Premijer Australije Entoni Albaniz raspisao je danas parlamentarne izbore za 3. maj, a glasanje će biti u pozadini nesuglasica o klimatskim promjenama, nuklearnoj energiji i tržištu nekretnina.
Poslije gotovo deset godina u opoziciji, Laburistička partija lijevog centra Entonija Albaniza došla je na vlast u maju 2022. sa tijesnom većinom od 77 od ukupno 151 poslanika u donjem domu parlamenta i 40 od 76 predstavnika u Senatu.
Laburisti su smijenili tada veoma nepopularnu konzervativnu vladu Skota Morisona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Premijer Australije raspisao parlamentarne izbore za 3. maj

Predsjednik Portugala u četvrtak je najavio vanredne parlamentarne izbore za 18. maj, treće za jedva tri godine, nakon što je premijer Luis Montenegro podnio ostavku zbog spora oko sukoba interesa.
Predsjednik Marselo Rebelo de Soza rekao je da želi brzo da se izbjegne produženje nestabilnosti, dodajući u televizijskom obraćanju da je 18. maj "poželjan datum za većinu stranaka".
Rebelo de Soza se u srijedu sastao s liderima stranaka, a ranije u četvrtak je sazvao sastanak Državnog savjeta, koji prvenstveno čine politički lideri, radi konsultacija pre raspuštanja parlamenta.
- Ove izbore niko nije očekivao, niti ih je želio (u vrijeme napetih međunarodnih sukoba) - rekao je on, pozivajući stranke da usredsrijede svoje kampanje na probleme "koji brinu Portugalce u svakodnevnom životu", kao što su ekonomija i zdravstvo.
Montengro je u utorak podnio ostavku pošto je njegova manjinska vlada desnog centra izgubila glasanje o povjerenju. Lider Socijaldemokratske partije s desnog centra bio je pod napadima zbog ugovora s vladom koje su imale kompanije njegove porodice.
Socijalistička partija lijevog centra osvojila je većinu na parlamentarnim izborima u januaru 2022. Ali usled skandala, ta stranka je izgubila većinu na vanrednim izborima u martu 2024.
Lider Socijalističke partije Antonio Kosta podnio je ostavku posle istrage o njegovoj ulozi u dodjeli ugovora s vladom.
On je negirao krivicu i prošle godine je postavljen na čelo Evropskog savjeta.
Istraživanje javnog mnjenja koje je u utorak objavio list Diario de Noticias pokazalo je da su socijalisti imaju neznatnu prednost s podrškom od oko 30 odsto.
Demokratska alijansa desnog centra koje predvode Montengro i njegova partija ima 25,8 odsto, a slijedi krajnje desničarska partija Čega sa oko 17 odsto.

Nakon ostavke Montenegra: U Portugalu vanredni izbori 18. maja

Poluautonomna teritorija Danske Grenland održaće sjutra parlamentarne izbore, a ključna tema kampanje biće nezavisnost, nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio da želi kontrolu nad najvećim ostrvom na svijetu.
Grenland je postao zvanična teritorija Kraljevine Danske 1953. godine, pri čemu Kopenhagen kontroliše vanjske poslove, odbranu i monetarnu politiku.
Od 2009. Grenland godine ima pravo da održi referendum o nezavisnosti, a neki lokalni stanovnici vide izbore kao priliku za otcjepljenje.

Grenland održava parlamentarne izbore, kampanja u znaku ideje o nezavisnosti

Kosovski premijer Aljbin Kurti optužio je Srbiju da se direktno miješala u parlamentarne izbore na Kosovu 9. februara i da utiče na izbore srpskih i poslanika drugih manjina.
- Državni aparat Srbije uložio je izuzetne napore da nanese štetu rivalskim srpskim entitetima, posebno Stranci slobode, pravde i opstanka i Srpskoj demokratskoj stranci, kao i biračima subjekata iz drugih zajednica, uglavnom Roma i Aškalija - rekao je Kurti, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Stranku za slobodu, pravdu i opstanak predvodi Nenad Rašić, koji je ministar u Kurtijevoj vladi, imenovanoj nakon smjene vodeće srpske stranke sa podrškom Beograda, Srpske liste, iz kosovskih institucija.
Rašić je, govoreći sa Kurtijem na konferenciji u Prištini, kazao da vlasti Srbije koriste kosovske Srbe kao mehanizam upravljanja, ali i kao element destruktivnosti.
- Ne žele da imamo punu integraciju i harmoničan život na Kosovu, već upravo suprotno - rekao je Rašić.
Kurti je kazao da su se pojedini predstavnici gotovo svih drugih srpskih političkih subjekata povukli iz trke nakon prijetnji koje su dobili.
On je naveo da su ti slučajevi zabilježeni u četiri opštine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, ali i u ostalih šest opština na jugu zemlje.
- Za većinu ovih slučajeva naše institucije imaju dokaze koje, zarad privatnosti i sigurnosti građana Srbije, nije korisno iznositi u javnost - rekao je Kurti.
Posmatračka misija Evropske unije (EU) je u predstavljanju svojih preliminarnih nalaza o izborima 9. februara istakla da se Srbija umiješala u izbore pritiskom na srpske birače na Kosovu.
Njemačka je takođe optužila Srbiju za miješanje u izbore na Kosovu.
Prema podacima Centralne izborne komisije Kosova, Srpska lista, koja uživa podršku zvaničnog Beograda, dobila je više od 38 hiljada glasova, dok je Rašićeva stranka dobila oko četiri hiljade glasova.
Ustav Kosova garantuje srpskoj zajednici deset od 120 mjesta u Skupštini i još deset drugim nevećinskim zajednicama.
Kurti je optužio Srbiju za hibridnu intervenciju, kroz finansijske mamce i uslovljavanje, ucjene, zastrašivanja i prijetnje da bi se birači natjerali da glasaju za Srpsku listu.
On je naveo “da su kosovske vlasti identifikovale sedam instanci ili državnih aktera, prvi je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, drugi glavni terorista Milan Radoičić, šef Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Petar Petković, Srpska obavještajna agencija (BIA), srpski mediji pod kontrolom Vlade, Srpska lista i nelegalne srpske strukture”.
- Predsjednik Srbije je sam pozvao sve srpske državne i nedržavne aktere da se uključe u kosovske izbore. U tom cilju izvršnu ulogu imao je glavni terorista Milan Radoičić, odnosno čovjek koji je dobio zaduženje za Kosovo od predsjednika Srbije - rekao je Kurti.
Kurti je kazao da je Srbija koristila najmanje deset metoda da se umiješa u izbore, kao što su finansijski mamci kroz obezbjeđivanje mjesečne isplate od oko 170 eura za sve punoljetne osobe, prijetnje gubitkom finansijskih beneficija, podjele među rivalima Srpske liste, ucjene i pritiske da se ne podrže drugi subjekti osim Srpske liste, između ostalog.

1250x600

1084x550

Kurti: Imamo dokaze da se Srbija miješala u izbore na Kosovu

Prema prvim izlaznim anketama pokret Samoopredjeljenje Aljbina Kurtija osvojio je 40,3 odsto glasova na današnjim parlamentarnim izborima na Kosovu.
Sa druge strane, Demokratska partija Kosova ima 21,4 procenata glasova, a Demokratski savez Kosova 19,3.
Koalicija okupljena oko Alijanse za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja ima 7,2 odsto.
Izlaznu anketu objavila je RTV Dukađini i veća odstupanja su moguća.

Prve izlazne ankete: Kurtijeva stranka osvojila 40,3 odsto glasova

Najviša izlaznost na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori od 1990. godine bila je 2001. - kada je svoje biračko pravo iskoristilo 81.8 odsto građana - tj 366.152 od 447.673 upisanih birača.
To pokazuju podaci koje je objavio Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Sa druge strane, najniža izlaznost bila je na parlamentarnim izborima 2023. godine kada je glasalo samo 56.3 odsto - tj 305.324 od 542.468 upisanih birača.
- Između prvih i posljednjih parlamentarnih izbora, za 33 godine, broj upisanih birača povećao se za skoro 35 odsto - odnosno za 139.563 - naglasili su u CGO. 
Ovi podaci, kako su istakli u CGO, ukazuju na promjene u biračkom tijelu, ali i na pad nivoa zainteresovanosti za izbore koji nekima donose veliku moć.
Od prvih višestranačkih izbora 9. decembra 1990. do posljednjih 11. juna 2023. godine, građani i građanke su 12 puta birali svoje predstavnike u Skupštini Crne Gore.

Najviša izlaznost na parlamentarnim izborima bila 2001, najniža 2023.

Vojnici i nomadi počeli su da danas glasaju u Čadu na parlamentarnim, pokrajinskim i lokalnim izborima, koje je vlast predsjednika Mahamata Idrisa Itnoa predstavila kao posljednju fazu političke tranzicije, ali te izbore bojkotuje opozicija.
- Bez kampanje, bez glasanja 29. decembra 2024. ostanite kod kuće i zamolite druge da ostanu kod kuće - navodi se u poruci glavne opozicione stranke Za promjene.
Međutim, to nije spriječilo birače. Odziv birača je bio oko 45 odsto u podne za oko 200.000 nomada i 45.000 vojnika pozvanih da glasaju.
Glasanje je zakazano sjutra, od 6.00 do 17.00, ali tradicionalno vojnici i nomadi glasaju dan ranije iz logističkih razloga.
Glasanje dolazi u promjenljivom geopolitičkom kontekstu, sa tekućim povlačenjem francuske vojske poslije raspada sporazuma o vojnoj saradnji koji datira od kraja kolonizacije, napadima džihadističke grupe Boko Haram i ponavljajućim optužbama za miješanje u sukobu koji pustoši susjedni Sudan.
Tom pustinjskom zemljom u Sahelu već tri godine vlada maršal Mahamat Idris Debi Itno (40), kojeg je vojska dovela na vlast 2021. godine poslije smrti njegovog oca. On je potom izabran za predsjednika na pet godina prošlog maja, poslije glasanja za koje opozicija smatra namještenim.
Prije njega, njegov otac Idris Debi vladao je zemljom čvrstom rukom 30 godina prije nego što su ga pobunjenici ubili.
Posljednji parlamentarni izbori bili su 2011. Parlament je trebalo da bude obnovljen 2015, ali je bilo nekoliko uzastopnih odlaganja zbog prijetnji džihadista, finansijskih teškoća, epidemije koronavirusa i tranzicije koja je uslijedila poslije vojnog puča.

U Čadu na izborima dan ranije glasaju vojnici i nomadi: Bojkot opozicije

Vladajuća Socijaldemokratska stranka osvojila je 26 odsto glasova na parlamentarnim izborima u Rumuniji, pokazale su izlazne ankete, objavljene neposredno po zatvaranju biračkih mjesta, prenosi Juronjuz.
Na osnovu izlaznih anketa, procjenjuje se da će budući rumunski parlament i vlada nastaviti snažnu proevropsku i proukrajinsku nacionalnu strategiju, uprkos jačanju ultranacionalističkih stranaka.
Na drugom mjestu sa 19 odsto glasova je desničarski AUR, a na trećem i četvrtom mjestu su liberali, trenutno u koalicionoj Vladi sa socijaldemokratama, kao i proevropska Unija za spas Rumunije, čiji će čelnica Elena Laskoni biti u drugom krugu predsjedničkih izbora.
Izlazne ankete pokazuju da evroatlantske snage imaju dovoljno glasova da obezbijede većinu u budućem parlamentu i da će moći da formiraju snažnu vladu, koja će nastavi dosadašnju politiku Rumunije.
Umjerena i tvrda desnica je znato ojačala i formiraće snažnu opoziciju u budućem parlamentu.

Socijaldemokrate pobijedile na izborima u Rumuniji

Studentske grupe u Gruzije u nedjelju su se ujedinile u manifestu koji osuđuje sporne parlamentarne izbore prošlog mjeseca koji su donijeli pobjedu Rusiji naklonjenoj partiji Gruzijski san, dok su antivladine grupe najavile "kampanju neposlušnosti" u centru Tbilisija za naredna 24 sata.
U manifestu se navodi da vladino "sistematsko namještanje izbora otkriva grubi pokušaj partije Gruzijski san da preuzme kontrolu nad državom", prenio je Gruzijski servis Radija Slobodna Evropa.
- Nećemo se odreći slobode naše zemlje. Kao građani Gruzije, mi ostajemo privrženi demokratskim vrijednostima i državnim interesima. Ne priznajemo izbore i parlament prema rezultatima tih izbora…i spremni smo da se borimo za našu slobodu i slobodu naše zemlje - piše u manifestu.
Osuđuju se i, kako se navodi, napadi na obrazovni sistem kroz "diskriminatorne i selektivne odluke u postupku odobravanja" ulaska u obrazovne ustanove i "nametanje cenzure u nastavi".
- U svjetlu represivnih akcija nametanja "ruskih" zakona i zakona o cenzuri i drugim pravima i slobodama, činjenica sistematskog namještanja izbora otkriva grubi pokušaj Gruzijskog sna da zauzme državu - navodi se u manifestu.
Dokument je potpisalo 13 grupa, uključujući studente s najmanje 13 gruzijskih univerziteta.
Centralna izborna komisija Gruzije (CIK) je u subotu potvrdila rezultate spornih izbora 26. oktobra, uprkos višenedjeljnim protestima opozicije i optužbama za široko rasprostranjene nepravilnosti i rusko miješanje.
Vladajuća partija Gruzijski san naklonjena Moskvi osvojila je 53,93 odsto glasova naspram 37,79 odsto glasova koje je prikupio opozicioni savez, saopštio je CIK tokom sjednice koja je nakratko prekinuta pošto je opozicioni političar Davit Kirtadze crnom tečnošću isprskao šefa CIK Giorgija Kalandarišvilija i nazvao ga "tamna tačka".
Kirtadzeov protest imao je za cilj da ukaže na mastilo iz olovaka za glasanje koje se vidjelo kroz tanki papir s druge strane nekih glasačkih listića. Opozicija kaže da je to narušilo tajnost spornog glasanja 26. oktobra.
Gruzijski san, koji je na vlasti od 2012. godine, jedina je partija koja je priznala rezultate izbora. Proevropska predsjednica Salome Zurabišvili i dalje odbija da prizna ishod glasanja, za koji je rekla da je bio pod velikim uticajem Rusije.
Proevropska opozicija bojkotuje novi parlament, odricanjem svojih mandata osvojenih na izborima 26. oktobra, navodeći široko rasprostranjene nepravilnosti prevaru i rusko miješanje.
Zvaničnici EU i zapadnih zemalja izrazili su ozbiljne sumnje u vezi s izborima i uočenim nepravilnostima.
Gruzija je kandidat za članstvo u EU od prošle godine, ali su zakon o "stranom uticaju" i mjere protiv LGBT dovele u pitanje taj cilj.
SAD su u julu objavile da će obustaviti pomoć gruzijskoj Vladi od više od 95 miliona dolara, upozoravajući je da u zemlji došlo do nazadovanja demokratije.

Gruzijski studenti osuđuju sporne izbore, dok opozicija najavljuje kampanju "neposlušnosti"

Birališta u Gruziji jutros su otvorena na parlamentarnim izborima, koji se smatraju odlučujućim za evropsku budućnost zemlje.
Izbornom kampanjom dominirale su spoljnopolitičke teme i međusobne optužbe za klevetu.
Neki građani su se žalili na zastrašivanje i pritisak da glasaju za vladajuću stranku Gruzijski san, koju je opozicija optužila da vodi "hibridni rat" protiv svojih građana.
Uoči izbora Bidzina Ivanišvili, milijarder koji je osnovao Gruzijski san i obogatio se u Rusiji, ponovo je obećao da će zabraniti opozicione partije ako njegova stranka pobijedi.
Mnogi Gruzijci vjeruju da su ovi parlamentarni izbori možda najvažniji glas u njihovom životu, jer će odrediti da li će Gruzija poći putem ka EU, ili će prihvatiti autoritarizam i uticaj Rusije.
Prema anketama, oko 80 odsto Gruzijaca je za ulazak u EU, a ustav zemlje obavezuje njene lidere da teže članstvu u Uniji i NATO.
Ali Brisel je stavio na čekanje proces pristupanja Gruzije za ulazak u EU, nakon što je vladajuća partija Gruzijski san u junu usvojila "ruski zakon" kojim se suzubija sloboda govora. Mnogi Gruzijci strahuju da stranka vuče zemlju ka autoritarizmu i ubija nadu da bi mogla da se pridruži EU.
Opozicione partije nisu se na poziv predsjednice Salome Zurabišvili ujedinile u jednu koaliciju, ali su, takođe na nje apel, potpisale "Gruzijsku povelju" saglasivši se da se, u slučaju pobjede opozicije, formira tehnokratska vlada koja će obezbijediti demokratsku tranziciju i sprovesti reforme neophodne za nastavak puta ka EU.
Rezultate izbora je ipak teško predvidjeti zbog nepouzdanih istraživanja javnog mnjenja, jer ih sprovode ili provladine ili proopozicione grupe.

U Gruziji danas parlamentarni izbori koji će biti odlučujući za evropsku budućnost

Pokrećemo projekat žičare Lovćen – Cetinje vrijedan 60 miliona, koji će finansirati Vlada Crne Gore - najavio je premijer Milojko Spajić. On je, u objavi na mreži X, istakao da će dodatna sredstva u kapitalnom budžetu obezbijediti već za ovu godinu i na taj način omogućiti brzo raspisivanje tendera. Sapajić je zahvalio Prijestonici što je obezbijedila izradu Elaborata uticaja na životnu sredinu. - Gradimo najbržu vezu dva simbola crnogorske istorije - poručio je Spajić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409140416_c93fc5f0ba92384f3afe886438d6cd3146a6edbaead0d55d95e850d277a76a33.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250409140416_c93fc5f0ba92384f3afe886438d6cd3146a6edbaead0d55d95e850d277a76a33" data-rendition-name="original" width="572" height="575" loading="lazy" alt="spajić x"> </figure>  &nbsp;

Spajić: Pokrećemo projekat žičare Lovćen – Cetinje

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija je saopšteno da je juče grupa od 42 pritvorene osobe u Istražnom zatvoru stupila u štrajk, izražavajući, kako navode, na taj način nezadovoljstvo uslovima u Upravi, vođenjem sudskih postupaka, te s tim u vezi i navodnim kršenjem osnovnih ljudskih prava i pravnih principa.
Oni su povodom toga kazali da je Istražni zatvor Podgorica danas posjetio predsjednik Višeg suda, nadležan za nadzor nad pritvorenim licima.&nbsp;
- Tokom posjete, predsjednik Višeg suda obavio je razgovore sa više pritvorenih lica koja su izrazila želju za direktnim kontaktom i iznošenjem svojih stavova i primjedbi ističe se u saopštenju.&nbsp;
U odnosu na navedeno, a kako dodaju, s obzirom na to da je određeni broj pritvorenika stupio u štrajk, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija će preduzeti sve neophodne mjere kako bi se istovremeno obezbijedilo poštovanje prava na štrajk, a s druge strane i očuvanje reda i bezbjednosti u Upravi.
Upravo je o ovome problemu govorio jutros na Televiziji E advokat Mihailo Volkov, kada je ocijenio da se problemi pritvorenih lica tiču prostornih, higijenskih i zdravstvenih uslova koji su zaista loši, navodeći da sa druge strane, ono što je zaista opterećujuće je sam pritvor koji se danas u Crnoj Gori određuje i produžava i šakom i kapom.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvolkov-zdravstvena-zastita-u-uiks-u-svedena-na-minimum&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

UIKS: Grupa od 42 pritvorenika stupila u štrajk, Radović posjetio Istražni zatvor

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo je u okviru Agrobudžeta javni poziv za dodjelu sredstava podrške investicijama u adaptaciju planinskih katuna.
Na raspolaganju je ukupno 150 hiljada eura za poljoprivredna gazdistva koja ispune uslove javnog poziva.
Korisnici bespovratne podrške za investicije kojima će se unaprijediti uslovi za boravak na katunima mogu biti registrovana poljoprivredna gazdinstva koja su korisnici premija za održivo korišćenje planinskih pašnjaka u prethodne tri godine i imaju četiri uslovna grla u prosjeku.
Podržava se, između ostalog, adaptacija koliba na katunima, regulisanje vodosnabdijevanja, rekonstrukcija postojećih pojila, nabavka crijeva za dovod vode od izvora do kolibe na katunu, potopne električne pumpe i hidrofora, nabavka i ugradnja fotonaponskog sistema za proizvodnju električne energije na katunu i nabavka rashladnih uređaja koji se mogu napajati sa tih sistema.
Maksimalno prihvatljiva investicija iznosi osam hiljada eura uz budžetsku podršku do 50 odsto vrijednosti prihvatljive investicije, odnosno do četiri hiljade eura.
Poziv je otvoren do 16. maja, a zaključiće se i prije tog datuma, ukoliko iznos potencijalne podrške iz zahtjeva za odobravanje projekta bude veći od raspoloživih sredstva.
Ministarstvo je objavilo i javni poziv za dodjelu sredstava podrške upravljanju otpadom u stočarskoj proizvodnji, koji je otvoren do 9. maja.
Bliži kriterijumi i uslovi za ostvarivanje prava na podršku kroz ove javne pozive i obrasci zahtjeva objavljeni su na sajtu Ministarstva.

Podrška za adaptaciju planinskih katuna

Pjevačica Trejsi Čepmen se nakon dugo vremena ponovo pojavljuje u medijima kako bi promovisala reizdanje albuma koji joj je donio široku prepoznatljivost.
- Plan je bio da obilježimo 35 godina od izlaska albuma, ali naišli smo na nekoliko prepreka, pa evo ga – 37 godina kasnije, konačno ga objavljujemo - rekla je nedavno za NPR.
Zajedno sa kantri zvijezdom Lukom Kombsom izvela je snažnu verziju svog singla "Fast Car" na dodjeli Gremi nagrada 2024. godine, nakon što je on obradio ovu pjesmu i s njom dospio na vrhove muzičkih lista, prenosi CNN.
Iako je javnost decenijama nije viđala, kaže da je i dalje bila veoma aktivna.
- Bez obzira na to da li sam u studiju ili idem na turneju, uvijek pišem, sviram, vježbam. To je suštinski dio mog identiteta i stalno razmišljam o muzici - izjavila je za Njujork tajms.&nbsp;
To što se njen izuzetno popularan debitantski album ponovo izdaje na vinilu, savršeno se uklapa u njen način razmišljanja.
- Još slušam muziku. Ne slušam je onoliko koliko sam ranije, i možda će ovo zvučati staromodno – ali ne koristim striming servise. Kupujem muziku isključivo u fizičkom obliku. Muzičari dobijaju novac kada kupite CD ili vinil. To mi je važno - istakla je Čepmen.
Dotakla se i uspjeha Kombsove verzije njene pesme.
- "Fast Car" je pjesma koja priča priču, a to je osnova mnogih kantri numera. Nikad nisam previše obraćala pažnju na žanr. Ne smatram ga naročito relevantnim niti zanimljivim. Prijatno me iznenadilo što je pjesma pronašla novi dom. Ne bih mogla da predvidim da će baš tamo završiti, ali pjesma je dosta puta obrađivana, postoje čak i dens verzije. Ni to ne bih pomislila - kazala je Čepmen.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DyvGfVdx-gNo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Trejsi Čepmen se vraća na scenu reizdanjem svog debitantskog albuma

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: parlamentarni-izbori