Pavle Ćupić ponovo je izabran za predsjednika Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije na današnjoj sjednici tog tijela.
Za njegovog zamjenika izabran je Mladen Tomović.
- Izbor je sproveden u skladu sa Poslovnikom o radu Savjeta ASK koji predviđa da se predsjednik i zamjenik predsjednika Savjeta Agencije biraju na period od godinu dana - kazali su u ASK-u.
Članovima Savjeta Agencije istekao je jednogodišnja mandat zbog čega je ponovo bio organizovan izbor rukovodstva tog tijela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Pavle Ćupić reizabran za predsjednika Savjeta ASK

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

Marija Žižić

Draško Đuranović

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

Predsjednik Savjeta Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), Pavle Ćupić, &nbsp;povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, poručio je da borba protiv korupcije nije samo pravna obaveza, već i etički i društveni imperativ.
Ćupić je poručio da je Savjet ASK-a odlučan u izgradnji nezavisne Agencije, koja je institucionalni garant borbe protiv korupcije u Crnoj Gori, izazova koji ugrožavaju demokratska načela, ekonomski rast, pravdu i jednakost građanki i građana.
- Transparentnost, proaktivnost u radu, ravnopravno i nepristrasno djelovanje u svim predmetima, prema svim pojedincima- izjavio je Ćupić.
Predsjednik Savjeta ASK-a &nbsp;naglasio je da je među prioritetima ove institucije i edukacija građana, naročito mladih o štetnosti korupcije, istovremeno najavljujući ključne reforme i aktivnosti u borbi protiv korupcije.
- Imajući u vidu da borba protiv korupcije nije zadatak samo jedne institucije već obaveza svakog pojedinca i zajednice, pozivamo sve društvene aktere da se pridruže našim naporima kako bismo stvorili pravedno, odgovornosti transparentnog društvo- naveo je u saopštenju Ćupić.
Ćupić je na kraju dodao da je borba protiv korupcije od ključnog značaja za napredak Crne Gorena putu ka članstvu u Evropskoj uniji i ispunjavanju završnih mjerila za poglavlja 23.
- Pravi test našeg napretka nije samo u zakonima koje donosimo već u spremnosti da ih dosljedno primenjujemo i sankcioniše o one koji ih krše. Uvjeren sam da je korupcija izazov koji možemo i moramo zajedno savladati- zaključio je Ćupić.

Ćupić: Borba protiv korupcije pravna obaveza, ali i etički i društveni imperativ

Kada je u ljeto 2021. godine službenik Crnogorskog elektroprenosnog sistema odbio, kako tvrdi, da učestvuje u namještanju tendera, nije ni slutio da će biti izložen dugogodišnjem progonu u kompaniji, disciplinskim i sudskim procesima, a onda i situacijom da će se u Savjetu Agencije za sprječavanje korupcije, koja mu je u maju 2023. godine dodijelila status zviždača i samim tim zaštitu, naći njegov progonitelj - advokat koji zastupa CGES?!&nbsp; U susret izboru novih članova Savjeta ASK-a službenik CGES-a obratio se brojnim adresama, dostavljajući im obimnu dokumentaciju o svom slučaju i upozoravajući ih na konflikt interesa advokata Mladena Tomovića i njegovo postupanje u slučaju prijave korupcije, ali uzalud. „Dželat“ službenika CGES-a stigao je po svoju žrtvu i u instituciju koja mu je bila podrška – ASK. Ne samo da je izabran u Savjet, već je imenovan i za potpredsjednika ovog tijela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928070944_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240928070944_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>Mladen Tomović(Photo: Nikola Saveljić)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Komisije&nbsp;</h2> Istina, Savjet nema nadležnost da se miješa u postupanje ove institucije u pojedinačnim predmetima, ali, najblaže rečeno, paradoksalno je da se u ovom tijelu nađe čovjek koji vodi sudski postupak protiv službenika državne kompanije koji je prijavio korupciju i kojem je Agencija dodijelila status zviždača, a on pokušava da mu ga ukine. Osim toga, na osnovu prijave tog zviždača, ASK je formirala predmet koji je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu zbog sumnje u korupciju u CGES-u.&nbsp; Gluva i nijema, s izuzetkom jednog člana koji u drugom krugu glasanja nije podržao Tomovića, na dopise zviždača, ostala je i Komisija za sprovođenje izbora članova Savjeta ASK-a. U prvom krugu Tomović je imao jednoglasnu podršku, ali pošto je pred drugo glasanje zviždač Komisiji dostavio dokumentaciju, jedan od pet članova uskratio mu je glas. Za ostala četiri člana Komisije višegodišnji progon službenika CGES-a, u kojem je kao advokat aktivno sudjelovao kandidat kojeg su podržali, očito nije sporan, iako se radi o zviždaču koji bi trebalo da uživa zaštitu ASK-a?! U Komisiji je bio i predstavnik Tužilačkog savjeta – tužilac Miroslav Turković, kojeg smo pitali da li je i zašto podržao izbor Tomovića, ali nam nije odgovorio.&nbsp; Pitali smo i Tužilački savjet o okolnostima izbora ovog kandidata, odakle su nam saopštili da ćemo odgovor dobiti nakon što se članovi tog tijela upoznaju sa navodima iz dopisa koji smo im uputili. Iz Sudskog savjeta, tijela koje je, takođe, imalo svog člana u Komisiji, proglasili su se nenadležnim da odgovore na naša pitanja, dok nam je Miodrag Iličković, kojeg su delegirali u Komisiju, inače bivši sudija Ustavnog suda, u telefonskom razgovoru, potvrdio da je primio dopise zviždača iz CGES-a, da ih je podrobno razmotrio i sa njima upoznao članove Komisije. Rekao je i da su u Komisiji raspravljali o dokumentaciji koju mu je zviždač dostavio i podsjetio na činjenicu da Tomović, nakon toga, u ponovljenom glasanju, nije dobio jednoglasnu podršku, već je izabran većinom – sa četiri glasa za i jednim protiv. Nije želio da potvrdi da li je on taj koji je, nakon što se upoznao sa dokumentacijom zviždača, odbio da podrži Tomovićev izbor za člana Savjeta ASK-a.&nbsp; Zviždač iz CGES-a, što mu nije za utjehu, uspio je da svojim argumentima ubijedi makar jednog člana Komisije da Tomović, ne samo zato što je bio u konfliktu interesa jer je pravni zastupnik državne kompanije, već i iz etičkih razloga – kao advokat koji goni zviždača, ne bi smjelo da se nađe u Savjetu ASK-a.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928070948_10bef67b7cd48c7c41dffb3f7083310fa08e09c401830b8952759d606cd26445.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240928070948_10bef67b7cd48c7c41dffb3f7083310fa08e09c401830b8952759d606cd26445" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Miodrag Iličković"> <figcaption>Miodrag Iličković(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  <h2>I Savjet uz kolegu</h2> Pitali smo i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića da prokomentariše izbor Tomovića u ovo tijelo, međutim, ni on u tome ne vidi ništa sporno. To što zviždač, koji bi trebalo da uživa zaštitu ASK-a, sada „nad glavom“ u Savjetu ove institucije, ima svoga „dželata“, njima nije sporno. Kako nam je saopšteno iz ovog tijela, nakon nedavnog sastanka sa službenikom CGES-a, koji im je u direktnom razgovoru iznio sve činjenice, Savjet „nije našao za potrebno da raspravlja o tom pitanju“. On je tražio njihovo izjašnjenje da li je Tomović, kao advokat CGES-a, u konfliktu interesa.&nbsp; - ...gdin. Tomović profesionalno obavlja advokatsku djelatnost i kao punomoćnik navedenog pravnog lica je postupao u sudskim postupcima prije nego što je izabran kao javni funkcioner i kada nije imao status javnog funkcionera, dok odredba novog zakona na koju se pozivate, odnosi se na nove pravne slučajeve i ne propisuje zabranu pružanja advokatskih usluga u skladu sa izdatim punomoćjima i već zaključenim ugovorima o pružanju advokatskih usluga – stav je Savjeta ASK-a, koji su nam saopštili.&nbsp; Na direktno pitanje Ćupiću, zašto je zviždača, koji je tražio sastanak sa njim, doveo u neprijatnu situaciju tako što je sastanak organizovao sa svim članovima Savjeta, a da ga o tome nije obavijestio, predsjednik Savjeta ASK-a se pravda kako se radilo „o prvom zahtjevu za sastanak koji je Savjetu upućen od strane zviždača“, te da su zauzeli stav da je potrebno da svi prisustvuju.&nbsp; - Namjera je bila da se problemu pristupi s dužnom ozbiljnošću, a nikako da se podnosilac inicijative dovede u neprijatnu situaciju. Ukoliko je to drugačije doživljeno, iskreno mi je žao – saopštio nam je Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928070952_865b1a015cfed1f719bb19d8933a769d1938f21eabb86ea34700869c276cdd8f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240928070952_865b1a015cfed1f719bb19d8933a769d1938f21eabb86ea34700869c276cdd8f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Pavle Ćupić"> <figcaption>Pavle Ćupić</figcaption> </figure>  <h2>Advokat u napadu</h2> Ništa sporno u svom angažmanu u Savjetu ASK-a ne vidi ni advokat Tomović. Kategoričan je da nije u konfliktu interesa, jer je ugovor sa CGES-om sklopio prije stupanja na snagu novog zakona, a ne smatra ni da je, zato što vodi sudske postupke protiv osobe koja ima status zviždača, u sukobu sa etičkim kodeksom.&nbsp; U izjavi za Portal ETV kaže da ne vidi ništa sporno ni u tome što je njegova supruga zapošljena u Agenciji, jer je „obična službenica“, a nije mu sporna ni činjenica da je u prijateljskim odnosima i pravni zastupnik službenice Agencije koja je angažovana upravo u Odsjeku za postupanje po prijavama zviždača i zaštitu zviždača.&nbsp; A ovaj odsjek, odnosno Agencija, prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, mjesecima ne dostavlja Upravnom sudu odgovor na tužbu, tražen još u maju, u procesu koji je pred ovim sudom u ime CGES-a pokrenuo Tomović, a kojim traži ukidanje statusa zviždača službeniku te kompanije?!&nbsp; Zanimljiv podatak je da je Tomović već tada bio kandidat za člana Savjeta ASK-a. Advokat Tomović, u izjavi za Portal ETV, obrušio se na zviždača iz CGES-a, uz optužbe da ga on targetira.&nbsp; - Prvo, ja nijesam čovjek koji goni bilo kakvog zviždača. Niko ne goni, ja sam advokat i kad zastupam tuženog i tužioca. Ne gonim nikoga personalno. Kao član Savjeta nemam nikakva izvršna ovlašćenja da donesem bilo kakvu odluku koja se tiče operativnog rada Agencije – rekao je on. A onda je, na naše pitanje da li ima etički problem sa svojim angažmanom u ASK-u, „udario“ i na integritet zviždača?! - U dijelu etike moj lični utisak je da je čovjek instruisan sa nekih drugih adresa ili eventulno gubitak određenih pogodnosti koje je u datom trenutku imao, pa je novi menadžment to na neki način, novom organizacijom, što ima zakonska ovlašćenja, uveo i sad je rezultat toga nezadovoljstvo i podnošenje prijava, a ne nikakav zaštita javnog inetresa – napao je Tomović zviždača?! Na pitanje da li to govori kao čaln Savjeta ASK-a ili kao advokat CGES-a, saopštio je da u predmetima zviždača „postupa kao advokat“, a da „Savjet ASK-a nema što da se bavi predmetom“. Ni proces koji je inicirao pred Upravnim sudom za ukidanje statusa zviždača službeniku CGES-a za Tomovića nije sporan sa stanovišta njegovog angažmana u ASK-u. - To nema veze sa mnom kao članom Savjeta – kratko je konstatovao. Optužio je zviždača, ali i naš portal, da smo djelovali sinhronizovano sa bivšom direktoricom ASK-a Jelenom Perović u susret izboru članova Savjeta ove institucije?! Tomoviću su zasmetali naši tekstovi o upitnosti njegovog integriteta za angažman u Savjetu ASK-a. <h2>Zarobljene institucije</h2> Uglavnom, sve što je imao da kaže o čovjeku koji je prijavio sumnju u korupciju u državnoj kompaniji, koji je nakon toga izložen bezočnom progonu menadžmenta, od disciplinskog postupka koji su pokrenuli i kažnjavanja, do pokušaja montiranja afere mobinga i namjere da mu ukinu status zviždača – potpredsjednik Savjeta ASK-a govorio je iz pozicije advokata CGES-a, koji ga plaća za usluge koje im pruža, a ne iz pozicije člana tijela zaduženog za nadzor institucije koja, pored ostalog, treba da štiti zviždače?! U oba slučaja, apanaže koje dobija su naš novac, odnosno plaćaju ga građanke i građani Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928070944_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240928070944_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> </figure>  I zaista je upitno kako bi se sada neki potencijalni zviždač uopšte usudio da prijavi korupciju, ako u Savjetu ASK-a sjedi čovjek koji ne samo da goni jednog zviždača, nego mu „lijepi“ i ovako teške „etikete“. Otuda je razumljiva i opravdna bojazan zviždača iz CGES-a, da će Tomović iskoristiti uticaj u Agenciji, kako bi mu osporio status, a za interese svog klijenta.&nbsp; - U dopisima koje sam dostavljao nadležnima prije Tomovićevog izbora ukazivao sam da se njegovo činjenje kosi sa profesionalnim i etičkim normama i da je suprotno misiji i nadležnostima ASK-a. Zamislite moju situaciju – on je advokat mojih progonitelja, a sada je u tijelu jedine institucije koja mi je pružila zaštitu i u poziciji je da utiče, na moj budući status - kaže naš sagovornik. Agonija službenika CGES-a krenula je u ljeto 2021, kada je odbio da utiče na postupak javnih nabavki i potom, 24. novembra te godine predao kompaniji prijavu korupcije protiv Aleksandra Mijuškovića - predsjednika Odbora direktora CGES-a i Ivana Asanovića, izvršnog direktora.&nbsp; Prijava je ekspresno odbijena kao neosnovana, pa je on 9. decembra 2021. podnio prijavu i Agenciji za sprječavanje korupcije, a ova institucija je, kao osnovanu, proslijedila Specijalnom tužilaštvu.&nbsp; Prijavu protiv Mijuškovića i Asanovića, koja je proslijeđena Specijalnom tužilaštvu, službenik CGES-a je dopunio i imenom Marka Perunovića, bivšeg državnog sekretara Ministarstva kapitalnih investicija, javnosti poznatog po skandalu kada je kao predsjednik Odbora direktora „EPCG-Željezara Nikšić“ potrošio za klađenje 19.000 eura sa kartice kompanije. Specijalno tužilaštvo je nakon skoro tri godine, nakon izmjena zakona o SDT-u, proslijedila ovu krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. Službeniku CGES-a, status zviždača ASK je dodijelila mišljenjem od 19. maja 2023. godine, a pošto je u kompaniji protiv njega pokrenut, kako ističe, montirani disciplinski postupak, koji je, kao i kazna koja mu je izrečena, prema ocjeni ASK-a, bio u direktnoj vezi sa njegovom prijavom korupcije. Pred Osnovnim sudom u Podgorici prvostepeno je dobio proces protiv CGES-a koji je inicirao zbog neosnovanog pokretanja disciplinskog postupka, koji je procesuiran pošto je prijavio potencijalnu korupciju u kompaniji. Da bi zaštitio lični i profesionalni dignitet i dokazao da je progon kojem je izložen u CGES-u dirigovan od najodgovornih lica kompanije, pred Osnovnim sudom u Podgorici pokrenuo je još dva postupka, od kojih je jedan protiv osobe koja ga je, kako navodi, lažno optužila za zlostavljanje i ucjenjivanje, odnosno mobing, a što se, takođe, desilo nakon što je podnio prijavu korupcije. - Iskustvo koje ja prolazim unazad tri godine, sa aktuelnim izborom Savjeta ASK-a, nedvosmisleno mi pokazuje da u Crnoj Gori više ne postoje institucije koje su spremne da zaštite lica koja su prijavila korupciju. Jer, ako je Tomović nakon svega ovoga izabran u Savjet ASK-a, ko može da vjeruje da će on da štiti javni interes. Nedvosmisleno je jasno da će štiti interese moćnika iz vlasti koji ga plaćaju državnim novcem – kategoričan je on. Zviždaču iz CGES-a preostalo je da se sam bori sa moćnicima iz kompanije i njihovim uticajem u institucijama i da se nada u integritet sudija u sporovima koje vodi, kako bi dokazao da je postao meta menadžmenta nakon što je odbio da se povinuje njihovim zahtjevima za koje je smatrao da su nezakoniti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928070952_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240928070952_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab" data-rendition-name="original" width="899" height="500" loading="lazy" alt="ASK"> </figure>

Kaćuša Krsmanović

Tomović te tuži, Tomović ti „sudi“

Iako je Pavle Ćupić, predsjednik Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, obaviješten još 15. avgusta o sadržaju Inicijative za preispitivanje rada Dušana Drakića, bivšeg načelnika Odsjeka za sprovođenje mjera kontrole finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja, sa uznemirujućim sadržajem nije upoznao ostale članove Savjeta niti je stavio na dnevni red današnje sjednice Savjeta, saznaje Portal ETV.
<h2>Optužbe o šteti u iznosu od 236.000 eura</h2>
U Inicijativi u koju je naša redakcija imala uvid, Drakić se direktno optužuje da je ,,za vrijeme trajanja mandata četiri različita direktora Agencije“, zloupotrebljavao službeni položaj jer nije procesuirao kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja čime je bužetu Crne Gore pričinjena šteta - ,,u maksimalno obračunatom kumulativnom iznosu od 236.000 eura“.
Prva tačka današnje sjednice Savjeta ASK-a je upravo izbor vršioca dužnosti direktora ASK-a, pa je tim intrigantnija činjenica što Ćupić nije svoje kolege iz Savjeta upoznao sa prijavom protiv Drakića koji je, kako saznaje Portal ETV, jedan od kandidata za izbor prvog čovjeka Agencije.
Po zakonu, rješenje o stavljanju van snage suspenzije Drakiću može donijeti samo direktor ASK-a, pa nije najjasnije kako bi Savjet, u ovoj fazi, mogao i da razmatra Drakićev izbor za vršioca dužnosti direktora.
Savjet ASK je na prošloj sjednici promijenio Statut koji još nije stupio na snagu, ali u kojem je - suprotno Zakonu o spečavanju korupcije - određeno da se vršilac dužnosti bira sa tri glasa od pet članova Savjeta. Inače, Zakon predviđa da se direkotor, pa time i v.d. bira sa četri glasa od pet.
<h2>Za neke stranke ,,poseban popust“</h2>
Inicijativa ima deset priloga i svi se odnose na period 2019-2020. godine, kada Drakić, kako se navodi, kao ovlašćeni funkcioner ASK-a nije preduzimao zakonom određene radnje sankcionisanja političkih partija i pojedinaca koji su kršili zakon.
U anonimnoj prijavi se prije svega ukazuje kako Drakić - nakon obavljene kontrole političkih stranaka koje su učestvovale na izborima 30. avgusta u gradovima Andrijevica, Budva, Gusinje i Kotor – nije procesuirao pojedine političke stranke koje su prekršile zakonom određeni rok o predaji izvještaja o utrošenim sredstvima u izbornoj kampanji.
Koalicija ,,Za budućnost Kotora“ je tako prekoračila rok za predaju izvještaja, a Drakić kao ovlašćeno lice kontrole nije ni podnio izvještaj o sprovedenom nadzoru niti je inicirao pokretanje prekršajnog postupka, niti je sa svime upoznao direktora ASK-a (tada je čelnik bio Sreten Radonjić).
,,Time je političkom subjektu 'Za budućnost Kotora' učinio korist, a budžetu Crne Gore nanio štetu u iznosu propisanom članom 66, stav 1, tačka 50 i članom 66, stav 2, Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja“, navodi se, između ostalog, u prijavi.
Da Dušan Drakić nije bio ,,bolećiv“ samo prema koaliciji koju su tada predvodili prosrspki i proruski lideri Andrija Mandić i Milan Knežević i da nije imao političke miljenike samo na tom političkom polu, pokazuje i Prilog 5, u kojem je u fokusu nepostupanje u slučaju kršenja zakona od strane Bošnjačke stranke.
Tako se napominje da je, nakon obavljene kontrole krajem ljeta 2019. godine u Tuzima utvrđeno da jedino Bošnjačka stranka nije zatvorila poseban stranački račun nakon izbora, u zakonskom roku od 90 dana.
,,Dušan Drakić, propuštanjem službene radnje, svjesno i sa umišljajem ne inicira pokretanje prekršajnog postupka iako je bio u obavezi u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja... niti obavještava direktora Agencije da je Bošnjačka stranka prekršila član 18a Zakona, iako je bio u obavezi da obavijesti direktora u roku od 3 dana i to pisanim putem o kršenju zakona...“, piše između ostalog u petom odjeljnu prijave.
Drakić je ,,progledao kroz prste“, što se tiče izvještaja o izborima 30. avgusta u gradovima Andrijevica, Budva, Kotor, Tivat i Gusinje još mnogim strankama - Bokeškom forumu, Liberalnoj partiji, Hrvatskoj reformskoj stranci, GB Nova Budva i partiji Socijalisti - dr Branko Baćo Ivanović.
,,Pri čemu je političkim subjektima i odgovornim licima u njima koji su prekršili Zakon pričinio korist, a Budžetu Crne Gore nanio materijanu štetu u iznosu od 5.000 eura do 20. 000 eura“, naglašava se u Inicijativi za preispitivanje rada Dušana Drakića.
<h2>Bez kontrole ,,izbornog zapošljavanja“?!</h2>
To je, međutim, samo djelić onoga što se stavlja na teret bivšem načelniku Odsjeka za sprovođenje mjera kontrole finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja.
U inicijativi se naglašava i da Drakić nije postupao, odnosno izvještavao nadređene, o kontroli zabrane zapošljavanja od dana raspisivanja izbora do okončanja izbornog procesa, što je zakonska odrednica da bi se, koliko-toliko, spriječila partijska zapošljavanja prije izbora.
Tako se u Izvještaju o izvršenoj kontroli od 11. septembra 2020. godine navodi da je dostavljeno na kontrolu čak 994 ugovora, ali da se iz dokumentacije ,,da zaključiti da nije izvršena osnovna kontrola propisana Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
,,U samom izvještaju se ne navodi da li su i koji organi dostavili odluke o zapošljavanju u Zakonom propisanom roku, niti je inicirano pokretanje prekršajnog postupka za one organe koji u propisanom roku nijesu dostavili odluke o zapošljavanju, za što je Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja članom 64 stav 1 tačka 18 propisana novčana kazna u iznosu od 5.000 eura do 20.000 eura za pravno lice (član 64 stav 2), odnosno novčana kazna u u iznosu od 500 eura do 2.000 eura za odgovorno lice u pravnom licu, iako je to obaveza vršioca“, piše u primjedbaman na postupanje Dušana Drakića tokom kontrole izbornog procesa 2020. godine.
Drakiću i njegovim kolegama koji su obavljali kontolu se stavlja na teret da nijesu sankcionisali sve one državne institucije koje su prekoračile mjesečne troškove, kršeći Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje.
Sudeći po tabeli, pred izbore avgusta 2020. godine čak 29 državnih insitucija su prekoračili mjesečnu potrošnju!
No, bivši načelnik Odsjeka za sprovođenja mjera kontrole finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja Dušan Drakić ne navodi u citiranom Izvještaju o izvršenoj kontroli da su 29 organa prekršili član 38 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
I tako, iz priloga u prilog: u Inicijativi se navodi da je samo u ovom periodu od dvije godine Dušan Drakić nanio štetu državnom budžetu Crne Gore u ukupnom iznosu od 236.000 eura.
,,Uvaženi predsjedniče Savjeta, molim Vas da me, kao podnosioca ove inicijative obavijestite o koracima koje ste preduzeli, kao i da blagovremeno obavijestite i javnost“, piše na kraju prijave koja optužuje za nezakonito ponašanje aktuelnog sindikalnog aktivistu unutar Agencije za sprječavanje korupcije.
Da li će makar danas, na sjednici Pavle Ćupić svojim koegama u Savjetu ASK-a konačno pokazati Inicijativu ili će je i dalje držati ,,na sigurnom"?

Zašto je Ćupić prikrio inicijativu o utvrđivanju krivične odgovornosti Drakića?

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović premašio je planirane aktivnosti u prvih devet mjeseci ove godine, realizujući devet zvaničnih i četiri radne posjete, što zahtijeva dodatna izdvajanja iz budžeta.
Zbog toga je Služba predsjednika zatražila preusmjeravanje 123.488 eura kako bi se do kraja godine izmirile obaveze za službena putovanja, reprezentaciju i isplate po osnovu ugovora o djelu.&nbsp;
Kako se navodi u dopisu upućenom Vladi 27. oktobra, do povećanih troškova došlo je zbog znatno intenzivnijih međunarodnih aktivnosti predsjednika tokom ove godine.
Prema Informaciji o preusmjeravanju ostvarenih ušteda i obezbjeđenju nedostajućih sredstava kod određenih potrošačkih jedinica, koji je usvojila Vlada, u prvih devet mjeseci Milatović je relizovao devet zvaničnih i četiri radne posjete, što je, kako se naglašava, „značajno više od plana“.&nbsp;
Služba predsjednika istovremeno ističe da su unutar sopstvenog budžeta ostvarene uštede u identičnom iznosu, što otvara mogućnost da se sredstva preusmjere u skladu sa članom 45 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.&nbsp;
Tim članom je propisano da Vlada može preraspodjelom obezbijediti do 10 odsto ukupnog budžeta potrošačke jedinice.
Pored zahtjeva predsjednika, Ministarstvo javnih radova takođe je zatražilo preusmjeravanje 67.500 eura do kraja godine za neto zarade, ostale naknade, zakup objekata, ostale usluge, tekuće održavanje opreme, izdatke za opremu i rashode za gorivo.
T.K.

Milatović premašio plan aktivnosti: Za putovanja, reprezentaciju i ugovore još 123.500 eura

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Anastazije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"><figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption></figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"><figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption></figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Kirije su odavno otišle u nebo, a podstanari su primorani da se odriču osnovnih životnih potreba kako bi obezbijedili krov nad glavom za sebe i svoju porodicu. Problem postaje sve ozbiljniji, dok država i nadležni i dalje ćute. Podstanari su praktično nevidljivi, kao da nijesu dio društva. Ako uzmemo za primjer četvoročlanu porodicu koja plaća kiriju od 600 eura, a dvoje zaposlenih donosi kući dvije plate – jednu od 600, a drugu od 800 eura – dolazimo do poraznog podatka da ta porodica živi sa svega 800 eura mjesečno. To znači samo jedno: preživljavanje. Kada se tome doda svakodnevni rast cijena u Crnoj Gori, slika postaje još dramatičnija. Ovo je samo jedan od primjera, a situacija na terenu pokazuje da ima i mnogo težih slučajeva, sa još manjim primanjima, gdje je svakodnevna borba pravi izazov. Da ne govorimo o samohranim roditeljima i njihovoj podstanarskoj borbi sa surovim uslovima. Šta je sa onima koji primaju samo socijalna davanja, onima koji zarađuju ispod minimalca, gdje radi samo jedan roditelj, ali i mnogim drugim ugroženim kategorijama koje svakog mjeseca plaćaju krov nad glavom? Zašto njihov glas niko od nadležnih ne čuje? Da je situacija alarmantna, potvrđuje za Portal ETV i Dragan Živković iz Udruženja podstanara Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Živković"><figcaption>Dragan Živković(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Na pitanje Portala ETV da li je vlast do sada uradila bilo šta kako bi poboljšala položaj podstanara, odgovor je kratak i jasan – i, nažalost, negativan. „Do sada, nažalost, državne institucije nijesu preduzele suštinske mjere koje bi poboljšale položaj podstanara. Nemamo zakon o zakupu stanova, nemamo strategiju stanovanja, niti sistemsku kontrolu tržišta kirija. Većina problema ostavljena je bez institucionalnog odgovora.“ Kako kaže, pojedine opštine – poput Budve – pokazale su volju da naprave iskorak kroz subvencije, što je za pohvalu, ali to su izuzeci, a ne pravilo. Potrebna je državna stambena politika, a ne sporadične i nesistemske mjere. Na pitanje jesu li podstanari zbog finansijske situacije ozbiljno ugroženi, Živković odgovara bez dileme: apsolutno – podstanari su danas jedna od najugroženijih grupa u Crnoj Gori. „Cijene kirija su porasle i do 60 odsto, pa veliki broj porodica daje polovinu ili više svojih prihoda samo na stanarinu. To dovodi do prezaduženosti, odricanja od osnovnih potreba, a u nekim slučajevima i do iseljavanja iz zemlje". Dodaje da se može reći da je podstanarstvo postalo egzistencijalni problem, a ne samo ekonomski izazov. „Zbog toga hitno tražimo donošenje zakona i uvođenje mehanizama koji će obezbijediti priuštivo i sigurno stanovanje“, istakao je Živković za Portal ETV. Vjeruje se da u Crnoj Gori ima više od 30.000 podstanarskih porodica.

Za državu nevidljivi, egzistencijalno ugroženi – podstanarska muka je pregolema

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: pavle-cupic