Katalonski lider za nezavisnost Karlos Pućdemon, koji je i dalje u egzilu, saopštio je danas da je rukovodstvo njegove stranke odlučilo da "raskine" sporazum sa vladajućim socijalistima u Španiji i da prestane da podržava vladu Pedra Sančeza, koja nema većinu u parlamentu.
- Naš politički projekat nije usmjeren na stabilnost Španije - rekao je Pućdemon u Francuskoj. On živi u Belgiji kako bi izbjegao primjenu španskih zakona nakon pokušaja otcepljenja Katalonije. Izjavu je dao poslije sastanka svoje stranke poznate kao JxCat.
U španskom parlamentu je sedam poslanika te stranke 2023. godine glasalo za Sančeza da bi mogao da se vrati na vlast. U međuvremenu, odnosi sa Sančezovom Socijalističkom partijom su se pogoršali.
- Nismo spremni da nastavimo da podržavamo vladu koja ne pomaže Kataloniji. Zato je nacionalno izvršno rukovodstvo odlučilo da prekine podršku Socijalističkoj partiji, pređe u opoziciju i, naravno, konsultuje se sa aktivistima stranke - rekao je Pućdemon.
Precizirao je da će ove konsultacije početi u srijedu i završiti se u četvrtak predveče. Ako baza stranke odobri odluku o otcjepljenju, što je vjerovatno, "španska vlada više neće imati većinu", nastavio je Pućdemon, dodajući da gospodin Sančez tada "neće imati budžet, neće imati kapacitet da vlada".
On je pozivao Socijalističku partiju da "razmisli" o ovoj situaciji ali nije rekao da li će poslanici njegove stranke glasati u parlamentu za mogući prijedlog za izglasavanje nepovjerenja ljevičarskoj vladi, što bi dovelo do pada vlade i raspisivanja prijevremenih izbora.
Pućdemonova stranka je dobila obećanje Sančezove stranke da će parlament usvojiti zakon o amnestiji za njene lidere i aktiviste koji su gonjeni zbog učešća u neuspjelom pokušaju secesije Katalonije 2017. godine.
Zakon jeste usvojen 2024. godine, ali Pućdemon od njega i dalje ne može da ima koristi, jer su sudovi odbili da ga primijene - jer mu se na teret stavlja krivično djelo pronevjere.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Pućdemon povukao podršku Sančezovoj vladi u Madridu

Vlada premijera Pedra Sančeza u Španiji želi uvrstiti pravo na prekid trudnoće u Ustav, čime bi ta zemlja, ako uspije u toj inicijativi, postala druga država na svijetu koja je to učinila, nakon Francuske.
Međutim, zakonodavstvo o pobačaju širom Evropske unije (EU) daleko je od usklađenog, obuhvatajući jedne od najliberalnijih zakonskih okvira na svijetu, ali i neke od najrestriktivnijih.
Po podacima zagovaračke grupe Centar za reproduktivna prava (Center for Reproductive Rights), 34 odsto žena reproduktivne dobi živi u 77 zemalja koje dozvoljavaju pobačaj na zahtjev, do određene faze trudnoće, dok četiri posto žena živi pod "restriktivnim" zakonima o pobačaju.
Centar za reproduktivna prava navodi da ilegalni "ulični" pobačaji godišnje uzrokuju 39.000 smrti.
Evropski parlament pozvao je da se pravo na pobačaj uključi u Povelju o osnovnim pravima EU, ali to pitanje još je predmet rasprave i zahtijevalo bi jednoglasnu saglasnost članica.
Premijer Pedro Sančez je početkom oktobra predložio da se pravo žene na prekid trudnoće unese u španski Ustav.
Ipak, neizvjesno je da li njegova manjinska vlada može osigurati potrebnu podršku.
Na drugom kraju spektra, članice EU Malta i Poljska imaju gotovo potpune zabrane pobačaja.
Mnoge zemlje nalaze se negdje između, ali često žene ne mogu ostvariti prava koja postoje na papiru - pravo na pobačaj nije samo pitanje zakonodavstva i politike, već i praktičnih aspekata poput dostupnosti zdravstvene zaštite.
U martu 2024, francuski parlament usvojio je odluku kojom se pravo na pobačaj unosi u ustav, čime je Francuska postala prva zemlja u svijetu koja je to eksplicitno zaštitila na taj način.
Prema anketama, oko 80 odsto stanovništva podržalo je ovu mjeru. Predsjednik Francuske Emanuel Makron takođe je zagovarao da se pravo na prekid trudnoće uvrsti i u zakonodavstvo EU.
- U Evropi više ništa nije uklesano u kamen i sve se mora braniti. Zbog toga želim da ovo zagarantovano pravo na pobačaj bude uneseno u Povelju osnovnih prava Evropske unije - kazao je Makron tada.
U Francuskoj je pobačaj legalan na zahtjev do 14. sedmice trudnoće i mogu ga obavljati i ljekari opšte prakse i babice.
Španska ljevičarska vlada želi ustavno zaštititi pravo na pobačaj kako bi, kako navodi, zaštitila žene od "reakcionarnog vala" koji, smatra, predvode krajnja desnica i konzervativna opozicija.
Vlada je, međutim, priznala da reformu ustava neće biti lako provesti, jer bez podrške konzervativne opozicione stranke Partido Popular nije moguće osigurati potrebnu većinu u parlamentu.
U Španiji je pobačaj na zahtjev dozvoljen do 14. sedmice trudnoće, a do 22. sedmice u slučaju ugroženosti zdravlja majke ili anomalija ploda.
Grupa pretežno sjevernoevropskih zemalja omogućava liberalan pristup pobačaju, uz razlike uglavnom u dužini gestacijskog perioda.
Holandija ima jedno od najliberalnijih pravila u EU, pobačaj je legalan na zahtjev do 22 - 24 sedmice, uz minimalne proceduralne prepreke i petodnevni period čekanja. Zbog toga je i česta destinacija za prekograničnu zdravstvenu zaštitu.
U Švedskoj je pobačaj legalan do 18. sedmice na zahtjev, a nakon toga uz posebno odobrenje. Nema obaveznog savjetovanja ni čekanja, a usluge su široko dostupne.
U Portugalu je legalan do 10. sedmice, u Finskoj do 12, a u Danskoj do 18. sedmice, nakon čega su pobačaji dozvoljeni iz medicinskih ili pravnih razloga.
U Austriji, Njemačkoj, Češkoj, Luksemburgu, Irskoj, Grčkoj, baltičkim zemljama, Bugarskoj, Rumuniji, Sloveniji, Slovačkoj i Kipru pobačaj je moguć do 10 - 14. sedmice, uz razne proceduralne zahtjeve i različit stepen prihvaćenosti.
U većini ovih zemalja, pobačaj je moguć i nakon tog perioda u slučajevima silovanja, incesta ili zdravstvenih razloga.
U Njemačkoj je pobačaj tehnički krivično djelo, ali se ne kažnjava ako se obavi u prvih 12 sedmica, nakon obaveznog savjetovanja i trodnevnog čekanja. Kasniji pobačaji dozvoljeni su iz medicinskih razloga ili nakon silovanja, prenosi DPA.

Španija želi u Ustav uvesti pravo na pobačaj, EU bez jedinstvenog stava

Španski premijer Pedro Sančez ponovo je pokrenuo dugogodišnju debatu o ljetnom računanju vremena i pozivao Evropsku uniju da ukine pomjeranje sata svakog proljeća i jeseni, prenosi Klix.ba.
U videu podijeljenom na društvenim mrežama, Sančez je dodao da Vlada planira da ovaj predlog iznese Evropskom savjetu, s ciljem da se konačno riješi „zastarjela praksa“.
- Iskreno, više ne vidim smisao. Promjena sata dva puta godišnje uzrokuje više štete nego koristi, remeti san i opšte blagostanje ljudi. Potrebna nam je Evropa koja se prilagođava modernom životu, a ne ona koja nas tjera da živimo po satu - kazao je.
Španija ponovo želi da se vrati diskusija koja je godinama bila u neizvjesnosti. Naime, Evropski parlament i Evropska komisija podržali su ukidanje promjene vremena još 2018. i 2019. godine, ali plan nikada nije realizovan jer se države članice nisu mogle dogovoriti.
Ankete u Španiji su pokazale da dva od svaka tri građanina podržavaju ideju ukidanja ljetnog računanja vremena.
Još 2018. godine, konsultacije širom EU pokazale su da je 84 posto učesnika glasalo za ukidanje promjene sata, što pokazuje snažnu javnu podršku reformi.

Španski premijer želi da ukine „pomjeranje sata“: Ne vidim smisao, uzrokuje više štete nego koristi

Španija će poslati brod mornarice kako bi podržala flotu Sumud, koja prevozi humanitarnu pomoć u Gazu i bila je meta tri napada Izraela u posljednja dvije sedmice objavio je premijer Pedro Sančez u Njujorku.
- Pomorski akcijski brod opremljen svim potrebnim resursima isploviće sjutra iz Kartagene u slučaju da bude potrebno pomoći flotili i sprovesti bilo kakve akcije spašavanja - rekao je Sančez.
Španska Vlada time slijedi stope italijanske vlade, koja je u srijedu najavila slanje fregate Fasan "kako bi pružila pomoć italijanskim građanima prisutnima u flotili" i sprovela "moguće akcije pomoći".
Špansko Ministarstvo odbrane kontaktiralo je danas poslijepodne italijansko ministarstvo kako bi isplaniralo koordiniranu akciju koja bi mogla uključivati ​​drugu zemlju, poput Irske, prema izvorima unutar ministarstva.
Misija evropskih brodova ne bi bila suprotstavljanje mogućem izraelskom napadu na flotilu koja pokušava probiti blokadu Pojasa, već pružanje pomoći ako je potrebno. Isti izvori naznačili su da će brod, u svakom slučaju, djelovati u međunarodnim vodama.
Flotila, sastavljena od više od 50 plovila, bila je meta novog napada rano u srijedu ujutro južno od grčkog ostrva Krita, gdje je zabilježeno najmanje 13 eksplozija, letova neidentifikovanih dronova i ometanja komunikacije, bez prijavljenih povreda.
U flotili su švedska aktivistica Greta Tunberg i bivša gradonačelnica Barselone Ada Kolau, među ostalim španskim građanima i desetine istaknutih osoba.
Pomorski akcijski brod (BAM) Furor bit će odgovoran za pružanje podrške flotili, prema izvorima iz mornarice, tvrdi El Pais.
Brod, stavljen na raspolaganje Štabu odbrane (Emad), "pokušaće krenuti sutra", naznačili su isti izvori. Na brodu će putovati pedeset članova posade i osam članova medicinskog tima. Misija Furora neće biti pratnja, već pomoć flotili ako je potrebno.

Sančez najavio da Španija šalje vojni brod kako bi pružila pomoć flotili koja plovi ka Gazi

Premijer Španije Pedro Sančez zatražio je danas zabranu učešća izraelskih sportista na međunarodnim takmičenjima dok se vodi rat u Gazi.
- Zašto je Rusija protjerana sa sportskih takmičenja poslije invazije na Ukrajinu, a Izraelu se dozvoljava da učestvuje posle invazije na Gazu - upitao je Sančez tokom sastanka poslanika socijalističke partije u parlamentu Španije, prenosi Politiko.
- Dok nastavlja varvarsko ponašanje, Izrael ne može koristiti međunarodne događaje kako bi uljepšao svoju sliku - poručio je on.
Izjava Sančeza uslijedila je usred eksalacije diplomatskih odnosa sa Izraelom, pošto je podržao propalestinske demonstrante koji su protestovali zbog učešća izraelskog tima u biciklističkoj trci kroz Španiju.

Sančez traži zabranu učešća izraelskih sportista na međunarodnim takmičenjima

Premijer Španije Pedro Sančez izjavio je da dvostruki standardi Evrope u pogledu ratova u Ukrajini i Gazi prijete da ugroze njen globalni ugled, ocijenivši da je evropski odgovor na napad Izraela na Palestinsku teritoriju bio neuspjeh i jedna od najmračnijih epizoda međunarodnih odnosa u 21. vijeku.
Sančez, prvi evropski lider koji je optužio Izrael za genocid u Gazi, izjavio je za Gardijan da je zadovoljan što druge evropske zemlje slijede primjer Španije u priznavanju Palestinske države, ali je ocijenio da je odgovor Evrope bio slab.
- To je neuspjeh. Apsolutno. To je takođe realnost da unutar EU ima zemalja koje su podijeljene po pitanju načina da se utiče na Izrael. Ali po mom mišljenju, to je neprihvatljivo ako želimo da povećamo svoj kredibilitet kada je riječ o drugim krizama, kao što je u Ukrajini - rekao je Sančez u intervjuu uoči današnjeg sastanka s britanskim premijerom Kirom Starmerom.
Iako su uzroci ovih ratova potpuno drugačiji, Sančez je rekao da na kraju dana svijet gleda u EU i zapadno društvo pitajući se zašto primjenjujemo dvostruke standarde u Ukrajini i Gazi.
- Ono što sada gledamo u Gazi je možda jedna od najmračnijih epizoda međunarodnih odnosa u 21. vijeku i u tom pogledu moram da kažem da je Španija bila veoma glasna unutar EU, a takođe i unutar međunarodne zajednice - rekao je Sančez, dodajući da se Madrid zalagao za suspenziju strateškog partnerstva koje EU ima sa Izraelom.
Kada su u pitanju odnosi sa SAD, Sančez je rekao da je posvećen očuvanju "najboljih odnosa", bez obzira na to ko je u Bijeloj kući, kao i da je Španija pouzdan partner u NATO iako nije spremna da izdvaja pet odsto BDP-a za odbranu, što zahtijeva američki predsjednik Donald Tramp.
- Imamo pragmatičan pristup u našim odnosima sa SAD. Istovremeno, mislim da imamo drugačije vizije o tome kako riješiti izazove s kojima se suočavaju svijet i naša društva. Mislim da je velika greška napustiti Pariski sporazum i smanjiti doprinose programima pomoći i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ali na kraju krajeva, naša društva se suočavaju sa globalnim izazovima koji ne poznaju granice i moramo da ojačamo našu saradnju - rekao je Sančez.
On je dodao da povlačenje SAD iz globalnih institucija omogućava drugima da imaju veću međunarodnu ulogu.
- Najšokantnija realnost jeste da glavni arhitekta međunarodnog poretka, a to su SAD poslije Drugog svjetskog rata, sada slabi taj međunarodni poredak i to neće biti dobro za američko društvo i ostatak svijeta, posebno za zemlje Zapada. Zato mislim da postoji prilika za EU i za Veliku Britaniju - kazao je Sančez.
Evropske zemlje, dodao je, mogu da povećaju svoju moć i uticaj ako djeluju moralno i konzistentno.
- To znači da moramo da izbjegavamo ove dvostruke standarde. To znači da moramo pojačati našu posvećenost kada je u pitanju zeleni pakt. To znači da moramo da imamo humanitarnu i moralnu viziju, takođe i pragmatičnu, kada je u pitanju migracija - kazao je Sančez.
On je dodao da vjeruje da velika većina Španaca dobro razumije da migracije nisu samo moralna obaveza nego i mogućnost da se efikasno odgovori na izazove ekonomskog rasta i tržišta rada.

Sančez: Dvostruki standardi u Gazi i Ukrajini ugrožavaju ugled Evrope

Premijer Španije Pedro Sančes najavio je da će njegova država iz zraka izbaciti 12 tona humanitarne pomoći u Pojas Gaze gdje zbog izraelske blokade vlada glad, a zabilježene su desetine slučajeva smrti djece zbog nedostatka hrane.
Operacija je rijedak primjer da se evropska nacija pridružuje zemljama Bliskog istoka u slanju pomoći zračnim putem.
Sančes, inače jedan od najžešćih kritičara izraelske vojne ofanzive u Gazi, rekao je na konferenciji za novinare da će se isporuka izvršiti iz Jordana u petak pomoću aviona španske ratne avijacije.
- Glad u Gazi je sramota za cijelo čovječanstvo i stoga je njeno zaustavljanje moralni imperativ - rekao je Sančes.
Ministarstvo odbrane kaže da će 12 tona biti isporučeno u operaciji sličnoj onoj provedenoj u martu 2024, kada je Španija u Gazu isporučila 26 tona hrane.

Sančes: Glad u Gazi je sramota za cijelo čovječanstvo

Španski premijer Pedro SanČez ponovio je svoju otvorenu kritiku izraelskog rata u Gazi, rekavši da se Gaza suočava s genocidom, te je pozvao lidere EU da odmah suspenduju sporazum s Izraelom.
Obraćajući se novinarima prije samita EU u Briselu, Sančez je spomenuo nedavni izvještaj diplomatske službe bloka o ljudskim pravima koji se, kako je rekao, bavio "katastrofalnom situacijom genocida koji se odvija u Gazi, prenosi The Guardian.
Izvještaj objavljen prošle sedmice pronašao je indikacije da Izrael krši svoje obaveze u vezi s ljudskim pravima prema sporazumu, koji čini osnovu za trgovinske veze.
U tekstu se navodi izraelska blokada humanitarne pomoći za palestinsku teritoriju, veliki broj civilnih žrtava, napadi na novinare i masovno raseljavanje i razaranje uzrokovano ratom.
Sančez je rekao da je više nego očigledno da Izrael krši svoje obaveze i da blok treba odmah suspendovati sporazum o saradnji.
- Nema smisla da je blok nametnuo 18 rundi sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, ali da nije sposoban ni suspendovati sporazum o pridruživanju - izjavio je Sančez.
Prošlog mjeseca, Izrael je saopštio da je pozvao španskog ambasadora na formalnu opomenu nakon što je Sančez opisao Izrael kao genocidnu državu.
Sančez je dao ove komentare tokom razmjene mišljenja u španskom parlamentu u kojoj je njegova vlada optužena da nastavlja trgovati s Izraelom.
- Želim da razjasnim jednu stvar! Ne trgujemo s genocidnom državom. Ne trgujemo rekao je Sančez.
Premijer je ranije izrazio iskrene sumnje u to da li se Izrael pridržava međunarodnog humanitarnog prava u svojoj ofanzivi u Gazi, dok je jedna od potpredsjednica španskog premijera, Jolanda Diaz, rekla da genocid nad palestinskim narodom ne može proći nekažnjeno.

Sančez poručio Izraelu: Španija ne trguje s genocidnom državom

Više desetina hiljada ljudi okupilo se danas u Madridu na demonstracijama koje je organizovala glavna konzervativna opoziciona stranka, protiv vlade socijalističkog premijera Pedra Sančesa, optužujući je za korupciju.
Demonstranti su se okupili na Trgu Španije u centru glavnog grada, poručujući Sančesu da podnese ostavku.
Narodna stranka sazvala je skup nakon što su procureli audio snimci koji navodno pokazuju da članica Socijalističke partije vodi kampanju blaćenja policijske jedinice koja istražuje tvrdnje o korupciji, a u koju su navodno umiješani supruga, brat i bivša desna ruka Pedra Sančesa.
Članica Socijalista je negirala optužbe, rekavši novinarima da je sprovodila istraživanje za knjigu i da ne radi u ime stranke ili Pedra Sančesa, a potom je i napustila Socijalističku partiju.
Lider Narodne partije Alberto Nunjes Fejho optužio je vladu za "mafijašku praksu" u ovoj aferi, tvrdeći da je Sančes u centru višestrukih korupcionaških skandala.
Narodna partija je procenila da je više od 100.000 ljudi prisustvovalo današnjem skupu pod sloganom "Mafija ili demokratija".
Predstavnik vlade u Madridu procijenio je da je na demonstracijama bilo između 45.000 i 50.000 ljudi.

Španija: Velike demonstracije protiv premijera Pedra Sančesa zbog korupcije

Premijer Španije Pedro Sančez pozvao je na pojačani pritisak kako bi se zaustavila izraelski "masakr u Gazi", te najavio da Madrid planira da podnese rezoluciju Ujedinjenim nacijama kojom bi se od Svjetskog suda zatražilo mišljenje o pristupu humanitarnoj pomoći palestinskoj teritoriji. 
 
Sančez je na samitu Arapske lige u Bagdadu izjavio da je rat koji je započeo napadom Hamasa na Izrael u oktobru 2023. godine doveo do "neprihvatljivog broja" žrtava u Gazi, čime je prekršen "princip humanosti".
- Izuzetno teška humanitarna kriza kroz koju Gaza prolazi od oktobra 2023. prouzrokovala je više od 50.000 mrtvih, 100.000 ranjenih i raseljavanje dva miliona ljudi- rekao je on, koji je ranije već oštro kritikovao izraelsku ofanzivu.
Svjetski lideri bi, prema njegovim riječima, trebalo da "intenziviraju pritisak na Izrael kako bi se zaustavio masakr u Gazi, posebno putem mehanizama koje nam pruža međunarodno pravo".
Sančez je najavio da će Španija "predložiti Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija da zatraži od Međunarodnog suda pravde mišljenje o tome da li Izrael ispunjava svoje međunarodne obaveze kada je riječ o omogućavanju pristupa humanitarnoj pomoći Gazi", koja je pod potpunom blokadom pomoći od 2. marta.
Sančez je rekao da će Španija takođe podržati nacrt druge rezolucije UN-a kojom se od Izraela traži da "okonča humanitarnu blokadu" i omogući "potpun i neometan pristup humanitarnoj pomoći" Gazi.

Sančez najavio UN rezoluciju zbog izraelskih napada u Gazi

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: pedro-sancez