Za Filipa Ivanovića je masovni ubica kontroverzna ličnost, poručuje predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
- Tako on cijeni lik i djelo Pavla Đurišića. Dakle, radi se o kontroverznoj figuri što u prevodu znači da je Pavle imao i svojih dobrih strana. Jeste on malo griješio - služio nacistima i pobio na hiljade civila, đece i žena ali eto, po doživljaju F.Ivanovića, radi se o kontroverznoj osobi, a ne zlikovcu i ubici - navodi Vujović u objavi na mreži Iks.
Tako je, Filipe, i Hitler je bio kontroverzan, pobio je milione ljudi ali je imao i dobrih osobina - bio je vegeratijanac nije pušio, konzumirao alkohol itd..
- Ali nije Filip kriv, on samo odražava vrijednosni sistem PES-a. A suština tog sistema je da vrijednosti nema - sve može, sve je i ovako i onako, pa je, jelte, i Pavle kontroverzan. Zaboga, ne treba cjepidlačiti - zaključuje Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIvanVujovi3%2Fstatus%2F1995470540224508057%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1995470540224508057%7Ctwgr%5E275112541f2044f7c6d24f451ce75459b43132fc%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujović: Za Filipa Ivanovića Đurišić je "kontroverzna ličnost"

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje podnijele su u petak Zaštitniku ljudskih prava i sloboda pritužbu zbog javnog veličanja Pavla Đurišića, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Kako navode u saopštenju, smatraju da podizanje spomenika Hitlerovom savezniku, koji je odgovoran za masovna ubistva hiljada civila na sjeveru Crne Gore za vrijeme Drugog svjetskog rata, predstavlja govor mržnje prvenstveno prema Muslimanima i Bošnjacima, ali i prema svim građanima koji drže do građanskih vrijednosti kao što su poštovanje ljudskih prava i antifašizam.
- U pritužbi smo posebno naglasili podizanje spomenika Đurišiću u Gornjem Zaostru i pjevanje pjesama kojima se on veliča u ugostiteljskom objektu "Radovče" u Podgorici. Problematizovali smo i to što državno tužilaštvo u tome do danas nije prepoznalo govor mržnje - ističu u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju, Đurišić je ostao upamćen po monstruoznim zločinima nad muslimanskim civilnim stanovništvom, uključujući ubistva najmanje 8.000 žena, djece i staraca, te sistematska silovanja, mučenja i paljenje sela, pa je jasno da veličanje takve ličnosti predstavlja govor mržnje, koji podstiče diskriminaciju i neprijateljstvo prije svega prema Muslimanima/Bošnjacima, a i svim antifašistima.
&nbsp;- Zatražili smo da ombudsman u skladu sa svojim ovlašćenjima ispita sve okolnosti, utvrdi postojanje osnova diskriminacije i govora mržnje, preduzme odgovarajuće mjere radi zaštite prava i sloboda diskriminisanih lica i upozori javnost na pojavu težih oblika diskriminacije. Nadamo se da će mišljenje i preporuke ombudsmana spriječiti ovakve pojave širenja mržnje koja destabilizuju Crnu Goru i ugrožavaju pravni poredak - poručili su u saopštenju.
Potpisnici pritužbe:
Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava
Filip Kuzman, izvršni direktor, Antifašisti Cetinja
Nevenka Vuksanović, izvršna direktorica, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Milica Kovačević, programska direktorica, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Daliborka Uljarević, izvršna direktorica, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Maja Raičević, izvršna direktorica, Centar za ženska prava (CŽP)
Milena Popović Samardžić, izvršna direktorica, Ipso Facto
Miloš Vukanović, predsjednik, Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Paula Petričević, građanska aktivistkinja

Pritužba ombudsmanu zbog govora mržnje u vidu veličanja Pavla Đurišića

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Draško Đuranović

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Predmet koji se tiče napada na fotoreportere i uništavanje njihove opreme u Gornjem Zaostru, tokom postavljanja spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, je veliki ispit za sudstvo koje bi trebalo da pokaže kako Crkva Srbije nije iznad države i zakona.
To je, gostujući u Informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E, ocijenio istoričar Vukota Vukotić.
Navikli su građani, kaže Vukotić, da je Crkva Srbije iznad države - a posebno iznad sudskih organa.
- Pa je suđenje napadačima na novinare i snimatelje u Gornjem Zaostru pravi test za državu. Na ovom primjeru crnogorsko sudstvo ima veliku šansu da stane na put takvoj praksi i da se jedan put pokaže da Crkva Srbije ne može biti iznad države - naglasio je on.
<h2>POKUŠAJ PRANJA BIOGRAFIJE SRBIJE</h2>
Izjave svjedoka u ovom slučaju su, cijeni Vukotić, potpuno besmislene.
- Jer je potpuno nelogično da su novinari i snimatelji pili i veselili se na radnom zadatku, to je potpuno nemoguće jer bi onda to povlačilo njihovu krivicu, makar disciplinsku. Samim tim vidimo da su to izgovori kojima se služe zato što su ponovili riječi mitropolita broj dva – Metodija. Tako da je teško komentarisati takve stvari, ali u svakom slučaju jedna velika šansa da se takvoj praksi stane na put, da se jednom sudskom presudom Crkva Srbije postavi na svoje mjesto - rekao je Vukotić.
On smatra da se veličanjem presuđenog četničkog komandanta zločinca Pavla Đurišića pokušava oprati biografija Srbije – što, kako je rekao, konkretno nema veze sa tim dokazanim ratnim zločincem.
- Postoji bezbroj arhivskih dokumenata, svjedočenja, i stav istorijske nauke o njemu i njegovom djelovanju tokom Drugog svjetskog rata... Međutim ovdje je u pitanju jedan pokušaj promjene narativa koji se nameće u Crnoj Gori, i ne samo kod nas, jer vidimo da je takvo nešto prošlo u Srbiji. Pretpostavljamo da prolazi i u onom dijelu Bosne i Hercegovine i sada nekako mi dolazimo na red. Stvar je u tome što će oni stalno insistarati na tome, u stvari to već rade godinama - naveo je Vukotić.
<h2>BESMISLENE TEZE KOJE NAMEĆE AUTORITET</h2>
To su, ukazuje on, besmislene teze, ali je problem u tome što se pokušavaju nametnuti putem autoriteta.
- E tu je problem, da se odmaknemo od autoriteta i dođemo na polje činjenica takve politike nemaju nikakvu šansu - istakao je Vukotić.&nbsp;
On cijeni i da ideja Crkve Srbije o rehabilitaciji četničkog pokreta nigdje nije naišla na veći otpor nego u Crnoj Gori.&nbsp;
- Čega su duboko svjesni i zbog toga ulažu iznimne napore. Zbog toga su ovi spomenici od tone, ikonografija... To godinama već traje, a nažalost smo dobili „oslobodilačku vlast“ koja oslobađa istoriju od činjenica i prilagođava narativ svojim političkim potrebama – naglasio je istoričar.
To je, decidan je on, nešto što crnogorsko društvo ne može da dopusti sebi.
- Jer ako tu pokleknemo: mi bukvalno gubimo pravo postojanje. To je ta posljednja stepenica na kojoj se brani crnogorski identitet koji se zasnivao na antifašizmu - jasan je Vukotić.
<h2>BRUTALNO PREKRAJANJE ISTORIJE</h2>
Osvrnuvši se na Rezoluciju i glasanje u Ujedinjenim nacijama (UN) o fašizmu, neonacizmu, nacizmu i rasizmu, ukazuje na postojanje dva antifašizma.
- Jedan je evropski, afirmisan posle 1941. godine i na kojem počiva današnje savremeno društvo i drugi - sumanuti program Rusije iz glave Dugina, čiji su sljedbenici na vlasti u Crnoj Gori – naveo je on.
Dodaje da se u Crnoj Gori ne radi o klasičnom revizionizmu, jer ne postoji revizija istorije koja bi podrazumijevala drugačiji pogled na osnovu novih činjenica.
- Mi ovdje imamo brutalno prekrajanje istorije, neko pokušava da nas ubijedi da nešto jeste, a svi znamo da nije - iako ne postoji nikakav dokaz to se pokušava uraditi samo na osnovu autoriteta – rekao je Vukotić.
Te stvari su, upozorava istoričar, izuzetno opasne za svako društvo.
- Ne postoji društvo koje može sebi da dozvoli takvo što za bilo koji segment istorije sa se tako brutalno prekraja. Nažalost, mi vidimo ovdje da se radi o prekrajanjima koja nijesu ni konkretno naša, ona su nama nametnuta spolja, to dolazi iz druge države, od nekih drugih ljudi i institucija druge države, što je još opasnije - rekao je Vukotić.
<h2>PREKO ŽRTAVA NE MOŽEMO DA PREĐEMO</h2>
Ističe primjer prijedlog Pokreta Evropa sad (PES) da se iz Zakona o distaniji Petrović ukloni riječ „nasilna“ u odnosu na aneksiju 1918. godine.
- Nijesu sve aneksije nasilne, postoje i nenasilne: a primjer je BiH 1908. godine koja je nenasilno anektirana od Austrougarske. To je bila potpuno nenasilna, jer je Austrougarska bila donosilac modernosti u odnosu na Osmansko carstvo koje je zvanično di tada bilo. Ima i drugih primjera, naravno, međutim stvar je u tome što se i to iskrivljuje i savija istina - i nekako upodobi prema trenutnim političkim potrebama - istakao je Vukotić.
Decidan je da se 1918. godine desila okupacija - i to je, poručuje on, pravi termin.
- Jer je došla od strane srpskih trupa kojima su pomagale francuske trupe, pa su nakon toga te okupacione vlasti održale neku veliku narodnu skupštinu i to srpskog naroda. Na samoj toj skupštini jedan od delegata Savo Fatić kaže ,,mi više nijesmo Crnogorci nego Srbi”. Samo učesnici te skupštine priznaju da je postojao crnogorski narod, a sa druge strane isti taj narod nije pitan, nego je to izjašnjavanje srpskog naroda u zgradi opkoljenoj srpskim bajonetima pa su oni svi jednoglasno glasali – naveo je Vukotić.
Problem brisanja riječi „nasilna“ aneksija je, kaže on, cilj da se potre ono što je bilo posle toga - svi zločini koji su napravljeni u Crnoj Gori.
- Drugom dijelu vlasti ni taj prijedlog nije bio dovoljan, već ne smije ni da stoji aneksija, nego mora da bude dobrovoljno ujedinjenje, da smo sve dočekali raširenih ruku. Ali, šta ćemo sa žrtvama, preko žrtava ne možemo da pređemo, to je ono što pamtimo - zaključio je Vukotić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIC-85Fvpv_o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Slučaj napada na fotoreportere u Gornjem Zaostru je veliki ispit za sudstvo koje bi trebalo da pokaže da Crkva Srbije nije iznad države i zakona

Zločinci, kojoj god ideologiji pripadali, ne zaslužuju ni počasti ni spomenike - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović komentarišući sve veće razočarenje dijaspore prilikama u Crnoj Gori, kao i da, zahvaljujući čelnicima Srpske pravoslavne crkve i pojedincima iz vlasti, četnički pokret sve otvorenije juriša na same temelje građanske, sekularne i multietničke Crne Gore. Govoreći u intervju za Portal Fokus o dodjeli posthumnog odlikovanja mitropolitu Mitropolije crnogorsko-primorske Amfilohiju Radoviću kaže da se na to odlučio, pored ostalog, zbog njegovog doprinosa očuvanju duhovne i kulturne tradicije Crne Gore.
Na konstataciju da je to čovjek koji je više puta vrijeđao Crnogorce i muslimane, te govorio s divljenjem o ratnim zločincima poput Radovana Karadžića, navodi da se za odlikovanje odlučio i zbog njegovog zalaganja za mir u presudnim istorijskim trenucima, uključujući i referendum, te doprinos demokratskim promjenama, kao i za kontinuirani angažman na jačanju međunarodnog ugleda Crne Gore.&nbsp;
- Orden sam dodijelio u susret petoj godišnjici od njegove smrti. Svojim obrazovanjem, autoritetom i dijalogom sa predstavnicima drugih crkava i religija, on je dao doprinos ugledu naše države i pokazao da se snaga jedne male zemlje mjeri veličinom njenih velikih ljudi - naveo je Milatović.
Dodaje da je "tokom izazovnih istorijskih trenutaka, kada su emocije bile snažne, a podjele duboke, poput referenduma 2006. godine, dao &nbsp;nemjerljiv doprinos očuvanju mira i stabilnosti".&nbsp;
- Njegova uloga tokom litija 2019. i 2020. godine je bila ključna. To je bio momenat kada se pokazalo da Crna Gora može mijenjati sebe bez nasilja, i u duhu demokratske svijesti i odgovornosti. Uvjeren sam da bez te promjene, Crna Gora danas ne bi sa optimizmom gledala na svoju evropsku budućnost - rekao je Milatović.
<h2>Vrijednosti antifašizma</h2>
On ističe da dosljedno zastupa stavove utemeljene na univerzalnim vrijednostima antifašizma, jer su upravo te vrijednosti temelj savremene Crne Gore.
- Posljednji put to sam učinio u odnosu na pokušaj postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću. Kako tada, tako i danas, stava sam da je nedopušteno podizati spomen-obilježja ličnostima iz prošlosti čije djelovanje je bilo u suprotnosti sa vrijednostima antifašističke i multietničke Crne Gore. Zločinci, kojoj god ideologiji pripadali, ne zaslužuju ni počast ni spomenike - poručio je Milatović.
Dodaje da na pitanje gdje je granica između vjere i politike odgovor daje Ustav naše zemlje u kome jasno stoji da je Crna Gora sekularna država u kojoj su vjerske zajednice odvojene od države, a sloboda vjeroispovijesti zagarantovano pravo svakog čovjeka, bez obzira kojoj vjerskoj zajednici pripada.&nbsp;
- Država mora biti jednako otvorena za sve vjerske zajednice, uz puno poštovanje njihovih razlika i doprinosa društvu, dok sa druge strane, sve vjerske zajednice moraju poštovati pomenuti ustavni princip. Neodgovornih pojedinaca ima u svim sferama društva. Nisam pristalica generalizovanja jer duboko cijenim vjerske osjećaje građana Crne Gore, ma kojoj vjerskoj organizaciji pripadali - poručio je Milatović.
<h2>Prazna obećavanja</h2>
Komentarišući da mnogi sumnjaju da će ova Vlada premijer Milojka Spajića uvesti državu u Evropsku uniju, Milatović kaže da je Crna Gora umorna od praznih obećanja i politike koja se bavi samom sobom.&nbsp;
- Godinama se improvizovalo, obećavalo bez pokrića i gubilo vrijeme koje nismo imali. Zato naša poruka mora biti jasna: Vrijeme je da završimo posao i učinimo Crnu Goru punopravnom članicom Evropske unije do 2028. godine. EU je naša radna akcija, uspjeh koji se mjeri reformama i moć institucija u koje građani vjeruju. Vlada i vladajuća većina moraju to konačno da shvate - rekao je Milatović.&nbsp;
Dodaje da aktuelna Vlada, svakako, ne može uvesti Crnu Goru u EU, imajući u vidu da ćemo 2027. godine imati redovne parlamentarne izbore, a da se naš ulazak u EU očekuje najranije 2028. godine.&nbsp;
- Bez obzira na tu činjenicu, pred ovom Vladom se nalaze brojni zadaci od čijeg uspješnog rješavanja će zavisiti evropska perspektiva Crne Gore. Za budućnost naše države je mnogo važnije da uradimo sve da taj konačni cilj bude dostižan i realan, a manje je važno ko od nas će pokrivati koju funkciju u momentu ulaska u EU - kazao je Milatović.
Njegovi stavovi kada je u pitanju struktura Vlade su, dodaje, poznati.&nbsp;
- Javno sam više puta ukazivao na preglomaznost administrativnog aparata i broj resora. Smatram da glomaznost Vlade i česte promjene otežavaju posao izvršnoj vlasti i usporavaju sprovođenje reformske agende. Donošenje Zakona o Vladi koji bi trebalo da precizno uredi broj ministarstava, njihove nadležnosti i odgovornost je neophodno. Vjerujem da je takav zakon važan korak ka modernijoj, racionalnijoj i profesionalnijoj izvršnoj vlasti - ocijenio je Milatović.
<h2>Ishitrena odluka</h2>
Komentarišući nedavna dešavanja u Podgorici, kada je nakon napada na mladića uveden privremen vizni režim sa Turskom, a kasnije se ispostavilo da su vinovnici državljani Azerbejdžana, navodi da je i kao građanin i kao neko ko vjeruje u pravnu državu, jasno i nedvosmisleno osudio prvo napad na našeg državljanina u Podgorici, ali takođe i poručio da ne smije biti mjesta bilo kakvoj kolektivnoj krivici ili stigmatizaciji jednog cijelog naroda.&nbsp;
- Žao mi je što smo imali priliku da svjedočimo nemilim scenama, napadima na državljane Turske i njihovu imovinu u Crnoj Gori. Vlada je donijela ishitrenu odluku da uvede vize turskim državljanima, čije prevashodno ekonomske posljedice već osjećamo - ocijenio je Milatović.
Stvari su, prema njegovim riječima, jasne.
- Obaveza države je da zna ko u nju ulazi, da sankcioniše one koji ne poštuju zakone, ali i zaštiti sigurnost svih koji borave u zemlji, javni red i društvenu koheziju. Stoga svi javni akteri moraju voditi računa da svojim porukama ne podižu tenzije, dok su policija i tužilaštvo dužni da odlučno suzbijaju govor mržnje i svaki vid prijetnji - ističe Milatović.
Pitanje migracija je tema kojoj je, imajući u vidu veličinu Crne Gore i njenu evropsku perspektivu, važno konačno pristupiti sistemski, uz jasnu, uravnoteženu i odgovornu politiku u ovoj oblasti.&nbsp;
- Vladi sam uputio inicijativu sa prijedlogom ozbiljnih i održivih mjera kojima bi se unaprijedili nadzor, integracija i sveukupna sigurnost u zemlji. Neke od njih su formiranje jedinstvenog, digitalno povezanog sistema evidencije stranaca, koji bi objedinio registre MUP-a, Uprave policije, Zavoda za zapošljavanje, Monstata i drugih nadležnih institucija. Predložio sam da se kvote za privremeni boravak i rad stranaca određuju kvartalno, prema stvarnim potrebama privrede, uz pooštrenu kontrolu agencija za posredovanje i sprječavanje zloupotreba. Takođe, predložio sam i izmjene Zakona o privrednim društvima kako bi se spriječilo osnivanje tzv. ‘fantomskih firmi’ koje služe samo kao paravan za boravišne dozvole stranaca - naveo je Milatović.
Crna Gora, kako dodaje, mora pokazati zrelost i biti smirena u trenucima kada je najlakše podići tenzije.
<h2>Partijska knjižica</h2>
Komentarišući to što se mladi i obrazovani ljudi sele iz Crne Gore, tražeći šansu u uređenijim društvima, te da je nepisano pravilo da ako nijeste član nijedne partije, teško možete doći do posla u državnim ili opštinskim institucijama, Milatović kaže i pored promjena koje smo očekivali, partijska knjižica je izgleda i dalje ostala glavna “diploma” za posao u javnom sektoru.&nbsp;
- Time se samo nastavila loša praksa bivših vlasti i učvrstio osjećaj nepravde zbog kojeg se mladi i obrazovani ljudi odlučuju da napuste zemlju. Između dva popisa otišlo je skoro sto hiljada ljudi - svaki šesti građanin Crne Gore - i to je ozbiljno upozorenje da država gubi svoju budućnost - ističe Milatović.
Razlozi su, prema njegovim riječima, isti godinama.
- Nedostatak ekonomskih prilika, nemogućnost da riješe elementarne uslove za život, poput stambenog pitanja, i snažan osjećaj da trud i znanje ne vrijede ništa ako nijeste dio partijske strukture. Zemlja koja ne misli o svojoj omladini teško može da se nada boljoj budućnosti - dodaje Milatović.
Zato vraćanje povjerenja u državu, kako ističe, mora da počne konkretnim mjerama.&nbsp;
- Uvjeren sam da je ključna promjena - otvaranje političkog sistema. Zato snažno promovišem uvođenje otvorenih lista, kako bi svaki glas vrijedio, kako bismo znali po imenu i prezimenu za koga glasamo i kako bi politika konačno bila vraćena građanima, a ne partijskim centralama - navdoi Milatović.&nbsp;
Spreman je da inicira i referendum o tom pitanju, jer vjeruje da se istinska promjena dešava tek kada se moć vrati društvu.
- Mladi će ostati u Crnoj Gori tek onda kada budu znali da se njihova budućnost ne određuje partijskim vezama, već znanjem, radom i pravednim šansama. To je promjena kojoj moramo da se posvetimo bez kalkulisanja - poručio je Milatović.
Na pitanje da li je Crna Gora postala zemlja koja troši više na partije nego na budućnost odgovara da mu građani često kažu da partijsko zapošljavanje ostaje jedan od najvećih problema našeg društva i upravo jedan od glavnih razloga odlaska građana iz zemlje.&nbsp;
- Tragedija Crne Gore je što na mjesta odlučivanja u sistemu ne dolaze najbolji već često zapravo samo poslušni. I sa tom praksom moramo prestati. Crnogorska ekonomija mora da radi za ljude, a ne za privilegovane - ističe Milatović.
Zato u kontinuitetu i predlaže inicijative poput pomenute „obveznice za dijasporu“, upozorava na važnost domaćinskog upravljanja državnim preduzećima, te da ona više ne budu partijski plijen već motor ekonomskog razvoja.&nbsp;
- Hoćemo napredak koji se osjeti u novčaniku, ne samo na televiziji. Naš evropski put otvara šansu za nove investicije i radna mjesta. Naš uspjeh je kada ekonomija raste pošteno, na osnovu našeg znanja i rada, a ne kada se zadužujemo. Naša moć je u tome da se za svaki euro državnih para zna kako je potrošen i da svaka investicija bude korisna za građane i državu - naveo je Milatović.
Žele kredibilne investitore koji će ostvarivati profit i biti u funkciji razvoja crnogorske ekonomije.&nbsp;
<h2>Dvojno državljanstvo</h2>
Komentarišući potencijalno uvođenje dvojnog državljanstva za visokoobrazovane članove dijaspore koji su, iz profesionalnih razloga, morali da uzmu državljanstvo zemlje u kojoj žive i time automatski izgubili crnogorsko navodi da to pitanje često dolazi od dijaspore.
- To je tema koja zaslužuje ozbiljnu analizu i širok politički konsenzus u Crnoj Gori. Smatram da naša država treba da pronađe model koji bi omogućio čvršće, institucionalno i formalno povezivanje iseljenika sa maticom, jer je njihovo znanje, iskustvo i kapital dragocjen razvojni resurs za Crnu Goru. Istovremeno, važno je očuvati suverenost odlučivanja onih koji žive u Crnoj Gori. Zbog toga ovo pitanje mora biti uređeno pažljivo i uravnoteženo, uz uvažavanje interesa i dijaspore i građana u zemlji. Vjerujem da je najbolji trenutak da se pitanje dvojnog državljanstva otvori nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, kada će politički ambijent biti stabilniji, društvene tenzije manje, a evropski standardi jasno definisati modele koje uspješno primjenjuju druge države članice - ocijenio je Milatović.
<h2>Identitet</h2>
Na pitanje da li je danas, paradoksalno, postalo hrabro biti Crnogorac u Crnoj Gori odgovara odrično.
- Ne mislim da je postalo hrabro biti Crnogorac u Crnoj Gori. Oni koji su se tako istinski osjećali ranije, osjećaju se i danas. Danas je hrabrost biti pristojan i principijelan - odbiti logiku “naših i vaših“ i mjeriti ljude po djelima. To je put da Crna Gora bude dom svima i država ponosa onima koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, među kojima sam i ja - naveo je Milatović.
Crnogorski identitet je u temelju građanske, sekularne i evropske Crne Gore.
- Niko ne treba da se pravda što voli svoju državu, naciju ili jezik, to su Ustavom zaštićena prava. Crna Gora ne smije biti zemlja u kojoj se identitet koristi kao oružje. Mora biti zemlja u kojoj se svaki čovjek osjeća prihvaćeno i poštovano, a u kojoj se zajednički identitet gradi na slobodi, jednakosti i međusobnom uvažavanju - ocijenio je Milatović.
<h2>Skandal i Trinaestojulska</h2>
Komentarišući skandal oko dodjele Trinaestojulske nagrade, koji se završio se video-snimkom na kojem njen dobitnik Bećir Vuković krade telefon, te smatra li da smo stvarno dotakli dno, kaže da je 13. jul za Crnu Goru temelj identiteta: zavjet na slobodu, dostojanstvo i pravo da odlučuje o sopstvenoj sudbini u dvije različite epohe.&nbsp;
- Zato svako državno priznanje dodijeljeno povodom ovog datuma mora nositi težinu tih vrijednosti. Zloupotrebe u političke svrhe koje su godinama nagrizale ugled nagrade i obesmišljavale trud istinskih laureata - moraju ostati iza nas. Mislim da nas vrijednosti 13. jula obavezuju da ih nikada ne dovedemo u pitanje - zaključio je Milatović.

1250x600

1084x550

Milatović: Zločinci ne zaslužuju ni počast ni spomenike, Amfilohiju posthumno odlikovanje zbog doprinosa očuvanju duhovne i kulturne tradicije Crne Gore

Hrvatski narod u Crnoj Gori živi u posebnim okolnostima zbog političkih turbulencija kroz koje zemlja prolazi. Često se javlja strah od vladajuće strukture koja promoviše velikosrpsku ideologiju – kroz podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sada i najavljenog Puniše Račića, kao i kroz ideje koje su zaostale u 19. vijeku. To čini autohtonog hrvatskog čovjeka nesigurnim, što je jedan od razloga zašto odlazi, povlači se ili postaje tiši, kazala je posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske, profesorica Vanda Babić-Galić u emisiji „Globalna Hrvatska“ na HRT-u.&nbsp; <h2>Odnos Hrvatske i Crne Gore u kontekstu političkih promjena&nbsp;</h2> Babić-Galić ističe da su odnosi ove dvije države sadržajni i složni, te da su promjene već postale konstanta jer je kontinuitet od 2020. godine donio određene pomake.&nbsp; - Ne možemo govoriti o nekim novim promjenama, već eventualno o nešto boljim ili nešto lošijim odnosima. Ono o čemu sigurno možemo govoriti jeste da postoje stalni razgovori o važnim, otvorenim pitanjima koja opterećuju dvije države, kao i o brizi za hrvatsku nacionalnu manjinu, koja u Boki Kotorskoj čuva više od 60 odsto hrvatske baštine. Tu baštinu smo dužni da čuvamo i mi u Hrvatskoj, ali i Crna Gora, koja tu baštinu ima na svojoj teritoriji - ukazala je Babić-Galić.&nbsp; Kada govorimo o otvorenim pitanjima, Babić-Galić smatra da je najvažnije krenuti od početka.&nbsp; - Vidjeli ste Hrvatski dom (Dom kulture "Josip Marković") - konačno mogu da kažem da je on u vlasništvu Republike Hrvatske. Nedavno je potvrđeno da je Republika Hrvatska upisana u katastar. To znači da više niko nikada neće moći da istjera hrvatsku zajednicu iz kuće koju je ta zajednica gradila još između 1920. i 1922. godine. Ostala pitanja se rješavaju i u fazi su „brušenja“ - pojasnila je ona.&nbsp; Babić-Galić je podvukla veoma važan sporazum o odšteti logorašima, za koji smatra i očekuje da će uskoro biti riješen.&nbsp; - Tu su i pitanja vlasništva školskog broda „Jadran“, zatim naziva bazena koji bi trebalo promijeniti, granice na moru, kao i pitanje oduzete imovine – tema koja je možda nedavno ponovo postala aktuelna, ali je u razgovorima prisutna već dugo, još od 2017. godine – dodala je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Rješavanje imovinskih pitanja u fokusu hrvatske diplomatije</h2> Kako ukazuje, pedest i jedna porodica od 2014. godine čeka na upis u katastar, bez obzira na pravosnažne sudske odluke.&nbsp; - Porodice Dabinović i Tripković su devedesetih godina, blago rečeno, doživjele pljačku sopstvene imovine. Postoji i porodica u Perastu koja je ostala bez svoje imovine uprkos sudskim presudama. Takođe, u Budvi postoji Palata Medin, što je još jedno problematično pitanje kojim ćemo se baviti – navela je Babić-Galić.&nbsp; Babić-Galić dodaje da to nijesu jednostavna, a ni laka pitanja – već pitanja koja predstavljaju i moralnu obavezu Republike Hrvatske prema svojoj nacionalnoj manjini, ali i brigu da ta manjina ima pravo, kao i svaka druga osoba, na svoje vlasništvo.&nbsp; - Činimo sve što možemo. Kada sam pomenula 2017. godinu, htjela sam da kažem da je to bilo pitanje međuvladinog savjeta Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o manjinama – hrvatskoj manjini u Crnoj Gori i crnogorskoj u Hrvatskoj. Tada smo govorili o povraćaju crkvene i civilne imovine. Sada smo dobili svu dokumentaciju od 51 hrvatske porodice i imamo razloga i načina da učinimo sve kako bi tih 51 porodica dobilo svoju zemlju – zemlju svojih predaka. Svaka nepravda prema našem narodu na autohtonom prostoru Boke mora biti ispravljena. Na koji način će to Crna Gora učiniti, o tome se pregovara u različitim resorima i na različitim nivoima. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske učiniće sve da ovo pitanje bude riješeno na pozitivan način – poručila je ona.&nbsp; Prema riječima Babić-Galić, temelj evropskih vrijednosti jeste pravo na imovinu – pravo na vlasništvo, zemlju, dom i svoje ognjište. <h2>„Jadran” je oteti brod koji bi Crna Gora trebala vratiti pravim vlasnicima&nbsp;</h2> Kako je pojasnila Babić-Galić, Republika Hrvatska jasno ističe da je „Jadran“ hrvatski školski brod, a njegova luka baziranja je Split.&nbsp; - U svakom trenutku spremni smo da iznesemo nepobitne dokaze pred bilo koji sud – počev od Suda za prava mora u Hamburgu, ili bilo gdje drugo. O tom pitanju ćemo razgovarati - brod, kao i čovjek, može imati samo jednog vlasnika – naglasila je ona.&nbsp; S obzirom na to da su Crna Gora i Republika Hrvatska članice NATO saveza, vjeruje da postoje prijateljska i konstruktivna rješenja za pitanje broda „Jadran“ - „Jadran“ je uznik – to je brod koji je otet i koji bi Crna Gora trebalo da vrati svojim pravim vlasnicima, Republici Hrvatskoj – poručila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Hrvata u Crnoj Gori sve manje - Boka Kotorska „zaliv svetaca“&nbsp;</h2> Babić-Galić smatra da brojevi obično nijesu mjerilo snage jednog naroda.&nbsp; - Kada bismo govorili šire, morali bismo da priznamo da nas ima manje i u Hrvatskoj, da je manje Evropljana uopšte, što nas dovodi do demografskih pitanja i migracija – ali to nije pravi odgovor – dodala je ona.&nbsp; Babić-Galić objašnjava da Hrvata u Crnoj Gori ima nešto manje od jedan odsto, te da su dobro su organizovani i imaju veliku kulturnu baštinu.&nbsp; - Radije bih da umjesto brojanja, svi postanemo svjesni da je Boka Kotorska „zaliv svetaca“, da tamo imamo ogromnu kulturnu baštinu koju treba obnoviti, obići, upoznati – jer je to dragulj hrvatske kulture, možda manje poznat u Hrvatskoj nego što bi trebalo – naglasila je ona.&nbsp; Prema njenim riječima, Hrvatska uvijek štiti i stoji iza svoje hrvatske manjine u Crnoj Gori – kao i svuda gdje Hrvati žive, u ukupno 12 evropskih zemalja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7" data-rendition-name="original" width="1048" height="588" loading="lazy" alt="Popis Hrvata u CG "> </figure>  <h2>Crna Gora mora proći katarzu</h2> Kako je navela Babić-Galić, Republika Hrvatska mnogo pomaže i nastaviće da pomaže našoj državi.&nbsp; - Mi smo joj prijatelji i mentori. Hrvatska otvara Crnoj Gori puteve – kroz zakone, iskustva i sve ono što je sama prošla. Ali Crna Gora mora sama da pronađe snagu, da proživi katarzu i da prođe kroz procese sazrijevanja kako bi konačno stigla do željenog cilja – zaključila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Mnoga pitanja ostaju neriješena</h2> Predsjednik Hrvatske građanske alijanske (HGI) Adrijan Vuksanović je istakao da se stanje pogoršalo 2020. godine, dolaskom prosrpske koalicije na vlast.&nbsp; - To i ne čudi ako u sadašnjoj vlasti imamo one koji nose i diče se titulom četničkih vojvoda. Ako imamo one koji su bili protiv članstva Crne Gore u NATO-u, ako imamo one koji danas kažu da bi se isčlanili iz NATO-a, ili one koji veličaju ratne zločine iz devedesetih. Potpuno je očekivano da dođe do zaoštravanja – dodaje Vuksanović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87" data-rendition-name="original" width="1046" height="592" loading="lazy" alt="Adrijan Vuksanović"> <figcaption>Adrijan Vuksanović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Hrvatska procjenjuje da joj Crna Gora samo za otetu imovinu duguje više od dva miliona dolar, ali, kako kaže ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, ovoj državi je zapravo najmanje važan taj iznos.&nbsp; - Važno je priznanje i satisfakcija za logoraše preživjele i njihove porodice. Svjedoci su živa stradanja dubrovačkog primorja, pljačkanja, bombardovanja, tako da o tim stvarima moramo otvoreno govoriti – istakao je Radman. Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, kada je u pitanju obeštećenje, ima svoje viđenje.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0" data-rendition-name="original" width="4663" height="3260" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović"> <figcaption>Ervin Ibrahimović(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Kada je u pitanju obeštećenje, ja to gledam s druge strane – gledam da Crna Gora ima jasnu evropsku viziju, da postane sljedeća članica Evropske unije. Dio toga je i suočavanje s prošlošću – pojasnio je Ibrahimović. <h2>Nejednak tretman vjerskih objekata u Crnoj Gori</h2> Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković je naveo da samo u Kotoru postoji deset katoličkih crkava koje su danas u državnom vlasništvu, dodajući da ne postoji nijedna pravoslavna crkva u cijeloj Crnoj Gori da je državna institucija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4" data-rendition-name="original" width="828" height="1472" loading="lazy" alt="Crkve "> <figcaption>Dvostruki aršini države: Katedrala SV.Tripuna i Crkva Svetog Nikole (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Samo primjenom elementarne logike dolazimo do određenih zaključaka – poručio je Deković.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

Političke turbulencije i velikosrpska ideologija čine autohtone Hrvate nesigurnim

Gubitak povjerenja Crkve Srbije (SPC) od 3,4% u javnome mnjenju Crne Gore bilježi se u najnovijem istraživanju CEDEM-a. Prema specifikovanim rezultatima, koje je CEDEM juče objavio na svome sajtu, odogovori anketiranih glase u odnosu na SPC: - visoko povjerenje: - 27.3 odsto - ima povjerenje: - 20.6 odsto - ima nepovjerenje: - 9.0 odsto - ima visoko nepovjerenje: - 19.9 odsto - bez procjene: - 23.3 odsto. Zbirno, trend odgovorâ „uglavnom imam povjerenje” i „imam povjerenje” u Crkvu Srbije u cnogorskoj je javnosti opao u odnosu na mjerenje od prošle godine: - sa 51.3 odsto u 2024. - na 47.9 odsto u 2025. U ukupnom rejtingu, SPC je na trećem mjestu povjerenja u kategoriji „institucije”, iza sistema obrazovanja (63,9 odsto) i zdravstvenoga sistema (54 odsto). Crnogorska pravoslavna crkva ima podršku 13,7 odsto ispitanika (u odnosu na 10,4 odsto prošle godine).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251017151048_fd0e47e6b5f410b88951483c0e64cae11afd9df0182df6f2274d804d8b224bc3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251017151048_fd0e47e6b5f410b88951483c0e64cae11afd9df0182df6f2274d804d8b224bc3" data-rendition-name="original" width="1555" height="509" loading="lazy" alt="istraživanja "></figure>  Za pohvalu, CEDEM je sada u projektu „Političko javno mnjenje u Crnoj Gori 2025. godine” pokušao da izmjeri i procjene o „braku” politike i SPC. Na pitanje — Postoje mišljenja da Srpska pravoslavna crkva ima uticaj na političke prilike i politička pitanja u Crnoj Gori. Kakav je Vaš stav o tome? — anketirani su dali sljedeće odgovore: - Ne, SPC ne utiče na političke prilike u Crnoj Gori: - 30.9 odsto - Smatram da SPC ima veliki uticaj na politička pitanja u Crnoj Gori: - 28.5 odsto - Smatram da SPC ima uticaj na političke prilike, ali da se taj uticaj precjenjuje: - 19.0 odsto - Ne znam, ne mogu da procijenim: - 21.6 odsto.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251017151048_b9c7f84e31a741d6bb364a843019c2403a2e025993a5a0c9d71bcd3f74a8ca84.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251017151048_b9c7f84e31a741d6bb364a843019c2403a2e025993a5a0c9d71bcd3f74a8ca84" data-rendition-name="original" width="1386" height="767" loading="lazy" alt="istraživanja "></figure>  Povezani s gornjim rezultatima su i trendovi koji izazivaju zabrinutost u javnome mnjenju. Nakon partijskoga zapošljavanja 50.6 odsto, ekonomske nestabilnosti 46.4 odsto, revanšizma prema političkim neistomišljenicima 32.5 odsto (u prošloj godini 20.9 odsto), jačanja uticaja Srbije na Crnu Goru 29.2 odsto (u prošloj godini 23.6 odsto) —— jačanje uticaja SPC na državu kao razlog zabrinutosti smatra 25.9 odsto aketiranih (u prošloj godini 24.5 odsto). S obzirom da su uzastopni pokušaji rehabilitacije četničkoga kvislinškog pokreta dio svetosavlja, ideologije i prakse Crkve Srbije, tj. da su obilježili nastupe njezine ovdašnje jerahije kako posljednje tri i po decenije tako naglašenije i ove godinu — od značaja je i percepcija javnosti o tome. Na pitanje — Drugi svjetski rat je bio davno, ali ko su prema Vašem mišljenju bili borci protiv fašizma? — u anketi CEDEM-a dobijeni su sljedeći odgovori: - Partizani: - 37.9 odsto - I jedni i drugi: - 14.0 odsto - Niti jedni, niti drugi: - 8.8 odsto - Četnici: - 8.7 odsto - Ne znam, nemam stav: - 30.6 odsto.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251017151048_576ce5e0cc5b66c0a3f200d1a66c8675519d9802475189ea87ef848bcc4437b3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251017151048_576ce5e0cc5b66c0a3f200d1a66c8675519d9802475189ea87ef848bcc4437b3" data-rendition-name="original" width="1371" height="756" loading="lazy" alt="Istraživanja "></figure>  Crkva Srbije je orkestrirala pokušaj podizanje spomenika četničkom zločincu Đurišiću. Na upit — Nedavno je podignut spomenik Pavlu Đurišiću, i oko tog pitanja bilo je mnogo problema u javnosti. Kakav je Vaš stav o tome? — dobijeni su od anketiranih u istraživaju CEDEM-a ovi rezultati: - Protiv sam podizanja spomenika: - 39.9 odsto - Svejedno mi je, ne mislim da je to pitanje važno: - 25.3 odsto - Podržavam podizanje spomenika: - 13.5 odsto - Nemam stav: - 21.3 odsto. * * * Sumarno, slični nalaz istraživanja — da Crkve Srbije u našoj javnosti nema podršku apsolutne većine — objavila je u avgustu ove godine i agencija IPSOS.

Crkva Srbije gubi povjerenje: 39.9 odsto protiv podizanja spomenika Đurišiću, podržava 13.5 odsto

Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama je drugi put zasijedalo po istoj stvari i ponovo donijelo istu odluku – uvažilo je žalbu ODT Berane na odluku sutkinje Dubravke Popović da odbije zahtjev za privremeno oduzimanje spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću iz konaka Manastira Đurđevi stupovi. Sutkinji je odluka vraćena na ponovno odlučivanje.
Pobjeda je nezvanično saznala da je od sutkinje traženo da zahtijeva dodatne dokaze od policije i tužilaštva gdje se spomenik nalazi. Ovaj zahtjev je upućen najvjerovatnije jer ga u prošloj akciji 1. oktobra policija nije našla u konaku Manastira Đurđevi stupovi, u kome se prema njihovim informacijama i nalazio. Tužilaštvo je sudu nakon toga poslalo isti zahtjev – da se spomenik oduzme iz konaka.
Tužilaštvo je 8. oktobra zahtijevalo od suda, a nakon neuspješne akcije, kada spomenik u konaku Manastira Đurđevi stupovi nije nađen, da odobri privremeno oduzimanje spomenika iz konaka. Sutkinja je 13. oktobra donijela rješenje kojim je odbila prijedlog ODT Berane, za privremeno oduzimanje navedenog predmeta. Tužilaštvo se na tu odluku žalilo, a Vijeće je zbog toga juče vratilo na ponovno odlučivanje sutkinji.
<h2>Već viđeno</h2>
Jučerašnje zasijedanje vijeća je ponavljanje identične situacije od kraja septembra, jer je i prethodni zahtjev tužilaštva za oduzimanje ovog spomenika odbijen, 29. septembra. Nakon toga je vanraspravno vijeće suda ukinulo odluku sutkinje Popović i vratilo joj na ponovno odlučivanje. Ona je ostala pri svom rješenju, pa je vanraspravno vijeće 1. oktobra donijelo odluku da se žalba tužilaštva u Beranama uvaži, odnosno da se spomenik iz konaka privremeno oduzme od starješine Manastira.
Nakon neuspjelog pokušaja da se spomenik oduzme iz konaka Manastira 1. oktobra, jer ga tamo pripadnici Uprave policije nijesu našli, ODT Berane je uputilo 8. oktobra novi zahtjev sudu, koji se takođe odnosio samo na konak - iako ga tamo nije bilo prilikom prethodne provjere.
Pobjeda je u nekoliko navrata pitala nadležne zbog čega su tražili nalog za konak, kada je već utvrđeno da tamo nije, ali odgovor nijesmo dobili. Tužilaštvo smo pitali da li je iniciralo naredbu za pretres, i ako nije zbog čega to nijesu učinili. S obzirom na to da ga ponovo traže u konaku, da li policija i tužilaštvo imaju potvrdu prethodnih informacija, i da li znaju gdje je.
Sud je ranije naložio privremeno oduzimanje spomenika četničkom komandantu, jer može poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku protiv okrivljenog Vujadina Dobrašinovića zbog krivičnog djela povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu iz čl. 411, a u vezi sa čl. 23 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Pravni eksperti su Pobjedi pojasnili da sud donosi rješenje o privremenom oduzimanju spomenika, a na osnovu zahtjeva ODT. U tom prilogu se nalazi i obavještenje UP Regionalni centar „Sjever“, OB Berane u kome je navedeno gdje se tačno spomenik nalazi i od koga se oduzima. Sud je donio rješenje o privremenom oduzimanju, na osnovu zvaničnih informacija.
U rješenju čije se izvršenje izjalovilo, jer spomenika u konaku nije bilo, pisalo je da je starješina Manastira dužan da preda spomen-obilježje Upravi policije.
- U slučaju nepostupanja može se kazniti novčanom kaznom do 1.000 eura a u slučaju daljeg odbijanja može se odrediti zatvor. Oduzeti predmet predaje se na čuvanje Upravi policije, Regionalnom centru bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenju bezbjednosti Berane - saopštio je on.
Taj spomenik je predmet istrage jer je, osim što je postavljen nezakonito, u Crnoj Gori, prema Krivičnom zakoniku, zabranjeno veličanje ratnih zločinaca i pokreta koji propagiraju vjersku, rasnu i nacionalnu mržnju i diskriminaciju.
<h2>„Ne damo svetinje“</h2>
Mitropolit Metodije je prilikom otkrivanja spomenika u Gornjem Zaostru poručio da će spomenik Đurišiću staviti u crkvu, pa neka ga, kako je rekao, sruše.
Pobjeda je ranije objavila da premještanje spomenika Pavlu Đurišiću sa postamenta u Gornjem Zaostru u obližnju crkvu za Upravu za zaštitu kulturnih dobara znači da Eparhija budimljansko-nikšićka nezakonito postavlja spomenik u kulturno dobro u opštini Berane.
U emisiji „Načisto“ na TV Vijesti, emitovanoj 18. septembra, predsjednik Osnovnog suda u Beranama Ivan Došljak kazao je da sve ovo ne bi trajalo ovoliko da je policija odmah oduzela spomenik kada je nezakonito postavljen.
Uprava policije je nakon tog „sklanjanja“ saopštila da oni nijesu organ koji uklanja spomenik, već je to u nadležnosti službe Opštine Berane kojoj je rješenjem Ministarstva kulture i medija naložena radnja uklanjanja kao jedinom izvršnom organu za uklanjanje spomenika. Kazali su da je Uprava policije bila spremna i organizovana da pruži asistenciju.
- Tokom cijelog dana 7. avgusta, kao i narednog dana 8. avgusta do 13.53 časova, policijskim službenicima nije izdat nalog za oduzimanje spomenika. Nalog je prvi i jedini put izdat 8. avgusta u 13.53 časova, nakon čega je u 14.20 časova spomenik uklonjen sa lokacije i premješten u crkvu. Prethodno, u jutarnjim časovima 8. avgusta, rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama je, u komunikaciji sa policijskim službenicima, ukazala da oduzimanje spomenika nije nužno za dokazivanje krivičnog djela, te da se radi o gabaritnom predmetu čije je uklanjanje neizvodljivo bez specijalne mehanizacije – saopštila je tada policija.
Prilikom uklanjanja spomenika 8. avgusta došlo je do težeg incidenta, kada su novinari Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boris Pejović bili napadnuti i fizički i verbalno, a prijećeno im je smrću.
<h2>Kako uhvatiti spomenik</h2>
Zbog inertnosti nadležnih institucija države, reagovale su nevladine organizacije, zabrinute zbog neadekvatnog postupanja nadležnih organa u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću, posebno zato što još nije izvršen ponovni pregled konaka Manastira Đurđevi stupovi kako bi se oduzeo predmet izvršenja krivičnog djela.
Oni naglašavaju nekoliko važnih krivično-pravnih aspekata.
- Sam čin postavljanja spomenika, kao i pripremne aktivnosti, predstavljaju krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Policija je napravila propust što je dozvolila procesiju otkrivanja spomenika i što ga tog dana nije oduzela kao ključni dokaz, a tužilaštvo nije izdalo jasne naloge. No, i pored toga, policija je bila ovlašćena i dužna da spriječi izvršenje krivičnog djela koje se čak odvijalo pred njihovim očima – piše u saopštenju.
Iz NVO sektora su predložili da možda ubuduće treba dati nalog da se spomenik kao predmet krivičnog djela pribavi bilo gdje i kod bilo koga da se on nađe, kako bi se ograničile manipulacije.
Ukazali su i da policijski organi ne treba da pretražuju prostorije, kao u toku pretresa, već lice, od koga se oduzima sporni predmet, treba da preda taj predmet.
- Pokušaji crkvenih velikodostojnika, koji sada već imaju kontinuitet, da se ismiju pravosudni organi i ospori nadležnost starješine manastira pokazuju opasnu praksu stvaranja „nedodirljivih“ u društvu - navodi se u saopštenju.
Ovaj slučaj, smatraju oni, prevazilazi pravni okvir i testira sposobnost institucija da zaštite osnovne vrijednosti sekularne, demokratske i antifašističke države.
Zbog sve učestalijeg veličanja četničkog pokreta i ratnog zločinca odlikovanog od strane Hitlera, Pavla Đurišića, 20. maja 2025. godine, sedam nevladinih organizacija obratilo se Vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću izražavajući zabrinutost da se time produbljuju postojeće podjele u društvu, podstiče govor mržnje, podrivaju antifašistički temelji države i rehabilituje ideologija odgovorna za masovne zločine u Crnoj Gori. Pavle Đurišić i njegovi četnici, sarađivali su sa ustašama i nacistima, odgovorni su za ubistva oko 8.000 muslimanskih civila, žena, djece i staraca, u Pljevljima, Foči i Čajniču.
Oni su ukazali da oduzimanje ovog spomenika mora biti prioritet, a odlaganje znači saučesništvo u negiranju zločina i urušavanju vladavine prava.

Kip ratnog zločinca Pavla Đurišića sigurniji u hodnicima administracije nego u Manastiru

Komisija za dodjeljivanje statusa istaknuti kulturni stvaralac nije zasijedala od 2020. godine - izjavila je minstarka kulture i medija Tamara Vujović u Skupštini Crne Gore tvrdeći da to tijelo nije radilo svoj posao.
Status istaknutog kulturnog stvaraoca ove godine je, pored ostalih, dodijeljen književniku Milutinu Mićoviću koji je u javnosti prepoznat po govoru mržnje, mizoginiji i negiranju crnogorske nacije i identiteta. Član Komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, reditelj Branko Baletić ranije je saopštio da čitav proces zapravo nije ni završen iako je ovakva odluka Vlade objavljena, te precizirao da potpis na zapisnik sa sjednice pored njega nijesu dali ni Marko Eraković, Radmila Vojvodić i Tatjana Krkeljić - koje su podnijele ostavke u tom tijelu.
- Trebalo je da se održi finalna sjednica, na kojoj bi se raspravili stavovi svih ljudi oko onoga što se desilo. Nas četvoro, ne znam za ostale članove, insistirali smo na finalnom sastanku na kojem bi se sve razjasnilo i dogovorilo. I dok se zakazivao sastanak, Vlada je objavila da su svih 15 kandidata, uključujući i gospodina Mićovića, stekli pravo na doživotna primanja za najuspješnije stvaraoce, čiji se doprinos Crnoj Gori vrednuje - istakao je Baletić ranije.
Kazao je da im se dva mjeseca nakon završetka sastanaka niko nije obraćao, a da su onda dobili zapisnike o kojima je trebalo da se izjasne u roku od dva dana.
- I to smo ispoštovali. Nas četvoro smo poslali odvojena mišljenja oko svega toga i živjeli smo u nadi da će to biti raspravljeno na toj finalnoj sjednici, jer treba potpisati zapisnike i obrazložiti zaključan stav za svaku ličnost. Mi sada čekamo da vidimo ko je to dao Vladi, zašto je Vlada to tako objavila, a da uopšte ne postoji finalno rješenje, jer smo se mi usprotivili tom glasanju i čitavoj manipulaciji koja je sprovedena - rekao je Baletić ranije.
Osim toga, Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK), koje je od ustanovljenja statusa „istaknuti kulturni stvaralac Crne Gore“ učestvovalo u Komisiji za dodjelu ovog prestižnog zvanja, ove godine je isključeno iz tog tijela. To je saopštio predsjednik CDNK Milorad Popović ističući da su u radu Komisije učestvovali shodno zakonskim odredbama, a da sada nijesu obaviješteni o novom sazivu Komisije, niti da im je traženo da delegiraju svog predstavnika. On je decidan da je ovo kršenje Zakona o kulturi Crne Gore iz notornih političkih motiva: diskriminacije crnogorske književnosti i kulture, koja je sistematski sprovodi u posljednjih pet godina.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcdnk-naprasno-iskljuceno-iz-komisije-za-dodjelu-statusa-istaknutih-kulturnih-stvaralaca-proces-neregularan-i-jer-nijesu-radili-u-punom-sastavu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vujović je, sa druge strane, danas kazala da je Komisija odlučila da o tome ne odlučuje - tako „prouzrokujući eventualnu štetu kandidatima, a možda štetu državi i budžetu Crne Gore“.
- Mi smo uredbu na Vladi donijeli 7.4. ove godine - trudeći se da imamo jedan izbalansirani sastav Komisije i uredbu vrlo precizno skrojili i kazali ko će biti članovi: dva predstavnika Univerziteta Crne Gore, dva predstavnika CANU, jedan predstavnik Filmskog centra, jedan Muzičkog centra, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika, predsjednik Udruženja dramskih umjetnika i predsjednik Udruženja književnika. Jedna relevantna i izbalansirana komisija stručnjaka je trebalo da završi posao za 15 potencijalnih kandidata i usvoji poslovnik o radu koji pokazuje što treba da urade i kakav stav da donesu i Ministarstvu daju listu prijedloga onih koji će zavrijediti ovaj status - navela je Vujović.
Komisija se, kaže, sastajala tri puta.
- Postoje zapisnici. Na trećoj su donijeti prijedlozi i dobili smo od predsjednice komisije obrazloženja i čak broj glasova. Niko od članova Komsije koji su podnijeli ostavku nijesu na toj trećoj sjednici iskazali bilo kakvu sumnju u regularnost niti tražili obrazloženje ili problematizovali način glasanja - tvrdi Vujović.
Njihove ostavke su, kaže, uslijedile kad je Vlada potvrdila ovu listu.
Vujović je rekla da je izuzetno ponosna što je ministarka u čijem mandatu su usvojena tri medijska zakona koja su doprinijela da dobijemo pozitivan IBAR i da se privremeno zatvori poglavlje 10 - digitalno društvo i mediji.
<h2>„Ne može se uvijek i svim medijima odgovoriti“</h2>
U odnosu na činjenicu da određenim medijima ne odgovara na pitanja, Vujović je poručila da nijesu pristrasni i netransparentni nego da se ne može uvijek i svima odgovoriti.
- Kada govorimo o mom pristrasnom postupanju - da se nijesmo oglasili kad je trebalo: mi se trudimo da budemo transparentni i u samom vrhu smo transparentnosti ministarstava. Naravno da nekad ne odgovorimo svima, ali u tome nema pristrasnosti, subjektivnosti ili podjela već jednostavno ne može se uvijek i svima odgovoriti - navela je Vujović.
Ona je decidna da sloboda medija nije ugrožena, te da ona sa sobom nosi i odgovornost za izgovorenu riječ.
<h2>Ne briše PES tek tako termin „nasilna“ ispred aneksije 1918.</h2>
Mislite li da neko vjeruje da je Pokretu Evropa sad (PES) tek tako palo na pamet da briše termin „nasilna“ aneksija Crne Gore iz 1918. godine? - upitao je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić jednog od predlagača izmjena Zakona o dinastiji Petrović Njegoš – Miloša Pižuricu.
Nikolić, kako je rekao tokom današnjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, odgovorno tvrdi da nije.
- A ovog puta neću govoriti o motivima zbog kojih to radite - dodao je Nikolić.
<h2>Neodgovorni odnos i devastacija baštine</h2>
Tokom rasprave o izmjenama Zakona o muzejskoj djelatnosti njegov partijski kolega Oskar Huter pitao je ministarku kulture i medija Tamaru Vujović štiti li država danas kulturnu baštinu.
- U proteklom periodu bilo je pregršt primjera neodgovornog odnosa prema baštini, i to primjera potpune devastacije. U prvom redu mislim na dio sakralnih objekata, na što ukazuju u kontinuitetu naučni radnici, institucije i mediji. O jadu se zabaviše da dozovu državu – istakao je Huter.
Svjedočimo, ukazuje on, da se po crkvama i manastirima „skladište gvožđurije i skalamerije koje predstavljaju spomenike saradnicima okupatora“.
- Možda bi se unutar tog kipa (spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću), kojeg šetaju s mjesta na mjesto, mogli naći i neki kalašnjikovi – ocijenio je Huter.
On je apelovao na MUP, kad već, kako je rekao, ne mogu uhapsiti ubice, da makar pokušaju uhvatiti „najpokretniji spomenik u našoj istoriji“.
- Smatrate li da u sakralnim objektima treba biti ovakvih spomenika - upitao je on ministarku Vujović.
<h2>Vujović: Promptno smo reagovali</h2>
Vujović je na to odgovorila da država „uspješno i veoma korektno“ štiti kulturnu baštinu.
- Što se tiče našeg Ministarstva, dvije inspektorke za baštinu imaju stoprocentan učinak. One su promptno reagovale, mislim da smo pokazali zavidnu opredijeljenost i objektivnost povodom spomen-obilježja koja nemaju potpunu dokumentaciju. U određenim opštinama, gdje je DPS bio na vlasti, bilo je obilježja koja su izazivala podjele i pažnju, pa tada predsjednici tih opština i tadašnji ministri kulture nijesu aktivirali inspekcijsku službu - istakla je ona.
Vujović je ocijenila i da je DPS-u bio potreban takav spomenik kako bi „potezali podjele i priču o međunacionalnoj mržnji“.
Huter je na to ponovio pitao smatra li da je takvom spomeniku mjesto u manastiru.
- Pogledajte recimo Ćeliju Pipersku - tamo su postavljeni centralno grijanje, mermerne ploče i laminat. Pa jeste li makar za to ministarka? - upitao je on.
Pošto je poslanica Zoja Bojanić Lalović ponovila ovo pitanje, Vujović je poručila da je reakcija MKM bila promptna.
- Naša reakcija je bila promptna i što se tiče toga gdje je: inspektorka je izlazila i utvrdila da dio spomen obilježja nije u manastirskom kompleksu - dodala je Vujović.

Vujović: Niko od članova Komsije koji su podnijeli ostavku na trećoj sjednici nije iskazao sumnju u regularnost ili problematizovao glasanje

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama uputilo je juče novi zahtjev Osnovnom sudu u to gradu za privremeno oduzimanje spomenika Pavla Đurišića, potvrdila je za Vijesti &nbsp;rukovoditeljka beranskog tužilaštva Jadranka Mićović.
Sad je na potezu sud u Beranama, koji treba da donese novo rješenje o privremenom oduzimanju spomenika ozloglašenom četničkom komandantu. Ako to učini, odnosno ukoliko naloži oduzimanje spomenika, zadatak da obavi taj posao biće dodijeljen policiji.
Podsjećamo, policija je 1. oktobra pokušala da zaplijeni kip, ali ga nije pronašla u konaku beranskog Manastira Đurđevi stupovi. Policija je dan kasnije obavijestila sud o tome, koji je potom pisao tužilaštvu.

Beransko tužilaštvo uputilo novi zahtjev sudu u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću

Bjelorusija je oslobodila 123 zatvorenika nakon što je iz Vašingtona navedeno da ukidaju sankcije na bjeloruski izvoz đubriva.
Bjeloruski mediji i organizacije za zaštitu ljudskih prava izvijestili su 13. decembra da je lider zemlje Aleksandar Lukašenko pomilovao 123 zatvorenika.
Među oslobođenima su istaknuta liderica protesta iz 2020. godine Marija Kalesnikava i dobitnik Nobelove nagrade Ales Bjaljacki, kao i državljani nekoliko zemalja.
Predstavnik ureda opozicione liderice Svetlane Tihanovskaje rekao je kasnije da su svi oslobođeni politički zatvorenici sigurni i da su napustili Bjelorusiju.
Prema izvještajima državnih medija Bjelorusije, zatvorenici su pomilovani kao rezultat dogovora s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Zatvorenici su oslobođeni nakon što su izvještaji u državnim medijima citirali Trampovog izaslanika Johna Coalea, koji je rekao da Vašington ukida sankcije na potaš, bjeloruski izvozni proizvod u sektoru gnojiva.
- U skladu s instrukcijama predsjednika Trampa, Sjedinjene Američke Države ukidaju sankcije na potašu. Ovo je veoma dobar potez Sjedinjenih Američkih Država za Bjelorusiju.- rekao je Coale.&nbsp;
Bjelorusija je jedan od najvećih svjetskih proizvođača potaše, ključnog sastojka đubrivo.
Rekao je da su dvije strane takođe razgovarale o mogućnosti poboljšanja odnosa. 7
- Razgovarali smo o budućnosti, o tome kako ići naprijed putem približavanja između SAD-a i Bjelorusije- rekao je Coale.
Godinu dana nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji američko Ministarstvo finansija uvelo je, u avgustu 2021., sankcije Minsku u augustu 2021. godine.
Sankcije su bile usmjerene na Belaruskali, najvećeg proizvođača gnojiva u zemlji, zbog toga što je "glavni izvor poreskih prihoda i strane valute za režim Lukašenka".
Coale je rekao da je s Lukašenkom razgovarao o širokom spektru pitanja.&nbsp;
- Razgovarali smo o ratu između Ukrajine i Rusije, o Venecueli- rekao je.
Coale je naveo da, s obzirom na Lukašenkovo dugogodišnje prijateljstvo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Vašington želi njegovu pomoć u uticanju na Kremlj.
- Vaš predsjednik ima dugu istoriju s predsjednikom Putinom i ima sposobnost da mu daje savjete. To je veoma korisno u ovoj situaciji- rekao je Coale.
Napomenuo je da bi Lukašenko mogao biti u stanju promijeniti Putinovo mišljenje u kontekstu tekućih razgovora o okončanju rata u Ukrajini.
- Naravno, predsjednik Putin može prihvatiti neke savjete, a druge ne. Ovo je način da se olakša proces- rekao je Coale.

Bjelorusija oslobodila 123 zatvorenika

Više od dvije hiljade osoba poginulo je ili nestalo u velikim poplavama i klizištima u Indoneziji i Šri Lanki, pokazali su zvanični podaci. 

Neviđene poplave, klizišta, oluje i cikloni uzrokovali su široko rasprostranjenu devastaciju širom Južne i Jugoistočne Azije, a Indonezija je najteže pogođena, dok je slijedi je Šri Lanka, prenosi Anadolija.
Indonezijska nacionalna agencija za upravljanje katastrofama saopštila je da je do sada na Sumatri poginulo 995 ljudi, 226 je nestalo, a više od pet hiljada je povrijeđeno, dok su spasilačke operacije u toku.
Više od 3,2 miliona ljudi pogođeno je razornim poplavama i klizištima u poplavljenim provincijama Sjeverna Sumatra, Zapadna Sumatra i Aceh.
U Šri Lanki, prema podacima Centra za upravljanje katastrofama, broj žrtava ciklona Ditvah porastao je na 640, a 211 osoba se još vodi kao nestalo od oluje koja je udarila 17. novembra.
Razorna poplava pogodila je i više od 1,6 miliona ljudi i prouzrokovala štetu na oko 110 hiljada kuća, uključujući više od 5,7 hiljada potpuno uništenih.
Ujedinjene nacije su prošle sedmice saopštile da je najmanje 185 ljudi poginulo na jugu Tajlanda, dok se 367 vodi kao nestalo.
Četiri smrtna slučaja zabilježena su i u Indiji, a tri u Maleziji usljed teških vremenskih uslova.

U poplavama u Indoneziji i Šri Lanki više od dvije hiljade mrtvih i nestalih

Nemam dileme da su motivi za blokadu dva poglavlja politički, a ne tehnički. Iz jednostavnog razloga: da se radilo o neispunjenim kriterijumima, to bi nam bilo saopšteno znatno ranije i bila bi data prilika da se nešto popravi i da se nedostaci otklone. To se nije desilo. Ovdje je riječ o namjeri da se napredak Crne Gore u pregovorima uspori.
To, međutim, ne znači da smo ispunili sve obaveze u poglavlju 11, za koje imamo dva završna mjerila, kao ni u poglavlju 13, za koje takođe imamo dva završna mjerila.&nbsp;
Ni u jednom od nedavno zatvorenih poglavlja nismo ispunili sve kriterijume. Politička je odluka bila i kada smo zatvarali i tada nam je to koristilo, politička je i sada kada smo blokirani, kada nam to šteti i usporava naš već veoma spor put.&nbsp;
Izuzetno je važno da istovremeno razumijemo političku realnost procesa i ubrzamo suštinske reforme – jer samo ta kombinacija može spriječiti dalja usporavanja. Bez tog paralelnog djelovanja, svaka naredna odluka može ponovo biti politička – i ponovo na našu štetu.
Novembarski Izvještaj Evropske komisije - objavljen, dakle, prije samo mjesec dana - je ukazao na niz obaveza u poglavljima 11 i 13, koja pripadaju klasteru 5 „Resursi, poljoprivreda i kohezija“.
Kada je u pitanju poglavlje 11 „Poljoprivreda i ruralni razvoj“ Komisija navodi da su preporuke iz 2024. godine samo djelimično sprovedene i da Crna Gora naročito treba da intenzivira sprovođenje programa IPARD III i obezbijedi više resursa, naročito kadrovskih. Osim toga navodi se da država mora da ubrza sprovođenje Akcionog plana za usklađivanje s pravnom tekovinom EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, obezbjeđujući kontinuirano usklađivanje zakonodavstva i finalizaciju registra vinograda.&nbsp;
Traži se i da se osigura da se aktivnosti i mjere utvrđene u sprovedbenom planu za uspostavljanje agencije za plaćanje i integrisanog sistema upravljanja i kontrole preduzimaju i ispunjavaju u određenim vremenskim okvirima, s posebnim fokusom na ažuriranje sistema identifikacije zemljišnih parcela (LPIS) i izradu detaljnih planova za uspostavljanje sistema za nadzor površina. Na kraju, podsjeća se i da su u oblasti borbe protiv korupcije, IPARD tijela obavezna da sprečavaju, otkrivaju i prijavljuju nepravilnosti.
Kada je u pitanju poglavlje 13 „Ribarstvo i akvakultura“, prošlogodišnje preporuke Komisije su takođe samo djelimično sprovedene i ostaju uglavnom važeće. Od Crne Gore je naročito traženo da poveća svoje administrativne, kontrolne i inspekcijske kapacitete, kako je i predviđeno Akcionim planom za jačanje administrativnih, inspekcijskih i kontrolnih kapaciteta usvojenim u julu 2025. godine. U pogledu inspekcija i kontrole, u 2025. godini nije bilo povećanja broja inspektora za ribarstvo, niti povećanja broja zaposlenih u administraciji. U toku su aktivnosti na daljem ažuriranju i unapređenju informacionog sistema za ribarstvo, kao i na obezbjeđivanju neophodne opreme i obuka za inspektore.
Osim toga naglašeno je da je neophodno da se sprovedu Zakon o morskom ribarstvu, Zakon o akvakulturi i Zakon o strukturnim mjerama i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi te nastavi rad na razvoju sekundarnog zakonodavstva (podzakonskih akata i pravilnika) neophodnog do trenutka pristupanja. Konačno, decidno se navodi da nije bilo pomaka u oblasti pomorskog prostornog planiranja.
Iz svega navedenog vidimo da smo za ova dva poglavlja usvojili neke od zakona, strategija i akcionih planova, ali da njihovo sprovođenje gotovo da nije ni započeto, dok administrativni kapaciteti nisu unaprijeđeni. Drugim riječima, usvojene javne politike za poljoprivredu i ribarstvo nisu još zaživjele u praksi.&nbsp;
Sprovođenje svih ovih preporuka je u interesu građana i građanki Crne Gore. Zajednička poljoprivredna politika EU (ZPP) podržava poljoprivrednike i osigurava bezbjednost hrane u Evropi. Pomaže u suočavanju s klimatskim promjenama i održivom upravljanju prirodnim resursima; održava ruralna područja i pejzaže širom EU; održava ruralnu ekonomiju živom promovisanjem radnih mjesta u poljoprivredi, agroprehrambenoj industriji i povezanim sektorima. To zahtijeva snažne sisteme upravljanja i kontrole. Postoje i zajednička pravila EU za tržišne standarde, politiku kvaliteta i organsku poljoprivredu koja je važno ne samo da usvojimo, nego da dosljedno sprovodimo.
Sa druge strane, Zajednička politika u oblasti ribarstva (ZRP) propisuje pravila za upravljanje ribarstvom, štiti žive resurse mora i ograničava uticaj ribarstva na životnu sredinu. To uključuje postavljanje kvota za ulov, upravljanje kapacitetima flote, pravila o kontroli i inspekciji, pravila o tržištima i akvakulturi i podršku za ribarstvo i obalne zajednice. Pored toga, ona podstiče održivu akvakulturu.&nbsp;
Činjenica da je odluka o blokadi dva poglavlja politička ne oslobađa domaće institucije obaveze da ubrzaju ispunjavanje preuzetih obaveza, već upravo suprotno – povećava potrebu za ozbiljnijim i organizovanijim pristupom. Nadležno ministarstvo, pregovaračka struktura i Vlada treba što prije da obavijeste javnost šta je preduzeto da sve navedene preporuke budu realizovane.
Svako odlaganje u ispunjavanju ovih obaveza znači ne samo sporije pregovore, već i gubitak prilika za razvoj ruralnih područja, jačanje prehrambene bezbjednosti i održivo upravljanje morskim resursima.

Motivi za blokadu poglavlja su politički, ali to ne znači da smo ispunili sve obaveze u poglavljima

XXIII Maslinijada, najznačajnija poljoprivredno-turistička manifestacija Bara svečano je otvorena danas u Starom Baru, te su starobarsku pjacu ispunili izlagački štandovi bogati domaćim proizvodima, maslinama, maslinovim ulje, delicijama iz tradicionalne kuhinje, iz svih barskih krajeva, kao i gosti – proizvođači meda, vina i ljekovitog bilja, kao i alata za poljoprivredu.
Ova tradicionalna manifestacija koju NVO „Maslinijada“ i NVO Udruženje maslinara „Antivari“ organizuju pod pokroviteljstvom Opštine Bar i Turističke organizacija Bar, uz podršku „Kuće maslina“ Bar i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO okupila je oko 70 izlagača iz Bara i drugih gradova Crne Gore.
Jedan od utemeljivača manifestacije i predsjednik Organizacionog odbora Maslinijade, Suljo Mustafić podsjetio je na začetke ove manifestacije i ukazao na napredak koji su tokom 23 godine održavanja Maslinijade ostvarili.
- Kada smo, prije 23 godine, pokrenuli Maslinijadu, nošeni entuzijazmom, naša ideja je bila da revitalizujemo maslinarstvo, da unaprijedimo i modernizujemo proizvodnju, i vratimo Starom Baru onaj sjaj koji mu pripada. Znali smo da je to neodvojivo, jer milenijumska stabla govore o posvećenosti plemenitom stablu masline, a ovaj Stari grad i sve oko njega svjedoči o visokoj kulturi i graditeljskom umijeću naših predaka. Uspjeli smo sa našim prijateljima maslinarima, kojima je ova fešta postala omiljeno mjesto susreta, zbližavanja, druženja i pozitivnog natjecanja. Zato im se od srca zahvaljujemo. Sjećamo se i onih koji, nažalost, više nisu sa nama. Njihovu plemenitost i podršku maslinarstvu, Starom Baru i ovoj manifestaciji nećemo zaboraviti, a njihove porodice i nasljednici su zajedno sa nama i danas i uvijek. Mi smo posvećeni okupljanju ljudi u plemenitoj misiji zbližavanja, u maslinarstvu, u kulturi, u čovjekoljublju i civilizacijskim vrijednostima. Vjerujemo da ćemo to prenijeti na našu djecu i na generacije koje dolaze. Ovo je manifestacija posebnog duha- bliskosti, radosti i vedrine. Želimo da takva uvijek i ostane! Stari Bar to zaslužuje, jer „Maslina je ime Bara“-poručio je Mustafić.
Mustafić je na kontinuiranoj podršci zahvalio Opštini Bar i Ministarstvu poljoprivrede, ali je i pozvao na unapređenje saradnje u oblasti maslinarstva.
- Znamo da maslinarstvo u Baru i Crnoj Gori zaslužuje i veću podršku ako želimo bolje rezultate. Moraju se napraviti bolji putevi kroz maslinjake, i dati nove podsticajne mjere, po uzoru na Hrvatsku. Revitalizacija starih maslinjaka, podizanje novih zasada, ranija berba, još bolji kvalitet ulja i zaštita domaćeg i autohtonog proizvoda- barske žutice- zadaci su svih nas. Samo uz pomoć države i lokalne uprave, zajednički možemo imati rezultat -zadovoljnog maslinara, uzorno gazdinstvo i veće količine kvalitetnog ulja. Zato tražimo značajniju podršku da bi maslinari ostajali na svojim stoljetnim posjedima i radili više i bolje, i za sebe i za porodice- naveo je on.
Podsjetio je da su ove godine težili unapređenju zakona o maslinarstvu.
- Našim amandmanima, pored ostaloga, tražili smo izmjene predviđenih zakonskih rješenja, gdje se predviđala totalna zabrana gradnje u maslinjacima. To bi, po našem mišljenju bilo kažnjavanje onih koji su stoljećima sačuvali svoje maslinarske posjede. Zato smo, nakon zahtjeva naših brojnih članova- ozbiljnih maslinara, tražili smo da se dozvoli kontrolisana gradnja, ali isključivo maslinarima sa većim posjedima i površinama, da mogu izgraditi objekat za vlastito individualano stanovanje, objekte koji služe proizvodnji ili preradi maslinovog ulja ili kojima će turistički bolje valorizovati svoj porodični maslinjak. Takođe, apelovali smo, tražimo to i danas - da državni organi kontrolišu gradnju i rade svoj posao kažnjavajući one nesavjesne i neodgovorne graditelje, a među njima je najmanje autetničnih maslinara. Naša zalaganja su prepoznata i amandmani su postali dio zakona, stoga zahvaljujemo svim poslanicima koji su ih podržali, posebno poslanicima iz Bara- Edini Dešić i Dejanu Đuroviću, koji su obrazlagali naše prijedloge, kao i ministru Jokoviću na razumijevanju- dodao je Mustafić.
Svoju podršku Maslinijadi i danas je pokazao ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković.
- Maslinijada je manifestacija koja je prerasla u simbol upornosti i tradicije naših vrijednih maslinara. Maslinijada je mnogo više od sajma, ona je nosilac poruke zajedništva, okupljanja, mudrosti i trajanja. Svako stablo masline u Baru svjedoči istrajnosti, povezanosti čovjeka sa zemljom i vjerovanju da se pravi rezultat postiže strpljenjem i ljubavlju. Naš zajednički zadatak i proizvođača i institucija je dalje podizanje standarda u proizvodnji, preradi i plasmanu, kao i stalno unapređenje kvaliteta koje je preduslov uspjeha na domaćem i međunarodnom tržištu- istakao je Joković.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević zvanično je otvorio XXIII Maslinijadu, te istakao da i ove godine potvrđuju krilaticu „Maslina je ime Bara“.
- Sa ponosom možemo da istaknemo da je rod u ovoj godini bio kvalitetan, da je maslinovo ulje ekstra kvaliteta, nakon par godina prilično velikih izazova sa kojima su se maslinari sreli. Posebno me raduje da je ovogodišnje takmičenje potvrdilo da maslinarstvo kao poljoprivredna grana možda i najviše napreduje od svih poljoprivrednih kultura u Crnoj Gori. Savremene metode modernog maslinarstva se već u kontinuitetu primjenjuju u Baru i to potvrđuje činjenica da su od svih analiziranih uzoraka u ovom takmičarskom dijelu samo dva ocijenjena kao djevičanska, dok su ostala ocijenjena kao ekstra djevičanska- naveo je Raičević.
Takmičarski dio trodnevne manifestacije i ove godine čini izbor najkvalitetnijih maslinovih ulja proizvedenih u 2025.
Panel Instituta za maslinarstvo Zavoda za mediteranske kulture Univerziteta u Dubrovniku, pod šiframa, ocjenjivao je uzorke maslinovog ulja. Izdvojeno je dvanaest prijavljenih uzoraka sorte žutica, i gotovo sva su bila izuzetnog kvaliteta i hemijskih svojstava. O pobjedniku i nagrađenima odlučivale su nijanse uglavnom u organoleptici - u ukusima. Ti rezultati pokazuju da su rana berba sa grane i pravilan transport ubranog ploda, te pravovremena prerada i čuvanje maslinovog ulja postali dominantni u Baru.
Sa 94 boda prvo mjesto je osvojilo ekstra djevičansko ulje Fahrudina Haverića.
- Ovo mi je jedna od dražih nagrada i pokazuje sav moj uloženi trud u maslinarstvu. Za kvalitetno maslinovo ulje presudan je faktor da se maslina ubere u optimalnom roku kad je plod zeleno-žućkast. Vrlo je važno da se trese maslina, da ona ne padne na zemlju- poručio je Haverić.
Il nagrada pripala je proizvođaču Matiji Ćetkoviću sa 91 bodom, dok je Ill mjesto osvojio proizvođač Haris Međedović sa osvojenih 90 bodova
IV nagrada otišla je u ruke proizvođača Sulja Mustafića sa osvojenih 89 bodova, dok je V nagradu zavrijedio proizvođač Avdulah Rašketić sa osvojenih takođe 89 bodova.
U kategoriji indukovanih uvoznih sorti – odnosno kupaža, su takođe ostvareni izvanredni rezultati. Pro mjesto sa 95 bodova osvojio je Edin Petović, dok je drugo mjesto pripalo Milanu Markoloviću sa osvojenih 93 boda.
Nagrada za najbolji rod u 2025. godini pripala je Sabriji Bajraktareviću, nagrade za najbolje održavane maslinjake dobili su Predrag Ćetković i Ibrahim Markičić.
Nagradu za mladi zasad osvojili su Šaban Pelinković i Esad Velović.
Nagrade su dodijeljene i za najljepše štandove na Maslinijadi, a prvo mjesto je osvojio Mujo Asović.
- Moj najstariji sin i ja smo se trudili da to lijepo predstavimo, da sve bude lijepo uređeno i da se na najljepši način prikažu proizvodi. Prije dvije godine sam osvojio istu nagradu, ali nam je tada pomogla ženska ruka. Ovo mi je 15. put da učestvujem na Maslinijadi i mnogo sam zadovoljan- saopštio je Asović.
Maslinijadu tradicionalno prati bogat kulturno umjetnički program, te su danas nastupili KUD i Klapa „Jedinstvo“ i mlada Nikolija Pandurica, zatim poznati muzički sastavi- barska Akademia i cetinjski Perper, kao i podgorički sastav Meraklije sa Hamzom Haverićem.
U Kući maslina u večernjim satima, biće priređeno druženje maslinara i njihovih prijatelja sa maestrom harmonike Safetom Drljanom.
Sjutra, 14. decembra u okviru muzičko-zabavnog programa nastupaju KUD Rumija, barski Padrino bend, kao i poznati mladi izvođač pop muzike Edis Agić.
Program zatvara nastup poznatog muzičkog sastava Bjelopoljski tamburaši i solistica Saška Rakonjac.
Osim bogatog kulturno-umjetničkog i zabavnog programa, ovogodišnja Maslinijada, obogaćena je likovnom kolonijom umjetnika iz država regiona pod nazivom „Street in art- Oliva“ koji će na otvorenom prostoru oslikavati platna i imati i izložbu sa motivima masline i Starog grada-zaključuju iz Organizacionog odbora starobarske manifestacije.

XXIII Maslinijada u Starom Baru: Fahrudinu Haveriću nagrada za najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje, Muju Asoviću za najljepši štand

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Tag: pavle-durisic