Posljednju sjednicu Skupštine opštine Žabljak obilježili su brojni propusti aktuelne vlasti, koja je ušla u fazu očigledne nestabilnosti. Na samom početku sjednice sa dnevnog reda je, od strane predsjednika Opštine, povučena Odluka o lokaciji lokalnog objekta od opšteg interesa – gradskog trga, sa pristupnim saobraćajnicama, podzemnom garažom i pratećim objektima uz obrazloženje da je Odbor za statut i propise nedvosmisleno utvrdio da je ista u suprotnosti sa važećim pozitivno pravnim propisima, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS) Žabljak. 
Porazno je, kako navode, to što lokalni vlastodršci Odluku koja nije upodobljena sa važećom pravnom regulativom već nekoliko puta pokušavaju da uvrste u dnevni red Skupštine, uz asistenciju i prisustvo “eksperata” iz resornih ministarstava na okruglim stolovima, čiji zadatak je da ubjeđuju pismene lokalne pravnike i odbornike da treba da se uzdaju u njihovo, a ne u vlastito znanje.
- Očito je da predsjednik Opštine kao predlagač zbog povrijeđene sujete nije prihvatio mišljenja zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Opštine i glavnog administratora, već se bavi mišljenjem službenika iz ministarstva koji su laički pristupili ovom pitanju - istakli su iz žabljačkog DPS-a. 
Prema njihovim riječima, posebno zabrinjava čijenica da je rukovodeća struktura vlasti uspjela dovesti Opštinu Žabljak na posljednje mjesto po osnovu otvorenosti i transparentnosti u Crnoj Gori, pa se, dodaju, opravdano postavlja pitanje šta se to i zbog čega krije od građana Žabljaka i od ukupne javnosti. 
- Pitamo da tu, možda, nema i sumnjivih radnji i datih obećanja u vezi sa predstojećim investicijama najavljenim od strane izvršne vlasti!? Pitamo da tu, možda, nema i zapošljavanja i isplata na ivici zakona!? Pitamo i krije li se, možda, iza tzv. opšteg nečiji lični interes!? U prethodnom periodu, a posebno u protekloj godini dana na Žabljaku je cvjetala nelegalna gradnja uz prećutnu saglasnost i resornog ministarstva i lokalne uprave - pojasnili su iz DPS-a Žabljak. 
Takođe, kako tvrde, i poslije satelitskog snimanja nastavljeno je sa nelegalnom gradnjom i nelegalnim priključcima na vodovodnu mrežu, pa izražavamo sumnju da će i objekti sagrađeni poslije satelitskog snimanja pod izgovorom neuspjelog snimanja, biti legalizovani.
- Odlukom o izmjenama i dopunama odluke o Budžetu Opštine Žabljak kapitalni budžet je smanjen za 764.500,00 eura, sa tedencijom daljeg pada, pa samim tim, umjesto razvojnog budžeta imamo isključivo potrošački budžet, a stavka koja posebno “bode oči” je – izdaci po osnovu isplate ugovora o djelu koja je uvećana za 48.200,00 eura ili za 56% u odnosu na usvojeni budžet - naglasili su iz žabljačkoga DPS-a. 
Dalje, prema njihovim navodima, obećanje za otvaranje sale za fizioterapiju kao i cjelokupno rješavanje pitanja zdravstvene zaštite u našem gradu, čeka neko novo vrijeme.
- Zaključno, sve ovo, kao i brojna druga otvorena pitanja, doprinose da građani Žabljaka u sve većem broju shvataju da o njihovoj sudbini danas odlučuje neozbiljna, neodgovorna, neznavena i nadasve bahata vlast - zaključili su iz Opštinskog odbora DPS Žabljak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DPS Žabljak: Opština najmanje transparentna, cvjeta partijsko zapošljavanje i nelegalna gradnja

RTV Mrak postavlja nove standarde - prokomentarisala je odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović osvrnuvši se na raspisivanje konkursa za nova radna mjesta u RTV Podgorica.&nbsp;
Ona cijeni da je &nbsp;riječ o partijskom zapošljavanju.&nbsp;
- Pored 107 već postojećih zaposlenih, raspisan je oglas za 17 novih radnih mjesta za članove familija i aktivista vlasti. Nakon što se i ovaj konkurs realizuje možemo sa sigurnošću reći da će RTV Mrak imati više zaposlenih nego što ima gledalaca - napisala je ona u objavi na mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKAranitovic%2Fstatus%2F1979918326831763512&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Aranitović: RTV Mrak postavlja nove standarde, raspisan oglas za članove familija i aktivista vlasti

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović upozorio je da najnovije poruke Međunarodnog monetarnog fonda potvrđuju ranija upozorenja opozicije da ekonomska politika 44. Vlade Crne Gore vodi zemlju ka stagnaciji i gubitku fiskalne stabilnosti.
- Umjesto obećanog razvoja i stabilnosti, suočavamo se sa alarmantnim posljedicama neodrživog modela ekonomske politike - rekao je Milović i dodao da su ključni problemi već vidljivi: rast inflacije i životnih troškova, pregrijanost ekonomije bez realnog osnova u produktivnosti, pad privrednog rasta i razvojnih potencijala, povećanje zaduženosti građana i privrede, rast broja blokiranih preduzeća i nelikvidnosti, katastrofalan trgovinski deficit, rast poreza – posebno u turizmu, pad stranih direktnih investicija i odlazak investitora.
Milović je na mreži Iks ocijenio da se Crna Gora suočava i sa urušavanjem institucija i partijskim zapošljavanjima, padom produktivnosti u svim sektorima i smanjenjem turističkog prometa, što dodatno ugrožava ključnu privrednu granu.
- Pokrenuta je spirala sloma javnih finansija i potpunog uništenja crnogorske ekonomije. Lažni, fiktivni rast životnog standarda bio je zasnovan isključivo na potrošnji, dok je realnost rast cijena svih proizvoda i usluga - poručio je Milović, ističući da su hitno potrebne strukturne reforme i odgovorna ekonomska politika kako bi se izbjegle godine stagnacije i gubitka ekonomske stabilnosti.

Milović: MMF potvrdio naša upozorenja, bez reformi slijede godine stagnacije

Namirenje i podmirenje partijskih i porodičnih kadrova aktuelne vladajuće većine u Kolašinu se nastavlja i kroz osnivanje preduzeća za upravljanje parkiralištima na teritoriji Opštine Kolašin - poručili su u klubu odbornika Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokrata (SD) i Građani Kolašin.
Osnivanje Parking servisa ne prati, decidni su oni, bilo kakva ekonomska analiza u smislu isplativosti i održivosti takvog rješenja.
- A otvorenim se ostavlja i pitanje da li je Parking servis bilo moguće osnovati kao organizacionu jedinicu komunalnog preduzeća. Jasno je da bi se na taj način izbjegli dodatni troškovi zapošljavanja direktora, sekretarice, administracije, računovodstva i evidentno da bi postojeća administrativna infrastruktura Komunalnog preduzeća služila kao podrška Parking servisu - naveli su u klubu odbornika.
Zbog visokih troškova osnivanja i stavljanja u rad jednog takvog preduzeća Elaboratom parking mjesta je, kažu, predviđeno ocrtavanje i naplaćivanje skoro 300 parking mjesta koja su sve do jednog označena crvenom zonom, kao najskupljom za plaćanje.
- Elaboratom nije predviđena mogućnost uvođenja zelene i žute zone kao jeftinijih alternativa koje bi građanima koji žive u centru grada omogućile jeftinije parkiranje. Na ovaj način se, uz najavljeno osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati sportskom zonom, stihijski povećavaju opštinski rashodi, a vlast se prema budžetu građana odnosi rasipnički - istakli su oni.
Kad budžet doseže oko 11 miliona korisnije bi, cijene oni, bilo sredstva usmjeriti na infrastrukturne projekte koji će mijenjati Kolašin nabolje.&nbsp;
- Dodatni problem predstavlja pad prihoda od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta (tzv. komunalija) na šta smo kao opozicija upozoravali kada je donošena nova Odluka o naknadi za komunalno opremanje prije dvije godine, kojom je ta naknada višestruko povećana. Danas za posljedicu imamo sve manje investitora koji pokazuju interesovanje za gradnju u Kolašinu, što ujedno znači i manje potencijalnih sredstava za finansiranje glomazne lokalne administracije - naveli su oni.
Situacija u Kolašinu je, ističu oni, najbolji pokazatelj činjenice da ova vlast na lokalnom nivou, po uzoru na državnu vlast, sisteme razara nikad izraženijim partijskim, a nadasve porodičnim zapošljavanjem.
- Koje će prestati onda kad budu poraženi na prvim predstojećim lokalnim izborima - zaključili su u saopštenju.

DPS-SD-Građani Kolašin: Lokalna vlast osniva Parking servis da bi nastavila partijsko i porodično zapošljavanje

Da su priče PES-a o meritokratiji, profesionalizaciji uprave itd. samo predizborna prazna trućanja, pokazuje i primjer predsjednice Skupštine opštine Nikšić, koja je samo u dva mjeseca od stupanja na funkciju angažovala po različitim ugovorima više osoba, kazali su u Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikšić. U toj stranci tvrde da su angažovane partijski podobne osobe. - Jer došao je red na PES da pozapošljava svoje uhljebe u ionako pretrpanu lokalnu administraciju - navedeno je u saopštenju nikšićkog DPS-a. Među novoangažovanim je, kako kažu, i direktor Osnovne škole "Ratko Žarić", u kojoj predsjednica Skupštine Milica Lalatović Žižić ima zasnovan radni odnos.&nbsp; Zato pitaju ministarku prosvjete Anđelu Jakšić-Stojanović zna li za slučaj da joj direktor škole savjetuje predsjednicu Skupštine opštine u slobodno vrijeme, iako se, kako ističu, zna i za neregularnosti pri izboru istog za direktora škole. - Pitamo PES, da nijeste malo pretjerali, pa sad – osim direktorskih treba vam još po jedna zarada, a uz sve to se drže i privatne školice sporta. Da li je gospođu Lalatović Žižić bar malo sramota da angažuje svog direktora i &nbsp;besomučno zapošljava kadrove svoje partije? Šta bi sa meritokratijom profesionalizacijom, jednakim šansama? Mora da je predsjednicu Skupštine opštine Nikšić opio miris lipa koje je sadila usred požarne sezone, ili biće da je opio miris i ukus vlasti - zaključuju u nikšićkom DPS-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815150840_cc282bf34955e7560ab0052bc688352100ee921a16817e1a8f1f86467e6b0e80.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815150840_cc282bf34955e7560ab0052bc688352100ee921a16817e1a8f1f86467e6b0e80" data-rendition-name="original" width="1156" height="1645" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  &nbsp;

DPS Nikšić: Lalatović Žižić angažovala više partijskih podobnih osoba, među njima direktor škole u kojoj radi

Povjerenje građana i građanki u premijera Milojka Spajića je u padu, uz izraženo razočaranje zbog neispunjenih obećanja i partijskog uticaja na zapošljavanje. To je pokazao dio nalaza posljednjeg CG Pulsa - zajedničke inicijative Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Instituta Damar.
- U poređenju sa prethodnim premijerima - Zdravkom Krivokapićem i Dritanom Abazovićem, Spajićev rejting se kreće u sličnim okvirima, ali percepcija nefunkcionalnosti i političke trgovine dodatno slabi povjerenje u njegovu Vladu. Umjesto raskida s lošim praksama, građani sve više prepoznaju nastavak partijskog zapošljavanja i neorganizovanost, što doprinosi ukupnom padu optimizma - saopštio je saradnik na programima u CGO Nikola Mirković.
Trendovi, kaže on, opominju na pad povjerenja premijeru Spajiću.&nbsp;
- <a href="https://cgo-cce.org/2024/07/31/gradani-ne-podrzavaju-odnos-spajica-prema-skupstini-a-vidljiva-je-i-kriza-institucija-sistema/" target="_blank">Nalazi iz CG Pulsa, od jula 2024. godine</a>, ukazuju da mu je godinu nakon parlamentarnih izbora u potpunosti vjerovalo 15 odsto građana i građanki, djelimično 33 odsto, dok je nepovjerenje iskazalo 37 odsto, a 15 odsto se nije odredilo. Nepunih dvije godine nakon parlamentarnih izbora, podaci su značajno nepovoljniji po Spajića - u potpunosti mu vjeruje osam odsto, djelimično 28.1, djemičnu mu ne vjeruje 11.7, a uopšte mu ne vjeruje 25.8, dok 26.4 odsto ne može da se odredi - naveo je Mirković.
<h2>POREĐENJE</h2>
Poređenja radi, po podacima iz CG Pulsa iz oktobra 2022. godine 46.9 odsto građana i građanki nije vjerovalo tadašnjem premijeru Vlade u tehničkom mandatu Dritanu Abazoviću, dok je imao potpuno povjerenje 5.5 i djelimično povjerenje 33.3 odsto građanstva.
- Takođe, Zdravku Krivokapiću je kao premijeru, nakon godinu dana rada, po nalazima CG Pulsa iz novembra 2021. godine, u potpunosti vjerovalo 9.4 odsto, djelimično 31.1, dok mu nije vjerovalo 43.9 odsto. Znači, neki vid povjerenja Abazoviću u tehničkoj Vladi iskazivalo je 38.8 odsto, Krivokapiću nekoliko mjeseci pred pad njegove Vlade 40.5, dok je taj slučaj sa Spajićem danas 36.1 odsto - naveo je Mirković.
<h2>NEPOTIZAM, LIČNA PROMOCIJA...</h2>
Nalazi CG Pulsa iz marta 2025. godine ukazuju i da je ocjena rada Vlade Milojka Spajića u padu - &nbsp;od 2.71 u prvih 100 dana rada Vlade pala je na 2.51.&nbsp;
- Komparativno, to je iznad ocjene rada Vlade Zdravka Krivokapića (2.28) i Vlade Dritana Abazovića (2.23), iako nijedna od tih Vlada nije dostizala ni trojku na skali od jedan do pet. Posljednji CG Puls donosi podatke da je rad Vlade Milojka Spajića iznad očekivanja za 5.5 odsto građana i građanki, a u skladu sa očekivanjima za 37.3, uz napomenu da nije postavljano pitanje o prirodi tih očekivanja. S druge strane, da njegova Vlada radi ispod svih očekivanja cijeni 40.3 odsto građanstva, a 17 ne može da se odredi. Uporedno gledajući, oko 50 odsto građana i građanki cijenilo je da 42. Vlada koju je vodio Krivokapić i 43. Vlada koju je vodio Abazović rade ispod svih očekivanja - navodi Mirković.&nbsp;
Nalazi CG pulsa pokazuju i preovlađujuću percepciju da se zapošljavanje u Vladi Milojka Spajića odvija na osnovu partijskih i nepotističkih veza (65.3) - a ne individualnih zasluga (34.7), da su ministri predani ličnoj promociji (60.7 odsto) naspram obaveza posla koji su zadužili (39.3 odsto), kao i da Vladu karakteriše neorganizovanost i nefunkcionalnost u radu (59.2 odsto) u odnosu na obećanja o dobroj i efikasnoj organizaciji rada (40.8 odsto).
- Dodatno, više se prepoznaje okrenutost partijskim interesima (56.5 odsto) nego javnom interesu (43.5 odsto). Podijeljena su mišljenja o uticaju Aleksandra Vučića, uz pretežniji stav da je Vlada posvećena interesima države Crne Gore (55 odsto) u odnosu na interese Aleksandra Vučića (45 odsto) - istakao je Mirković.&nbsp;
Posebno, naglašava on, brinu snažne percepcije da se zapošljavanje odvija na bazi srodnosti, prijateljstva i sličnih veza sa članovima partije, kao i na osnovu partijskog članstva.
- Na skali od jedan do pet te kategorije dominiraju sa 3.91 i 3.88, a slijede nacionalna pripadnost (3.16), pa tek onda obrazovanje i iskustvo (2.89) i na kraju vjerska pripadnost (2.85). Ovo opominje da najavljene meritokratije nema ni na horizontu - ocijenio je Mirković.
<h2>PRODUBLJENI STARI PROBLEMI</h2>
Konstatovao je da su se sve tri vlasti od promjene 2020. godine javno zaklinjale u meritokratiju i dekonstrukciju sistema, a da u poređenju sa prethodne dvije građani i građanke ne vide došlo do raskida sa starim lošim praksama već da je taj trajući problem produbljen.
Prikupljanje ovih podataka je obavljeno CAPI metodom, od 22. februara do 3. marta 2025. godine, na troetapnom stratifikovanom slučajnom uzorku koji je obuhvatio 1002 građanina i građanke Crne Gore.
CG puls je zajednička inicijativa CGO-a i DAMAR-a koja ima za cilj da kroz empirijske podatke pomogne onima koji rade na strateškom demokratskom oblikovanju društva kako bi odluke donosili na osnovu pouzdanih podataka i temeljnih analiza, držeći u fokusu građane i građanke. Na taj način se može unaprijediti kvalitet javne debate o važnim pitanjima, ali i podići nivo odgovornosti svih aktera.

Spajić gubi povjerenje zbog neispunjenih obećanja, partijskog zapošljavanja, nastavka loših praksi

Partijsko zapošljavanje nije počelo juče, nije ga počela ova Vlada, već se nastavlja. Ovo je praksa koja se mora zaustaviti jer ako se ovako nastavi tonućemo sve više jer smo prešli sve granice - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
On je, gostujući na Televiziji Vijesti, istakao da je ovo višedecenijski problem, kao i da je analiza pokazala da je veći nivo partijskog zapošljavanja na lokalnom nivou.
Sa druge strane, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković cijeni da je sada neuporedivo bolja situacija prilikom zapošljenja nego ranije.
- Ranije se znalo da su konkursi namješteni i da ne mogu da prođu nepodobni, pa se nijesu javljali. Sada se jedno deset puta više ljudi javlja na konkursima - rekao je Joković.
Marko Sošić iz NVO Instituta alternativa istakao je da od 2020. godine na polju zapošljavanja ništa nije urađeno u borbi protiv racionalizacije javne uprave ili borbe protiv partijskog zapošljavanja.
- Nijedan sistemski akt nije urađen koji bi nas uvjerio da su sve ove vlade do sada imale kao cilj. Ne samo da se ništa nije radilo, već su predstavnici nekih vlada aktivno radili protiv optimizacije radnih mjesta... - naveo je on.
Konstatovao je da smo danas u situaciji da imamo javni sektor koji je brojniji i skuplji nego ikad.
- Imamo gotovo 80.000 koji radi u javnom sektoru, svaki treći zaposleni u Crnoj Gori radi u javnom sektoru... - ustvrdio je Sošić.

Dukaj: Partijsko zapošljavanje se mora zaustaviti, ako se ovako nastavi tonućemo sve više jer smo prešli sve granice

Prosto je nevjerovatno da Demokrate najveći zločin u mirnodopskoj istoriji Crne Gore koriste, ne kako bi poboljšali bezbjednost građana, prije svega na Cetinju, a onda i u cijeloj državi, nego kako bi sistem napunili svojim nesposobnim kadrovima - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Kako je rekao, na Cetinju, pogotovo poslije ovih događaja, biračkog tijela gotovo i da nemaju.
- Iz tog razloga, iako ga koriste kao okidač za masovno zapošljavanje mahom nekvalifikovanih kadrova u policiji, od preko 800 novih 
službenika, za Cetinje je predviđen, vjerovali ili ne, SAMO JEDAN. Više policajaca se traži, čak, i u pojedinim mjesnim zajednicama, poput Virpazara i Ostrosa. Za Sutomore se traže 4, a za Petrovac (pogađajte zašto), čak 10 policajaca. Za Aerodrom PG traže 11 mjesta. Biće interesantno vidjeti i koliko se mjesta traži u opštinama u kojima nam predstoje izbori - istakao je Zirojević.
Da rukovodioci u bezbjednosnom sektoru obraza nemaju vidjeli smo, kaže on, onog trenutka kad su odbili da podnesu ostavke, a studente i građane koji protestuju nazvali plaćenicima i kriminalcima.
- Ovim činom samo pokazuju da im do bezbjednosti građana ni najmanje nije stalo. Do radnih mjesta za uhljebljivanje svojih dokazano nesposobnih kadrova, pak, i te kako jeste - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Demokrate koriste zločin na Cetinju za zapošljavanje svojih kadrova, za Cetinje predvidjeli samo jedno novo radno mjesto

Partijsko zapošljavanje, koje za posljedicu ima zapošljavanje najlojalnijih a ne najboljih, u potpunosti je razorilo funkcionisanje grada što se osjeća na svakom koraku. Već godinama Budvom upravljaju nestručni i nesposobni kadrovi, bez neophodnih kvalifikacija, bez znanja i iskustva, kazala je Marija Jovićević, kandidatkinja za odbornicu liste “Za Budvu! I srcem i znanjem! Prof. dr Nikola Milović”.
- Dok kvalifikovani kadrovi nijesu poželjni i ne mogu dobiti priliku da kroz svoj angažman rade i pokažu svoja znanja i kompetencije čime bi unaprijedili grad, značajne funkcije na lokalnom nivou pokrivaju oni čija je jedina referenca partijska knjižica i poslušnost prema lokalnim partijskim šefovima - rekla je Jovićević.
Ovakvim načinom zapošljavanja ili, kako kaže, uhljebljavanjem na pozicijama u lokalnoj administraciji, ne samo da se opština čini nefunkcionalnom, već se, smatra jovićević, značajno otežava rad i lokalne privrede koja u značajnoj mjeri kuburi sa radnom snagom zbog nelojalne konkurencije koju ima u Opštini Budva.
- Zato je vrijeme da svi oni koji žele dobro Budvi izađu na izbore kako bi zaustavili propadanje turističke privrede, ali i turizma uopšte, kao najznačajnije strateške grane u Crnoj Gori - ocijenila je Jovićević.
Prema njenim riječima, bez stabilne političke situacije nema ni razvoja grada, niti mogućnosti da lokalna zajednica i privreda obezbijede dobru i kvalitetnu turističku sezonu.
- Vrijeme je da svi zajedno stanemo na kraj uništavanju Budve, i da na čelo Opštine dođu oni koji će za njeno dobro raditi i srcem i znanjem - zaključila je Jovićević.

Jovićević: Partijsko zapošljavanje i nestručnost uništili Budvu, vrijeme je da zaustavimo propadanje grada

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović premašio je planirane aktivnosti u prvih devet mjeseci ove godine, realizujući devet zvaničnih i četiri radne posjete, što zahtijeva dodatna izdvajanja iz budžeta.
Zbog toga je Služba predsjednika zatražila preusmjeravanje 123.488 eura kako bi se do kraja godine izmirile obaveze za službena putovanja, reprezentaciju i isplate po osnovu ugovora o djelu.&nbsp;
Kako se navodi u dopisu upućenom Vladi 27. oktobra, do povećanih troškova došlo je zbog znatno intenzivnijih međunarodnih aktivnosti predsjednika tokom ove godine.
Prema Informaciji o preusmjeravanju ostvarenih ušteda i obezbjeđenju nedostajućih sredstava kod određenih potrošačkih jedinica, koji je usvojila Vlada, u prvih devet mjeseci Milatović je relizovao devet zvaničnih i četiri radne posjete, što je, kako se naglašava, „značajno više od plana“.&nbsp;
Služba predsjednika istovremeno ističe da su unutar sopstvenog budžeta ostvarene uštede u identičnom iznosu, što otvara mogućnost da se sredstva preusmjere u skladu sa članom 45 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.&nbsp;
Tim članom je propisano da Vlada može preraspodjelom obezbijediti do 10 odsto ukupnog budžeta potrošačke jedinice.
Pored zahtjeva predsjednika, Ministarstvo javnih radova takođe je zatražilo preusmjeravanje 67.500 eura do kraja godine za neto zarade, ostale naknade, zakup objekata, ostale usluge, tekuće održavanje opreme, izdatke za opremu i rashode za gorivo.
T.K.

Milatović premašio plan aktivnosti: Za putovanja, reprezentaciju i ugovore još 123.500 eura

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Anastazije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"><figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption></figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"><figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption></figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Kirije su odavno otišle u nebo, a podstanari su primorani da se odriču osnovnih životnih potreba kako bi obezbijedili krov nad glavom za sebe i svoju porodicu. Problem postaje sve ozbiljniji, dok država i nadležni i dalje ćute. Podstanari su praktično nevidljivi, kao da nijesu dio društva. Ako uzmemo za primjer četvoročlanu porodicu koja plaća kiriju od 600 eura, a dvoje zaposlenih donosi kući dvije plate – jednu od 600, a drugu od 800 eura – dolazimo do poraznog podatka da ta porodica živi sa svega 800 eura mjesečno. To znači samo jedno: preživljavanje. Kada se tome doda svakodnevni rast cijena u Crnoj Gori, slika postaje još dramatičnija. Ovo je samo jedan od primjera, a situacija na terenu pokazuje da ima i mnogo težih slučajeva, sa još manjim primanjima, gdje je svakodnevna borba pravi izazov. Da ne govorimo o samohranim roditeljima i njihovoj podstanarskoj borbi sa surovim uslovima. Šta je sa onima koji primaju samo socijalna davanja, onima koji zarađuju ispod minimalca, gdje radi samo jedan roditelj, ali i mnogim drugim ugroženim kategorijama koje svakog mjeseca plaćaju krov nad glavom? Zašto njihov glas niko od nadležnih ne čuje? Da je situacija alarmantna, potvrđuje za Portal ETV i Dragan Živković iz Udruženja podstanara Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Živković"><figcaption>Dragan Živković(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Na pitanje Portala ETV da li je vlast do sada uradila bilo šta kako bi poboljšala položaj podstanara, odgovor je kratak i jasan – i, nažalost, negativan. „Do sada, nažalost, državne institucije nijesu preduzele suštinske mjere koje bi poboljšale položaj podstanara. Nemamo zakon o zakupu stanova, nemamo strategiju stanovanja, niti sistemsku kontrolu tržišta kirija. Većina problema ostavljena je bez institucionalnog odgovora.“ Kako kaže, pojedine opštine – poput Budve – pokazale su volju da naprave iskorak kroz subvencije, što je za pohvalu, ali to su izuzeci, a ne pravilo. Potrebna je državna stambena politika, a ne sporadične i nesistemske mjere. Na pitanje jesu li podstanari zbog finansijske situacije ozbiljno ugroženi, Živković odgovara bez dileme: apsolutno – podstanari su danas jedna od najugroženijih grupa u Crnoj Gori. „Cijene kirija su porasle i do 60 odsto, pa veliki broj porodica daje polovinu ili više svojih prihoda samo na stanarinu. To dovodi do prezaduženosti, odricanja od osnovnih potreba, a u nekim slučajevima i do iseljavanja iz zemlje". Dodaje da se može reći da je podstanarstvo postalo egzistencijalni problem, a ne samo ekonomski izazov. „Zbog toga hitno tražimo donošenje zakona i uvođenje mehanizama koji će obezbijediti priuštivo i sigurno stanovanje“, istakao je Živković za Portal ETV. Vjeruje se da u Crnoj Gori ima više od 30.000 podstanarskih porodica.

Za državu nevidljivi, egzistencijalno ugroženi – podstanarska muka je pregolema

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: partijsko-zaposljavanje