Na ulazu u mjesno groblje u Pavinom Polju od prošle godine do danas stoji tabla s nazivom „Srpsko pravoslavno groblje“, a Portalu ETV nijesu odgovorili iz Opštine Bijelo Polje na pitanja koja sam im uputili prije duže od dvije sedmice. Pitanja smo dostavili predsjedniku Opštine Petru Smoloviću, a pitali smo ga zašto, nakon što je Mjesna zajednica odbila da ukloni tablu on nije naložio da ona bude uklonjena, te da li i on smatra, kako su se pravdali iz Mjesne zajednice, da bi taj čin značio „narušavanje međuljudskih i međunacionalnih odnosa, diskriminaciji prema nekoj grupi građana ili naciji i sl“? Pitali smo i da li je u ovom slučaju postupala Komunalna inspekcija. Nepoznati „topografi“ u septembru prošle godine postavili su u Pavinom Polju table sa izmišljenim nazivima lokalnih sela, pa su Muslići, Babajići, Čokrlije... postali Ninkovići, Novo Selo, Vranštica, a mjesno groblje je dobilo ime – „Srpsko pravoslavno groblje“?! Table su bile ispisane na ćirilici. Informaciju je objavio Portal Antena M 12. septembra, a bjelopoljske vlasti odmah su reagovale. Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović tada je Portalu ETV da su uklonjene sve table, osim ispred groblja, jer za to nemaju ingerencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091817090_507709cc3875685b746a2c7b5574257abae62702ecaa983b662043776b779a1b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091817090_507709cc3875685b746a2c7b5574257abae62702ecaa983b662043776b779a1b" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Sporna tabla ispred Mjesnog groblja u Pavinom Polju"> <figcaption>Sporna tabla ispred Mjesnog groblja u Pavinom Polju(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ispostavlja se da do danas nijedna institucija u gradu i Državi Crnoj Gori nema ingerencije da ukloni spornu tablu?! Smolović je tada rekao da su uputili dopis Mjesnoj zajednici i grobljanskom odboru, te da će se obratiti i Crkvenoj opštini i ombudsmanu – kako bi predložili da naziv toga groblja ne nosi ni vjerska, ni nacionalna obilježja. - Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista... To je zajedničko groblje čitavog sela – kazao je on tada. U tužilaštvima – Osnovnom i Višem u Bijelom Polju nijesu formirali predmet - ocijenili su da nema ništa sporno što je neko odlučio da u Vraneškoj dolini uspostavlja nepostojeće geografske odrednice i atakuje na istorijske činjenice.&nbsp; - Očigledno „silovanje geografije“ u Vraneškoj dolini je pokušaj nasilnog nametanja identiteta - ocijenio je prošlog septembra za Portal ETV, prof. dr Šerbo Rastoder, uz konstataciju da se to najviše očituje natpisom „Srpsko groblje“ čime se promoviše, kako kaže, nesumnjivo novi obrazac „nacionalizovanja mrtvih“. Potreba da i groblje bude „srpsko“, istakao je on, je dokaz nacionalne šizofrenije koju je teško razumjeti. Mr Veselin Konjević, profesor istorije, rekao je da nema dileme da je postavljanje tabli sa novim imenima sela u Vraneškoj dolini kulminacija višegodišnjeg, pa i višedecenijskog djelovanja određenih lokalnih ekstremistički nastrojenih pojedinaca, koji žele da zatru svaki trag u ovom kraju svemu što nije srpsko. Naši sagovornici su tada ukazali na činjenicu da je ovo još jedan pokušaj prekrajanja istorije i „ubijanja“ svakog dokaza postojanja Muslimana/Bošnjaka u tom kraju i pokušaj brisanja jezivog zločina 1924. kada su u krvavom, organizovanom masakru pobijene muslimanske porodice, a oni koji su preživjeli su prognani. Table sa izmišljenim nazivima sela postavljene su tada upravo u susret obilježavanju stogodišnjice od toga masovnog zločina, koji mnogi istoričari tretiraju kao genocid. Muslimani su na popisu iz 1913. godine u Vraneškoj dolini bili jasna većina stanovnika. - Što se tiče pokušaja promjene toponima, sto godina nakon pokolja, razumijem ga u kontekstu „završnice ubijanja sjećanja“. Zanimljiv je fenomen da su nakon promjene toponima Šahovići u Tomaševo, što su uradili komunisti, odajući počast Tomašu Žiźiću, svi ostali toponimi ostali isti. Tako ćete tamo naći Hasanbegovića mahalu, Džamijsko, Muslića livade, Orlov izvor, Amirovu livadu, Drndare i slično – podsjetio je Rastoder. Na groblju u Pavinom Polju sahranjen je i Ramo Hasanbegović Sejdović koji je poslije pokolja u Vraneškoj dolini 1924. i progroma Muslimana iz toga kraja, ipak odlučio da se vrati i do smrti je živio u selu Mahala.&nbsp; Crnogorske institucije zarobljene pojedincima i pojedinkama koji predano rade na velikodržavnom projektu Srbije – „srpski svijet“, nažalost ne žele da odlučnom akcijom stave tačku na reviziju istorije i poruke ekstremista da ni mrtvim nesrbima nema mjesta na grobljima kojima gazduje Crkva Srbije.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tabla „Srpsko pravoslavno groblje“ duže od godine šalje poruke mržnje nesrbima

Ombudsman je formirao predmet povodom postavljanja ploče sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje", na ulazu u groblje u Pavinom Polju, saopšteno je Anteni M iz te institucije.&nbsp;
Povodom postavljanja ploče sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje", na ulazu u groblje u Pavinom Polju, opština Bijelo Polje, i brojnih reakcija na tekstove koje je tim povodom objavio portal Antena M, a u kojima građani negoduju zbog činjenice da su tamo sahranjeni članovi njihovih porodica, nacionalni Crnogorci, kao i zbog fakta da na groblju počivaju i dvojica muslimana i jedan Hrvat, od Institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore zatražili su odgovor na više pitanja.
Pitali su da li je tabla sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje" necivilizacijski, neustavni i nezakoniti vid kršenja prava mrtvih i živih građana na nacionalni i vjerski identitet, ima li Crkva Srbije/SPC u Crnoj Gori pravo na postavljanje ovakvih obilježja na bilo kom groblju i šta institucija Ombudsmana može/planira da preduzme ovim povodom.
- Povodom postavljanja ploče sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje", na ulazu u groblje u Pavinom Polju, opština Bijelo Polje, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore primio je pritužbu građanina i tim povodom formirao predmet. Budući da ćemo sprovesti ispitni postupak i donijeti mišljenje, ne možemo odgovarati na pojedinačna pitanja ovim povodom, kako ne bismo prejudicirali ishod postupanja. Zahvaljujemo na interesovanju i razumijevanju - saopšteno je iz Institucije zaštitnika na čijem je čelu Siniša Bjeković.&nbsp;
Ranije danas objavili su da je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović zatražio od predsjednika Savjeta Mjesne zajednice u tom mjesnom centru Slobodana Lekovića da se tabla "Srpsko pravoslavno groblje" u Pavinom Polju ukloni.

Portal ETV

1084x550

Ombudsman formirao predmet povodom postavljanja ploče sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje"

Očigledno „silovanje geografije“ u Vraneškoj dolini je pokušaj nasilnog nametanja identiteta, ocijenio je za Portal ETV, prof. dr Šerbo Rastoder, uz konstataciju da se to najviše očituje natpisom „Srpsko groblje“ čime se promoviše, kako kaže, nesumnjivo novi obrazac „nacionalizovanja mrtvih“. - Potreba da i groblje bude „srpsko“ je dokaz nacionalne šizofrenije koju je teško razumjeti – ističe naš sagovornik. Za mr Veselina Konjevića, profesora istorije, nema dileme da je pokušaj postavljanja tabli sa novim imenima sela u Vraneškoj dolini kulminacija višegodišnjeg, pa i višedecenijskog djelovanja određenih lokalnih ekstremistički nastrojenih pojedinaca, koji žele da zatru svaki trag u ovom kraju svemu što nije srpsko. Portal Antena M objavio je 12. septembra uznemirujuću informaciju da u Vraneškoj dolini, pored saobraćajnice koja povezuje Bijelo Polje i Pljevlja neko postavlja table sa izmišljenim nazivima mjesta?!&nbsp; Tako su sela Muslići, Babajići, Čokrlije... po do danas neidentifikovanom „topografu“ postali Ninkovići, Novo Selo, Vranštica?! Table su ispisane na ćirilici, a i mjesno groblje je dobilo novo ime – „Srpsko pravoslavno groblje“?! Bjelopoljske vlasti odmah su reagovale, što je <a href="https://etv.me/drustvo/tabla-sa-natpisom-srpsko-pravoslavno-groblje-jos-nije-uklonjena-opstina-ce-se-zaliti-ombudsmanu-ukoliko-njihov-zahtjev-ostane-bez-odgovora">juče Portalu ETV potvrdio</a> i predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović, koji je kazao da su uklonjene sve table, osim one ispred groblja u Pavinom Polju, jer za to nemaju ingerencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_9fbb19c536ee8f10e8e3f1bb97e808f2db08cf09685efcb8f431fee99423cf5d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240915170956_9fbb19c536ee8f10e8e3f1bb97e808f2db08cf09685efcb8f431fee99423cf5d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Lokalna vlast brzo reagovala, pa su Čokrlije opet Čokrlije"> <figcaption>Lokalna vlast brzo reagovala, pa su Čokrlije opet Čokrlije</figcaption> </figure>  Uputili su dopis Mjesnoj zajednici i grobljanskom odboru, a obratiće se i Crkvenoj opštini i ombudsmanu – kako bi predložili da naziv tog groblja ne nosi ni vjerska ni nacionalna obilježja. - Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista... To je zajedničko groblje čitavog sela – kazao je Smolović. Opštinske vlasti ne znaju ko je tajni „topograf“ i čitav slučaj prijavili su policiji i tužilaštvu. U tužilaštvima – Osnovnom i Višem u Bijelom Polju, međutim, ocijenili su da nema ništa sporno u tome što je neko odlučio da u Vraneškoj dolini, na ovako drastičan način uspostavlja nepostojeće geografske odrednice i atakuje na istorijske činjenice. Zaključili su da nema elemenata krivičnog djela?! Interesantno, iz Osnovnog tužilaštva, kako je prenijela Antena M, policiju su uputili da se obrati komunalnoj inspekciji, kako bi utvrdili da li je table neko postavio samoinicijativno, ili je prethodno podnijet zahtjev?!&nbsp; <h2>Sjećanja se ne mogu ubiti</h2> Bjelopoljski tužioci očito ni ne pomišljaju da je ovaj događaj svojevrsno širenje mržnje – nacionalne i vjesrke, jer nepoznati „topograf“ pokušava da prekraja istorijske činjenice i „ubije“ svaki dokaz postojanja Muslimana/Bošnjaka u tom kraju, ali i jezivog zločina 1924. kada su u krvavom, organizovanom pokolju pobijene muslimanske porodice, a oni koji su preživjeli su prognani. Table sa izmišljenim nazivima sela postavljene su upravo u susret obilježavanju stogodišnjice od užasnog masakra u ovom kraju.&nbsp; Antena M je podsjetila da su Muslimani na popisu iz 1913. godine u Vraneškoj dolini bili jasna većina stanovnika. - Što se tiče pokušaja promjene toponima, sto godina nakon pokolja, razumijem ga u kontekstu „završnice ubijanja sjećanja“. Zanimljiv je fenomen da su nakon promjene toponima Šahovići u Tomaševo, što su uradili komunisti, odajući počast Tomašu Žiźiću, svi ostali toponimi ostali isti. Tako ćete tamo naći Hasanbegovića mahalu, Džamijsko, Muslića livade, Orlov izvor, Amirovu livadu, Drndare i slično – kaže Rastoder.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_08e0f2eb627c765af78d60e14959d0af624f28b5c872bbb0b69ee2de92452d1a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240915170956_08e0f2eb627c765af78d60e14959d0af624f28b5c872bbb0b69ee2de92452d1a" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Prof. dr Šerbo Rastoder"> <figcaption>Prof. dr Šerbo Rastoder(Photo: Monitor)</figcaption> </figure>  Iluzija da se promjenom toponima može izmijeniti sjećanje i „ono što je bilo“, dodaje on, stanuje u mnogim glavama neznavenih.&nbsp; - Toponimi se mehanički nasljeđuju, a svaka promjena ima nužno ideološki i politički kontekst. Imam informaciju i ubijeđen sam da je tačna, da je lokalna vlast u Bijelom Polju odmah reagovala i vratila izvorne toponime. Kažem izvorne, jer se za tako nešto može reći - samo one koji su zapisani – ističe Rastoder. A neko je odlučio da novo ime nađene i mjesnom groblju u Pavinom Polju – i postavio tablu „Srpsko pravoslavno groblje“. - Do sada su groblja bila pravoslavna, katolička, muslimanska... ne sjećam se da na nekom tako nešto piše. Poenta je u tome da se dokaže da među mrtvima nema Crnogoraca. Da paradoks bude veći, na tom groblju je i grob Rama Sejdovića Hasanbegovića, posljednjeg muslimana iz tog kraja koji je želio da ga sahrane samo tamo gdje je rođen. I dok imate jedno vrijeme u kojem su mještani pravoslavavci sa ljubavlju i poštovanjem sahranili Rama osamdesetih godina XX vijeka, dotle danas živimo u vremenu kada se čak i groblja nacionalizuju – upozorava sagovornik Portala ETV.&nbsp; Da li Crkva Srbije stoji iza imenovanja mjesnog groblja u „srpsko pravoslavno“ Rastoder ne zna, ali zna da postoji priča o namjeri da se i toponim Vraneš promijeni u Zlateš. <h2>Izmišljena legenda</h2> Profesor istorije Veselin Konjević potvrđuje da postoji inicijativa da se Vraneš preimenuje u Zlateš, što je, kako kaže, posljedica raspirivanja nacionalističkih strasti, primarno forsiranjem kosovskog mita.&nbsp; - Tako je, u drugoj polovini XX vijeka, izmišljena legenda da se Vraneš, navodno, nekada zvao Zlateš. Ti „zlatešani“ nijesu došli u boj na Kosovo, pa ih je „car“ Lazar prokelo: „Dabogda se ne zvao Zlateš, nego bio vran – crn, kao gavran“! I tako, eto, zbog izdaje i prokletstva, postao je Vraneš. Ne bi ovo bilo ništa strašno – legenda ko legenda - da se crkva, koju su novodoseljenici podigli 1931. godine nedaleko od centra današnjeg Tomaševa, nakon što su joj dograđeni konaci 2011. godine – nije preimenovala u – manastir Zlateš! A onda je krenula priča, da se i čitav kraj treba preimenovati u – Zlateš (Zlateška dolina) – pojašnjava Konjević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_51c6ff0690f38536a51bcbfcf957d1bbb19bf9df96acd6d9cdc9501abd9d495a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240915170956_51c6ff0690f38536a51bcbfcf957d1bbb19bf9df96acd6d9cdc9501abd9d495a" data-rendition-name="original" width="385" height="492" loading="lazy" alt="Mr Veselin Konjević"> <figcaption>Mr Veselin Konjević</figcaption> </figure>  Ističe da su mnogi ozbiljni istoričari, poput dr Žarka Šćepanovića i dr Božidara Šekularca, ali i drugi, davno dokazali da je toponim Vraneš (Vraneška dolina) nastao po znamenitom knezu Heraku Vranešu, po kome je i pleme dobilo naziv – Vraneši. Crkva Srbije, kategoričan je Konjević, nijednim svojim gestom, koliko je njemu poznato, nije doprinijela smirivanju nacionalnih (nacionalističkih) tenzija. - Ne može se biti „istinski“ vjernik, a istovremeno gajiti mržnju prema svemu što ne dolazi iz vašeg nacionalnog i vjerskog korpusa – upozorava on. Postavljanje tabli sa lažnim, nepostojećim toponima, nazivima sela u Vraneškoj dolini i „imenovanje“ mjesnog groblja u „srpsko pravoslavno groblje“, za Konjevića je kulminacija višegodišnjeg, pa i višedecenijskog djelovanja određenih lokalnih ekstremistički nastrojenih pojedinaca, koji žele da zatru svaki trag u Vraneškoj dolini svemu što nije srpsko.&nbsp; - Očigledno je da posebnu odbojnost gaje prema toponimima koji asociraju na boravak muslimana na tom području. Da apsurd bude veći, ti pojedinci jednako takvu odbojnost gaje i prema svemu što se vezuje za državu Cnu Goru - u kojoj su rođeni, odrasli, nikada nijesu mijenjali mjesto stanovanja; u kojoj rade, školuju djecu... A opet, ježe se na svaki pomen te države! Ističem da se radi o grupi pojedinaca, koja iz ideoloških, partijskih i/ili nekih drugih razloga, drži čitav kraj u svojevrsnoj izolaciji, stigmatizujući cjelokupno stanovništvo Vraneške doline, koja se, iako nadaleko čuvena po ljepoti, danas najviše prepoznaje po narativu koji nameću upravo ti i takvi pojedinci – naglašava sagovornik Portala ETV.&nbsp; Uvjeren je da većina stanovništva Vraneške doline ne dijeli mišljenje tih, kako kaže, ekstremista, ali da „ne žele da se na bilo koji način eksponiraju“, čime, upozorava on, prećutno daju podršku ekstremističkoj grupaciji.&nbsp; Podsjeća da su „preminenovana“ sela - Babajići, Čokrlije, Muslići... dobila nazive upravo po muslimanskim bratstvima - Babajićima, Muslićima, Čokrlijama, koja su do prije jednog vijeka živjela u Vraneškoj dolini.&nbsp; - Umjesto na silu raseljenih i nedužno stradalih muslimana, u pogromu koji se desio 9/10. novembra 1924. godine, na njihova imanja su doselila pravoslavna bratstva, dominantno iz Morače i Rovaca. Toponima koji podsjećaju da je na tom području vjekovima živjelo muslimansko stanovništvo, prepuna je Vraneška dolina – od naziva livada, potoka, raznih uzvišenja, pa do naziva brojnih sela, i očigledno su neugodan „svjedok“ nekim Vranešanima, koji bi i na taj način željeli da se oslobode „neugodne prošlosti“, koja im ne da mira savjesti – ocjenjuje Konjević.&nbsp; Za dešavanja u Vraneškoj dolini Konjević, zbog nečinjenja, krivi i opštinske vlasti. - Kao primjer navešću da su dvije kamene ploče (stećci), koje se nalaze na jednoj nekropoli nedaleko od centra Pavinog Polja, i za koje se vezuje predanje o Pavi i Ahmetu, prije nekoliko godina devastirane, a da ni do danas, i pored brojnih prijava, niko od opštinskih, niti državnih institucija nije preduzeo mjere i uklonio nelegalno postavljeni objekat. A obećavali su – svi – naglašava Konjević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091518090_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024091518090_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="Ni lokalne ni državne vlasti ne vode brigu o mjestu gdje se vjeruje da počivaju Pava i Ahmet"> <figcaption>Ni lokalne ni državne vlasti ne vode brigu o mjestu gdje se vjeruje da počivaju Pava i Ahmet</figcaption> </figure>  <h2>Pokolj o kojem se ćuti</h2> U Crnoj Gori o jezivom pokolju i progromu muslimanskog stanovništva u Vraneškoj dolini decenijama se ćutalo i samo se pominjalo kao „ono što je bilo“. U istorijskim čitankama nije bilo ni slova. Sagovornik Portala ETV, prof. dr Šerbo Rastoder, međutim, kategoričan je da su pokušaji revizije istorije uvijek neuspješni. - Što se tiče genocida počinjenog 1924. godine, koji je to po biću i posljedicama, a ne po bilo čijim proizvoljnim kvalifikacija, te njegovog ćutanja i prikrivanja, može se samo konstatovati – „džabe ste krečili“. Jer, „ono što je bilo“ ne može se promijeniti. Mijenja se samo interpretacija „onoga što je bilo“. Umjesto da se stavi tačka na to i krene dalje, negiranjem i pokušajima zataškavanja se samo ostavlja prostor da u narednih 100 godina, oni koji imaju pravo i potrebu na „sjećanje“ iznova, svake godine podsjećaju na taj događaj. To što nije urađeno od prethodnih vlasti u prošlih 100 godina samo pokazuje da nema revizije istorije i da je svaki takav pokušaj prolazan i neuspješan, zato što je svaka laž, bez obzira što izgleda „korisno“ nepostojana – jasan je Rastoder. I Veselin Konjević poručuje da su uzaludni pokušaji „brisanja“ istorijske činjenice da su u Vraneškoj dolini živjeli Muslumani. - Prvi Muslimani na tom prostoru javljaju se još u XV vijeku, u tadašnjoj nahiji Ljuboviđi, u prvim osmanskim popisima tih krajeva. Jedan od sinova znamenitog kneza u nahiji Ljuboviđi Heraka Vraneša, primio je islam i postao Ibrahim (paša). Sin tog Ibrahim-paše bio je Skender-beg Vranešević, koji je bio upravitelj Heregovačkog sandžaka od 1515. do 1517. godine. Dakle, Muslimani u Vraneškoj dolini su (bili) autohtoni; imali su mnogo dužu tradiciju življenja od mnogih pravoslavnih bratstava koja danas žive na tom prostoru. Oni su (bili) svoji na svome! Jedan (manji) dio Muslimana u Vranešku dolinu doselio je u drugoj polovini i krajem XIX vijeka, nakon crnogorskog zauzimanja Nikšića i Kolašina. Starosjedioci u Vranešu, koji, inače, nijesu organizovano učestvovali u vraneškom pokolju 1924. godine, vjekovima su u miru živjeli sa svojim komšijama Muslimanima – naglašava Konjević. A poslije pokolja u Vraneškoj dolini 1924. i progroma Muslimana iz toga kraja Ramo Hasanbegović Sejdović, ipak se vratio i do smrti je živio u selu Mahala, pored Pavinog Polja, gdje je i sahranjen. Zarobljeni avetima prošlosti, kosovskim mitom koji propagira Crkva Srbije, revizionizmom istorijskih činjenica... neki su sada odlučili da to mjesno groblje imenuju srpskim i pravoslavnim i poruče da nesrbi ni mrtvi nijesu dobrodošli u Vranešku dolinu.

Promjena toponima, sto godina nakon pokolja, „završnica ubijanja sjećanja“

Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović saopštio je Portalu ETV da tabla sa natpisom „Srpsko pravoslavno groblje“ u Pavinom Polju i dalje nije uklonjena. Zbog toga su pisali mjesnoj zajednici i grobljanskom odboru, a obratiće se i crkvenoj opštini i Ombudsmanu – kako bi predložili da naziv tog groblja u sebi ne nosi ni vjerska ni nacionalna obilježja.
- Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela – ukazao je Smolović.
<h2>Nije poznato ko je odgovoran</h2>
On je precizirao da ne znaju ko je tačno u grobljanskom odboru, te da samim tim nije poznato ko je postavio sporne znakove.
- Poslaćemo zamolnicu u kojoj naglašavamo da u jednom građanskom društvu kakvom težimo, i zbog međunacionalnih i tradicionalnih odnosa, groblje ne bi trebalo da nosi nacionalni ili vjerski predznak. Trebalo bi da nosi naziv „seosko groblje Pavino Polje“ poput groblja u Podgorici – gradsko groblje „Čepurci“ ili u Bijelom Polju gradsko groblje „Nikoljac“ – istakao je Smolović u izjavi za Portal ETV.
<h2>Uklonjene sporne saobraćajne table</h2>
Saopštio nam je da je Opština uklonila saobraćajne table sa natpisima nepostojećih mjesta – pošto je to u njihovoj nadležnosti.
- Prijavili smo MUP-u i Tužilaštvu i te table tj. saobraćajne znake smo zamijenili mi. Međutim, seosko groblje nije u našoj nadležnosti. Njima upravljaju grobljanski odbori. Nad tim nemamo nadležnost jer se ne radi o opštinskoj imovini - pojasnio je Smolović.
U slučaju da njihova zamolnica ostane bez odgovora ponovo će, naglašava predsjednik bjelopoljske opštine, pisati Ombudsmanu.
- Konsultujemo pravni tim. U tom slučaju ćemo ponovo ići ka Ombudsmanu jer su onda ugrožena ljudska prava Crnogoraca, komunista, muslimana, ateista... – poručio je Smolović.
On je dodao da ne želi da vjeruje da neko na ovaj način pokušava da provocira.

Anja Ivanović

Tabla sa natpisom „Srpsko pravoslavno groblje“ još nije uklonjena, Opština će se žaliti Ombudsmanu ukoliko njihov zahtjev ostane bez odgovora

Postavljanje transparent ploče sa natpisom Srpsko pravoslavno groblje na ulazu u groblje u Pavinom Polju predstavlja nemoralan i necivilizovan čin i raspirivanje nacionalne mržnje - poručio je za Antenu M generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Dragan Mitov Đurović.
Istakao je da posljednjih godina u Crnoj Gori ništa ne čudi jer je, kako je ocijenio, Crna Gora postala zemlja čuda.
- Vezano za postavljanje natpisa na groblju u Pavinom Polju, valja se prisjetiti da je prije 43 godine na popisu u tom mjestu bilo 455 stanovnika od kojih se 55 izjasnilo kao Srbi, a 370 kao Crnogorci. Pa se postavlja pitanje odakle za samo tako kratko vrijeme, za četiri decenije, da sve odjednom postane srpsko. Poznata je istorija da su tamo i Crnogorci i Srbi i muslimani i to je jedan nemoralan i necivilizovan način rada - kazao je Đurović.
<h2>Vjerski fanatizam</h2>
To je, kako smatra Đurović, rezultat vjerskog fanatizma koji je zahvatio region i Balkan, a sada u velikom valu i talasu naročito zadnje dvije-tri decenije hara i Crnom Gorom.
Odgovorni u ovoj zemlji, kaže Đurović, ukoliko ih ima, moraju se ponašati odgovorno i zaštititi autoritet i osjećanja građana.
- Još jedan važan podatak. U dalekoj Pensilvaniji postoje groblja kao i u drugim američkim zemljama i na njima piše crnogorsko-srpsko ako je sahranjeno više Crnogoraca ili srpsko-crnogorsko ako je sahranjeno više Srba. To je bilo vrijeme 1910. godine kada su naši tamo radili. Znači, u civilizovanoj i demokratskoj Americi zna se da su jedni Srbi, drugi su Crnogorci i obrnuto - rekao je Đurović.
Svakome ko iole poznaje i pravo i državu i Ustav - to je, kako je ocijenio, prevashodno necivilizovan i nemoralan postupak i raspirivanje nacionalne mrznje.
- Jer proglašavati groblje za jedno nacionalno groblje to mogu samo ljudi koji ne misle dobro ni svojoj porodici, ni svom kraju, ni Crnoj Gori - zaključio je Đurović.

Proglašavati groblje za nacionalno mogu samo ljudi koji ne misle dobro svom kraju i Crnoj Gori

Demokratska partija socijalista upućuje čestitke građanima Zete na uspješno iskazanoj volji na referendumu, imajući u vidu ostvarenu izlaznost, saopštio je Šef kluba odbornika DPS-a Zeta Miroslav Boljević.
Kako je dodao Boljević,, Demokratska partija socijalista nije vodila kampanju, jer ni na koji način nije željela da interpretira argumentaciju dvije strane iste medalje – partija koje su trenutno na vlasti u Crnoj Gori.
- Već sada, a uvjereni smo da će to biti još izraženije u narednim danima, svjedočimo pokušajima lokalnih lidera i Demokratske narodne partije da rezultate referenduma predstave kao svoj politički trijumf i kao pokazatelj navodne podrške koju imaju u Zeti, iako to nikako ne odgovara realnom stanju- rekao je Boljević.
Prema njegovim riječima, sigurni su da, da ovo pitanje nije bilo politički obojeno, izlaznost bi bila znatno veća.
Boljević je istakao da glas naroda svakako treba poštovati i dati mu adekvatno mjesto i težinu u daljim pregovorima, ali se ipak nadaju kompromisu, jer ne žele ni da pomisle na drugačije scenarije.
Na kraju, kako je saopštio Boljević, žele da istaknu da bez Demokratske partije socijalista ovaj referendum ne bi imao potrebnu većinu. Dajući legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete, poštujući njihovu zabrinutost i njihovu borbu.

Boljević: DPS dao legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp osudio je danas napad na jevrejsku zajednicu na plaži Bondaj u Sidneju opisavši ga kao „čist antisemitski napad“, dodajući da Jevreji u SAD ne treba da se plaše da proslave Hanuku.
- To je očigledno bio antisemitski napad- rekao je Tramp tokom božićne proslave u Bijeloj kući.
Istovremeno, američki predsjednik je istakao da Jevreji u SAD koji obilježavaju Hanuku ne treba da budu zabrinuti za svoju bezbjednost.
- Slavite ponosno. Budite ponosni na to ko ste- naglasio je Tramp u izjavi za Foks njuz.

Tramp: Napad u Sidneju čist antisemitizam, Jevreji u SAD da se ne plaše

Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.
Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.
Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.
Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.
Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.

Tag: pavino-polje