department u subotu.
Rajder nije želio da kaže da li bi te dodatne snage mogle da podrže evakuaciju tih građana ako bude potrebno.
Ministar odbrane Lojd Ostin održao je tokom vikenda uzastopne razgovore sa izraelskim ministrom odbrane Joavom Galantom tražeći prekid vatre i smanjenje tenzija u regionu, rekao je Rajder.
- S obzirom na tenzije i eskalaciju, kao što sam naglasio, postoji potencijal za širi regionalni sukob. Mislim da još nismo dostigli tu tačku, ali situacija je opasna - rekao je Rajder.

SAD šalju dodatne trupe na Bliski istok dok jača sukob između Izraela i Hezbolaha

Šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Andrija Nikolić, poručio je da će već sjutra predati Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) spisak od preko 200 birača koji uporedo ostvaruju biračko pravo u Nikšiću i Trebinju.
- S obzirom na to da se neobaviješteni MUP aktivno uključio u predizbornu kampanju u korist parlamentarne većine - kazao je Nikolić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMNikolic%2Fstatus%2F1909274380468642282&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.0645%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmup-spekulacija-koja-podsjeca-na-onu-koja-je-sa-iste-adrese-dosla-uoci-izbora-u-podgorici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nikolić: Sjutra predajemo spisak birača koji uporedo glasaju i u Nikšiću i u Trebinju

Visoka predstavnica EU i potpredsjednica Evropske komisije Kaja Kalas najavila je danas paket vojne pomoći Crnoj Gori u iznosu od 6 miliona eura u okviru Evropskog mirovnog fonda, potvrđujući posvećenost EU jačanju odbrambenog sektora zemlje, navedeno je u saopštenju Evropske kuće.&nbsp;
Tokom posjete Vojnom aerodromu u Podgorici, Kalas se sastala sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem i prisustvovala demonstraciji dijela opreme crnogorske vojske za traganje i spašavanje, alpinizam i zaštitu od atomsko-biološko-hemijskih prijetnji (ABHO).
Vojna oprema finansirana iz EU sredstava unaprijediće operativnu spremnost Vojske Crne Gore, poboljšaće njenu sposobnost da odgovori na opasne prijetnje i ojačati njene kapacitete, uz podršku učešću u EU misijama i operacijama.
Paket podrške, koji je usvojio Savjet EU 28. februara 2025. godine, uključuje opremu za rad u ekstremnim hladnim uslovima, opremu za hemijske, biološke, radiološke i nuklearne operacije, opremu za helikoptersko traganje i spašavanje, kao i prateće zalihe, usluge i obuke.
Visoka predstavnica Kaja Kalas ponovila je snažnu podršku EU putu Crne Gore ka članstvu. "Ova pomoć je puno više od simboličnog izraza solidarnosti – to je strateški podsticaj bezbjednosti i otpornosti Crne Gore. Dok Crna Gora pravi krupne korake ka EU, produbljujemo naše zajedničko opredjeljenje za mir i stabilnost u regionu", izjavila je ona.
Ministar odbrane Krapović je istakao da će ovom donacijom Crna Gora unaprijediti nacionalne odbrambene i vojne kapacitete u dijelu ABHO sposobnosti, potrage i spašavanja i opreme za ekstremne vremenske uslove, što će biti benefitno i u kontekstu smjernica koje Vojska Crne Gore dobija i kroz NATO Ciljeve sposobnosti.
Navedeni paket vojne podrške dopunjava šire napore EU za sigurnost i otpornost na Balkanu, uključujući regionalnu inicijativu za pomoć razvoju vojnih medicinskih kapaciteta, koja takođe uključuje Crnu Goru.

EU obezbijedila Crnoj Gori 6 miliona eura podrške za vojnu opremu

Živimo u svijetu koji se bori da opstane, pa bi trebalo da u tu borbu uđemo ozbiljno i shvatimo da sve što nas okružuje ima veliku tendenciju da nestane, &nbsp;da samo borba čovjeka može da spasi i da moramo da sačuvamo ono što se sačuvati može - kazala je politikološkonja i kulturološkinja Minja Marđonović, u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E.
U Kolašinu će se ,13.aprila u 20 sati, održati promocija romana u jednom &nbsp;zanimljivom konceptu.
- Volim malo da izađem iz formalnosti institucija, iako je to sada najpopularnija riječ na Balkanu. Ja sam se malo deinstitucionalizovala i odlučila da to bude u jednom kafiću, crnogorsko- francuskog prijateljstva, koji je jedan od najstarijih na sjeveru Crne Gore, iz 1982.godine. Tamo ću se družiti malo sa publikom. Volim da forsiram tu ideju da ako želimo razvoj moramo ravnomjerno da napredujemo i da se razvijamo. Kad govorimo o sjeveru Crne Gore, to je najsiromašniji sjever u Evropi i to je taj politički ekonomski paradoks koji je naša odgovornost. Želim da doprinesem i počnem od onoga čime se bavim, a to je kultura. Mali su budžeti ali srce je veliko i ideja postoji i mnogo se radujem. Prvi put u Kolašinu sa romanima - rekla je Marđonović.
Smatra da su i porazi za ljude, jer bez njih pobjede nema i dodaje da više voli da bude poražena nego da porazi.&nbsp;
- &nbsp;Volim da budem poražena i da se onda iz toga dignem kao feniks, da kažem da u tome ima pobjede. Čovjek je smrtan i mora umrijeti, što bi rekao Njegoš, a ja bih rekla čovjek je grešan i mora griješiti. I to može biti poraz, ali volim da probam da pobijedim. Važno da vjerujem, da u toj vjeri i nadanju može nešto biti bolje je suština života i suština promjene, ali da nema samo crno ili bijelo. Nije čovjek samo dobar ili loš nego je i dobar i loš, a gdje će više da nagne to je do nas samih i ja se trudim &nbsp;da više nagnem na ovo dobro - istakla je Marđonović.
Borba je smisao njenog života, dodaje, i ističe da život može biti bajka.
,Živimo u svijetu koji se bori da opstane, pa sad bi mi trebalo da u tu borbu uđemo ozbiljno i da shvatimo da sve što nas okružuje ima veliku tendenciju da nestane. Mislim da nema recepta, jer ne znam sad šta je sve lijek, ali želim da budem bolja, želim da priznam da sam pogriješila, ne želim više da trpim i nosim breme žrtve i moranja. To su sve male a zapravo velike borbe. Ja što na um to i na drum a od svog druma dalje ne mogu, jer taj drum utabao je ovaj um - zaključila je Marđonović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2U_RQQp5Q40&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Marđonović: U kulturi su mali budžeti, ali srce je veliko i ideja postoji

Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Aleksa Bečić, i danas je iskoristio akademski momenat Forum „Pitaj ministra“ kako bi studentima u uvodnom izlaganju, između ostaloga, kazao kako su za vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista (DPS) stipendije, studentski domovi, laboratorije pretvarane u novac za finansiranje mafije.&nbsp;
Iako je Forum organizovan kao platforma za dijalog između studenata i predstavnika vlasti, bez političke agende, Bečićevo izlaganje poprimilo je snažan politički ton, usmjeren na borbu protiv bivših struktura vlasti koje, kako je rekao, više ne upravljaju strahom građana.
On je kazao da je Crna Gora zemlja koja je izgubila 500 miliona eura u posljednjih deset godina od neplaćenih akciza za švercovane cigarete, i dodao da je to više od budžeta za obrazovanje za tri godine.&nbsp;
- Zemlja u kojoj su ključne institucije sistema bili i uhapšeni i procesuirani direktori i pomoćnici direktora policije, najviši policijski funkcioneri, direktori ANB-a, specijalni državni tužilac, predsjednica Vrhovnog suda, predsjednik Privrednog suda, ministri i brojni drugi koji su sada već od strane nadležnih optuženi za stvaranje teških krivičnih djela – kazao je Bečić.&nbsp;
Studentima je u uvodnom izlaganju kazao i da je Crna Gora zemlja u kojoj su milijarde eura opljačkane kroz šverc cigareta, šverc oružja i opojne droge, te da su to desetine hiljada eura za svakog studenta u Crnoj Gori.&nbsp;
- To su vaši startapovi, programi mobilnosti, vaše stipendije, otete, pregažene - pretvorene u jahte i blindirane automobile - naglasio je Bečić.&nbsp;
Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku je mišljenja da su studenti u Crnoj Gori vrednovani po prezimenu, ne i po znanju, ističući da je došlo vrijeme da se to promijeni.&nbsp;
- Neću vas lagati... Nije lako, borimo se protiv onih koji imaju duboke džepove, jake kontakte i strašnu naviku nekažnjivosti - kazao je Bečić tokom izlaganja.&nbsp;
Posebno kontadiktorno je zvučala njegova izjava: "Znate šta više nemaju - strah građana, vas i nas, i zato vam danas govorim kao neko ko zna da se preokreti ne dešavaju kad promijeniš vlast nego kad se probudi generacija, a vi ste ta generacija.
Upravo je "probuđenu generaciju" okupljenu oko pokreta Kamo śutra, koja je tražila njegovu i ostavku njegovog partijskog druga Danila Šaranovića, njegova partija satanizovala u jednoj od najbesprizornijih medijskih kampanja viđenih na ovim prostorima od 90-ih godina prošlog vijeka.
Neformalna studentska grupa "Kamo śutra?" formirana je kao reakcija na društvene i političke okolnosti u Crnoj Gori, nakon masakra na Cetinju u koji se dogodio 1. januara ove godine, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima dvoje djece. Njihov izlazak u javni prostor i protesti bili su pokušaj da se izvrši pritisak na institucije i političke lidere, za koje su smatrali da ne preuzimaju odgovornost za sistemske propuste.

Bečić studentski forum iskoristio za političku propagandu

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

Bivši direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“ Borislav Ivanković, kojeg je u novembru prošle godine nezakonito smijenio Odbor direktora ove državne kompanije na čijem je čelu Zoran Lakušić, uputio je juče otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću i ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić ističući da im se obraća „kako bi zbog nezakonitog imenovanja Krsta Radovića na mjesto izvršnog direktora, a koji ne ispunjava uslove, pitanje pravnog puča u Regionalnom vodovodu bilo konačno riješeno“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c" data-rendition-name="original" width="1080" height="721" loading="lazy" alt="Borislav Ivanković"><figcaption>NEZAKONITO SMIJENJEN: Borislav Ivanković(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - U međuvremenu, kako nezvanično saznajem, dogodilo se još nešto – naime, gospodin Radović počeo je da preuzima zaposlene i postavlja ih, mimo bilo kakvih procedura, na različita šefovska mjesta. U saznanju sam, takođe, da pojedini novozaposleni nemaju odgovarajuću školsku spremu za rukovodeća mjesta na koja su postavljeni. Kako bi time mogla biti nanijeta nova šteta privrednom društvu, moram se zapitati da li takav odnos postaje neko pravilo ili moda da se u RVCP od nezakonitog imenovanja zapošljavaju ljudi bez odgovarajućeg iskustva ili odgovarajuće školske spreme – upozorio je Ivanković. Podsjeća da je inspektorka rada Haida Jevrić Osmanović rješenjem konstatovala i naložila otklanjanje nepravilnosti, zbog toga što Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora. - Nema pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama sa VII1 stepenom stručne spreme, budući da je diplomu nostrifikovao prije par mjeseci, a diplomirao je krajem 2020. godine. Na takvo rješenje Odbor direktora Regionalnog vodovoda uložio je žalbu i čeka se odluka Ministarstva kao drugostepenog organa, a koja sigurno ne može biti drugačija od one koju je konstatovala inspektorka Jevrić Osmanović. Jasno je da se gospodinu Radoviću matematički ne mogu dodati godine radnog iskustva sa srednjom školom u odnosu na period od nostrifikacije diplome od 04. 11. 2024. godine sa VII1 stepenom stručne spreme. Ili on sad možda preko Biroa rada odrađuje pripravnički staž na mjestu izvršnog direktora – naglasio je Ivanković. U otvorenom pismu ističe i „činjenicu da je Odbor direktora i dalje u istom sastavu na čelu sa Zoranom Lakušićem, koji je, prema saznanjima, podnio ostavku prije tri mjeseca, a što još niko nije ni demantovao“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>VEDRI I OBLAČI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - Zakon o privrednim društvima, Član 171 stav 1, jasan je da je apsolutni rok za promjenu OD maksimum 60 dana od podnošenja ostavke – upozorio je on. Citrao je i član 171 Zakona koji definiše prestanak članstva u odboru direktora. Stav 1 precizira da mandat člana odbora direktora prestaje: 1) istekom perioda na koji je imenovan; 2) kada prestane da ispunjava uslove za članstvo u odboru direktora iz člana 157 ovog zakona; 3) podnošenjem ostavke; 4) razrješenjem od strane skupštine akcionara. Zakonom je dalje precizirano da „prestanak članstva u odboru direktora registruje se u CRPS, u roku od 15 dana od dana nastupanja okolnosti iz stava 1 ovog člana“, te da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava 1 ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. - Kako nezvanično saznajem, ljudi koji upravljaju ovako značajnom kompanijom, hvale se da će političkim pritiskom možda i poništiti rješenje prvostepenog organa, pa Vas molim kao drugostepeni organ da odluku donesete profesionalno u skladu sa Zakonom budući da čovjek bez radnog iskustva upravlja privrednim društvom vrijednim preko 140 miliona eura, a koje direkno utiče na skoro 30% BDP-a Crne Gore i neposredno odlučuje o sudbini 80 porodica. Ovo govorim jer znam da je već počelo nezakonito raspoređivanje zaposlenih (što je potvrđeno spovedenim nalazima inspekcije) i zapošljavanje lica bez adekvatne stručne spreme, pokretanje izmišljenih disciplinskih postupaka protiv zaposlenih koji ne popustaju pod pritiskom rukovodioca ovog Društva – upozorio je Ivanković. Istakao je i da ima informacije „da je u posljednjih par mjeseci sportskim klubovima isplaćeno skoro 20.000 € (kakvo rasipanje novca, ovo je posao i za Tužilaštvo), a to je skoro iznos koji sam zaposlenima isplatio za čitavu godinu dana njihovog rada i zalaganja da sistem besprijekorno funkcioniše“. - Ističem da nikada nije bilo prekida isporuke vode, u dvije i po godine mog upravljanja i stalnog poboljšavanja uplavljanja sistemom, poboljšavanja poslovanja kao i stanja novčanih sredstava na računu kada sam smijenjen. Mene je Zoran Lakušić putem medija (čitajte dijela OD iza kojih se sakrio saopštenjem) prozvao za isplatu oko 23.000 € zaposlenim za varijalbilu u odnosu na ukupne godišnje neto isplaćene plate zaposlenim od preko 1.300.000 € za posljednjih 12 mjeseci mog upravljanja – podsjetio je on. Naglasio je da se uspješnim poslovanjem ne može pohvaliti i Krsto Radović, upozoravajući da od kada je on na čelu kompanije, „u zadnjih par mjeseci cijev je pucala na gradilištima minimum sedam puta, a Tivat i Kotor od nedelje ne dobijaju vodu iz RVCP, što se može lako provjeriti“. Krsto Radović kadar je Demokrata Alekse Bečića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381" data-rendition-name="original" width="1600" height="1000" loading="lazy" alt="Krsto Radocić"><figcaption>NEZAKONITO IMENOVAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  Ivanković je nedavno, u razgovoru za Portal ETV, kazao da ga je Odbor direktora, predvođen Lakušićem, smijenio nezakonito, i dali mu otkaz dok je bio na bolovanju, podsjećajući da je on oveć već treći izvršni direktor kojeg Lakušić i ovo upravljačko tijelo u nepunih četiri godine nezakonito smjenjuju. Lakušić je, kako smo pisali, bivši nastavnik u Srednjoj mašinskoj školi u Podgorici, kadar je nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno Demokratske narodne partije Milana Kneževića, a na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Već u junu smijenio je tadašnjeg izvršnog direktora Gorana Jevrića, kojeg je zamijenio Josip Đurašković, kadra Demokrata Alekse Bečića, da bi se i njega riješio poslije 11 mjeseci i smijenio ga, kada je za vršioca dužnosti imenovan Borislav Ivanković, a onda i u punom mandatu. - Tražio je da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita. Pokušao je da uđe u moja ovlašćenja. Očekivao je od mene da njemu prepuštim rukovođenje kompanijom i da ja samo potpisujem to što on dogovori. Od kada sam imenovan bio sam pod njegovim konstantnim pritiskom. I ja i moj tim. Umjesto podrške bili smo izloženi njegovim stalnim opstrukcijama – rekao je tada Ivanković za Portal ETV. Kategoričan je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, kako je kazao, i za Specijalno tužilaštvo.

Tag: pentagon