Nova epizoda emisije “Sjenke” emituje se večeras od 23 sata na Televiziji E, a u novoj epizodi, donosimo priču o tome ko je Budvanin Ivan Delić koji slovi za jednog od najokorelijih kriminalaca, ali je sada prvi put iza rešetaka.

Ekipa Sjenki donosi detalje o tome sa kojim sve zločinima se Delić dovodio u vezu, ali bez dokaza koji bi potkrijepili sumnje.

Što je Delić tvrdio nakon što je javno označen kao osoba koja je učestvovala u ubistvu saveznog ministra odbrane Pavla Bulatovića?

Emisiju “Sjenke” pogledajte večeras od 23 sata na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZ2AEwbLlEec%3Fsi%3DEE1UBrQljrtPWUL8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Emisija "Sjenke" donosi priču o Budvaninu Ivanu Deliću koji slovi za jednog od najokorelijih kriminalaca, ali je sada prvi put iza rešetaka

Ako ima Boga i pravde, smatraju podgoričke Demokrate, dobri čovjek Pavle Bulatović će dobiti svoju ulicu u Podgorici. Uz blagoslov Svevišnjeg u toj stranci - Alekse Bečića. Izniklog iz političkog šinjela Momira i Pavla Bulatovića. .
Potom će, jasno je, u tom procesu suočavanja sa prošlošću u režiji Demokata, i u drugim gradovima Crne Gore, dje dobaci ruka pravdoljubivog Alekse, dobri čovjek Pavle dobiti svoju ulicu. Možda i čitav kvart.
„Kvart Pavla Bulatovića“!? To možda i ne zvuči loše, u današnjoj zemlji čuda - Crnoj Gori.
Pošto je Pavle Bulatović bio i ministar odbrane SRJ, možda će Bečić i njegovi sljedbenici da prekrste i „Kasarnu Milovan Šaranović“ u Danilovgradu. Kada može 13-julsku nagradu dobiti, Bećir Vuković, bila bi planetarna nepravda da i ta kasarna ne dobije ime po opjevanom vojskovođi Pavlu Bulatoviću.
Narodni heroji iz NOB-a su, ionako, po Bečiću i bratiji, samo mrtva vojska. Ko ne vjeruje, neka pita Vojvodu Mandića.
<h2>Dobri ljudi u dobrom vremenu</h2>
Istražujući ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, i prateći suđenja Haškog Tibunala, primijetio sam jednu zajedničku osobinu osuđenih ratnih zločinaca: svi oni su prije početka ratnog ludila važili za brižne očeve, dobre komšije, iskrene prijatelje... Jednom riječju, za dobre ljude.
Tako je bilo i sa glavnokomandujućim fašistima osuđenim na Nirnberškom procesu, kao i sa ratnim zločincima iz Ruande.
Dakle, i tamo se radilo o dobrim ljudima. Koji prije rata i ratnih dešavanja ne bi „ni mrava zgazili.“ A kamoli u smrt poslali na desetine, stotine, hiljade ili stotine hiljada ljudi.
Među njima se, mirne duše, može svrstati i dobri čovjek Pavle. Takvog sam ga i ja poznavao. I prije rata je znao popiti po koju čašicu više, ali ni u tim „trenucima istine“ iz njega nije izbijala uvreda ili mržnja prema drugom ili drugačijem. Jednostavno rečeno: dobar čovjek - u dobrom vremenu.
<h2>Čekale su ga haške rešetke</h2>
No, rat je učinio svoje: Dobri Čovjek Pavle je kao ministar crnogorske policije svojim potpisom i depešom, s proljeća 1992. godine, direktno poslao u smrt najmanje 85. bosanskih izbjeglica. Bar kako sam ja dokumentovao. A na dokumentovanju tog zločina, lično mi je čestitao Džefri Najs, glavni tužilac na suđenju Slobodanu Miloševiću.
Evo djelić atmosfere koja je tih dana vladala u Miloševićevoj Crnoj Gori, koju sam blagovremeno opisao u knjizi „Kobna Sloboda“.
„Lov na izbjeglice trajao je danima i noćima. Racije su sprovođene po ulicama i trgovima, kućama i vikendicama, kafanama i hotelskim sobama...
Bez ikakvog sudskog naloga, usred mrkle noći, ili u cik zore, pred uspaničenim majkama odvođeni su sinovi, djeca su plakala za očevima, žene za muževima, sestre za braćom...
Arogantni inspektori i policajci, nisu se obazirali na te vapaje, baš kao ni na molbe čestitih domaćina da im iz kuća ne odvode bliske rođake i prijatelje, koji su tu došli da se sklone od rata i na njihovu riječ...“
<h2>Ministrov pečat na zločin</h2>
Ministra Pavla Bulatovića je samo smrt spriječila da ne završi iza haških rešetaka. Preciznije, njegova nerazriješena mafijaška likvidacija 7. februara 2000-te, u beogradskom restoranu fudbalskog kluba "Rad". Ubica nikada nije otkriven.
Samo godinu ranije, u jednoj rožajskoj kafani, ozbiljno zaražen velikosrpskim ludilom, ministar vojni i dobri čovjek Pavle je, okružen četničkom svitom i tjelohraniteljima, iz sve snage pjevao "Đe su straže/ đe su straže/ generala Draže".
A nakon predsjedničke pobjede Mila Đukanovića, huškački pozivao Crnogorce da ne dozvole "da njima vladaju Turci".
Što je u to zlo vrijeme bio vrlo opasan poziv na ubistva i klanje crnogorskih „Turaka“.
A samo deceniju ranije bio je predavač u Titovoj političkoj školi u Kumrovcu. Gdje je „bratsvo i jedinstvo“ bilo kamen temeljac.
Haški tužioci su, znamo, protiv Pavla Bulatovića vodili istragu zbog njegove uloge u ratnom zločinu deportovanja bh. izbjeglica iz CG. I njegove komandne odgovornosti, kao ministra odbrane SRJ, zbog ratnih zločina na Kosovu.
Da je Pavle Bulatović direktno odgovoran za ratni zločin „Deportacija“ potvrdio je, još za njegovog života, njegov nasljednik na poziciji ministra crnogorske policije - Nikola Pejaković.
„Devedeset i dvoje izbjeglica je isporučeno policiji Radovana Karadžića. Naredbu o hapšenju i deportovanju tih ljudi lično je izdao tadašnji ministar crnogorske policije Pavle Bulatović“, precizirao je 8. aprila 1993. Nikola Pejaković u odgovoru na poslaničko pitanje SDP-a. Stavljajući tako i državni pečat na taj ratni zločin.
<h2>Fatalna depeša</h2>
U mojoj knjizi „Kobna sloboda“ (Fond za humanitarno pravo, Beograd 2005) dokumentovao sam da je na osnovu kobne depeše Pavla Bulatovića, u Crnoj Gori, protivno svim međunarodnim zakonima i konvencijama, predato policiji Radovana Karadžića 143 građanina ratom zahvaćene BiH: 105 Bošnjaka, među njima i jedna žena, 33 Srbina i petorica Hrvata.
Nema podataka da su nekog od bosanskih Srba i Hrvata, deportovanih iz Crne Gore, ubili Karadžićevi egzekutori.
Da je zbog komandne odgovornosti u ratnim zločinima koje su počinile jedinice Vojske Jugoslavije na Kosovu, Pavle Bulatović bio pod istragom Haškog Tužilaštva, potvrdio je agenciji SENSE zamjenik glavnog haškog tužioca Grejem Bluit.
<h2>Deset hiljada dugih cijevi</h2>
A ko je bio dobri čovjek Pavle, posvjedočio je i Novak Kilibarda u pokajničkoj knjizi „Kilibarda“, Slavoljuba Šćekića.
Kilibarda u toj knjizi objašnjava, kako se jednom prilikom sastao sa Pavlom Bulatovićem i dogovorio da se, pripadnici njegove stranke i drugi „žestoki Srbi“ u Crnoj Gori, naoružaju dugim cijevima.
Na sastanku njih dvojice u Hotelu Crna Gora, svjedoči Kilibarda, pila se dobra rakija, a pao je i konkretan dogovor.
„Ubrzo će momci iz Narodne stranke otići negdje kod Bajine Bašte, te dovesti pun kamion oružja. Određeni su povjerioci koji su distribuirali to i drugo oružje po Crnoj Gori. Znam da je stizalo do Herceg Novog, Mojkovca, Bijelog Polja... Rekli su da ima kalašnjikova, pušaka, mitraljeza i revolvera...“
Tih dana će Bulatovićeva policija na sjeveru Crne Gore podijeliti oko deset hiljada dugih cijevi. I to uz pomoć velikosrpskih stranaka, svojih aktivista i povjerenika.
A Kilibarda i tadašnji vrh Narodne stranke će, otkriće se kasnije, otići i korak dalje: izdaće nalog pojedinim radikalnim članovima da miniraju muslimanska groblja na sjeveru Crne Gore.
<h2>Ulica Braće Rikalo</h2>
Prava je šteta što su, u proces suočavanja sa prošlošću, Bečićeve demokrate krenule sa inicijativom da se jedna od ulica u multietničkoj Podgorici nazove po Pavlu Bulatoviću, a ne recimo, po braći Rikalo.
Oni su, po nalogu i depeši Pavla Bulatovića, uhapšeni u Baošićima i odvedeni u smrt.
„Od njih trojice se nije pronašla ni jedna koščica“, kako je svjedočila njihova, sada već pokojna majka, Vahida u dokumentarnom filmu „Karneval“. https://thedokument.me/en/carnival/
Ako bi Bečić, Šaranović, Bogdanović i njihova bratija ušli u priču suočavanja sa prošlošću na prinicipijelan i pošten način, onda bi morali da povuku svoj predlog o ulici Pavla Bulatovića.
Ako je ova trojka dobronamjerna u slučaju „Deportacija“, mogli bi preko svojih odbornika iz Herceg Novog inicirati da se jedna od ulica u tom gradu nazove po preminulom policajcu Milanu Jokiću. Ocu proslavljenog crnogorskog vaterpoliste Predraga.
Jokić je iz CB Herceg Novi, gdje se nalazio Sabirni Centar za uhapšene bh. izbjeglice, na svoju ruku, usred mrkle noći, pustio braću Nedžiba i Nermina Sijerčića iz Goražda. I tako ih spasio od sigurne smrti.
Nakon Jokićeve smrti, to herojsko djelo sebi je pripučio na junačke prsi, opjevani Slobodan Pejović. Njihovo svjedočenje o tome možete vidjeti u mom dokumentarnom filmu „Heroj našeg doba“. Evo linka filma: https://thedokument.me/en/a-hero-for-our-time
Muke po Jakovu
Kada su u pitanju „Deportacije“, svoju prvu priliku u suočavanju sa ovim ratnim zločinom, propustio je i Jakov Milatović.
Predsjednica „Udruženja deportovanih izbjeglica“ Jasenka Perović i ja smo, prošle godine, podnijeli zvaničnu inicijativu predsjedniku Jakovu Milatoviću da Milanu Jokiću, tom hrabrom i dobrom čovjeku u vremenu zla, posthumno dodijeli „Medalju čovjekoljublja“.
Čime bi, naglasili smo, doprinio da Herceg Novi i njegovi građani, ni krivi ni dužni, više ne nose biljeg tog ratnog zločina. Koji je naredio heroj Demokrata, Pavle Bulatović.
Ali tu inicijativu predsjednik Milatović, nažalost, nije prihvatio.
Da smo za to posthumno priznanje predložili Pavla Bulatovića, možda i bi. Vrag će ga znati.
Ipak, sačekajmo početak septembra da vidimo kako će se Milatovićevi odbornici u Podgorici, izjasniti o ovoj inicijativi Demokrata da Pavle Bulatović dobije svoju ulici u multietničkoj Podgorici.
Ako glasaju „Za“, to će značiti da se i Milatović, poput nepopravljivog Bećića i njegove bratije, ukopao u duboku jamu velikosrpske ideologije krvi i tla.
I da se iz nje zadugo neće vaditi.

Dobri čovjek Pavle

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je, na pitanje o predlogu da se ulica u glavnom gradu nazove po Pavlu Bulatoviću, nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova i ministru odbrane Savezne Republike Jugoslavije, odnosno čovjeku koji je direktno učestvovao u deportaciji Bošnjaka iz Crne Gore sa ratnim zločincima Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem, kazao da Pokret Evropa Sad ima političku kičmu i da nemaju potrebu da se bilo kome svide.
- Pokret Evropa sad ima svoju orijentaciju, to je građanska orijentacija. Najveće bogatstvo Podgorice je vjerski sklad, suživot, zajednički život generacija koje su bile prije nas. Mi nećemo uraditi ništa što bi taj vjerski suživot i harmoniju narušilo. Kada to pitanje dođe na dnevni rad, bićemo vrlo jasni, želeći da baštinimo građanski karakter Podgorice. Želimo da istrajemo na svom stavu, a naravno poštujemo i drugačija mišljenja- kazao je Mujović, prenosi Gradski portal.
On je istakao da pitanje ulice Pavla Bulatovića nije jedina stvar oko koje se polemiše, već i da postoji inicijativa građana Kuča da se spomenik Mirku Petroviću izmjesti iz centra grada.
&nbsp;- Ako uđemo u vrtlog priča koja dijele, bojim se da ćemo zanemariti ovakve projekte oko kojih smo se danas okupili. Ova gradska vlast ima još godinu i po dana da pokaže šta zna i ako se sada budemo zakopavali u rovove oko tema koje nas dijele, bojim se da će naš rezultat biti isuviše mali, a ja to ne želim- kazao je Mujović.

Mujović: PES će biti jasan kad pitanje o ulici Pavla Bulatovića dođe na red, baštinimo građanski karakter Podgorice

Organizacije civilnog društva se oštro protive mogućnosti da jedna ulica u Glavnom gradu Podgorici bude imenovana po Pavlu Bulatoviću, osobi koja je neposredno odgovorna za ratni zločin deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica i izražavaju žaljenje što nijesu uvaženi naši raniji argumenti protiv ove inicijative, koje su iznijeli još prošle godine.
- Upozoravamo da bi donošenjem odluke o imenovanju ulice bila poslata poruka da su ratni zločini i dalje politički prihvatljivi. Time bi se potkopala vladavina prava i podrilo povjerenje u institucije. Na taj način se vrijeđaju žrtve, produbljuju podjele, otežava pomirenje i uništava izgradnja društva zasnovanog na pravdi i istini. Umjesto da se imenovanjem ulica njeguje kultura sjećanja, insistira se na legitimisanju ratne prošlosti i ideologije koja je iza sebe ostavila nepotrebna stradanja i masovne zločine- - navodi se u zajedničkom saopštenju civilnog sektora.
Podsjećaju da su odbornici Glavnog grada usvojili na sjednici Savjeta za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova, 29. jula 2025. godine, predlog odbornika Demokrata, Mitra Vukovića i Vladimira Čađenovića, da Pavle Bulatović, bivši ministar unutrašnjih poslova Crne Gore i ministar odbrane Savezne Republike Jugoslavije, dobije ulicu u Podgorici.
- Vuković i Čađenović su još 27. oktobra 2023. godine podnijeli ovaj prijedlog, ali je njegovo razmatranje bilo odloženo dok se ne dobije mišljenje Ministarstva kulture i medija. Ministarstvo je, međutim, u svom odgovoru istaklo da još uvijek nije imalo zakonski osnov da se izjašnjava o ovom pitanju, jer ga Savjet nije usvojio, pa je predlog vraćen. Takođe, 23 nevladine organizacije su i prošle godine pozvale predsjednika Demokratske Crne Gore, Aleksu Bečića, da utiče na odbornike svoje partije da predlog povuku, ali Bečić nikada nije odgovorio- podsjetili su.
Inicijativa je usvojena glasovima članova Savjeta iz vladajućih partija (Demokrate, Pokret za Podgoricu (PzPG) i Ujedinjena Crna Gora), uz jedan glas protiv - predstavnika Evropskog saveza, Miloša Đuričkovića. 
Đuričković je u međuvremenu, u znak protesta protiv pomenute odluke, podnio ostavku na članstvo u Savjetu, rekavši da se takva odluka kosi sa njegovim „moralnim i vrijednosnim uvjerenjima, ali i sa istinom o događajima iz tog perioda“.
- Podsjećamo da je Pavle Bulatović, kao ministar unutrašnjih poslova Crne Gore, bio neposredni nalogodavac nezakonite deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica 1992. godine. Po njegovom naređenju, crnogorska policija je, bez zakonskog osnova, uhapsila i izručila oružanim snagama Srpske Republike u BiH, prema zvaničnim dokumentima, najmanje 66 civila, od kojih je samo 12 preživjelo (presuda Ks. 6/12, od 22.11.2012, dostupna na portalu www.sudovi.me, str. 120). Ovo nisu spekulacije, već sudski utvrđene činjenice. Činjenica da Bulatović nije osuđen, jer je ubijen u atentatu 2000. godine, ne znači da nije bio odgovoran, a još manje je to razlog da danas bude glorifikovan- navode iz civilnog sektora.
Pored uloge u zločinu Deportacija, napominju oni, tokom mandata Pavla Bulatovića kao ministra odbrane SRJ (1993–2000), pripadnici vojske SRJ počinili su masovne ratne zločine u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu. Zamjenik glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, Grejem Bluit, izjavio je da je “ubijeni jugoslovenski ministar odbrane Pavle Bulatović bio pod istragom i to ne samo za događaje na Kosovu”.
- Odlukom Savjeta da se ulicom u glavnom gradu Crne Gore oda počast Pavlu Bulatoviću, gradske vlasti su uvrijedile porodice žrtava, koje i danas tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih, ali i sve građanke i građane Crne Gore koji vjeruju u pravdu i poštovanje ljudskih prava. Ovo je čin institucionalnog revizionizma koji podriva napore u izgradnji pomirenja i vladavine prava- ističu.
Posebno, kažu iz civilnog sektora, zabrinjava činjenica da su ovaj predlog podržali odbornici stranaka koje se javno predstavljaju kao građanske, dok u praksi učestvuju u rehabilitaciji aktera ratne prošlosti. Time pokazuju da su negiranje zločina i slavljenje ratne prošlosti sastavni dio i njihove politike.
Dodaju da je sada na potezu Ministarstvo kulture i medija, koje prema Zakonu o spomen-obilježjima treba da ocijeni da li Pavle Bulatović ispunjava uslove za „istaknutu ličnost“ (član 5). Takođe, napominjemo da član 10 izričito zabranjuje podizanje spomen-obilježja osobama koje su imale negativnu ulogu u istoriji Crne Gore ili čovječanstva.
- Nesporno je da Pavle Bulatović ne ispunjava zakonske kriterijume za istaknutu ličnost i zato pozivamo Ministarstvo da ovaj predlog odbaci bez odlaganja. Posebno ukazujemo da je veoma opasna rehabilitacija pojedinaca odgovornih za zločine i da je na to već upozorio i Evropski parlament u ovogodišnjoj Rezoluciji o Crnoj Gori. Ako država pristane na ovakvu praksu, šalje poruku da se zločini mogu nagraditi, a odgovornost minimizirati. Time se obesmišljava pravda, vrijeđaju se žrtve i stvara se društvo u kojem su nasilje i nekažnjivost prihvatljivi- zaključuje se u saopštenju.
Akcija za ljudska prava
Asocijacija Spektra
Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Centar za građanske slobode (CEGAS)
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Centar za istrazivacko novinarstvo (CIN CG)
Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Centar za zensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Centar za ženska prava (CŽP)
Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro
Crnogorski PEN centar
Crnogorski ženski lobi
Crnogorsko filološko društvo
Društvo crnogorskih izdavača
Institut za društveno politička istraživanja Analitico
Institut za medije Crne Gore
Juventas
PRIMA
Sigurna ženska kuća
STEGA
Udruzenje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)
Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava”
Udruženje pravnika Crne Gore
Alen Bajrović, građanski aktivista
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Jovana Marović, građanska aktivistkinja

Civilni sektor: Imenovanjem ulice po Pavlu Bulatoviću šalje se poruka da su ratni zločini prihvatljivi

Jezik je živ. Nastaje, mijenja se, oblikuje, stara i na kraju umire. U ovom procesu oblikovanja neke pojave, ličnosti i događaji zbog sveopšte prihvaćenosti znaju postati riječi, novi termini bivaju uvršteni u jezik. Velika je čast kada nešto što ste vi uradili i postigli postane nova riječ. Ušli ste u bukvar, čovječe – malo li je.
No, ne može sve biti samo lijepo i sjajno, ima i ovdje primjera da iako postanete dio bukvara – time se baš i ne hvalite. Evo, na primjer, onaj jedan Norvežanin - Vidkun Quisling, nikada se nije busao u njedra kako je od njegova prezimena nastao novi termin, svjetski poznat i prepoznat. Kvislinga je nacistička okupacija zatekla na visokoj političkoj i vojnoj funkciji. Onoj istoj funkciji na koju se, kada je stupao na nju, obrazom i vojničkom čašću zakleo svojoj naciji, kruni, istoriji i budućnosti da će štititi njene interese, granice i ljude. Ali, jedino šta je dobri Vidkun zaštitio je bila njegova fotelja, sve ostalo je bilo nebitno.
Vidkun je vjerovatno prije dolaska nacista bio „D“emokrata (ne znam zbog čega mi je to palo na pamet ali neka ga tu za sada). Zbog svojeg sluganstva prema okupatoru i odanosti isključivo ličnoj koristi, Kvisling je postao sinonim za izdajnika, arhetip izdajnika, esencija i pelcer za izdajnika. Izdajnik za bukvare stvoren.
Nije svakome moguće postati ta nova riječ, ali ima i drugih načina. Neko ima sreće da, ničim zasluženo, a usljed određenog političkog „buvljak“ mešetarenja i trenutnog interesa „foteljaša“ – postane spomenik, ili makar ulica.
Taman kada za partiju Megatrenda pomislite da ne mogu pasti niže od onoga gdje jesu, oni nekako smognu snage da utonu makar još malo u „političko blato“ u koje se ukopavaju od svog nastanka. I, da se ne bi zaboravilo da su nastali iz onog Momir-Peđa-Pavle Bulatović SNP-a, oni nas na to svako malo podsjete. I oni, a i predsjednik nam države Milatović. Pa su ovoga puta zajedničkim snagama u lokalnom parlamentu glavnog grada pokrenuli inicijativu da Pavle Bulatović, bivši ministar vojni i atentatom spriječeni ratni zločinac – dobije ulicu u Podgorici.
Pa će se, ukoliko ovo novo prekopavanje po ranama i smijanje u lice žrtvama i njhovim familijama, prođe u podgoričkoj skupštini, pored ulica princeze Ksenije, Svetlane-Kane Radević, Jelene Ćetković, Blaža Jovanovića, Vita Nikolića, Baltazara Bogišića, Miodraga Bulatovića..., a posebno pored Bećir-Bega Osmanagića, naći i ulica Pavla Bulatovića. Da bi teatar bestida i proklete ljudske okrutnosti bio kompletiran ova bi se ulica mogla naći i pored one Srđana Aleksića. Sram nas bilo!
Atentat na Pavla Bulatovića spriječio je ali nikako ne i abolirao njegovu odgovornost za deportaciju i slanje u direktnu smrt Crnogoraca i građana susjednih država u ruke koljača Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Svi ti građani, civili – ljudi, koje je Bulatović poslao u smrt bili su muslimanske vjeroispovijesti, i ja namerno neći pisati da je učestovao u sistematskom ubijanju Muslimana i Bošnjaka, već ću uvijek napisati Crnogoraca, upravo u inat njemu i onima kao on koji su ljude posmatrali i dijelili isključivo kroz prizmu religije, ne shvatajući da su ubijali svoje sugrađane. Da li su se oni zvali Srđan Aleksić ili Alen Glavović, može biti bitno samo nebitima, ljušturama u obliku ljudi koji su u onom zlom vremenu dobili na cijeni i isplivali na površinu u opštoj poplavi taloga.
Zato sada neću ovdje prozvati Bošnjačku stranku da se oglasi, stranku koja bi trebala biti a definitivno nije politička partija koja prevashodno brine o interesima bošnjačkog naroda.
A sve i da to uradim, njihova reakcija bi bila kao i za sve ostalo što se tiče negiranje zločina nad Muslimanima i Bošnjacima od strane DF-a, PES-a i Demokrata. Jako će se zaprepastiti, javno se zgroziti i onda se potajno nasmiješiti jer znaju da su time učvrstili status u Vladi i da se svakom novom revizijom i negacijom zločina njima otvori još neko novo mjestu u silnim ministarstvima i upravnim odborima.
Prozivam sve nas, jer ovo se svih nas i tiče. Svih nas koji smo crnogorski građani jer imamo obavezu pred stotinama ubijenih – naših građana, naših Crnogoraca, da reagujemo jer moramo.
I, umjesto da danas, nakon više od tri decenije, shvatimo pogubnost politike čiji je istakni reprezent bio Bulatović, i da je se poput preležane zarazne bolesti, sa jezom i gađenjem sjećamo i odbacujemo je kao moguću u budućem, mi, to jeste vi vladajuća elito podgorička, iznova želite da se zarazite virusom zla, ponovo ližete onu istu kašiku koja je ubila toliko nedužnih ljudi.
Kada se ponovo okupite oko ove antiljudske i anticivilizacijske inicijative, ne zaboravite da za ovaj naum odaberete neku lijepu ulicu, prozračnu i svijetlu, iluminiranu sunčevom svjetlošću. Što više svijetla to bolje, jer će im trebati da osvijetle tamne i crne puteve kojima sada lutaju njihove grešne duše. Ovo naravno ukoliko ste v(j)ernik i vjerujete da je grijehe moguće oprati.
Ukoliko ne vjerujete u bilo koji vrhovni entitet ili svetinju osim lične fotelje, onda operite noge, navucite neku fensi obuću, mogu i papuče u ovim sparnim danima, i prošećite ovom ulicom bezbrižni i srećni, makar dok mandat traje.

Kvislinzi iz naše mahale

Odbornik Evropskog saveza u Skupštini Podgorice Miloš Đuričković saopštio je da podnosi ostavku na članstvo u Savjetu za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova Skupštine Glavnog grada, ističući da ne želi da bude dio ovog savjeta koji je donio odluku da se ulica imenuje po Pavlu Bulatoviću, ministru unutrašnjih poslova i ministru odbrane u režimu Slobodana Miloševića, jednom od njegovih najbližih saradnika, te osobi koja je prepoznata kao jedan od odgovornih za deportaciju bošnjačkog stanovništva tokom devedesetih godina. Ova odluka se, kako navodi, duboko kosi sa njegovim moralnim i vrijednosnim uvjerenjima, ali i sa istinom o događajima iz tog perioda.&nbsp; - Smatram da je odgovornost svih nas, naročito onih koji učestvuju u javnim tijelima, da svojim djelovanjem ne doprinose revizionizmu i normalizaciji politike koja je dovela do teških posljedica za brojne nevine ljude. Zbog svega navedenog, smatram da je moj dalji angažman u ovom Savjetu nespojiv sa mojim ličnim principima i uvjerenjima, te Vas molim da ovu ostavku primite na znanje - navodi Đuričković u ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250801080816_921fad154c1ae000636c5c3dfb9cca1a60e06f82127fcb4b8ee50b94a848a785.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250801080816_921fad154c1ae000636c5c3dfb9cca1a60e06f82127fcb4b8ee50b94a848a785" data-rendition-name="original" width="654" height="843" loading="lazy" alt="Ostavka Đuričkovića"> </figure>

1250x600

1084x550

Ðuričković podnio ostavku u Savjetu za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova Skupštine Glavnog grada

Bio bi prvorazredni skandal da pokojni Pavle Bulatović odlukom Skupštine Glavnog grada Podgorica dobije naziv ulice - kazao je akademik, potpredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i predsjednik Crnogorske evropske partije Novak Adžić.
Smatra da "ni po čemu on to nije zaslužio".
- Naprotiv. Njegova politička biografija bila je anticrnogorska, Miloševiću podređena, kao i velikosrpskoj agresivnoj politici. Samo oni koji hoće vaskrsavanje zlokobne politike iz devedesetih godina XX vijeka i koji od Crne Gore žele napraviti običnu marionetu režima u Beogradu mogli su se sjetiti da takvo nešto apsurdno predlože. Ali od ovoga režima nista normalno ne možemo očekivati - ocijenio je Adžić.
Činjenice su, prema njegovim riječima, svete, a uvjerenja su slobodna.&nbsp;
- Činjenice vele da je Pavle Bulatović odgovoran za puč 1989. u Crnoj Gori, agresiju na Hrvatsku po službenoj dužnosti, ministar tokom deportacije, ministar u takozvanoj saveznoj vladi od 1992. do 2000, vjerni sluga zlikovačkog režima Slobodana Miloševica. I unitarista vjeran dedinjskom dikatoru i tlačitelju Crne Gore. Zato ne treba da dobije ulicu koja bi nosila njegovo ime - poručio je Adžić.

Adžić: Bio bi prvorazredni skandal da Pavle Bulatović dobije naziv ulice u Podgorici

Odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović stava je da funkcioneri Demokrata koji predlažu da se ulica u Podgorici nazove po Pavlu Bulatoviću žele da naruše odnose sa BiH, kao što su narušili sa Hrvatskom.&nbsp;
- Hoće li biti Aleksa Bečić persona non grata i u BiH - pita je Aranitović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkaranitovic%2Fstatus%2F1950795289746375093%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjećamo, Savjet za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova dao je saglasnost da u dalju proceduru ide prijedlog da Pavle Bulatović, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova i ministar odbrane Savezne Republike Jugoslavije, dobije spomen-obilježje u Podgorici davanjem po njemu naziva jednoj ulici, što je izazvalo burne reakcije dijela javnosti.
Ovaj prijedlog 30. oktobra 2023. godine podnijeli su funkcioneri Demokratske Crne Gore Mitar Vuković i Vladimir Čađenović, ali je izjašnjenje o njemu odloženo sve dok se ne dobije mišljenje Ministarstva kulture i medija.

Aranitović: Demokrate koji predlažu da se ulica u Podgorici nazove po Pavlu Bulatoviću žele da naruše odnose i sa BiH

Prošlost nikad nije otišla iz Crne Gore - ocijenila je novinarka Tanja Šuković komentarišući prijedlog da jedna ulica u Podgorici dobije ime po Pavlu Bulatoviću - nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova, odnosno čovjeku koji je neposredno odgovoran za deportaciju Bošnjaka i njihovo vraćanje u Republiku Srpsku, gdje su ih ubile snage Radovana Karadžića osuđenog za genocid i najteže ratne zločine.&nbsp;
Savjet za davanje prijedloga naziva naselja, trgova, ulica Glavnog grada dao je saglasnost da taj prijedlog ode u dalju proceduru, a Šuković, u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E, kaže da se devedesete godine prošlog vijeka vraćaju na velika vrata u Crnu Goru.
- Ovo za Pavla Bulatovića je jedno duboko, moralno posrnuće, užasna nepravda prema ljudima potomcima žrtava. Sami znamo da je osnovna karakteristika crnogorskog čojstva da primiš onoga koji bježi od nevolje, da mu pružiš zaštitu. Pavle Bulatović je čovjek koji je neposredno odgovoran za vraćanje tih ljudi u Republiku Srpsku i za njihovu likvidaciju od strane Karadzićevih ljudi - rekla je ona.
Komentarišući izjave onih koji su u Savjetu koji su predložili da se po Pavlu Bulatoviću nazove ulica u Podgorici, Šuković kaže da su toliko afirmativno govorili da se na kraju pita da li su ti ljudi bezobrazni, ili, kako kaže, ne uključuju mozak.
<h2>Zloupotreba stradanja</h2>
Osvrnuvši se na obilježavanje godišnjice zločina u Velici koji se desio 28.jula 1944. godine i aspiracije Crkve Srbije da žrtve predstavi Srbima, kaže da su neke od žrtava njeni pretci, i da je riječ o zloupotrebi stradanja tih ljudi.&nbsp;
Podsjetila je i na izjavu mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija, koji je rekao da su žrtve u Velici upisane kao Crnogorci i Crnogorke, te da se moraju preimenovati u Srbe, jer tada, Crnogorci nijesu postojali.
- Ja sam Crnogorka, ne zato što sam birala, ne zato što se ja tako osjećam, nego sam Crnogorka i valjda ja bolje znam nego Joanikije šta je bila moja baba, šta je bila moja prababa. Njegova može da bude Peruanka, šta god, mene ne zanima, ja se ne bih petljala u to šta je njegova baba, ali ja bih molila da mi dopuste da su se moji preci izjašnjavali onako kako su se izjašnjavali i da ja to valjda bolje znam - istakla je Šuković.
Upozorava i da je karakteristična relativizacija uloge četnika u zločinu u Velici, a zna se da su logističari bili Princ Eugen divizija, Skenderbeg divizija, u kojoj su bili balisti i voluntari.
- Opasan narativ koji se nameće, užasno opasan i pogan jeste da se krivica za taj zločin pripisuje &nbsp;isključivo iz Plava i Gusinja, nameće se kolektivna krivica. Svi znamo da su voluntari i balisti bili dio organizovane nacističke formacije - naglasila je Šuković.
Navodi da je opasno što se bez novih istorijskih činjenica, već samo promjenom okolnosti i narativa destabilizuju temelji Crne Gore i urušava se suštinski identitet.
- Čini mi se da je konačan cilj da se obesmisli postojanje &nbsp;ove države i da će ta deklarativna priča o ulasku Evropsku uniju da dovede do toga da će u nju ući samo neka ljuštura, a ne država sa nekim istinskim vrijednostima. Bojim se da se udara na antifašizam i sekularnost - istakla je Šuković.
<h2>Propadanje</h2>
Komentarišući položaj medija i novinara u Crnoj Gori, kaže da je javnost njihova jedina zaštita od pritisaka i svih mogućih neprijatnosti koje se dešavaju.&nbsp;
- Sada na sceni mi imamo vladajuću elitu koja je jednostavno nedorasla ovom zadatku. Posljednjih pet godina smo taoci njihovih frustracija i neispunjenih ambicija, slušamo do besvjesti ispovijesti o tome kako su oni bili žrtve, kako nijesu bili ispunjene njihove ambicije, kako nijesu uspjeli da budu ministri sa 20, nego su postali sa 50 godina - istakla je Šuković.
Stalno se, cijeni ona, traži alibi za učinak koji apsolutna nula.
- Imamo na sceni jednu nesposobnu i neodgovornu elitu, sa viškom samopouzdanja i sa manjkom znanja, i bojim se da svaki njihov dan duže na ovim mjestima znači propadanje više ove naše države - zaključila je Šuković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVDNbgBuj-_8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šuković: Ljudi koji su predložili da ulica u Podgorici dobije ime po Pavlu Bulatoviću ili su bezobrazni - ili ne uključuju mozak

Nije čudno što je Pavle Bulatović i dalje simbol devedesetih godina, ali i suština aktuelne vlasti u Crnoj Gori - ocijenio je Bejto Šahmanović iz Bošnjačkog demokratskog pokreta osvrnuvši se na to što je Savjet za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova dao je saglasnost da u dalju proceduru ide prijedlog da jedna ulice dobije ime po Pavlu Bulatoviću - nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova i ministru odbrane Savezne Republike Jugoslavije, odnosno čovjeku koji je direktno učestvovao u deportaciji Bošnjaka iz Crne Gore sa ratnim zločincima Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem.
Moguće je, kaže Šahnanović, da Pavle Bulatović danas simbolizuje suštinu aktulne vlasti u Crnoj Gori.
- Ovakvim potezima vladajuća garnitura nas svjesto vraća u devedesete i šalje poruku da se zločin isplati, jer ako učestvuješ u zločinu dobićeš ulicu ili spomenik - istakao je on u izjavi za Antenu M.
Mora se, podvlači on, naglasati kako je ovakvoj politici kolicioni partner Bošnjačka stranka Ervina Ibrahimovića.
- Ovu inicijativu predložili koalicioni partneri Bošnjake stranke i oni neće stati sa retrogardnom politikom i idejama, a Bošnjaka će i dalje vjerno ćutati samo da im se ne diraju fotelje - ukazao je Šahmanović.

Šahmanović: Vladajuća garnitura nas svjesno vraća u devedesete i šalje poruku da se zločin isplati

STEGA, kao najšira neformalna platforma slobodnih građana, okupljenih oko ideje bolje i pravednije Crne Gore, pozdravlja i podržava sve one pojedince, inicijative i organizacije koje se bore protiv nezakonja, torture i negacije prava građana na slobodno okupljanje.
STEGA, kako navode u saopštenju, kao organizator okupljanja građana pod Goricom, ponovo izražava najoštriji protest protiv postupanja policije prema 35 građana koji su predmet „prekšajnih prijava“ i ovom i svakom narednom izražavamo solidarnost sa njima i svakom aktivnošću koju samonicijativno ili u saradnji sa drugima sprovode.
- Svi mi koji smo 08. jula 2025. godine bili na protestu smo „35 procesuiranih“ i poručujemo da će nas uvjek biti više od broja izmišljenih krivičnih i nezakonitih i suprotno zakonu podnijetih prekršajnih prijava. Zato jasna poruka da se Crna Gora ne može „umiriti“ silom represije i nezakonja, jer ovdje ima jedan narod koji ne „ljubi lance“ i zato se vidimo 19.decembra na Gorici- poručuju.

STEGA: Crna Gora se ne može “umiriti” silom represije i nezakonja, vidimo se 19. decembra na Gorici

Predsjednik opštine Pljevlja Dario Vraneš uputio je zahtjev da se građanima Pljevalja zbog enormnog zagađenja vazduha koje je registrovano tokom protekla dva dana, odobri subvencija na račune za električnu energiju, u iznosu od najmanje 50 odsto.
- Naime, u subotu, u 21 sat, koncetracija SO2 je iznosila 760 μg/m³. Dozvoljena jednočasovna srednja vrijednost iznosi 350 μg/m³, ne smije biti prekoračena preko 24 puta godišnje. Dozvolejna dnevna srednja vrijednost 125 μg/m³, ne smije biti prekoračena preko tri puta godišnje- stoji u obrazloženju.
Vraneš je zahtjev uputio ministru energetike i rudarstva Šahmanoviću, predsjedniku Odbora direktiora &nbsp;EPCG Milutinu Đukanoviću i izvršnom direktoru EPCG Zdravku Dragašu.
– Imajući u vidu enormno zagađenje vazduha u Pljevljima u toku sinoćnjih i noćašnjih sati, gdje su koncentracije sumpor-dioksida višestruko uvećane u odnosu na dozvoljene vrijednosti, izmjerene vrijednosti su najveće od kada se vrše mjerenja, a posebno uzimajući u obzir činjenicu da je Termoelektrana Pljevlja počela sa radom bez procesa desumporizacije koji je predviđen projektom ekološke rekonstrukcije zahtijevamo da svim građanima opštine Pljevlja odobrite subvenciju na račune za električnu energiju, u toku zimskih mjeseci, u iznosu od najmanje 50 odsto – naveo je Vraneš.
Vraneš je Šahmanovića, Đukanovića i Dragaša pozvao da dođu u Pljevlja i uvjere se u alarmantno stanje gdje je zbog zagađenja vazduha biološki opstanak građana doveden u pitanje.

Vraneš traži od EPCG: Građanima Pljevalja umanjiti račune za struju 50 odsto

Tokom noći izvedeni su masovni napadi dronovima na skladišta nafte i rafinerije u više ruskih regiona i na anektiranom Krimu, što je izazvalo požare, evakuacije i poremećaje u vazdušnom saobraćaju, saopštili su ruski zvaničnici. Ukrajina je kasnije preuzela odgovornost za napade na vojnu i energetsku infrastrukturu.
U Volgogradskoj oblasti pogođeno je skladište nafte u Uryupinsku, gdje je izbio požar i izvršena evakuacija stanovništva. Napadnuta je i rafinerija Novo-Jaroslavsk u Jaroslavlju, nakon čega je lokalni aerodrom privremeno zatvoren. U Krasnodarskom kraju dronovi su pogodili područje oko rafinerije Afipski, izazvavši požare i nestanak struje u obližnjim naseljima. Požar je zabilježen i u skladištu nafte na Krimu, blizu Simferopolja.
Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da je oborilo 141 dron, dok je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio da su uništeni rafinerija Afipski, skladište u Uryupinsku i više vojnih ciljeva, uključujući radare, sisteme PVO i objekte elektronskog ratovanja u Donjeckoj, Zaporoškoj oblasti i na Krimu.
Napadi su dio pojačane ukrajinske kampanje protiv ruske energetske infrastrukture, koja traje od jula, s ciljem slabljenja kapaciteta Rusije za vođenje rata. Novi talas udara uslijedio je ubrzo nakon velikog kombinovanog napada 11. decembra, kada su dronovima i projektilima pogođena energetska postrojenja i vojni aerodromi širom Rusije, uključujući i naftnu platformu u Kaspijskom moru.

Kijev pojačao napade: Pogođena ključna energetska infrastruktura u Rusiji

Službenici policije su podnijeli krivičnu prijavu protiv lica osumnjičenog za prevaru, saopšteno je iz Uprave policije.
- Naime, krivična prijava podnijeta je protiv I.K. (44) iz Podgorice zbog sumnje da je izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret na način što je u toku oktobra 2025. godine, na teritoriji Nikšića i Plužina, predstavljajući se kao bliski rođak tri starija oštećena lica, iste doveo u zabludu, zbog čega su mu oni, po osnovu zajma, isplatili novac u ukupnom iznosu od 2.710 eura- navodi se u saopštenju,
I.K. je na taj način ostvario protivpravnu imovinsku korist u pomenutom iznosu.
- Ovo lice se nalazi u UIKS-u, takođe zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara na teritoriji više gradova u Crnoj Gori- navode iz policije,

UP: Podgoričanu krivična prijava zbog prevare na štetu tri lica u Nikšiću i Plužinama

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Tag: pavle-bulatovic