Pavle Ćupić ponovo je izabran za predsjednika Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije na današnjoj sjednici tog tijela.
Za njegovog zamjenika izabran je Mladen Tomović.
- Izbor je sproveden u skladu sa Poslovnikom o radu Savjeta ASK koji predviđa da se predsjednik i zamjenik predsjednika Savjeta Agencije biraju na period od godinu dana - kazali su u ASK-u.
Članovima Savjeta Agencije istekao je jednogodišnja mandat zbog čega je ponovo bio organizovan izbor rukovodstva tog tijela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Pavle Ćupić reizabran za predsjednika Savjeta ASK

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

Marija Žižić

Draško Đuranović

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

Predsjednik Savjeta Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), Pavle Ćupić, &nbsp;povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, poručio je da borba protiv korupcije nije samo pravna obaveza, već i etički i društveni imperativ.
Ćupić je poručio da je Savjet ASK-a odlučan u izgradnji nezavisne Agencije, koja je institucionalni garant borbe protiv korupcije u Crnoj Gori, izazova koji ugrožavaju demokratska načela, ekonomski rast, pravdu i jednakost građanki i građana.
- Transparentnost, proaktivnost u radu, ravnopravno i nepristrasno djelovanje u svim predmetima, prema svim pojedincima- izjavio je Ćupić.
Predsjednik Savjeta ASK-a &nbsp;naglasio je da je među prioritetima ove institucije i edukacija građana, naročito mladih o štetnosti korupcije, istovremeno najavljujući ključne reforme i aktivnosti u borbi protiv korupcije.
- Imajući u vidu da borba protiv korupcije nije zadatak samo jedne institucije već obaveza svakog pojedinca i zajednice, pozivamo sve društvene aktere da se pridruže našim naporima kako bismo stvorili pravedno, odgovornosti transparentnog društvo- naveo je u saopštenju Ćupić.
Ćupić je na kraju dodao da je borba protiv korupcije od ključnog značaja za napredak Crne Gorena putu ka članstvu u Evropskoj uniji i ispunjavanju završnih mjerila za poglavlja 23.
- Pravi test našeg napretka nije samo u zakonima koje donosimo već u spremnosti da ih dosljedno primenjujemo i sankcioniše o one koji ih krše. Uvjeren sam da je korupcija izazov koji možemo i moramo zajedno savladati- zaključio je Ćupić.

Ćupić: Borba protiv korupcije pravna obaveza, ali i etički i društveni imperativ

Kada je u ljeto 2021. godine službenik Crnogorskog elektroprenosnog sistema odbio, kako tvrdi, da učestvuje u namještanju tendera, nije ni slutio da će biti izložen dugogodišnjem progonu u kompaniji, disciplinskim i sudskim procesima, a onda i situacijom da će se u Savjetu Agencije za sprječavanje korupcije, koja mu je u maju 2023. godine dodijelila status zviždača i samim tim zaštitu, naći njegov progonitelj - advokat koji zastupa CGES?!&nbsp; U susret izboru novih članova Savjeta ASK-a službenik CGES-a obratio se brojnim adresama, dostavljajući im obimnu dokumentaciju o svom slučaju i upozoravajući ih na konflikt interesa advokata Mladena Tomovića i njegovo postupanje u slučaju prijave korupcije, ali uzalud. „Dželat“ službenika CGES-a stigao je po svoju žrtvu i u instituciju koja mu je bila podrška – ASK. Ne samo da je izabran u Savjet, već je imenovan i za potpredsjednika ovog tijela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928070944_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240928070944_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>Mladen Tomović(Photo: Nikola Saveljić)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Komisije&nbsp;</h2> Istina, Savjet nema nadležnost da se miješa u postupanje ove institucije u pojedinačnim predmetima, ali, najblaže rečeno, paradoksalno je da se u ovom tijelu nađe čovjek koji vodi sudski postupak protiv službenika državne kompanije koji je prijavio korupciju i kojem je Agencija dodijelila status zviždača, a on pokušava da mu ga ukine. Osim toga, na osnovu prijave tog zviždača, ASK je formirala predmet koji je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu zbog sumnje u korupciju u CGES-u.&nbsp; Gluva i nijema, s izuzetkom jednog člana koji u drugom krugu glasanja nije podržao Tomovića, na dopise zviždača, ostala je i Komisija za sprovođenje izbora članova Savjeta ASK-a. U prvom krugu Tomović je imao jednoglasnu podršku, ali pošto je pred drugo glasanje zviždač Komisiji dostavio dokumentaciju, jedan od pet članova uskratio mu je glas. Za ostala četiri člana Komisije višegodišnji progon službenika CGES-a, u kojem je kao advokat aktivno sudjelovao kandidat kojeg su podržali, očito nije sporan, iako se radi o zviždaču koji bi trebalo da uživa zaštitu ASK-a?! U Komisiji je bio i predstavnik Tužilačkog savjeta – tužilac Miroslav Turković, kojeg smo pitali da li je i zašto podržao izbor Tomovića, ali nam nije odgovorio.&nbsp; Pitali smo i Tužilački savjet o okolnostima izbora ovog kandidata, odakle su nam saopštili da ćemo odgovor dobiti nakon što se članovi tog tijela upoznaju sa navodima iz dopisa koji smo im uputili. Iz Sudskog savjeta, tijela koje je, takođe, imalo svog člana u Komisiji, proglasili su se nenadležnim da odgovore na naša pitanja, dok nam je Miodrag Iličković, kojeg su delegirali u Komisiju, inače bivši sudija Ustavnog suda, u telefonskom razgovoru, potvrdio da je primio dopise zviždača iz CGES-a, da ih je podrobno razmotrio i sa njima upoznao članove Komisije. Rekao je i da su u Komisiji raspravljali o dokumentaciji koju mu je zviždač dostavio i podsjetio na činjenicu da Tomović, nakon toga, u ponovljenom glasanju, nije dobio jednoglasnu podršku, već je izabran većinom – sa četiri glasa za i jednim protiv. Nije želio da potvrdi da li je on taj koji je, nakon što se upoznao sa dokumentacijom zviždača, odbio da podrži Tomovićev izbor za člana Savjeta ASK-a.&nbsp; Zviždač iz CGES-a, što mu nije za utjehu, uspio je da svojim argumentima ubijedi makar jednog člana Komisije da Tomović, ne samo zato što je bio u konfliktu interesa jer je pravni zastupnik državne kompanije, već i iz etičkih razloga – kao advokat koji goni zviždača, ne bi smjelo da se nađe u Savjetu ASK-a.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928070948_10bef67b7cd48c7c41dffb3f7083310fa08e09c401830b8952759d606cd26445.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240928070948_10bef67b7cd48c7c41dffb3f7083310fa08e09c401830b8952759d606cd26445" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Miodrag Iličković"> <figcaption>Miodrag Iličković(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  <h2>I Savjet uz kolegu</h2> Pitali smo i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića da prokomentariše izbor Tomovića u ovo tijelo, međutim, ni on u tome ne vidi ništa sporno. To što zviždač, koji bi trebalo da uživa zaštitu ASK-a, sada „nad glavom“ u Savjetu ove institucije, ima svoga „dželata“, njima nije sporno. Kako nam je saopšteno iz ovog tijela, nakon nedavnog sastanka sa službenikom CGES-a, koji im je u direktnom razgovoru iznio sve činjenice, Savjet „nije našao za potrebno da raspravlja o tom pitanju“. On je tražio njihovo izjašnjenje da li je Tomović, kao advokat CGES-a, u konfliktu interesa.&nbsp; - ...gdin. Tomović profesionalno obavlja advokatsku djelatnost i kao punomoćnik navedenog pravnog lica je postupao u sudskim postupcima prije nego što je izabran kao javni funkcioner i kada nije imao status javnog funkcionera, dok odredba novog zakona na koju se pozivate, odnosi se na nove pravne slučajeve i ne propisuje zabranu pružanja advokatskih usluga u skladu sa izdatim punomoćjima i već zaključenim ugovorima o pružanju advokatskih usluga – stav je Savjeta ASK-a, koji su nam saopštili.&nbsp; Na direktno pitanje Ćupiću, zašto je zviždača, koji je tražio sastanak sa njim, doveo u neprijatnu situaciju tako što je sastanak organizovao sa svim članovima Savjeta, a da ga o tome nije obavijestio, predsjednik Savjeta ASK-a se pravda kako se radilo „o prvom zahtjevu za sastanak koji je Savjetu upućen od strane zviždača“, te da su zauzeli stav da je potrebno da svi prisustvuju.&nbsp; - Namjera je bila da se problemu pristupi s dužnom ozbiljnošću, a nikako da se podnosilac inicijative dovede u neprijatnu situaciju. Ukoliko je to drugačije doživljeno, iskreno mi je žao – saopštio nam je Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928070952_865b1a015cfed1f719bb19d8933a769d1938f21eabb86ea34700869c276cdd8f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240928070952_865b1a015cfed1f719bb19d8933a769d1938f21eabb86ea34700869c276cdd8f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Pavle Ćupić"> <figcaption>Pavle Ćupić</figcaption> </figure>  <h2>Advokat u napadu</h2> Ništa sporno u svom angažmanu u Savjetu ASK-a ne vidi ni advokat Tomović. Kategoričan je da nije u konfliktu interesa, jer je ugovor sa CGES-om sklopio prije stupanja na snagu novog zakona, a ne smatra ni da je, zato što vodi sudske postupke protiv osobe koja ima status zviždača, u sukobu sa etičkim kodeksom.&nbsp; U izjavi za Portal ETV kaže da ne vidi ništa sporno ni u tome što je njegova supruga zapošljena u Agenciji, jer je „obična službenica“, a nije mu sporna ni činjenica da je u prijateljskim odnosima i pravni zastupnik službenice Agencije koja je angažovana upravo u Odsjeku za postupanje po prijavama zviždača i zaštitu zviždača.&nbsp; A ovaj odsjek, odnosno Agencija, prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, mjesecima ne dostavlja Upravnom sudu odgovor na tužbu, tražen još u maju, u procesu koji je pred ovim sudom u ime CGES-a pokrenuo Tomović, a kojim traži ukidanje statusa zviždača službeniku te kompanije?!&nbsp; Zanimljiv podatak je da je Tomović već tada bio kandidat za člana Savjeta ASK-a. Advokat Tomović, u izjavi za Portal ETV, obrušio se na zviždača iz CGES-a, uz optužbe da ga on targetira.&nbsp; - Prvo, ja nijesam čovjek koji goni bilo kakvog zviždača. Niko ne goni, ja sam advokat i kad zastupam tuženog i tužioca. Ne gonim nikoga personalno. Kao član Savjeta nemam nikakva izvršna ovlašćenja da donesem bilo kakvu odluku koja se tiče operativnog rada Agencije – rekao je on. A onda je, na naše pitanje da li ima etički problem sa svojim angažmanom u ASK-u, „udario“ i na integritet zviždača?! - U dijelu etike moj lični utisak je da je čovjek instruisan sa nekih drugih adresa ili eventulno gubitak određenih pogodnosti koje je u datom trenutku imao, pa je novi menadžment to na neki način, novom organizacijom, što ima zakonska ovlašćenja, uveo i sad je rezultat toga nezadovoljstvo i podnošenje prijava, a ne nikakav zaštita javnog inetresa – napao je Tomović zviždača?! Na pitanje da li to govori kao čaln Savjeta ASK-a ili kao advokat CGES-a, saopštio je da u predmetima zviždača „postupa kao advokat“, a da „Savjet ASK-a nema što da se bavi predmetom“. Ni proces koji je inicirao pred Upravnim sudom za ukidanje statusa zviždača službeniku CGES-a za Tomovića nije sporan sa stanovišta njegovog angažmana u ASK-u. - To nema veze sa mnom kao članom Savjeta – kratko je konstatovao. Optužio je zviždača, ali i naš portal, da smo djelovali sinhronizovano sa bivšom direktoricom ASK-a Jelenom Perović u susret izboru članova Savjeta ove institucije?! Tomoviću su zasmetali naši tekstovi o upitnosti njegovog integriteta za angažman u Savjetu ASK-a. <h2>Zarobljene institucije</h2> Uglavnom, sve što je imao da kaže o čovjeku koji je prijavio sumnju u korupciju u državnoj kompaniji, koji je nakon toga izložen bezočnom progonu menadžmenta, od disciplinskog postupka koji su pokrenuli i kažnjavanja, do pokušaja montiranja afere mobinga i namjere da mu ukinu status zviždača – potpredsjednik Savjeta ASK-a govorio je iz pozicije advokata CGES-a, koji ga plaća za usluge koje im pruža, a ne iz pozicije člana tijela zaduženog za nadzor institucije koja, pored ostalog, treba da štiti zviždače?! U oba slučaja, apanaže koje dobija su naš novac, odnosno plaćaju ga građanke i građani Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928070944_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240928070944_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> </figure>  I zaista je upitno kako bi se sada neki potencijalni zviždač uopšte usudio da prijavi korupciju, ako u Savjetu ASK-a sjedi čovjek koji ne samo da goni jednog zviždača, nego mu „lijepi“ i ovako teške „etikete“. Otuda je razumljiva i opravdna bojazan zviždača iz CGES-a, da će Tomović iskoristiti uticaj u Agenciji, kako bi mu osporio status, a za interese svog klijenta.&nbsp; - U dopisima koje sam dostavljao nadležnima prije Tomovićevog izbora ukazivao sam da se njegovo činjenje kosi sa profesionalnim i etičkim normama i da je suprotno misiji i nadležnostima ASK-a. Zamislite moju situaciju – on je advokat mojih progonitelja, a sada je u tijelu jedine institucije koja mi je pružila zaštitu i u poziciji je da utiče, na moj budući status - kaže naš sagovornik. Agonija službenika CGES-a krenula je u ljeto 2021, kada je odbio da utiče na postupak javnih nabavki i potom, 24. novembra te godine predao kompaniji prijavu korupcije protiv Aleksandra Mijuškovića - predsjednika Odbora direktora CGES-a i Ivana Asanovića, izvršnog direktora.&nbsp; Prijava je ekspresno odbijena kao neosnovana, pa je on 9. decembra 2021. podnio prijavu i Agenciji za sprječavanje korupcije, a ova institucija je, kao osnovanu, proslijedila Specijalnom tužilaštvu.&nbsp; Prijavu protiv Mijuškovića i Asanovića, koja je proslijeđena Specijalnom tužilaštvu, službenik CGES-a je dopunio i imenom Marka Perunovića, bivšeg državnog sekretara Ministarstva kapitalnih investicija, javnosti poznatog po skandalu kada je kao predsjednik Odbora direktora „EPCG-Željezara Nikšić“ potrošio za klađenje 19.000 eura sa kartice kompanije. Specijalno tužilaštvo je nakon skoro tri godine, nakon izmjena zakona o SDT-u, proslijedila ovu krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. Službeniku CGES-a, status zviždača ASK je dodijelila mišljenjem od 19. maja 2023. godine, a pošto je u kompaniji protiv njega pokrenut, kako ističe, montirani disciplinski postupak, koji je, kao i kazna koja mu je izrečena, prema ocjeni ASK-a, bio u direktnoj vezi sa njegovom prijavom korupcije. Pred Osnovnim sudom u Podgorici prvostepeno je dobio proces protiv CGES-a koji je inicirao zbog neosnovanog pokretanja disciplinskog postupka, koji je procesuiran pošto je prijavio potencijalnu korupciju u kompaniji. Da bi zaštitio lični i profesionalni dignitet i dokazao da je progon kojem je izložen u CGES-u dirigovan od najodgovornih lica kompanije, pred Osnovnim sudom u Podgorici pokrenuo je još dva postupka, od kojih je jedan protiv osobe koja ga je, kako navodi, lažno optužila za zlostavljanje i ucjenjivanje, odnosno mobing, a što se, takođe, desilo nakon što je podnio prijavu korupcije. - Iskustvo koje ja prolazim unazad tri godine, sa aktuelnim izborom Savjeta ASK-a, nedvosmisleno mi pokazuje da u Crnoj Gori više ne postoje institucije koje su spremne da zaštite lica koja su prijavila korupciju. Jer, ako je Tomović nakon svega ovoga izabran u Savjet ASK-a, ko može da vjeruje da će on da štiti javni interes. Nedvosmisleno je jasno da će štiti interese moćnika iz vlasti koji ga plaćaju državnim novcem – kategoričan je on. Zviždaču iz CGES-a preostalo je da se sam bori sa moćnicima iz kompanije i njihovim uticajem u institucijama i da se nada u integritet sudija u sporovima koje vodi, kako bi dokazao da je postao meta menadžmenta nakon što je odbio da se povinuje njihovim zahtjevima za koje je smatrao da su nezakoniti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928070952_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240928070952_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab" data-rendition-name="original" width="899" height="500" loading="lazy" alt="ASK"> </figure>

Kaćuša Krsmanović

Tomović te tuži, Tomović ti „sudi“

Iako je Pavle Ćupić, predsjednik Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, obaviješten još 15. avgusta o sadržaju Inicijative za preispitivanje rada Dušana Drakića, bivšeg načelnika Odsjeka za sprovođenje mjera kontrole finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja, sa uznemirujućim sadržajem nije upoznao ostale članove Savjeta niti je stavio na dnevni red današnje sjednice Savjeta, saznaje Portal ETV.
<h2>Optužbe o šteti u iznosu od 236.000 eura</h2>
U Inicijativi u koju je naša redakcija imala uvid, Drakić se direktno optužuje da je ,,za vrijeme trajanja mandata četiri različita direktora Agencije“, zloupotrebljavao službeni položaj jer nije procesuirao kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja čime je bužetu Crne Gore pričinjena šteta - ,,u maksimalno obračunatom kumulativnom iznosu od 236.000 eura“.
Prva tačka današnje sjednice Savjeta ASK-a je upravo izbor vršioca dužnosti direktora ASK-a, pa je tim intrigantnija činjenica što Ćupić nije svoje kolege iz Savjeta upoznao sa prijavom protiv Drakića koji je, kako saznaje Portal ETV, jedan od kandidata za izbor prvog čovjeka Agencije.
Po zakonu, rješenje o stavljanju van snage suspenzije Drakiću može donijeti samo direktor ASK-a, pa nije najjasnije kako bi Savjet, u ovoj fazi, mogao i da razmatra Drakićev izbor za vršioca dužnosti direktora.
Savjet ASK je na prošloj sjednici promijenio Statut koji još nije stupio na snagu, ali u kojem je - suprotno Zakonu o spečavanju korupcije - određeno da se vršilac dužnosti bira sa tri glasa od pet članova Savjeta. Inače, Zakon predviđa da se direkotor, pa time i v.d. bira sa četri glasa od pet.
<h2>Za neke stranke ,,poseban popust“</h2>
Inicijativa ima deset priloga i svi se odnose na period 2019-2020. godine, kada Drakić, kako se navodi, kao ovlašćeni funkcioner ASK-a nije preduzimao zakonom određene radnje sankcionisanja političkih partija i pojedinaca koji su kršili zakon.
U anonimnoj prijavi se prije svega ukazuje kako Drakić - nakon obavljene kontrole političkih stranaka koje su učestvovale na izborima 30. avgusta u gradovima Andrijevica, Budva, Gusinje i Kotor – nije procesuirao pojedine političke stranke koje su prekršile zakonom određeni rok o predaji izvještaja o utrošenim sredstvima u izbornoj kampanji.
Koalicija ,,Za budućnost Kotora“ je tako prekoračila rok za predaju izvještaja, a Drakić kao ovlašćeno lice kontrole nije ni podnio izvještaj o sprovedenom nadzoru niti je inicirao pokretanje prekršajnog postupka, niti je sa svime upoznao direktora ASK-a (tada je čelnik bio Sreten Radonjić).
,,Time je političkom subjektu 'Za budućnost Kotora' učinio korist, a budžetu Crne Gore nanio štetu u iznosu propisanom članom 66, stav 1, tačka 50 i članom 66, stav 2, Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja“, navodi se, između ostalog, u prijavi.
Da Dušan Drakić nije bio ,,bolećiv“ samo prema koaliciji koju su tada predvodili prosrspki i proruski lideri Andrija Mandić i Milan Knežević i da nije imao političke miljenike samo na tom političkom polu, pokazuje i Prilog 5, u kojem je u fokusu nepostupanje u slučaju kršenja zakona od strane Bošnjačke stranke.
Tako se napominje da je, nakon obavljene kontrole krajem ljeta 2019. godine u Tuzima utvrđeno da jedino Bošnjačka stranka nije zatvorila poseban stranački račun nakon izbora, u zakonskom roku od 90 dana.
,,Dušan Drakić, propuštanjem službene radnje, svjesno i sa umišljajem ne inicira pokretanje prekršajnog postupka iako je bio u obavezi u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja... niti obavještava direktora Agencije da je Bošnjačka stranka prekršila član 18a Zakona, iako je bio u obavezi da obavijesti direktora u roku od 3 dana i to pisanim putem o kršenju zakona...“, piše između ostalog u petom odjeljnu prijave.
Drakić je ,,progledao kroz prste“, što se tiče izvještaja o izborima 30. avgusta u gradovima Andrijevica, Budva, Kotor, Tivat i Gusinje još mnogim strankama - Bokeškom forumu, Liberalnoj partiji, Hrvatskoj reformskoj stranci, GB Nova Budva i partiji Socijalisti - dr Branko Baćo Ivanović.
,,Pri čemu je političkim subjektima i odgovornim licima u njima koji su prekršili Zakon pričinio korist, a Budžetu Crne Gore nanio materijanu štetu u iznosu od 5.000 eura do 20. 000 eura“, naglašava se u Inicijativi za preispitivanje rada Dušana Drakića.
<h2>Bez kontrole ,,izbornog zapošljavanja“?!</h2>
To je, međutim, samo djelić onoga što se stavlja na teret bivšem načelniku Odsjeka za sprovođenje mjera kontrole finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja.
U inicijativi se naglašava i da Drakić nije postupao, odnosno izvještavao nadređene, o kontroli zabrane zapošljavanja od dana raspisivanja izbora do okončanja izbornog procesa, što je zakonska odrednica da bi se, koliko-toliko, spriječila partijska zapošljavanja prije izbora.
Tako se u Izvještaju o izvršenoj kontroli od 11. septembra 2020. godine navodi da je dostavljeno na kontrolu čak 994 ugovora, ali da se iz dokumentacije ,,da zaključiti da nije izvršena osnovna kontrola propisana Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
,,U samom izvještaju se ne navodi da li su i koji organi dostavili odluke o zapošljavanju u Zakonom propisanom roku, niti je inicirano pokretanje prekršajnog postupka za one organe koji u propisanom roku nijesu dostavili odluke o zapošljavanju, za što je Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja članom 64 stav 1 tačka 18 propisana novčana kazna u iznosu od 5.000 eura do 20.000 eura za pravno lice (član 64 stav 2), odnosno novčana kazna u u iznosu od 500 eura do 2.000 eura za odgovorno lice u pravnom licu, iako je to obaveza vršioca“, piše u primjedbaman na postupanje Dušana Drakića tokom kontrole izbornog procesa 2020. godine.
Drakiću i njegovim kolegama koji su obavljali kontolu se stavlja na teret da nijesu sankcionisali sve one državne institucije koje su prekoračile mjesečne troškove, kršeći Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje.
Sudeći po tabeli, pred izbore avgusta 2020. godine čak 29 državnih insitucija su prekoračili mjesečnu potrošnju!
No, bivši načelnik Odsjeka za sprovođenja mjera kontrole finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja Dušan Drakić ne navodi u citiranom Izvještaju o izvršenoj kontroli da su 29 organa prekršili član 38 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
I tako, iz priloga u prilog: u Inicijativi se navodi da je samo u ovom periodu od dvije godine Dušan Drakić nanio štetu državnom budžetu Crne Gore u ukupnom iznosu od 236.000 eura.
,,Uvaženi predsjedniče Savjeta, molim Vas da me, kao podnosioca ove inicijative obavijestite o koracima koje ste preduzeli, kao i da blagovremeno obavijestite i javnost“, piše na kraju prijave koja optužuje za nezakonito ponašanje aktuelnog sindikalnog aktivistu unutar Agencije za sprječavanje korupcije.
Da li će makar danas, na sjednici Pavle Ćupić svojim koegama u Savjetu ASK-a konačno pokazati Inicijativu ili će je i dalje držati ,,na sigurnom"?

Zašto je Ćupić prikrio inicijativu o utvrđivanju krivične odgovornosti Drakića?

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: pavle-cupic