Predsjednik Savjeta Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), Pavle Ćupić, &nbsp;povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, poručio je da borba protiv korupcije nije samo pravna obaveza, već i etički i društveni imperativ.
Ćupić je poručio da je Savjet ASK-a odlučan u izgradnji nezavisne Agencije, koja je institucionalni garant borbe protiv korupcije u Crnoj Gori, izazova koji ugrožavaju demokratska načela, ekonomski rast, pravdu i jednakost građanki i građana.
- Transparentnost, proaktivnost u radu, ravnopravno i nepristrasno djelovanje u svim predmetima, prema svim pojedincima- izjavio je Ćupić.
Predsjednik Savjeta ASK-a &nbsp;naglasio je da je među prioritetima ove institucije i edukacija građana, naročito mladih o štetnosti korupcije, istovremeno najavljujući ključne reforme i aktivnosti u borbi protiv korupcije.
- Imajući u vidu da borba protiv korupcije nije zadatak samo jedne institucije već obaveza svakog pojedinca i zajednice, pozivamo sve društvene aktere da se pridruže našim naporima kako bismo stvorili pravedno, odgovornosti transparentnog društvo- naveo je u saopštenju Ćupić.
Ćupić je na kraju dodao da je borba protiv korupcije od ključnog značaja za napredak Crne Gorena putu ka članstvu u Evropskoj uniji i ispunjavanju završnih mjerila za poglavlja 23.
- Pravi test našeg napretka nije samo u zakonima koje donosimo već u spremnosti da ih dosljedno primenjujemo i sankcioniše o one koji ih krše. Uvjeren sam da je korupcija izazov koji možemo i moramo zajedno savladati- zaključio je Ćupić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ćupić: Borba protiv korupcije pravna obaveza, ali i etički i društveni imperativ

Kada je u ljeto 2021. godine službenik Crnogorskog elektroprenosnog sistema odbio, kako tvrdi, da učestvuje u namještanju tendera, nije ni slutio da će biti izložen dugogodišnjem progonu u kompaniji, disciplinskim i sudskim procesima, a onda i situacijom da će se u Savjetu Agencije za sprječavanje korupcije, koja mu je u maju 2023. godine dodijelila status zviždača i samim tim zaštitu, naći njegov progonitelj - advokat koji zastupa CGES?!&nbsp; U susret izboru novih članova Savjeta ASK-a službenik CGES-a obratio se brojnim adresama, dostavljajući im obimnu dokumentaciju o svom slučaju i upozoravajući ih na konflikt interesa advokata Mladena Tomovića i njegovo postupanje u slučaju prijave korupcije, ali uzalud. „Dželat“ službenika CGES-a stigao je po svoju žrtvu i u instituciju koja mu je bila podrška – ASK. Ne samo da je izabran u Savjet, već je imenovan i za potpredsjednika ovog tijela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928070944_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240928070944_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>Mladen Tomović(Photo: Nikola Saveljić)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Komisije&nbsp;</h2> Istina, Savjet nema nadležnost da se miješa u postupanje ove institucije u pojedinačnim predmetima, ali, najblaže rečeno, paradoksalno je da se u ovom tijelu nađe čovjek koji vodi sudski postupak protiv službenika državne kompanije koji je prijavio korupciju i kojem je Agencija dodijelila status zviždača, a on pokušava da mu ga ukine. Osim toga, na osnovu prijave tog zviždača, ASK je formirala predmet koji je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu zbog sumnje u korupciju u CGES-u.&nbsp; Gluva i nijema, s izuzetkom jednog člana koji u drugom krugu glasanja nije podržao Tomovića, na dopise zviždača, ostala je i Komisija za sprovođenje izbora članova Savjeta ASK-a. U prvom krugu Tomović je imao jednoglasnu podršku, ali pošto je pred drugo glasanje zviždač Komisiji dostavio dokumentaciju, jedan od pet članova uskratio mu je glas. Za ostala četiri člana Komisije višegodišnji progon službenika CGES-a, u kojem je kao advokat aktivno sudjelovao kandidat kojeg su podržali, očito nije sporan, iako se radi o zviždaču koji bi trebalo da uživa zaštitu ASK-a?! U Komisiji je bio i predstavnik Tužilačkog savjeta – tužilac Miroslav Turković, kojeg smo pitali da li je i zašto podržao izbor Tomovića, ali nam nije odgovorio.&nbsp; Pitali smo i Tužilački savjet o okolnostima izbora ovog kandidata, odakle su nam saopštili da ćemo odgovor dobiti nakon što se članovi tog tijela upoznaju sa navodima iz dopisa koji smo im uputili. Iz Sudskog savjeta, tijela koje je, takođe, imalo svog člana u Komisiji, proglasili su se nenadležnim da odgovore na naša pitanja, dok nam je Miodrag Iličković, kojeg su delegirali u Komisiju, inače bivši sudija Ustavnog suda, u telefonskom razgovoru, potvrdio da je primio dopise zviždača iz CGES-a, da ih je podrobno razmotrio i sa njima upoznao članove Komisije. Rekao je i da su u Komisiji raspravljali o dokumentaciji koju mu je zviždač dostavio i podsjetio na činjenicu da Tomović, nakon toga, u ponovljenom glasanju, nije dobio jednoglasnu podršku, već je izabran većinom – sa četiri glasa za i jednim protiv. Nije želio da potvrdi da li je on taj koji je, nakon što se upoznao sa dokumentacijom zviždača, odbio da podrži Tomovićev izbor za člana Savjeta ASK-a.&nbsp; Zviždač iz CGES-a, što mu nije za utjehu, uspio je da svojim argumentima ubijedi makar jednog člana Komisije da Tomović, ne samo zato što je bio u konfliktu interesa jer je pravni zastupnik državne kompanije, već i iz etičkih razloga – kao advokat koji goni zviždača, ne bi smjelo da se nađe u Savjetu ASK-a.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928070948_10bef67b7cd48c7c41dffb3f7083310fa08e09c401830b8952759d606cd26445.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240928070948_10bef67b7cd48c7c41dffb3f7083310fa08e09c401830b8952759d606cd26445" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Miodrag Iličković"> <figcaption>Miodrag Iličković(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  <h2>I Savjet uz kolegu</h2> Pitali smo i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića da prokomentariše izbor Tomovića u ovo tijelo, međutim, ni on u tome ne vidi ništa sporno. To što zviždač, koji bi trebalo da uživa zaštitu ASK-a, sada „nad glavom“ u Savjetu ove institucije, ima svoga „dželata“, njima nije sporno. Kako nam je saopšteno iz ovog tijela, nakon nedavnog sastanka sa službenikom CGES-a, koji im je u direktnom razgovoru iznio sve činjenice, Savjet „nije našao za potrebno da raspravlja o tom pitanju“. On je tražio njihovo izjašnjenje da li je Tomović, kao advokat CGES-a, u konfliktu interesa.&nbsp; - ...gdin. Tomović profesionalno obavlja advokatsku djelatnost i kao punomoćnik navedenog pravnog lica je postupao u sudskim postupcima prije nego što je izabran kao javni funkcioner i kada nije imao status javnog funkcionera, dok odredba novog zakona na koju se pozivate, odnosi se na nove pravne slučajeve i ne propisuje zabranu pružanja advokatskih usluga u skladu sa izdatim punomoćjima i već zaključenim ugovorima o pružanju advokatskih usluga – stav je Savjeta ASK-a, koji su nam saopštili.&nbsp; Na direktno pitanje Ćupiću, zašto je zviždača, koji je tražio sastanak sa njim, doveo u neprijatnu situaciju tako što je sastanak organizovao sa svim članovima Savjeta, a da ga o tome nije obavijestio, predsjednik Savjeta ASK-a se pravda kako se radilo „o prvom zahtjevu za sastanak koji je Savjetu upućen od strane zviždača“, te da su zauzeli stav da je potrebno da svi prisustvuju.&nbsp; - Namjera je bila da se problemu pristupi s dužnom ozbiljnošću, a nikako da se podnosilac inicijative dovede u neprijatnu situaciju. Ukoliko je to drugačije doživljeno, iskreno mi je žao – saopštio nam je Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928070952_865b1a015cfed1f719bb19d8933a769d1938f21eabb86ea34700869c276cdd8f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240928070952_865b1a015cfed1f719bb19d8933a769d1938f21eabb86ea34700869c276cdd8f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Pavle Ćupić"> <figcaption>Pavle Ćupić</figcaption> </figure>  <h2>Advokat u napadu</h2> Ništa sporno u svom angažmanu u Savjetu ASK-a ne vidi ni advokat Tomović. Kategoričan je da nije u konfliktu interesa, jer je ugovor sa CGES-om sklopio prije stupanja na snagu novog zakona, a ne smatra ni da je, zato što vodi sudske postupke protiv osobe koja ima status zviždača, u sukobu sa etičkim kodeksom.&nbsp; U izjavi za Portal ETV kaže da ne vidi ništa sporno ni u tome što je njegova supruga zapošljena u Agenciji, jer je „obična službenica“, a nije mu sporna ni činjenica da je u prijateljskim odnosima i pravni zastupnik službenice Agencije koja je angažovana upravo u Odsjeku za postupanje po prijavama zviždača i zaštitu zviždača.&nbsp; A ovaj odsjek, odnosno Agencija, prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, mjesecima ne dostavlja Upravnom sudu odgovor na tužbu, tražen još u maju, u procesu koji je pred ovim sudom u ime CGES-a pokrenuo Tomović, a kojim traži ukidanje statusa zviždača službeniku te kompanije?!&nbsp; Zanimljiv podatak je da je Tomović već tada bio kandidat za člana Savjeta ASK-a. Advokat Tomović, u izjavi za Portal ETV, obrušio se na zviždača iz CGES-a, uz optužbe da ga on targetira.&nbsp; - Prvo, ja nijesam čovjek koji goni bilo kakvog zviždača. Niko ne goni, ja sam advokat i kad zastupam tuženog i tužioca. Ne gonim nikoga personalno. Kao član Savjeta nemam nikakva izvršna ovlašćenja da donesem bilo kakvu odluku koja se tiče operativnog rada Agencije – rekao je on. A onda je, na naše pitanje da li ima etički problem sa svojim angažmanom u ASK-u, „udario“ i na integritet zviždača?! - U dijelu etike moj lični utisak je da je čovjek instruisan sa nekih drugih adresa ili eventulno gubitak određenih pogodnosti koje je u datom trenutku imao, pa je novi menadžment to na neki način, novom organizacijom, što ima zakonska ovlašćenja, uveo i sad je rezultat toga nezadovoljstvo i podnošenje prijava, a ne nikakav zaštita javnog inetresa – napao je Tomović zviždača?! Na pitanje da li to govori kao čaln Savjeta ASK-a ili kao advokat CGES-a, saopštio je da u predmetima zviždača „postupa kao advokat“, a da „Savjet ASK-a nema što da se bavi predmetom“. Ni proces koji je inicirao pred Upravnim sudom za ukidanje statusa zviždača službeniku CGES-a za Tomovića nije sporan sa stanovišta njegovog angažmana u ASK-u. - To nema veze sa mnom kao članom Savjeta – kratko je konstatovao. Optužio je zviždača, ali i naš portal, da smo djelovali sinhronizovano sa bivšom direktoricom ASK-a Jelenom Perović u susret izboru članova Savjeta ove institucije?! Tomoviću su zasmetali naši tekstovi o upitnosti njegovog integriteta za angažman u Savjetu ASK-a. <h2>Zarobljene institucije</h2> Uglavnom, sve što je imao da kaže o čovjeku koji je prijavio sumnju u korupciju u državnoj kompaniji, koji je nakon toga izložen bezočnom progonu menadžmenta, od disciplinskog postupka koji su pokrenuli i kažnjavanja, do pokušaja montiranja afere mobinga i namjere da mu ukinu status zviždača – potpredsjednik Savjeta ASK-a govorio je iz pozicije advokata CGES-a, koji ga plaća za usluge koje im pruža, a ne iz pozicije člana tijela zaduženog za nadzor institucije koja, pored ostalog, treba da štiti zviždače?! U oba slučaja, apanaže koje dobija su naš novac, odnosno plaćaju ga građanke i građani Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928070944_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240928070944_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> </figure>  I zaista je upitno kako bi se sada neki potencijalni zviždač uopšte usudio da prijavi korupciju, ako u Savjetu ASK-a sjedi čovjek koji ne samo da goni jednog zviždača, nego mu „lijepi“ i ovako teške „etikete“. Otuda je razumljiva i opravdna bojazan zviždača iz CGES-a, da će Tomović iskoristiti uticaj u Agenciji, kako bi mu osporio status, a za interese svog klijenta.&nbsp; - U dopisima koje sam dostavljao nadležnima prije Tomovićevog izbora ukazivao sam da se njegovo činjenje kosi sa profesionalnim i etičkim normama i da je suprotno misiji i nadležnostima ASK-a. Zamislite moju situaciju – on je advokat mojih progonitelja, a sada je u tijelu jedine institucije koja mi je pružila zaštitu i u poziciji je da utiče, na moj budući status - kaže naš sagovornik. Agonija službenika CGES-a krenula je u ljeto 2021, kada je odbio da utiče na postupak javnih nabavki i potom, 24. novembra te godine predao kompaniji prijavu korupcije protiv Aleksandra Mijuškovića - predsjednika Odbora direktora CGES-a i Ivana Asanovića, izvršnog direktora.&nbsp; Prijava je ekspresno odbijena kao neosnovana, pa je on 9. decembra 2021. podnio prijavu i Agenciji za sprječavanje korupcije, a ova institucija je, kao osnovanu, proslijedila Specijalnom tužilaštvu.&nbsp; Prijavu protiv Mijuškovića i Asanovića, koja je proslijeđena Specijalnom tužilaštvu, službenik CGES-a je dopunio i imenom Marka Perunovića, bivšeg državnog sekretara Ministarstva kapitalnih investicija, javnosti poznatog po skandalu kada je kao predsjednik Odbora direktora „EPCG-Željezara Nikšić“ potrošio za klađenje 19.000 eura sa kartice kompanije. Specijalno tužilaštvo je nakon skoro tri godine, nakon izmjena zakona o SDT-u, proslijedila ovu krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. Službeniku CGES-a, status zviždača ASK je dodijelila mišljenjem od 19. maja 2023. godine, a pošto je u kompaniji protiv njega pokrenut, kako ističe, montirani disciplinski postupak, koji je, kao i kazna koja mu je izrečena, prema ocjeni ASK-a, bio u direktnoj vezi sa njegovom prijavom korupcije. Pred Osnovnim sudom u Podgorici prvostepeno je dobio proces protiv CGES-a koji je inicirao zbog neosnovanog pokretanja disciplinskog postupka, koji je procesuiran pošto je prijavio potencijalnu korupciju u kompaniji. Da bi zaštitio lični i profesionalni dignitet i dokazao da je progon kojem je izložen u CGES-u dirigovan od najodgovornih lica kompanije, pred Osnovnim sudom u Podgorici pokrenuo je još dva postupka, od kojih je jedan protiv osobe koja ga je, kako navodi, lažno optužila za zlostavljanje i ucjenjivanje, odnosno mobing, a što se, takođe, desilo nakon što je podnio prijavu korupcije. - Iskustvo koje ja prolazim unazad tri godine, sa aktuelnim izborom Savjeta ASK-a, nedvosmisleno mi pokazuje da u Crnoj Gori više ne postoje institucije koje su spremne da zaštite lica koja su prijavila korupciju. Jer, ako je Tomović nakon svega ovoga izabran u Savjet ASK-a, ko može da vjeruje da će on da štiti javni interes. Nedvosmisleno je jasno da će štiti interese moćnika iz vlasti koji ga plaćaju državnim novcem – kategoričan je on. Zviždaču iz CGES-a preostalo je da se sam bori sa moćnicima iz kompanije i njihovim uticajem u institucijama i da se nada u integritet sudija u sporovima koje vodi, kako bi dokazao da je postao meta menadžmenta nakon što je odbio da se povinuje njihovim zahtjevima za koje je smatrao da su nezakoniti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928070952_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240928070952_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab" data-rendition-name="original" width="899" height="500" loading="lazy" alt="ASK"> </figure>

Kaćuša Krsmanović

Tomović te tuži, Tomović ti „sudi“

Iako je Pavle Ćupić, predsjednik Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, obaviješten još 15. avgusta o sadržaju Inicijative za preispitivanje rada Dušana Drakića, bivšeg načelnika Odsjeka za sprovođenje mjera kontrole finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja, sa uznemirujućim sadržajem nije upoznao ostale članove Savjeta niti je stavio na dnevni red današnje sjednice Savjeta, saznaje Portal ETV.
<h2>Optužbe o šteti u iznosu od 236.000 eura</h2>
U Inicijativi u koju je naša redakcija imala uvid, Drakić se direktno optužuje da je ,,za vrijeme trajanja mandata četiri različita direktora Agencije“, zloupotrebljavao službeni položaj jer nije procesuirao kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja čime je bužetu Crne Gore pričinjena šteta - ,,u maksimalno obračunatom kumulativnom iznosu od 236.000 eura“.
Prva tačka današnje sjednice Savjeta ASK-a je upravo izbor vršioca dužnosti direktora ASK-a, pa je tim intrigantnija činjenica što Ćupić nije svoje kolege iz Savjeta upoznao sa prijavom protiv Drakića koji je, kako saznaje Portal ETV, jedan od kandidata za izbor prvog čovjeka Agencije.
Po zakonu, rješenje o stavljanju van snage suspenzije Drakiću može donijeti samo direktor ASK-a, pa nije najjasnije kako bi Savjet, u ovoj fazi, mogao i da razmatra Drakićev izbor za vršioca dužnosti direktora.
Savjet ASK je na prošloj sjednici promijenio Statut koji još nije stupio na snagu, ali u kojem je - suprotno Zakonu o spečavanju korupcije - određeno da se vršilac dužnosti bira sa tri glasa od pet članova Savjeta. Inače, Zakon predviđa da se direkotor, pa time i v.d. bira sa četri glasa od pet.
<h2>Za neke stranke ,,poseban popust“</h2>
Inicijativa ima deset priloga i svi se odnose na period 2019-2020. godine, kada Drakić, kako se navodi, kao ovlašćeni funkcioner ASK-a nije preduzimao zakonom određene radnje sankcionisanja političkih partija i pojedinaca koji su kršili zakon.
U anonimnoj prijavi se prije svega ukazuje kako Drakić - nakon obavljene kontrole političkih stranaka koje su učestvovale na izborima 30. avgusta u gradovima Andrijevica, Budva, Gusinje i Kotor – nije procesuirao pojedine političke stranke koje su prekršile zakonom određeni rok o predaji izvještaja o utrošenim sredstvima u izbornoj kampanji.
Koalicija ,,Za budućnost Kotora“ je tako prekoračila rok za predaju izvještaja, a Drakić kao ovlašćeno lice kontrole nije ni podnio izvještaj o sprovedenom nadzoru niti je inicirao pokretanje prekršajnog postupka, niti je sa svime upoznao direktora ASK-a (tada je čelnik bio Sreten Radonjić).
,,Time je političkom subjektu 'Za budućnost Kotora' učinio korist, a budžetu Crne Gore nanio štetu u iznosu propisanom članom 66, stav 1, tačka 50 i članom 66, stav 2, Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja“, navodi se, između ostalog, u prijavi.
Da Dušan Drakić nije bio ,,bolećiv“ samo prema koaliciji koju su tada predvodili prosrspki i proruski lideri Andrija Mandić i Milan Knežević i da nije imao političke miljenike samo na tom političkom polu, pokazuje i Prilog 5, u kojem je u fokusu nepostupanje u slučaju kršenja zakona od strane Bošnjačke stranke.
Tako se napominje da je, nakon obavljene kontrole krajem ljeta 2019. godine u Tuzima utvrđeno da jedino Bošnjačka stranka nije zatvorila poseban stranački račun nakon izbora, u zakonskom roku od 90 dana.
,,Dušan Drakić, propuštanjem službene radnje, svjesno i sa umišljajem ne inicira pokretanje prekršajnog postupka iako je bio u obavezi u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja... niti obavještava direktora Agencije da je Bošnjačka stranka prekršila član 18a Zakona, iako je bio u obavezi da obavijesti direktora u roku od 3 dana i to pisanim putem o kršenju zakona...“, piše između ostalog u petom odjeljnu prijave.
Drakić je ,,progledao kroz prste“, što se tiče izvještaja o izborima 30. avgusta u gradovima Andrijevica, Budva, Kotor, Tivat i Gusinje još mnogim strankama - Bokeškom forumu, Liberalnoj partiji, Hrvatskoj reformskoj stranci, GB Nova Budva i partiji Socijalisti - dr Branko Baćo Ivanović.
,,Pri čemu je političkim subjektima i odgovornim licima u njima koji su prekršili Zakon pričinio korist, a Budžetu Crne Gore nanio materijanu štetu u iznosu od 5.000 eura do 20. 000 eura“, naglašava se u Inicijativi za preispitivanje rada Dušana Drakića.
<h2>Bez kontrole ,,izbornog zapošljavanja“?!</h2>
To je, međutim, samo djelić onoga što se stavlja na teret bivšem načelniku Odsjeka za sprovođenje mjera kontrole finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja.
U inicijativi se naglašava i da Drakić nije postupao, odnosno izvještavao nadređene, o kontroli zabrane zapošljavanja od dana raspisivanja izbora do okončanja izbornog procesa, što je zakonska odrednica da bi se, koliko-toliko, spriječila partijska zapošljavanja prije izbora.
Tako se u Izvještaju o izvršenoj kontroli od 11. septembra 2020. godine navodi da je dostavljeno na kontrolu čak 994 ugovora, ali da se iz dokumentacije ,,da zaključiti da nije izvršena osnovna kontrola propisana Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
,,U samom izvještaju se ne navodi da li su i koji organi dostavili odluke o zapošljavanju u Zakonom propisanom roku, niti je inicirano pokretanje prekršajnog postupka za one organe koji u propisanom roku nijesu dostavili odluke o zapošljavanju, za što je Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja članom 64 stav 1 tačka 18 propisana novčana kazna u iznosu od 5.000 eura do 20.000 eura za pravno lice (član 64 stav 2), odnosno novčana kazna u u iznosu od 500 eura do 2.000 eura za odgovorno lice u pravnom licu, iako je to obaveza vršioca“, piše u primjedbaman na postupanje Dušana Drakića tokom kontrole izbornog procesa 2020. godine.
Drakiću i njegovim kolegama koji su obavljali kontolu se stavlja na teret da nijesu sankcionisali sve one državne institucije koje su prekoračile mjesečne troškove, kršeći Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje.
Sudeći po tabeli, pred izbore avgusta 2020. godine čak 29 državnih insitucija su prekoračili mjesečnu potrošnju!
No, bivši načelnik Odsjeka za sprovođenja mjera kontrole finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja Dušan Drakić ne navodi u citiranom Izvještaju o izvršenoj kontroli da su 29 organa prekršili član 38 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
I tako, iz priloga u prilog: u Inicijativi se navodi da je samo u ovom periodu od dvije godine Dušan Drakić nanio štetu državnom budžetu Crne Gore u ukupnom iznosu od 236.000 eura.
,,Uvaženi predsjedniče Savjeta, molim Vas da me, kao podnosioca ove inicijative obavijestite o koracima koje ste preduzeli, kao i da blagovremeno obavijestite i javnost“, piše na kraju prijave koja optužuje za nezakonito ponašanje aktuelnog sindikalnog aktivistu unutar Agencije za sprječavanje korupcije.
Da li će makar danas, na sjednici Pavle Ćupić svojim koegama u Savjetu ASK-a konačno pokazati Inicijativu ili će je i dalje držati ,,na sigurnom"?

Draško Đuranović

Zašto je Ćupić prikrio inicijativu o utvrđivanju krivične odgovornosti Drakića?

Vrijeme je da prekinemo praksu privremenih rješenja i da se okrenemo dugoročnim politikama koje zaista poboljšavaju život u našem gradu, poručio je kandidat na listi „Evropski savez - Najbolje što možeš - (SD, SDP, LP i građani)” Dušan Keković.
- U susret lokalnim izborima u Herceg Novom, smatramo da je važno stvari jasno nazvati svojim imenom - rekao je Keković.
Previše je godina, prema njegovim riječima, izgubljeno zbog nedosljednosti, loših odluka i nedostatka vizije u lokalnom razvoju.&nbsp;
- Građani su umorni od obećanja koja se ne ispunjavaju i projekata koji ostaju samo na papiru. Ne tvrdimo da greške prave samo 'oni drugi' — ali odgovornost ne može ostati apstraktna - dodao je Keković.
Herceg Novi, kako je kazao, zaslužuje ozbiljnu i stručnu lokalnu vlast, koja zna slušati, planirati i djelovati.
- Vlast koja ne traži izgovore, već preuzima odgovornost - naglasio je Keković.
Njihova vizija je, kako ističe, grad koji ne stagnira, već se razvija u skladu s potrebama svojih građana.
- Grad koji pruža šansu mladima, podršku starijima, a poštovanje svima -naveo je Keković.
Vrijeme je, kako je ocijenio, za promjenu pristupa.
- Vrijeme je da Herceg Novi konačno krene putem modernog i održivog razvoja - poručio je Keković.
Stoga je pozvao građanke i građane Herceg Novog da na predstojećim lokalnim izborima glasaju za broj 1 i Evropski savez.

Keković: Herceg Novom potrebna vlast koja ne traži izgovore, već preuzima odgovornost

Povodom prvih 100 dana rada uprave Glavnog grada nema konferencije za medije jer jednostavno ne postoje rezultati - naveo je šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac.
Rezultati koji, prema njegovim riječima, postoje su uvećanje dugovanja lokalnih preduzeć, imenovani članovi odbora direktora sa sumnjivim diplomama i bezbjednosno-interesantna lica, kao i najniža realizacija kapitalnog budžeta.
- Podgorica u stečaju - naveo je Klikovac u objavi na mreži Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1909504643178307935%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Klikovac o prvih 100 dana rada uprave Glavnog grada: Podgorica u stečaju

Policijski službenici Sektora granične policije u Rožajama su uhapsili državljanina Srbije A. L. M. B. (39) iz Novog Pazara zbog sumnje da je falsifikovao vozačku dozvolu, saopšteno je iz Uprave policije.
On je, kako se navodi u saopštenju, kontrolisan na graničnom prelazu Dračenovac gdje, vozeći automobil marke "Porsche", dao na uvid vozačku dozvolu Ruske Federacije.&nbsp;
Službenici policije su, kako se dodaje, posumnjali u ispravnost vozačke dozvole na kojoj su zapažena odstupanja i nepravilnosti u pogledu izrade, a u odnosu na originalni izgled dokumenta.
- Nakon prikupljenih obavještenja od A. L. M. B, policijski službenici su došli do sumnje da je vozačku dozvolu kupio kod nepoznate osobe u Novom Pazaru za 200 eura - kazali su iz Uprave policije.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama po čijem je nalogu A. L. M. B. uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave.

Uhapšen državljanin Srbije na Dračenovcu: Osumnjičen da je falsifikovao vozačku dozvolu

Mogao je da bude i scenario za Netflix seriju sa odličnim zapletom, spoj „Grey's anatomy“ i „House of cards“, ali je ipak "samo" stvarnost koju živimo - porodice bivših i aktuelnih premijera u Crnoj Gori i Srbiji rade svi na istom mjestu, na klinici otvorenoj u elitnom beogradskom naselju koje je izgradio arapski biznismen namjeran da od crnogorske Velike plaže u narednih 99 godina pravi novi Dubai, piše M portal.
Naime, kada je poslije kratkog rada zbog dugova zatvorena beogradska privatna bolnica „BioCell“, čiji je jedan od suvlasnika bio Džihan Abazović, rođeni brat bivšeg crnogorskog premijera Dritana Abazovića, a načelnica odjeljenja radiologije Milica Đurđić, partnerka bivše srpske premijerke Ane Brnabić, u januaru 2024. godine otvorena je nova poliklinika „MD clinic“, čija je osnivačica i jedina vlasnica upravo Milica Đurđić.
"MD clinic“ pruža širok spektar usluga, a pored velikog broja ljekara različitih specijalnosti, na sajtu poliklinike zabilježeno je da u njoj rade i Džihan Abazović, specijalista urgentne i regenerativne medicine, ali i endokrinološkinja Jelica Bjekić Macut, supruga endokrinologa Đura Macuta, kojeg je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno imenovao za mandatara za sastav nove Vlade.
Adresa poliklinike je u ekskluzivnom naselju Beograd na vodi, čiji vlasnik Muhamed Alabar namjerava da, preko ugovora koji je nedavno u Ujedinjenim Arapskim emiratima sklopio aktuelni crnogorski premijer Milojko Spajić, u narednih 99 godina od ulcinjske Velike plaže napravi Dubai.
U vrijeme kada je Đurđić već otvorila polikliniku, Viši sud u Podgorici je donio presudu da je Džihan Abazović dužan da plati 38.508 eura državi Crnoj Gori zbog toga što nakon završene specijalizacije nije proveo četiri godine na radu u Domu zdravlja Ulcinj.
Bolnica „BioCell“ u kojoj su ranije zajedno radili Đurđić i Abazović bila je otvorena u ekskluzivnom stambeno-poslovnom kompleksu “West 65” na Novom Beogradu, u opremanje i završne radove na pet etaža smještenih na tri sprata uloženo je sedam miliona eura. Odmah po otvaranju zaposleno je 76 ljudi, a plan je bio da do kraja 2022. kolektiv broji 130 radnika.
No, već 2023. računi bolnice su blokirani zbog duga Narodnoj banci Srbije od 142.799.087 dinara ili nešto više od milion eura.
Portal Standard je tada objavio da bolnica zapravo duguje mnogo više, a ovaj milion koji portražuje NBS se odnosi na garancije, koje su pale, nakon što bolnica nije izmirivala dugove prema toj instituciji. Baratalo je i podatkom da je bolnica po raznim osnovama dužna oko 15 miliona eura. Đurđić i Abazović nijesu javno govorili o propasti ovog ogromnog projekta, niti se zna da li su dugovi izmireni. Svega pola godine nakon propasti „BioCella“ Đurđić je otvorila „MD clinic“ i zaposlila Abazovića.
Jelica Bjekić Macut je endokrinološkinja i načelnica Odjeljenja endokrinologije u Kliničko-bolničkom centru Bežanijska kosa. Ona i njen suprug Đuro Macut, u Srbiji poznati endokrinolog, dospjeli su u žižu interesovanja javnosti tek prije nekoliko dana, kada je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predložio Đura Macuta za mandatara za sastav nove sprske Vlade.
Tada se saznalo i da supruga aktuelnog mandatara Macuta radi zajedno sa suprugom bivše premijerke Ane Brnabić, a da im društvo pravi i rođeni brat bivšeg crnogorskog premijera Dritana Abazovića, sve to u prostorijama poslovnog partnera srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića.&nbsp;

"Premijerska" klinika u Beogradu na vodi

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

&nbsp;-Kada govorimo o stranim uplitanjima, to vidimo sve više u raznim procesima. Zato su misije promatranja izbora jako važne kako bi se osigurali sigurni i slobodni izbori. A veoma je teško boriti se protiv stranih uplitanja – kazala je Kaja Kalas, predstavnica Evropske unije za vanjske polove i bezbjednosnu politiku tokom obraćanja novinarima u Vili ,,Gorica” &nbsp; Šefica evropske diplomatije možda i nije bila svjesna koliko je u pravu: Crna Gora se i pred ove lokalne izbore bori sa stranim uticajem. Iako režim Aleksandra Vučića nije toliko jak kao prilikom čuvene ,,Bitke za Nikšić” 2021. godine, iz štaba kojim rukovodi Marko Kovačević zatražili su pomoć od Beograda. Očito u lokalnoj vlasti koju predvodi član Nove srpske demokratije Andrije Mandića zabrinuti su zbog evidentno dobrog rejtinga Demokratske partije socijalista. A time i mogućnosti da, uz odbornike Evropskog saveza i Ure, eventualno i liste Dragana Radulovića iz Župe, formiraju drugačiju vlast nakon 13. aprila. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64" data-rendition-name="original" width="926" height="600" loading="lazy" alt="GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu"> <figcaption>GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OPET ČEKAJU POMOĆ OD VUČIĆA Izvor Portala ETV iz Nove srpske demokratije registrovao je da Kovačević smatra da SEP Duška Markovića neće imati dovoljnu podršku birača za prelazak cenzusa. &nbsp; &nbsp;-Zato bi od krucijalne važnosti za održanje na vlasti bilo osvajanje još jednog mandata u postizbornoj raspodjeli galsova partija koje ne pređu cenzus - kaže naš sagovornik. &nbsp;&nbsp; Kako je Vučićev režim u teškom položaju zbog višemjesečne studentske pobune u Srbiji, Mandićeva i Kovačevićeva ekipa nije mogla da računa na logističku i finansijsku pomoć koja im je svojevremeno donijela pobjedu u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe" data-rendition-name="original" width="768" height="432" loading="lazy" alt="LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan "> <figcaption>LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prije četiri godine najveći dio finansijske im logističke podrške iz Beograda išao je preko Vlade Mandića, bivšeg rukometaša i člana Glavnog odbora Vučićeve Srpske narodne stranke. Nije on bio sam, pratila ga je ekipa uigrana za izborno bildovanje: bezbjednosno interesantno lice Dane Šijan, kao i Vučićevi ljudi iz entiteta Republika Srpska - Nenad Bogdanović iz takozvanog Istočnog Sarajeva, Dejan Puhalo iz Trebinja, te Slobodan Lalović i Blagdan Madžić iz Foče. Svi su oni februara 2021. godine privođeni u policiju i smatra se da su upravo ti ljudi najzaslužniji što je Mandićeva koalicija dobila par hiljada glasova više i došla na vlast u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje "> <figcaption>ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TREBINJE KAO ,,MEKA I MEDINA” U nedostatku takve podrške, ovog puta se koristi kombinovana metoda vještačkog građenja izbornog rezultata. Izvor Televizije E ističe da se već izvjesno vrijeme obavlja prenos gotovog novca iz Trebinja u Nikšić, koji se dostavlja pojedinim članovima rukovodstva NSD, a nakon toga se distribuira posredstvom pouzdanih partijskih aktivista na terenu. &nbsp; Za prenos novca se koristi, evidentirali su operativci ANB-a, službeni automobil mercedes E klase iz obezbjeđenja jednog poslanika iz Nove srpske demokratije. &nbsp; -Protekle sedmice registovan je prelazak službenog automobila marke ,,mercedes E 280” preko graničnog prelaza Ilino brdo. Vozač je iz Dragove Luke a vozilo je &nbsp;vlasništvo Skupštine Crne Gore. Kako raspolaže svjetlosnom signalizacijom, a kao vozilo iz pratnje ne potpada pod režim kontrole policije. Registrovano je i vozilo ,,opel astra” u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore koje je vozio čovjek iz Kličeva i putovao za Trebinje. Izvoru nije poznato od koga preuzimaju novac, ali treba očekivati da će u dva-tri naredna dana ponovo odlaziti u Trebinje – kazao je izvor Portala ETV I Televizije E iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; &nbsp;Prema naredbi čelnika ANB-a Ivice Janovića, operativci Agencije brižljivo prate predizbornu trku u Nikšiću I Herceg Novom. Poseban je fokus na grad pod Trebjesom, prvenstveno zbog mučnog iskustva ,,namicanja &nbsp;glasova” za Mandićev Demokratszki front 2021. godine. &nbsp; NOVE IZBORNE MANIPULACIJE &nbsp; Nikšić je na posljednjem zajedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope istaknut kao jedan od <a href="https://search.coe.int/cm/eng#%7B%22CoELanguageId%22:[%22eng%22],%22CoEReference%22:[%22CG(2025)48-10%22],%22sort%22:[%22CoEValidationDate%20Descending%22],%22CoECollection%22:[%22COE_DOC%22],%22po%22:%7B%22ref%22:%22=%22%7D,%22CoEIdentifier%22:[%220900001680b4cb53%22]%7D" target="_blank">primjera stranog miješanja</a> u izborne procese. Prema saznanjima naše redakcije, i za ove nikšićke izbore vlast koristi sva – dozvoljena i nedozvoljena sredstva. &nbsp; Portal ETV je u tekstu novinarke Kaćuše Krsmanović objavio je protekle sedmice informacije da su državljani Crne Gore koji rade ili žive u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (u vrijednosti oko 1.800 eura). Za tu uslugu moraju da uzvrate uslugom: kako mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal, zauzvrat na izborima treba da glasaju - ,,Za budućnost Nikšića“. &nbsp; Protekle sedmice je Demokratska partija socijalista objavila spisak oko 200 građana Trebinja koji su registrovani na glasačkim spiskovima u Nikšiću, a procjenjuje se da je izvjestan broj birača iz Bileće i Foče takođe nezakonito upisan u crnogorski birački spisak. Zato će, po saznanjima Televizije E, već sjutra ili najkasnije u srijedu DPS predati krivične prijave protiv odgovornih koji su nezakonito upisali ljude iz susjedne države u birački spisak Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121" data-rendition-name="original" width="1080" height="622" loading="lazy" alt="NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević"> <figcaption>NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI NEĐELJU &nbsp; Teško je procijeniti da li će ove predizborne mahinacije biti dovoljne da poljuljana aktuelna vlast predvođena Markom Šubarom Kovačevićem zadrži sadašnje pozicije. &nbsp; Izvjesno je, na žalost, da nadležno državo tužilaštvo neće reagovati na sve informacije o izbornim mahinacijama, prevarama i teškom ogrješenju o zakone. &nbsp; I neće im biti prvi put. &nbsp; Februara 2021. kada su u Nikšiću privedeni navodni lobisti iz Srbije, Vlada Mandić i ekipa, pušteni su samo nekoliko sati kasnije. I oktobra 2022. godine, srpski biznismen Dejan Slijepčević priveden je na aerodromu Podgorica kada je prenosio veću količinu keša dok je helikopterom doletio iz Beograda. I on je nakon nekoliko sati pušten. &nbsp; Tadašnji SDT na čijem je čelu Vladimirom Novovićem kao da se bavila nekom vrstom izbornog sportskog ribolova: nakon hvatanja ulova, kratkog držanja, oslobodili bi uhapšene i vratili ih na slobodu. Nema dileme, tako će se i ove sedmice ponašati &nbsp;osnovna tužilaštva koja su sada nadležna za izborne prevare. &nbsp; Valja se jedino nadati da ovog puta izborne prevare neće biti dovoljne za izbornu pobjedu. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: pavle-cupic