Parnični predmet u Osnovnom sudu Ulcinj trajao je skoro 40 godina.
Predsjednica Osnovnog suda Ulcinj sudija Sanja Mirović za Primorski portal kaže da stranke nisu stvorile preduslove da se vodi postupak i objašnjava zašto je sudski postupak iz 1984. okončan tek nakon skoro 40 godina.
- Imali smo predmet iz 1984.godine. Predmet je do 2013. godine bio u prekidu jer je osoba koja je pokrenula postupak preminula. Godinama je trajao ostavinski postupak. U međuvremenu preminula su dva naslednika i tek 2013. godine predmet je ponovo u radu Osnovnog suda Ulcinj. Vodi se godinu dana, zatim vlasnici imovine pokušavaju mirnim putem da riješe spor sa Opštinom Ulcinj. Ponovo slijedi prekid suđenja, i tek prije godinu ovaj predmet je „vraćen u sudnicu“ Osnovnog suda Ulcinj. Inicijalna oznaka 84.-ta godina. To je šok za svakoga. Konačno presuda je donesena u Osnovnom sudu Ulcinj. Predmet je u Višem sudu. Djeluje frapantno svakome ko čuje da je predmet traje 40 godina. Kad se gleda sa strane Osnovni sud Ulcinj za 40 godina nije uspio da rješi predmet i to zaista djeluje strašno, ali je suština u tome da stranske nisu stvorile preduslove da se postupak vodi. Prije dvije godine je počeo postupak sa naslednicima koji su živi i ubrzo predmet je okončan - kazala je Mirović.
U Osnovnom sudu Ulcinj dominiraju parnični sporovi - svojinski predmeti. Oko 80 odsto strukture parničnih premeta su svojine.
- Imamo jako loše evidencije u katastru. Loše evidencije iz 80-tih i 70.-tih godine. Dio arhive je izgorio i nemaju podatke u katastru. Treba izvući tapije iz 1800.-neke godine, a teško je na osnovu njih suditi. Tada nisu postojali instrumenti za mjerenje. Sve se radilo „pokazivanjem“. Otprilike –ovoliko. Ali, kad moramo pojasniti koliko, ostajemo bez preciznog odgovora. Zato je teško suditi te predmete. Nema pravnog osnova kako je zemljište sa jednog vlasnika prešlo na drugog. Ko ima rješenje o nasleđivanjum mali broj građana. Mnogi nisu sačuvali ugovore - objašnjava PR Osnovnog suda Ulcinj sudija Artan Kroma.
Ovakva praksa, odnosno stanje u katastrima,otežavaju primjenu Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, koji je na snazi od 2007. godine. 
Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku usaglašen je sa međunarodnim standardima i praksom Evropskog suda za ljudska prava u ovoj oblasti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U Osnovnom sudu Ulcinj sudski postupak okončan nakon skoro 40 godina

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da ne može da zamisli da neko iz ovog dijela Evrope može dok traje agresija Rusije na Ukrajinu da stoji danas na Crvenom trgu i da tu proslavlja 80. godišnjicu kraja Drugog svjetskog rata.
- Za mene je nezamislivo da neko ko je iz ovog dijela svijeta, dok još traje rat i agresija Rusije na Ukrajinu, može da stoji na Crvenom trgu i proslavlja kraj rata sa njima koji ubijaju djecu, civile i napadaju države. Dakle, ne samo Ukrajina, nego mi svi smo zaslužili da u ovim satima i danima jasno naglasimo na čijoj strani stojimo i gdje je dobro - kazao je Tusk novinarima pred odlazak u posjetu Francuskoj.
Poljski premijer obećao da će ovih dana, na konkretnu 80. godišnjicu kraja Drugog svjetskog rata, Evropska unija podržati napadnutu Ukrajinu i drugim simboličnim gestovima.
Iz EU je od predsjednika i premijera na proslavu Dana pobjede u Moskvu otišao samo slovački premijer Robert Fico, mada pred odlazak kod kuće nije pominjao da li će prisustvovati i samoj paradi ili, kao što je jednom prilikom ranije učinio kada su on i češki predsjednik Miloš Zeman učestovali u programu odavanja pošte poginulim sovjetskim vojnicima, za vrijeme parade ostati u hotelu.
Od zemalja kandidata za EU u Moskvi je na paradi gost samo predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Poljski premijer putuje danas u Nansi da u Fracuskoj potpiše novi sporazum o prijateljstvu i garancijama uzajamne pomoći dvije države i u vojnoj oblasti, što podrazumijeva i ulazak Poljske pod francuski nuklearni kišobran.
Tusk je upozorio da taj novi sporazum, kao i sličan koji zvanična Varšava dogovara sa Velikom Britanijom, nije reakcija na nesigurnost koju je donijela nova američka administracija predsjednika Donalda Trampa da li saveznici mogu uopšte da se pouzdaju u član pet Vašingtonskog sporazuma i kolektivnu odbranu NATO.
- Sporazumi sa Francuskom i Velikom Britanijom nisu odgovor na taj geoplitički potres ili na korigovanje strategija od strane nove američke administracije. Slučajno su u isto vrijeme i to nije alternativa za naše odnose sa SAD. To želim da naglasim, jer neki ovdje u Poljskoj vole da to tako predstave: ili Evropa ili SAD. Ta alternativa je lažna - kazao je Tusk.
Poljski premijer podsjetio je da i sam Tramp od početka govori da Evropa mora bolje da se organizuje i da neće više biti pod takvim bezbjednosnim kišobranom SAD.
- U samom sporazumu sa Francuskom zapisane se riječi o uzajamnoj pomoći u slučaju napada. To nisu spekulacije. Zadovoljan sam formulacijom, jer razlika je kada se obavezuje NATO i kada država koja raspolaže takvim vojnim aresnalom kao Francuska kaže da ima obavezu da pritekne u pomoć - kazao je Tusk.
Poljski premijer podsjetio je da je Francuska takođe od početka podržavala zahtjev Poljske da EU sufinansira jačanje i bolje obezbeđenje istočne granice Poljske sa Rusijom i Bjelorusijom, zato što je to spoljna granica EU.

Tusk: Ne mogu zamislim da neko od nas proslavlja danas na Crvenom trgu sa Putinom

Nikola Obradović iz Centra za građansko obrazovanje kazao je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E da je antifašizam temeljni dio istorijskog identiteta Crne Gore i da bi njegove vrijednosti morale ostati trajno prisutne u javnom životu.
- Svjedoci smo, definitivno, da posljednjih nekoliko godina prisustvujemo rastućim narativima koji za cilj imaju relativizaciju zločina i normalizaciju ekstremizma, stoga stojimo na tome da bi upravo antifašističke vrijednosti, kako u ovom trenutku tako i u budućnosti, trebale biti živo prisutne u javnom životu, u obrazovanju, ali i u kulturi pamćenja - kazao je Obradović.&nbsp;
Kako navodi, u Centru za građansko obrazovanje 9. maj se ne posmatra samo kao dan pobjede nad fašizmom, već kao važan vrijednosni orijentir za savremeno crnogorsko društvo.
- Taj datum bi nas, između ostalog, trebao podsjećati na jedan skup vrijednosti koje bi trebale biti temelj našeg društvenog poretka – sloboda, jednakost i solidarnost, ali i važan otpor svakom mogućem obliku nepravde i diskriminacije - ističe Obradović.&nbsp;
Obradović ističe da je antifašizam bio ključan za obnovu crnogorske državnosti i izgradnju modernog društva, ali da danas svjedočimo pokušajima da se njegovo značenje potisne.
- Danas svjedočimo raznim pokušajima da se njegova vrijednost umanji ili potisne, ili da se u konačnici predstavi i kao prevaziđen koncept. To ne dolazi spontano, već sa određenih političkih adresa, kako van Crne Gore, ali sa veoma agilnim pomagačima na lokalnom nivou. Potiskivanje antifašizma se ne dešava samo otkazivanjem poštovanja takvoj ideji, već jednostavnim ignorisanjem – kako u javnim politikama, tako i u obrazovanju, ali i u institucionalnom pamćenju - zaključuje Obradović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-Ip87hXheeg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Obradović: Antifašizam je duboko utkan u istorijski identitet Crne Gore

Evropska unija mora da zauzme jasniji stav, pogotovu u ovakvoj geopolitičkoj situaciji, da nije toliko diplomatska i nejasna kao što je slučaj u posljednjem periodu, nego da bude ujedinjena i ima čvršći stav po određenim pitanjima, makar onim najvažnijim i najizazovnijim, jer geopolitička situacija to zaista zahtijeva - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Andrea Popović iz Mreže za evropske politike.
Dan Evrope obilježava se svake godine 9. maja, jer je tog maja 1950. godine Robert Šuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske, predstavio svoj prijedlog formiranja Evropske zajednice za ugljen i čelik. Ovaj prijedlog, poznat kao Šumanova deklaracija, smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Evropska unija. Naima, 9.maja 1945. sovjetski maršal Rukov ratifikovao je ispred saveznika sporazum o njemačkoj kapitulaciji i od tada ovaj dan se slavi danom pobjede nad fašizmom.&nbsp;
Crnogorske brigade prolivale su krv od Triglava do Đevđelije, oslobađale Beograd, Zagreb, Sarajevo, petina narodnih heroja, 40 odsto generala, trećina komandanata &nbsp;korpusa dala je Crna Gora sa tri odsto stanovništva.
Danas je izazovno poštovati vrijednosti Evropske unije, kaže Popović, &nbsp;jer je izazovna geopolitička slika u svjetlu strateškog rata Kine i SAD-a i ruske agresije na Ukrajinu.
- Unutar Evropske unije postoje razni izazovi kao što je jačanje populizma i nacionalizma unutar nekih država članica Evropske unije. Sa druge strane je upitno koliko može da baštini vrijednosti na kojima je zasnovana kada možemo da kažemo da je zavisna, to jest ima ekonomski interes od strane Kine, a Kina sa druge strane i nije baš poštovalac ljudskih prava za koja se zalaže Evropska unija. Sa druge strane tu imamo agresiju Rusije na Ukrajinu, u blizini Evropske unije, a i unutar zemalja članica Evropske unije vidimo to jačanje populizma i nacionalizma u Mađarskoj, gdje se govori o nedemokratskim institucijama, manjku poštovanja ljudskih prava, prije svega mislim na prava manjina, prava LGBT populacija. U Poljskoj se suočavamo sa nezavisnošću pravosuđa i to su sve one stvari na kojima Evropska unija mora dodatno da radi, jer ako oni unutar Evropske unije ne poštuju vrijednosti na kojima su osnovane, kako da očekuju od zdmalja kandidata da iste baštine unutar svojih država - rekla je Popović.
Slogan Evropske unije je ,,ujedinjeni u različitosti”, podsjeća ona, ali sve zemlje EU moraju biti ujedinjene i u poštovanju evropskih vrijednosti na kojima je EU zasnovana.
EU putem evropskih fondova, objašnjava Popović, pokušava da sankcioniše one koje ne poštuju vrijednosti na kojima EU počiva, kao što je Poljskoj zaprijećeno ukidanje raznih fondova.
- Vidimo da Evropska unija mora da zauzme jasniji stav, pogotovu u ovakvoj geopolitičkoj situaciji mora zaista zauzme stav, da nije toliko diplomatska i nejasna, kao što je slučaj u posljednjem periodu, nego da bude ujedinjena i ima čvršći stav po određenim pitanjima, makar onim najvažnijim i najizazovnijim, jer geopolitička situacija to zaista zahtjeva - istakla je Popović.
Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom simbolizuju događaje iz prošlosti i težnje za budućnost, a zajednička je spona perspektiva i stabilnost koju je Crna Gora htjela i tada 1945.godine.
- Prvi ustanak 1941. je krenuo od nas, i mi smo tada pokazali hrabrost i solidarnost. Ujedinili smo se u zajedničkoj misiji i mislim da bismo to trebali da preslikamo i na sadašnji proces, na proces evropskih integracija, jer ulazak u EU svim našim građankama i građanima će donijeti određenu perspektivu koja je bolja nego danas i životni standard svih nas. Ja bih samo rekla zašto ne bismo preslikali te vrijednosti koje smo tada baštinili, mislimo na hrabrost i odlučnost, jer vidimo koliko traje proces evropskih integracija, koliko pričamo o njemu, a suštinski se slabo što mijenja i građani zaista ili ne vide napredak, ili je taj napredak minimalan. Započeli smo pregovore prije čak 15 godina, zaista mislimo da država sa 600.000 stanovnika &nbsp;kroz 15 godina može da ispuni najvažnije kriterijume koje su standardi - zaključila je Popović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-Ip87hXheeg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Popović: Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope su crnogorska prošlost i budućnost

Fotografija pod nazivom “Podizanje zastave nad Rajhstagom” prikazuje vojnika Crvene armije kako postavlja crvenu sovjetsku zastavu na krov zgrade Rajhstaga u Berlinu, glavnom gradu nacističke Njemačke, na samom kraju Drugog svjetskog rata u Evropi. Snimljena tokom Bitke za Berlin, 2. maja 1945. godine, ova fotografija postala je jedan od najprepoznatljivijih simbola Dana pobjede, praznika koji se u bivšem Sovjetskom Savezu obilježava 9. maja u znak sjećanja na vojnu pobjedu nad nacističkom Njemačkom. Fotografija je širom svijeta postala istorijska slika kraja rata, iako su identiteti vojnika i samog fotografa Jevgenija Haldeja često bili predmet rasprava zbog tadašnje tajnovite sovjetske medijske politike. piše Klix.ba. <h2>Bitka za Berlin i značaj Rajhstaga</h2> Bitka za Berlin bila je posljednja velika ofanziva u evropskom teatru rata. Počela je 16. aprila 1945. godine kada je Crvena armija probila njemačku odbranu i munjevito napredovala prema zapadu. Najžešće borbe vodile su se u samom Berlinu od 20. aprila do 2. maja, a Rajhstag je bio ključni simbol nacističke moći i stoga jedan od najvažnijih ciljeva. Zgrada Rajhstaga, sagrađena 1894. godine, bila je istorijsko sjedište njemačkog parlamenta. Tokom nacističke vlasti Rajhstag je, nakon požara 1933. godine, izgubio svoju funkciju, ali je za Sovjete ostao simbol fašističkog režima. <h2>Ko je prvi podigao zastavu?</h2> Podizanje zastave bilo je neizvjesno zbog haotičnih okolnosti borbe. Prvi pokušaji podizanja zastave uključivali su njeno spuštanje iz aviona na krov zgrade, dok su pojedini izvještaji govorili da su vojnici Mihail Bondar i kapetan Viktor Makov možda postavili zastavu već 30. aprila. Najpoznatija verzija kaže da su Rahimžan Koškarbajev i Grigorij Bulatov prvi stigli do krova 30. aprila u 14:25 sati, dok je grupa predvođena Mihailom Mininom u kasnim večernjim satima postavila zastavu na skulpturu “Boginja pobjede” na zapadnoj strani Rajhstaga.&nbsp; Najslavnija zastava, ona koja je prikazana na čuvenoj fotografiji, podignuta je oko tri sata ujutro i jedina je preživjela naknadno granatiranje. <h2>Nastanak legendarne fotografije</h2> Fotograf Jevgenij Haldej došao je do Reichstaga 2. maja, noseći sa sobom veliku crvenu zastavu sašivenu od stolnjaka koje mu je pripremio ujak. Prema Haldejevim riječima, zamolio je trojicu vojnika koji su se našli u blizini da pomognu u insceniranju fotografije. Glavni na slici bio je Aleksej Kovalev iz Kazahstana, uz podršku Abdulhakima Ismailova iz Dagestana i Leonida Gorjičeva iz Minska. Fotografija je snimljena kamerom Leica III sa 35mm objektivom. <h2>Kontroverze i obrada slike</h2> Kada je fotografija objavljena 13. maja 1945. godine u magazinu “Ogonjok”, urednici su primijetili da je Ismailov na slici imao dva sata, što je moglo sugerirati pljačku - strogo kažnjivu radnju.&nbsp; Haldej je iglom uklonio jedan od satova sa negativa. Kasnije je tvrdio da je “drugi sat” bio zapravo kompas. Fotografija je dodatno obrađena kako bi se naglasio dramatičan efekat dima u pozadini, a kadar je prilagođen za objavu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509110532_9b77216ae4c09f9b1552c481bbe18715337a8b638f8a39f4f5a7b75d04aa29ea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509110532_9b77216ae4c09f9b1552c481bbe18715337a8b638f8a39f4f5a7b75d04aa29ea" data-rendition-name="original" width="336" height="296" loading="lazy" alt="Originalna fotografija je izmijenjena jer je na njoj vojnik nosio dva ručna sata"> <figcaption>Originalna fotografija je izmijenjena jer je na njoj vojnik nosio dva ručna sata</figcaption> </figure>  <h2>Autorska prava i nasljeđe</h2> Kako je Haldej radio za sovjetsku novinsku agenciju TASS, autorska prava na fotografiju pripadala su toj agenciji. Prema ruskom zakonu, autorska prava na ovu fotografiju istekla su 1. januara 2016. godine. Fotografija i danas ostaje jedan od najsnažnijih simbola pobjede nad fašizmom i završetka rata u Evropi.

Legendarna ruska fotografija koja simbolizuje krah nacističke Njemačke: Malo ko zna da je izmijenjena

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Iako se čelnici demokrata Aleksa Bečić i Boris Bogdanović hvališu preko društvenih mreža da uspješno čiste policiju od kriminalaca u njoj, podaci o postavljenju partijskih uhljeba i preletača razotkrivaju teške, razarajuće posljedice stranačke kadrovske kombinatorike. SPECIJALAC ZA SPECIJALNE NAMJENE Slučaj Miloša Pekovića, imenovanog posljednjeg dana prošle godine za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, pokazuje kako partijski vojnici skrivaju nepočinstva unutar sektora bezbjednosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689" data-rendition-name="original" width="1600" height="1219" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Početkom 2021. godine Miloš Peković je bio najniži starješina, pomoćnik komandira stanice policije za bezbjednost saobracaja u Centru bezbjednosti Podgorica. Po dolasku na vlast Ure, kasnije i Demokrata, Peković se odmah novim partijskim moćnicima stavio na raspolaganje. Napredovao je ekspresno: preskočio je više nivoa i policijskih zvanja, uvijek ispunjavajući želje lidera partija koje su ga postavljale na rukovodeće pozicije u policije. Aprila 2021. godine Peković je postavljen za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Sektora posebne namjene. Tom sektoru pripadaju Specijalna jedinica, Posebna jedinica policije, kao i jedinica koja se bavi zaštitom štićenih ličnosti i štićenim objektima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića"> <figcaption>RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  MANDIĆEV ZAŠTITNIK&nbsp; Stoga je Peković i po funkciji koju obavlja znao da Danilo Mandić odavno obezbjeđuje - privatno a protivzakonito strica Andriju Mandića - predsjednika Skupštine Crne Gore. Međutim, Peković nije dao da se o tome raspravlja na kolegijumima njegovog sektora i da se oko toga postupa po proceduri. Tako je kršen zakon: bezbjednosno-interesantna osoba i čovjek sa podebljim dosjem Danilo Mandić je – prema informacijama Televizije E – imao ugovor o djelu i na raspolaganju službeno vozilo Skupštine Crne Gore. Ko je kriv za skandalozni bezbjednosni propust? Nema ni traga od istrage. I ne treba očekivati da će bilo ko od policijskih starješina postavljati nezgodna pitanja jer su na bitne pozicije Demokrate postavile sebi lojalne ljude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević"> <figcaption>PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,NAŠI LJUDI”&nbsp; Željko Pavićević je još jedan je od preletača iz DPS-a, prvo u Uru Dritana Abazovića, potom u Demokrate Alekse Bečića. Aktuelni komandant Protivterorističke jedinice policij (PTJ) kadrovski je izbor Duška Stijepovića, poslanika Demokrata.&nbsp; Kad je Lazar Šćepanović postavljen za v.d. direktora Uprave policije, na zahtjev Demokrata došlo je do kadrovskih rotacija: Miloš Peković sa mjesta komandanta PJP ide na poziciju v.d. pomoćnika direktora kojU je pokrivao Miloš Rakonjac. Istovremeno, Rakonjac, čija je uloga ogromna u skandaloznom ponašanju policije septembra 2021. prilikom ustoličenja Joanikija Mićovića, postaje komandant Specijalne jedinice. A Pekovićevo mjesto zauzima – Pavićević. Tako su Demokrate izgradile mrežu lojalnih policijskih službenika.&nbsp; Sve ove veze funkcionera Demokrata sa policijskim službenicima razotkrivaju motive čistke politički nepodobnih u policiji: bilo je potrebno ukloniti profesionalce, da bi se doveli partijski lojalni ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić"> <figcaption>SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TEST LOJALNOSTI A za održavanje lojalnosti čelnika u policiji, ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović – po uputstvima Alekse Bečića I Borisa Bogdanovića - koriste efikasno sredstvo: najveći dio rukovodioca dobili su rješenja za vršioca dužnosti. Prema zakonu, policijski službenik može biti imenovan na poziciju vršioca dužnosti samo dva puta po šest mjeseci. Što će reći da u tih 12 mjeseci Demokrate koje upravljaju bezbjednosim sektorom očekuju apsolutnu poslušnost. Zato su neka od ključnih imenovanja i bila u formatu – vršioca dužnosti. Kao neka vrsta testa lojalnosti. O tome govore i neki podaci: Lazar Šćepanović imenovan je 16. decembra 2024. godine za vršioca dužnosti direkztora Uprave policije. Sredinom janura ove godine Velimir Furtula je postavljen za v.d., pomoćnika direktora policije Sektora borbe protiv kriminala. Milošu Rakonjcu je 7. septembra 2024. produženo v.d. stanje, baš kao i Milutinu Vasiljeviću, načelniku granične policije i načelniku Draganu Goroviću.&nbsp; Upravo ovi podaci otkrivaju kako Demokrate drže pod kontrolom policijske službenike: oni koji budu poslušni, koji izvršavaju komande čuvenog dvojca Bečić- Bogdanović - na kraju će dobiti trajni raspored.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528" data-rendition-name="original" width="1080" height="545" loading="lazy" alt="LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović"> <figcaption>LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAGRADE ZA LOJALNOST &nbsp; Prvi koji je prošao kvalifikacije i test bespogovorne odanosti je Lazar Šćepanović. Aktuelnom vršiocu dužnosti direktora Uprave policije ističe drugi šestomjesečni mandat 16. juna. Ali za njega nema zime. ,,Nemam dileme da će, saglasno zakonu, ministar Šaranović predložiti da gospodin Šćepanović nastavi ovu misiju - kazao je juče potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ispovijedajući se na Gradskoj televiziji. &nbsp; Tako će Lazar Šćepanović - koji 1. januara ove godine, sa stotinu policajaca, nije mogao na Cetinju da nađe i uhapsi krvoloka Aca Martinovića, koji je komandovao skandalozno neuspješnom akcijom potrage za Alijom Balijagićem – i koji danas komanduje nezakonitim čistkama u policiji - biti nagrađen direktorkom pozicijom u višegodišnjem mandatu.&nbsp; To je poruka i drugim koji su na privremenim pozicijama: poslušnost se isplati, naročito kad slušaju anređenja Demokrata. A da li se tako postiže efikasnost policije? To očito nikoga iz sadašnje vlasti nije briga.

,,V.D. STANJE” – šifra Demokrata za disciplinovanje policijskog kadra

Nakon jučerašnjeg teatralnog nastupa dotičnog (ministara unutrašnjih poslova Danila Šaranovića) ostali smo svi duboko potrešeni. Nema granica u gaženju porodica koje su izgubile najmilije 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025, kazala je sestra ubijenog na Medovini, Maja Ljiljanić-Popović.
Podsjetimo, Šaranović je juče u Skupštini odgovarao na pitanja poslanika, a neka od njih ticala su se i dvije tragedije na Cetinju.
Šaranović je, smatra ona, možda najjadnija osoba koja je sjedjela u jednoj od fotelja, a dodaje „konkurencija je velika“.
- Ne zanima nas konkurencija za foteljama, za nas su svi jednaki, nismo se ostrvili na lično njegovu partiju, vrednujemo ljude onako kako su radili - rekla je Ljiljanić-Popović.&nbsp;
Često se pita, navodi ona, kako te ljude nije sramota.
- Onda shvatim da oni nemaju osjećanja, integritet, ljudskost, oni nemaju osjećaj sramote i odgovornosti - kazala je Ljiljanić-Popović.

Tag: parnicni-postupak

U Osnovnom sudu Ulcinj sudski postupak okončan nakon skoro 40 godina

Tusk: Ne mogu zamislim da neko od nas proslavlja danas na Crvenom trgu sa Putinom

Obradović: Antifašizam je duboko utkan u istorijski identitet Crne Gore

Popović: Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope su crnogorska prošlost i budućnost

Legendarna ruska fotografija koja simbolizuje krah nacističke Njemačke: Malo ko zna da je izmijenjena

PRATITE TVe UŽIVO