Na ulazu u mjesno groblje u Pavinom Polju od prošle godine do danas stoji tabla s nazivom „Srpsko pravoslavno groblje“, a Portalu ETV nijesu odgovorili iz Opštine Bijelo Polje na pitanja koja sam im uputili prije duže od dvije sedmice. Pitanja smo dostavili predsjedniku Opštine Petru Smoloviću, a pitali smo ga zašto, nakon što je Mjesna zajednica odbila da ukloni tablu on nije naložio da ona bude uklonjena, te da li i on smatra, kako su se pravdali iz Mjesne zajednice, da bi taj čin značio „narušavanje međuljudskih i međunacionalnih odnosa, diskriminaciji prema nekoj grupi građana ili naciji i sl“? Pitali smo i da li je u ovom slučaju postupala Komunalna inspekcija. Nepoznati „topografi“ u septembru prošle godine postavili su u Pavinom Polju table sa izmišljenim nazivima lokalnih sela, pa su Muslići, Babajići, Čokrlije... postali Ninkovići, Novo Selo, Vranštica, a mjesno groblje je dobilo ime – „Srpsko pravoslavno groblje“?! Table su bile ispisane na ćirilici. Informaciju je objavio Portal Antena M 12. septembra, a bjelopoljske vlasti odmah su reagovale. Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović tada je Portalu ETV da su uklonjene sve table, osim ispred groblja, jer za to nemaju ingerencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091817090_507709cc3875685b746a2c7b5574257abae62702ecaa983b662043776b779a1b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091817090_507709cc3875685b746a2c7b5574257abae62702ecaa983b662043776b779a1b" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Sporna tabla ispred Mjesnog groblja u Pavinom Polju"> <figcaption>Sporna tabla ispred Mjesnog groblja u Pavinom Polju(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ispostavlja se da do danas nijedna institucija u gradu i Državi Crnoj Gori nema ingerencije da ukloni spornu tablu?! Smolović je tada rekao da su uputili dopis Mjesnoj zajednici i grobljanskom odboru, te da će se obratiti i Crkvenoj opštini i ombudsmanu – kako bi predložili da naziv toga groblja ne nosi ni vjerska, ni nacionalna obilježja. - Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista... To je zajedničko groblje čitavog sela – kazao je on tada. U tužilaštvima – Osnovnom i Višem u Bijelom Polju nijesu formirali predmet - ocijenili su da nema ništa sporno što je neko odlučio da u Vraneškoj dolini uspostavlja nepostojeće geografske odrednice i atakuje na istorijske činjenice.&nbsp; - Očigledno „silovanje geografije“ u Vraneškoj dolini je pokušaj nasilnog nametanja identiteta - ocijenio je prošlog septembra za Portal ETV, prof. dr Šerbo Rastoder, uz konstataciju da se to najviše očituje natpisom „Srpsko groblje“ čime se promoviše, kako kaže, nesumnjivo novi obrazac „nacionalizovanja mrtvih“. Potreba da i groblje bude „srpsko“, istakao je on, je dokaz nacionalne šizofrenije koju je teško razumjeti. Mr Veselin Konjević, profesor istorije, rekao je da nema dileme da je postavljanje tabli sa novim imenima sela u Vraneškoj dolini kulminacija višegodišnjeg, pa i višedecenijskog djelovanja određenih lokalnih ekstremistički nastrojenih pojedinaca, koji žele da zatru svaki trag u ovom kraju svemu što nije srpsko. Naši sagovornici su tada ukazali na činjenicu da je ovo još jedan pokušaj prekrajanja istorije i „ubijanja“ svakog dokaza postojanja Muslimana/Bošnjaka u tom kraju i pokušaj brisanja jezivog zločina 1924. kada su u krvavom, organizovanom masakru pobijene muslimanske porodice, a oni koji su preživjeli su prognani. Table sa izmišljenim nazivima sela postavljene su tada upravo u susret obilježavanju stogodišnjice od toga masovnog zločina, koji mnogi istoričari tretiraju kao genocid. Muslimani su na popisu iz 1913. godine u Vraneškoj dolini bili jasna većina stanovnika. - Što se tiče pokušaja promjene toponima, sto godina nakon pokolja, razumijem ga u kontekstu „završnice ubijanja sjećanja“. Zanimljiv je fenomen da su nakon promjene toponima Šahovići u Tomaševo, što su uradili komunisti, odajući počast Tomašu Žiźiću, svi ostali toponimi ostali isti. Tako ćete tamo naći Hasanbegovića mahalu, Džamijsko, Muslića livade, Orlov izvor, Amirovu livadu, Drndare i slično – podsjetio je Rastoder. Na groblju u Pavinom Polju sahranjen je i Ramo Hasanbegović Sejdović koji je poslije pokolja u Vraneškoj dolini 1924. i progroma Muslimana iz toga kraja, ipak odlučio da se vrati i do smrti je živio u selu Mahala.&nbsp; Crnogorske institucije zarobljene pojedincima i pojedinkama koji predano rade na velikodržavnom projektu Srbije – „srpski svijet“, nažalost ne žele da odlučnom akcijom stave tačku na reviziju istorije i poruke ekstremista da ni mrtvim nesrbima nema mjesta na grobljima kojima gazduje Crkva Srbije.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tabla „Srpsko pravoslavno groblje“ duže od godine šalje poruke mržnje nesrbima

Ombudsman je formirao predmet povodom postavljanja ploče sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje", na ulazu u groblje u Pavinom Polju, saopšteno je Anteni M iz te institucije.&nbsp;
Povodom postavljanja ploče sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje", na ulazu u groblje u Pavinom Polju, opština Bijelo Polje, i brojnih reakcija na tekstove koje je tim povodom objavio portal Antena M, a u kojima građani negoduju zbog činjenice da su tamo sahranjeni članovi njihovih porodica, nacionalni Crnogorci, kao i zbog fakta da na groblju počivaju i dvojica muslimana i jedan Hrvat, od Institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore zatražili su odgovor na više pitanja.
Pitali su da li je tabla sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje" necivilizacijski, neustavni i nezakoniti vid kršenja prava mrtvih i živih građana na nacionalni i vjerski identitet, ima li Crkva Srbije/SPC u Crnoj Gori pravo na postavljanje ovakvih obilježja na bilo kom groblju i šta institucija Ombudsmana može/planira da preduzme ovim povodom.
- Povodom postavljanja ploče sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje", na ulazu u groblje u Pavinom Polju, opština Bijelo Polje, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore primio je pritužbu građanina i tim povodom formirao predmet. Budući da ćemo sprovesti ispitni postupak i donijeti mišljenje, ne možemo odgovarati na pojedinačna pitanja ovim povodom, kako ne bismo prejudicirali ishod postupanja. Zahvaljujemo na interesovanju i razumijevanju - saopšteno je iz Institucije zaštitnika na čijem je čelu Siniša Bjeković.&nbsp;
Ranije danas objavili su da je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović zatražio od predsjednika Savjeta Mjesne zajednice u tom mjesnom centru Slobodana Lekovića da se tabla "Srpsko pravoslavno groblje" u Pavinom Polju ukloni.

Portal ETV

1084x550

Ombudsman formirao predmet povodom postavljanja ploče sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje"

Očigledno „silovanje geografije“ u Vraneškoj dolini je pokušaj nasilnog nametanja identiteta, ocijenio je za Portal ETV, prof. dr Šerbo Rastoder, uz konstataciju da se to najviše očituje natpisom „Srpsko groblje“ čime se promoviše, kako kaže, nesumnjivo novi obrazac „nacionalizovanja mrtvih“. - Potreba da i groblje bude „srpsko“ je dokaz nacionalne šizofrenije koju je teško razumjeti – ističe naš sagovornik. Za mr Veselina Konjevića, profesora istorije, nema dileme da je pokušaj postavljanja tabli sa novim imenima sela u Vraneškoj dolini kulminacija višegodišnjeg, pa i višedecenijskog djelovanja određenih lokalnih ekstremistički nastrojenih pojedinaca, koji žele da zatru svaki trag u ovom kraju svemu što nije srpsko. Portal Antena M objavio je 12. septembra uznemirujuću informaciju da u Vraneškoj dolini, pored saobraćajnice koja povezuje Bijelo Polje i Pljevlja neko postavlja table sa izmišljenim nazivima mjesta?!&nbsp; Tako su sela Muslići, Babajići, Čokrlije... po do danas neidentifikovanom „topografu“ postali Ninkovići, Novo Selo, Vranštica?! Table su ispisane na ćirilici, a i mjesno groblje je dobilo novo ime – „Srpsko pravoslavno groblje“?! Bjelopoljske vlasti odmah su reagovale, što je <a href="https://etv.me/drustvo/tabla-sa-natpisom-srpsko-pravoslavno-groblje-jos-nije-uklonjena-opstina-ce-se-zaliti-ombudsmanu-ukoliko-njihov-zahtjev-ostane-bez-odgovora">juče Portalu ETV potvrdio</a> i predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović, koji je kazao da su uklonjene sve table, osim one ispred groblja u Pavinom Polju, jer za to nemaju ingerencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_9fbb19c536ee8f10e8e3f1bb97e808f2db08cf09685efcb8f431fee99423cf5d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240915170956_9fbb19c536ee8f10e8e3f1bb97e808f2db08cf09685efcb8f431fee99423cf5d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Lokalna vlast brzo reagovala, pa su Čokrlije opet Čokrlije"> <figcaption>Lokalna vlast brzo reagovala, pa su Čokrlije opet Čokrlije</figcaption> </figure>  Uputili su dopis Mjesnoj zajednici i grobljanskom odboru, a obratiće se i Crkvenoj opštini i ombudsmanu – kako bi predložili da naziv tog groblja ne nosi ni vjerska ni nacionalna obilježja. - Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista... To je zajedničko groblje čitavog sela – kazao je Smolović. Opštinske vlasti ne znaju ko je tajni „topograf“ i čitav slučaj prijavili su policiji i tužilaštvu. U tužilaštvima – Osnovnom i Višem u Bijelom Polju, međutim, ocijenili su da nema ništa sporno u tome što je neko odlučio da u Vraneškoj dolini, na ovako drastičan način uspostavlja nepostojeće geografske odrednice i atakuje na istorijske činjenice. Zaključili su da nema elemenata krivičnog djela?! Interesantno, iz Osnovnog tužilaštva, kako je prenijela Antena M, policiju su uputili da se obrati komunalnoj inspekciji, kako bi utvrdili da li je table neko postavio samoinicijativno, ili je prethodno podnijet zahtjev?!&nbsp; <h2>Sjećanja se ne mogu ubiti</h2> Bjelopoljski tužioci očito ni ne pomišljaju da je ovaj događaj svojevrsno širenje mržnje – nacionalne i vjesrke, jer nepoznati „topograf“ pokušava da prekraja istorijske činjenice i „ubije“ svaki dokaz postojanja Muslimana/Bošnjaka u tom kraju, ali i jezivog zločina 1924. kada su u krvavom, organizovanom pokolju pobijene muslimanske porodice, a oni koji su preživjeli su prognani. Table sa izmišljenim nazivima sela postavljene su upravo u susret obilježavanju stogodišnjice od užasnog masakra u ovom kraju.&nbsp; Antena M je podsjetila da su Muslimani na popisu iz 1913. godine u Vraneškoj dolini bili jasna većina stanovnika. - Što se tiče pokušaja promjene toponima, sto godina nakon pokolja, razumijem ga u kontekstu „završnice ubijanja sjećanja“. Zanimljiv je fenomen da su nakon promjene toponima Šahovići u Tomaševo, što su uradili komunisti, odajući počast Tomašu Žiźiću, svi ostali toponimi ostali isti. Tako ćete tamo naći Hasanbegovića mahalu, Džamijsko, Muslića livade, Orlov izvor, Amirovu livadu, Drndare i slično – kaže Rastoder.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_08e0f2eb627c765af78d60e14959d0af624f28b5c872bbb0b69ee2de92452d1a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240915170956_08e0f2eb627c765af78d60e14959d0af624f28b5c872bbb0b69ee2de92452d1a" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Prof. dr Šerbo Rastoder"> <figcaption>Prof. dr Šerbo Rastoder(Photo: Monitor)</figcaption> </figure>  Iluzija da se promjenom toponima može izmijeniti sjećanje i „ono što je bilo“, dodaje on, stanuje u mnogim glavama neznavenih.&nbsp; - Toponimi se mehanički nasljeđuju, a svaka promjena ima nužno ideološki i politički kontekst. Imam informaciju i ubijeđen sam da je tačna, da je lokalna vlast u Bijelom Polju odmah reagovala i vratila izvorne toponime. Kažem izvorne, jer se za tako nešto može reći - samo one koji su zapisani – ističe Rastoder. A neko je odlučio da novo ime nađene i mjesnom groblju u Pavinom Polju – i postavio tablu „Srpsko pravoslavno groblje“. - Do sada su groblja bila pravoslavna, katolička, muslimanska... ne sjećam se da na nekom tako nešto piše. Poenta je u tome da se dokaže da među mrtvima nema Crnogoraca. Da paradoks bude veći, na tom groblju je i grob Rama Sejdovića Hasanbegovića, posljednjeg muslimana iz tog kraja koji je želio da ga sahrane samo tamo gdje je rođen. I dok imate jedno vrijeme u kojem su mještani pravoslavavci sa ljubavlju i poštovanjem sahranili Rama osamdesetih godina XX vijeka, dotle danas živimo u vremenu kada se čak i groblja nacionalizuju – upozorava sagovornik Portala ETV.&nbsp; Da li Crkva Srbije stoji iza imenovanja mjesnog groblja u „srpsko pravoslavno“ Rastoder ne zna, ali zna da postoji priča o namjeri da se i toponim Vraneš promijeni u Zlateš. <h2>Izmišljena legenda</h2> Profesor istorije Veselin Konjević potvrđuje da postoji inicijativa da se Vraneš preimenuje u Zlateš, što je, kako kaže, posljedica raspirivanja nacionalističkih strasti, primarno forsiranjem kosovskog mita.&nbsp; - Tako je, u drugoj polovini XX vijeka, izmišljena legenda da se Vraneš, navodno, nekada zvao Zlateš. Ti „zlatešani“ nijesu došli u boj na Kosovo, pa ih je „car“ Lazar prokelo: „Dabogda se ne zvao Zlateš, nego bio vran – crn, kao gavran“! I tako, eto, zbog izdaje i prokletstva, postao je Vraneš. Ne bi ovo bilo ništa strašno – legenda ko legenda - da se crkva, koju su novodoseljenici podigli 1931. godine nedaleko od centra današnjeg Tomaševa, nakon što su joj dograđeni konaci 2011. godine – nije preimenovala u – manastir Zlateš! A onda je krenula priča, da se i čitav kraj treba preimenovati u – Zlateš (Zlateška dolina) – pojašnjava Konjević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_51c6ff0690f38536a51bcbfcf957d1bbb19bf9df96acd6d9cdc9501abd9d495a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240915170956_51c6ff0690f38536a51bcbfcf957d1bbb19bf9df96acd6d9cdc9501abd9d495a" data-rendition-name="original" width="385" height="492" loading="lazy" alt="Mr Veselin Konjević"> <figcaption>Mr Veselin Konjević</figcaption> </figure>  Ističe da su mnogi ozbiljni istoričari, poput dr Žarka Šćepanovića i dr Božidara Šekularca, ali i drugi, davno dokazali da je toponim Vraneš (Vraneška dolina) nastao po znamenitom knezu Heraku Vranešu, po kome je i pleme dobilo naziv – Vraneši. Crkva Srbije, kategoričan je Konjević, nijednim svojim gestom, koliko je njemu poznato, nije doprinijela smirivanju nacionalnih (nacionalističkih) tenzija. - Ne može se biti „istinski“ vjernik, a istovremeno gajiti mržnju prema svemu što ne dolazi iz vašeg nacionalnog i vjerskog korpusa – upozorava on. Postavljanje tabli sa lažnim, nepostojećim toponima, nazivima sela u Vraneškoj dolini i „imenovanje“ mjesnog groblja u „srpsko pravoslavno groblje“, za Konjevića je kulminacija višegodišnjeg, pa i višedecenijskog djelovanja određenih lokalnih ekstremistički nastrojenih pojedinaca, koji žele da zatru svaki trag u Vraneškoj dolini svemu što nije srpsko.&nbsp; - Očigledno je da posebnu odbojnost gaje prema toponimima koji asociraju na boravak muslimana na tom području. Da apsurd bude veći, ti pojedinci jednako takvu odbojnost gaje i prema svemu što se vezuje za državu Cnu Goru - u kojoj su rođeni, odrasli, nikada nijesu mijenjali mjesto stanovanja; u kojoj rade, školuju djecu... A opet, ježe se na svaki pomen te države! Ističem da se radi o grupi pojedinaca, koja iz ideoloških, partijskih i/ili nekih drugih razloga, drži čitav kraj u svojevrsnoj izolaciji, stigmatizujući cjelokupno stanovništvo Vraneške doline, koja se, iako nadaleko čuvena po ljepoti, danas najviše prepoznaje po narativu koji nameću upravo ti i takvi pojedinci – naglašava sagovornik Portala ETV.&nbsp; Uvjeren je da većina stanovništva Vraneške doline ne dijeli mišljenje tih, kako kaže, ekstremista, ali da „ne žele da se na bilo koji način eksponiraju“, čime, upozorava on, prećutno daju podršku ekstremističkoj grupaciji.&nbsp; Podsjeća da su „preminenovana“ sela - Babajići, Čokrlije, Muslići... dobila nazive upravo po muslimanskim bratstvima - Babajićima, Muslićima, Čokrlijama, koja su do prije jednog vijeka živjela u Vraneškoj dolini.&nbsp; - Umjesto na silu raseljenih i nedužno stradalih muslimana, u pogromu koji se desio 9/10. novembra 1924. godine, na njihova imanja su doselila pravoslavna bratstva, dominantno iz Morače i Rovaca. Toponima koji podsjećaju da je na tom području vjekovima živjelo muslimansko stanovništvo, prepuna je Vraneška dolina – od naziva livada, potoka, raznih uzvišenja, pa do naziva brojnih sela, i očigledno su neugodan „svjedok“ nekim Vranešanima, koji bi i na taj način željeli da se oslobode „neugodne prošlosti“, koja im ne da mira savjesti – ocjenjuje Konjević.&nbsp; Za dešavanja u Vraneškoj dolini Konjević, zbog nečinjenja, krivi i opštinske vlasti. - Kao primjer navešću da su dvije kamene ploče (stećci), koje se nalaze na jednoj nekropoli nedaleko od centra Pavinog Polja, i za koje se vezuje predanje o Pavi i Ahmetu, prije nekoliko godina devastirane, a da ni do danas, i pored brojnih prijava, niko od opštinskih, niti državnih institucija nije preduzeo mjere i uklonio nelegalno postavljeni objekat. A obećavali su – svi – naglašava Konjević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091518090_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024091518090_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="Ni lokalne ni državne vlasti ne vode brigu o mjestu gdje se vjeruje da počivaju Pava i Ahmet"> <figcaption>Ni lokalne ni državne vlasti ne vode brigu o mjestu gdje se vjeruje da počivaju Pava i Ahmet</figcaption> </figure>  <h2>Pokolj o kojem se ćuti</h2> U Crnoj Gori o jezivom pokolju i progromu muslimanskog stanovništva u Vraneškoj dolini decenijama se ćutalo i samo se pominjalo kao „ono što je bilo“. U istorijskim čitankama nije bilo ni slova. Sagovornik Portala ETV, prof. dr Šerbo Rastoder, međutim, kategoričan je da su pokušaji revizije istorije uvijek neuspješni. - Što se tiče genocida počinjenog 1924. godine, koji je to po biću i posljedicama, a ne po bilo čijim proizvoljnim kvalifikacija, te njegovog ćutanja i prikrivanja, može se samo konstatovati – „džabe ste krečili“. Jer, „ono što je bilo“ ne može se promijeniti. Mijenja se samo interpretacija „onoga što je bilo“. Umjesto da se stavi tačka na to i krene dalje, negiranjem i pokušajima zataškavanja se samo ostavlja prostor da u narednih 100 godina, oni koji imaju pravo i potrebu na „sjećanje“ iznova, svake godine podsjećaju na taj događaj. To što nije urađeno od prethodnih vlasti u prošlih 100 godina samo pokazuje da nema revizije istorije i da je svaki takav pokušaj prolazan i neuspješan, zato što je svaka laž, bez obzira što izgleda „korisno“ nepostojana – jasan je Rastoder. I Veselin Konjević poručuje da su uzaludni pokušaji „brisanja“ istorijske činjenice da su u Vraneškoj dolini živjeli Muslumani. - Prvi Muslimani na tom prostoru javljaju se još u XV vijeku, u tadašnjoj nahiji Ljuboviđi, u prvim osmanskim popisima tih krajeva. Jedan od sinova znamenitog kneza u nahiji Ljuboviđi Heraka Vraneša, primio je islam i postao Ibrahim (paša). Sin tog Ibrahim-paše bio je Skender-beg Vranešević, koji je bio upravitelj Heregovačkog sandžaka od 1515. do 1517. godine. Dakle, Muslimani u Vraneškoj dolini su (bili) autohtoni; imali su mnogo dužu tradiciju življenja od mnogih pravoslavnih bratstava koja danas žive na tom prostoru. Oni su (bili) svoji na svome! Jedan (manji) dio Muslimana u Vranešku dolinu doselio je u drugoj polovini i krajem XIX vijeka, nakon crnogorskog zauzimanja Nikšića i Kolašina. Starosjedioci u Vranešu, koji, inače, nijesu organizovano učestvovali u vraneškom pokolju 1924. godine, vjekovima su u miru živjeli sa svojim komšijama Muslimanima – naglašava Konjević. A poslije pokolja u Vraneškoj dolini 1924. i progroma Muslimana iz toga kraja Ramo Hasanbegović Sejdović, ipak se vratio i do smrti je živio u selu Mahala, pored Pavinog Polja, gdje je i sahranjen. Zarobljeni avetima prošlosti, kosovskim mitom koji propagira Crkva Srbije, revizionizmom istorijskih činjenica... neki su sada odlučili da to mjesno groblje imenuju srpskim i pravoslavnim i poruče da nesrbi ni mrtvi nijesu dobrodošli u Vranešku dolinu.

Promjena toponima, sto godina nakon pokolja, „završnica ubijanja sjećanja“

Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović saopštio je Portalu ETV da tabla sa natpisom „Srpsko pravoslavno groblje“ u Pavinom Polju i dalje nije uklonjena. Zbog toga su pisali mjesnoj zajednici i grobljanskom odboru, a obratiće se i crkvenoj opštini i Ombudsmanu – kako bi predložili da naziv tog groblja u sebi ne nosi ni vjerska ni nacionalna obilježja.
- Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela – ukazao je Smolović.
<h2>Nije poznato ko je odgovoran</h2>
On je precizirao da ne znaju ko je tačno u grobljanskom odboru, te da samim tim nije poznato ko je postavio sporne znakove.
- Poslaćemo zamolnicu u kojoj naglašavamo da u jednom građanskom društvu kakvom težimo, i zbog međunacionalnih i tradicionalnih odnosa, groblje ne bi trebalo da nosi nacionalni ili vjerski predznak. Trebalo bi da nosi naziv „seosko groblje Pavino Polje“ poput groblja u Podgorici – gradsko groblje „Čepurci“ ili u Bijelom Polju gradsko groblje „Nikoljac“ – istakao je Smolović u izjavi za Portal ETV.
<h2>Uklonjene sporne saobraćajne table</h2>
Saopštio nam je da je Opština uklonila saobraćajne table sa natpisima nepostojećih mjesta – pošto je to u njihovoj nadležnosti.
- Prijavili smo MUP-u i Tužilaštvu i te table tj. saobraćajne znake smo zamijenili mi. Međutim, seosko groblje nije u našoj nadležnosti. Njima upravljaju grobljanski odbori. Nad tim nemamo nadležnost jer se ne radi o opštinskoj imovini - pojasnio je Smolović.
U slučaju da njihova zamolnica ostane bez odgovora ponovo će, naglašava predsjednik bjelopoljske opštine, pisati Ombudsmanu.
- Konsultujemo pravni tim. U tom slučaju ćemo ponovo ići ka Ombudsmanu jer su onda ugrožena ljudska prava Crnogoraca, komunista, muslimana, ateista... – poručio je Smolović.
On je dodao da ne želi da vjeruje da neko na ovaj način pokušava da provocira.

Anja Ivanović

Tabla sa natpisom „Srpsko pravoslavno groblje“ još nije uklonjena, Opština će se žaliti Ombudsmanu ukoliko njihov zahtjev ostane bez odgovora

Postavljanje transparent ploče sa natpisom Srpsko pravoslavno groblje na ulazu u groblje u Pavinom Polju predstavlja nemoralan i necivilizovan čin i raspirivanje nacionalne mržnje - poručio je za Antenu M generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Dragan Mitov Đurović.
Istakao je da posljednjih godina u Crnoj Gori ništa ne čudi jer je, kako je ocijenio, Crna Gora postala zemlja čuda.
- Vezano za postavljanje natpisa na groblju u Pavinom Polju, valja se prisjetiti da je prije 43 godine na popisu u tom mjestu bilo 455 stanovnika od kojih se 55 izjasnilo kao Srbi, a 370 kao Crnogorci. Pa se postavlja pitanje odakle za samo tako kratko vrijeme, za četiri decenije, da sve odjednom postane srpsko. Poznata je istorija da su tamo i Crnogorci i Srbi i muslimani i to je jedan nemoralan i necivilizovan način rada - kazao je Đurović.
<h2>Vjerski fanatizam</h2>
To je, kako smatra Đurović, rezultat vjerskog fanatizma koji je zahvatio region i Balkan, a sada u velikom valu i talasu naročito zadnje dvije-tri decenije hara i Crnom Gorom.
Odgovorni u ovoj zemlji, kaže Đurović, ukoliko ih ima, moraju se ponašati odgovorno i zaštititi autoritet i osjećanja građana.
- Još jedan važan podatak. U dalekoj Pensilvaniji postoje groblja kao i u drugim američkim zemljama i na njima piše crnogorsko-srpsko ako je sahranjeno više Crnogoraca ili srpsko-crnogorsko ako je sahranjeno više Srba. To je bilo vrijeme 1910. godine kada su naši tamo radili. Znači, u civilizovanoj i demokratskoj Americi zna se da su jedni Srbi, drugi su Crnogorci i obrnuto - rekao je Đurović.
Svakome ko iole poznaje i pravo i državu i Ustav - to je, kako je ocijenio, prevashodno necivilizovan i nemoralan postupak i raspirivanje nacionalne mrznje.
- Jer proglašavati groblje za jedno nacionalno groblje to mogu samo ljudi koji ne misle dobro ni svojoj porodici, ni svom kraju, ni Crnoj Gori - zaključio je Đurović.

Proglašavati groblje za nacionalno mogu samo ljudi koji ne misle dobro svom kraju i Crnoj Gori

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica kazao je da ima pomaka u potrazi za odbjeglim Milošem Medenicom, ali da ne može da govori o detaljima.
Medenica je 28. januara pred Višim sudom u Podgorici osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 10 godina i dva mjeseca zbog stvaranja kriminalne organizacije. Nakon presude, Medenica nije pronađen na kućnoj adresi i od tada policija traga za njim. U međuvremenu raspisana je i crvena potjernica.
Koprivica je u emisiji "Iznova" na TV Nova M kazao da je bjekstvo Medenice otvorilo šire pitanje funkcionisanja sistema i sistemskih nedostataka. Međutim, poručuje da ne bi upirao prstom ni u koga.
On je napomenuo i da prvostepena presuda Medenicama nije donijeta u propisnom roku.
- Kao pravnik ne shvatam zašto se neke presude ne donose ranije. Presuda nije donijeta u propisnom roku i to je otvorilo pitanje što je moglo da se uradi. Moramo da razmotrimo sistemske nedostatke, nadležni moraju da urade sve da nađu bjegunca - poručio je Koprivica.
Nedavno je podgoričko Osnovno državno tužilaštvo (ODT) formiralo dva predmeta povodom bjekstva Medenice.
<h2>Logistika</h2>
Prema saznanjima Portala ETV, jedan predmet se tiče okolnosti i detalja bjekstva Medenice, logistike koja mu je pružena itd, a drugi snimaka koji se pojavljuju na društvenim mrežama a na kojima je navodno on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fodt-formiralo-dva-predmeta-u-slucaju-milosa-medenice-bavice-se-okolnostima-bjekstva-i-snimcima-na-drustvenim-mrezama&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović ranije je saopštio da je policija utvrdila gdje je Medenica boravio u noći kada je napustio svoj stan i ko mu je dao logistiku, ali detalje nije otkrio.
On je, gostujući u emisiji „Načisto“ na Televiziji Vijesti, rekao da je pregledom video nadzora utvrđeno da je 27. januara, odnosno dan prije izricanja presude, poslije 18 sati u njegov stan došla njegova majka Vesna Medenica, te da je on izašao oko 23 sata.
- U večernjim satima, u 23:03, lice se udaljilo iz stana na određenu lokaciju, za koju su službenici utvrdili gdje je boravio i ko mu je pružio logistiku i upoznali državnog tužioca koji daje naloge i dobija naredbe suda za preduzimanje mjera i radnji. Radi zaštite potrage, kako se ne bi uticalo na određena lica i mjere koje će, nadam se, dati rezultate, moram da dodam da je pregledano preko 100 objekata u Crnoj Gori - rekao je Šćepanović ranije.
<h2>Presuda</h2>
Prvostepenom odlukom Višeg suda, koju je izrekla sutkinja Vesna Kovačević, osim Miloša Medenice, osuđena je na 10 godina zatvora i njegova majka - bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.
Medenica je proglašena krivom za četiri krivična djela protivzakonitog uticaja, dok je njenom sinu, zbog opasnosti od bjekstva, određen pritvor do pravosnažnosti presude, uz novčane kazne od po 50.000 eura.
Sud je Vesnu Medenicu oslobodio optužbe za stvaranje kriminalne organizacije, ali je oglasio krivom u dva odvojena predmeta protivzakonitog uticaja, koji su se odnosili na primanje mita i uticanje na sudske odluke.
Njen sin Miloš Medenica oslobođen je optužbi za nedozvoljeno držanje oružja i omogućavanje uživanja opojnih droga za više lica.
Milošu Medenici je određen pritvor, a Vesni Medenici zabrana napuštanja Kolašina i oduzet joj pasoš.

Koprivica tvrdi da ima pomaka u potrazi za Medenicom, ali ne otkriva detalje: Uraditi sve da se pronađe bjegunac

Sukob u Opštinskom odboru Nove srpske demokratije u Pljevljima ne jenjava, iako je juče izgledalo, nakon što je prvi čovjek ove stranke u gradu Milan Lekić, otključao stranačke prostorije za pobunjenike i sastao se sa njima, a i on i vođa pobunjeničke grupe Blažo Kotlaja, potom medijima dali pomirljive izjave. Dio članova Opštinskog odbora i dio članstva danas se oglasio saopštenjem s porukom - nećemo dozvoliti da nas Milan Lekić ponovo zavede i gurne u propast. - Nakon najnovijeg oglašavanja grupe odbornika i predsjednika Opštinskog odbora Nove srpske demokratije Milana Lekića, očigledno je da je ta grupa uzurpirala Opštinski odbor naše stranke – poručili su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080148_abdf1b19b742de9b7ca107f0a7d1dc33360a99aa87f7db79f03809464ba0ec8f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107080148_abdf1b19b742de9b7ca107f0a7d1dc33360a99aa87f7db79f03809464ba0ec8f" data-rendition-name="original" width="768" height="575" loading="lazy" alt="SUKOB KOJI TRAJE: Milan Lekić i Dario Vraneš kratko bili „u ljubavi“ "><figcaption>Sukob Vraneša i Lekića doveo do raskola u stranci(Photo: Rudnik uglja)</figcaption></figure>  Lekić i „već poznata četiri odbornika“, poručili su oni, iznijeli su u svom saopštenju niz neistina. - Prije svega, neistinita je tvrdnja da je na sastanku bilo osam odbornika. Pored toga, prisutni odbornici su dovedeni u zabludu tvrdnjama da su odbornici koalicionih partnera protiv usvajanja budžeta. Lekić i pomenuti odbornici pokušavaju da prebace krivicu za neusvajanje budžeta za 2026. godinu na odbornike koalicionih partnera, dok istovremeno tvrde da neće sarađivati sa DPS-om, a u praksi rade upravo ono što radi DPS – saopštili su oni. Ističu da „članstvo NSD neće dozvoliti da ih Milan Lekić ponovo zavede i gurne u propast, kao što je to učinio 2006. i 2014. godine“. - Ako smo mu tada vjerovali, danas mu više ne vjerujemo. Za neusvajanje budžeta isključivo su odgovorni Lekić i četiri odbornika koji sa njim pripremaju novi raskol i novu golgotu za Srbe u Pljevljima – zaključili su oni u saopštenju koje su potpisali kao članovi Opštinskog odbora i članovi Nove srpske demokratije Pljevlja. Portal ETV tražio je komentar od Lekića, Kotlaje, kao i odbornika NSD Ane Jović i Boža Jelovca, ali nam nijesu odgovorili. Jedino je Kotlaja kazao da, za sada, ne bi da komentariše aktuelnu situaciju u pljevaljskom odboru NSD i da se nada da će se situacija smiriti. Pitali smo i predsjednika Opštine Daria Vraneša zbog kojeg je i došlo do raskola u stranci, jer su on i Lekić skoro dvije godine u sukobu od kada Lekić, koji je do tada bio najuticajniji čovjek ove partije u Pljevljima, pokušava da ga smijeni. Ni Vraneš nije odgovorio. On je sinoć na svom Instagram profilu objavio da će budžet opštine biti usvojen „bez DPS-a i onih koji nijesu DPS a podržavaju DPS“. - Pokušaj političke trgovine opet je propao!!! Razvoj opštine niko ne može zaustaviti – poručio je on. Lekić je juče nakon sastanka sa Kotlajom i dijelom pobunjenika saopštio da će pozvati predsjednika partije Andriju Mandića da dođe u Pljevlja i uključi se u rješavanje problema. Kotlaja, član Glavnog odbora NSD, rekao je novinarima nakon sastanka, da okupljanja ispred stranačkih prostorija nijesu „nikakav protest“ već razgovori članstva i rukovodstva stranke kako bi se usvojio budžet. Rekao je i da su za očuvanje vladajuće koalicije na lokalnom nivou i da nikom nije interes eventualno uvođenje prinudne uprave. Na društvenoj mreži Fejsbuk juče se pojavio i snimak zabilježen ispred prostorija NSD, a na kojem se vidi parkirano policijsko vozilo nekoliko desetina metara od kancelarija ove partije. Ko je tražio policijsku zaštitu, Lekić ili Kotlaja i njegove pristalice, ili je policijska procjena bila da može doći do incidenta nije saopšteno.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223190216_b51f85576c6c61ad21f6a8e5587ed28d5ae8da4e56795a600ce7bc857293d928.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260223190216_b51f85576c6c61ad21f6a8e5587ed28d5ae8da4e56795a600ce7bc857293d928" data-rendition-name="original" width="1920" height="864" loading="lazy" alt="pljevlja"><figcaption>Za pobunjenike u poneđeljak stranačke prostorije bile zaključane</figcaption></figure>  Saopštenjem su se juče oglasili i odbornici NSD s porukom da nikada neće sarađivati sa DPS-om, navodeći da se je sastanku u stranačkim prostorijama prisustvovalo osam odbornika, što je u današnjem saopštenju koje su potpisali članovi Opštinskog odbora i članovi Nove srpske demokratije Pljevlja, kategorično demantovano. - Vjerujući u dobre namjere naše braće dužni smo da im ukažemo da, ako izostavimo naše koalicione partnere iz dogovora, taj put nesumnjivo vodi u zagrljaj DPS-a i bivšeg režima, a to vjerujemo da niko od nas ne želi – saopštila je juče grupa odbornika, očito se obraćajući pobunjenicima. Naaši izvori su sinoć kazali da pouzdano znaju da tom sastanku nijesu prisustvovali odbornici Božidar Jelovac i Draško Pivljanin koji su, kako tvrde, čvrsto uz Vraneša. Član GO NSD Blažo Kotlaja u poneđeljak je sa grupom pristalica organizovao protest ispred stranačkih prostorija koje su bile zaključane. Pobunili su se zbog toga što dio odbornika ove partije odbija da podrži opštinski budžet. On je u poneđeljak poručivao kako će tražiti kažnjavanje odbornika, te da je stranka „talac jednog čovjeka“. Nakon što im je Lekić juče otključao stranačke prostorije i sastao se sa njima, Kotlaja je bio mnogo umjereniji u izjavama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223190216_35d5134850cab53d33afe6c2a9114b049fbdab13b7f02d06c330e44652a4f3e5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260223190216_35d5134850cab53d33afe6c2a9114b049fbdab13b7f02d06c330e44652a4f3e5" data-rendition-name="original" width="1920" height="864" loading="lazy" alt="kotlaja"><figcaption>Blažo Kotlaja</figcaption></figure>  Izvori Portala ETV iz Pljevalja i sinoć su kazali da iako je juče izgledalo da je Andrija Mandić uspio da sanira problem i umiri pobunjenike, da su male šanse da spriječi „cijepanje“ svoje stranke u ovom gradu, pogotovo u svjetlu činjenice da je Vraneš uspostavio snažne veze sa Crkvom Srbije čije svještenstvo ima značajan uticaj na društveno-politička dešavanja u Pljevljima. Na društevnim mrežama u poneđeljak je na stranici „Pljevlja odbranila svet“, uz fotografije četiri odbornika NSD – Slobodana Radovića, Marka Potparića, Boriše Kankaraša i Vuja Grbovića objavljeno da oni „trguju sa PES-om i neće da glasaju za budžet“. Za smjenu Vraneša potreban je glas najmanje 18 odbornika. Pljevlja su na privremenom finansiranju jer nije usvojen budžet za 2026, a više pokušaja da se održi sjednica Skupštine opštine je propalo, jer nema kvoruma. Osim dijela odbornika NSD, Vranešovu smjenu žele i Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića i Demokrate potpredsjednika Vlade Alekse Bečića. Bez glasova opozicije u lokalnom parlamentu smjena Vraneša je nemoguća. Iz Demokratske partije socijalista ranije su pozvali stranke na vlasti da podrže njihovu inicijativu za razrješenje Vraneša

Dio članstva poručuje: Nećemo dozvoliti da nas Milan Lekić ponovo zavede i gurne u propast

Stanovnici Botuna noćas su, bez prisustva javnosti, održali sastanak i dogovorili da ponovo pokrenute proteste protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu nastave, prenosi Dan.
Na nove proteste odlučili su se zbog, kako tvrde, pronalaska anoda u iskopima postrojenja. Tvrde da je riječ o opasnom otpadu. 
Milan Ćetković, stanovnik Botuna, kaže da će se tokom sjutrašnjeg dana sastati sa Mihailom Asanovićem, predsjednikom Opštine Zeta, od kojeg će tražiti odluku Skupštine opštine Zeta, donijetoj nakon referenduma, kojom se ne dozvoljava izgradnja postrojenja dok se ne završi razgraničenje sa Podgoricom.
– Sa tim papirom ćemo u subotu doći na gradilište i na osnovu njega tražiti da se radovi zaustave – rekao je Milan Ćetković. 
Ćetković kaže da će ući na gradilište, ne silom već sa dokumentom. 
– Tražićemo da sa nama bude i rukovodstvo Zete i opštinska Komunalna policija. Naš je cilj da vidimo zašto se ne poštuje odluka lokalnog parlamenta – naveo je Ćetković. 
Mihailo Ćetković, stanovnika Botuna, kaže da su dogovorili da i sjutra ujutro budu kod kapije postrojenja od 6 do 8 sati.
– Kontaktiraćemo rukovodstvo Opštine Zeta i tražiti papir o granicama između Zete i Podgorice. Tražimo da znamo tačno dokle je naša teritorija. Ukoliko rade na našoj teritoriji zahtijevaćemo da odmah obustave radove. Ukoliko se pokaže to tačnim pozvaćemo čitavu Zetu na proteste, nikoga nećemo napadati, što se kaže - sješćemo na livadu. Ponavljamo da ne odustajemo od naših zahtjeva da se postrojenje u Zeti ne gradi – rekao je Ćetković.

Botunjani: U subotu sa odlukom SO Zeta ulazimo na gradilište kolektora i tražimo zabranu radova

Političke poteškoće su jedino što može zakočiti do sada uspješan evropski put zemlje poručio je u emisiji „Kontakt“ na<a href="https://rtnk.me/politika/sarec-za-rtnk-u-ovom-mandatu-ek-crna-gora-mora-uci-u-eu-politicka-volja-unutar-drzave-velika/"> Radio Televiziji Nikšić </a>stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec. Kako je kazao, očekuje dinamičan rad Parlamenta kada je riječ o usvajanju zakona iz evropske agende.
- Mislim da su Vlada Crne Gore i ministri koji se bave tehničkim procesom postavili prilično ambiciozan plan da se do kraja 2026. godine zatvore sva pregovaračka poglavlja. Ne mislim da je to neostvariv plan, ako bih tako mislio, sve bi bilo uzad, ali uslov za to je politika, koja je bar koliko-toliko stabilna - istakao je Šarec.
On je upozorio da je pred Crnom Gorom tek puno posla.
- Ja sam u brojnim razgovorima sa predstavnicima crnogorske Vlade osjetio veliku svjesnost. Moglo bi bolje, ali sa ovakvom većinom i višepartijskom Vladom, to je umjetnost da se uopšte preživi, a napravljeno je ipak mnogo toga. Moram da pohvalim i opoziciju što se tiče pregovaračkog procesa. Opozicija u Skupštini Crne Gore nije glasala protiv zakona koji su neophodni za usklađivanje sa legislativom Evropske unije, i to je najbitnije - dodao je Šarec.
Istiće da će i u budućnosti biti izazova, naročito kada počne faza ratifikovanja pristupnog ugovora u zemljama članicama Evropske unije.
- Nije neka tajna da nijesu svi zainteresovani za proširenje ali to nema veze sa Crnom Gorom. Ta druga faza biće jos osjetljivija i teža. Mi treba što prije da uđemo u tu fazu, da završimo prvo pregovore. To je kao skijanje, kao slalom, dok nismo došli do cilja, treba biti oprezan - objašnjava stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru.
No, kaže i da će biti izazovno ubijediti da je Crna Gora na dobrom putu, strože države članice, poput Francuske.
- Moj stav je uvijek bio, jeste, i biće- prvo Crna Gora, pa možda i Albanija u ovom mandatu Evropske komisije, i to je to. Jer mi moramo da dostavljamo rješenja, a ne samo da obećavamo. A onda razgovorati reformisanju Evropske unije. Jer mislim da zemlje koje su napravile mnogo, poput Crne Gore, one zaslužuju to, a ako mi u ovom mandatu to ne ispunimo, ko smo onda mi, ko će nas poštovati, ko će nam vjerovati - istakao je Šarec.

Tag: pavino-polje