Parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem zloupotrebljava proces evropske integracije, lišavajući ga suštine i sa jasnim opredjeljenjem da se stvari fingiraju. To je logična posljedica izbora kojeg je premijer Milojko Spajić napravio kad je odlučio da legitimiše politiku velikosrpskog nacionalizma uvodeći je u Vladu. Druga posljedica takvog Spajićevog odabira strateških partnera je da PES gubi političku snagu, a nekadašnji DF jača. Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, prije ili kasnije je izgubio političku relevantnost ili je završio na ivici cenzusa, kazao je za Pobjedu Andrija Nikolić, predsjednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS).
Nikolić je rekao i da Andrija Mandić danas u Crnoj Gori kopira model Aleksandra Vučića, te da je zbog vlasti spreman da pozira ispod američke i NATO zastave, da natjera svoje ministre da se "prave mrtvi" onda kad Vlada imenuje ambasadora na Kosovu, te da lično glasa na Savjetu za odbranu i bezbjednost da se odobri slanje vojnika u NATO misiju za podršku Ukrajini u ratu sa Rusijom.
- Zato i politika crnogorske vlasti sve više liči na Vučićevu. Na sceni imamo pokušaj pranja biografije Andrije Mandića, koji uz pomoć PES treba da se transformiše iz radikalnog nacionaliste u izvještačenog partnera zapada. I zapadu to neće smetati dok god Mandić kao ključni Vučićev saveznik u Crnoj Gori ne počne da radi ono što skladno podijeljenim ulogama mora da radi druga linija Vučićevog djelovanja u Crnoj Gori, oličena u Milanu Kneževiću. U Briselu, kao što sam rekao, to vide, i zato vagaju pod kojim uslovima da puste Crne Goru - istakao je Vuković.
Nikolić je istakao da u Crnoj Gori imamo ozbiljnu krizu političkog upravljanja. Prestali smo, kako kaže, da budemo država u kojoj postoji neki minimum respekta prema znanju. 
- Zašto? Zato što vladajuća većina snižava kriterijume na svim nivoima, odnosno donosi zakone u kojima obara uslove za zapošljavanje ili izbor na rukovodeće pozicije. Na najodgovornije funkcije imenuju se partijski ljudi i to je danas naraslo do nivoa ozbiljnog državnog problema. Partitokratija i rođačko zapošljavanje su ključni uzrok rđavog stanja u institucijama. Drugo, budžet koji je namijenjen razvoju i dobrobiti čovjeka, vlada koristi da kupuje podršku birača. Djeluje kao da je za ovih pet godina napravljen krug u prazno. Povećale su se plate, ali su se više od toga povećale cijene. I šta sad imamo? Izgubili smo pet godina, a uopšte nema razvoja - naveo je Nikolić.
Dodaje da je uništen poslovni ambijent zbog kojeg su dolazili strani investitori.
- I ne samo što nema investitora. Nema ni ideja. Crna Gora je izgubila konkurentnost. Albanija danas gura naš nekadašnji model razvoja turizma, a mi nazadujemo. Projekti na sjeveru su takođe stali. Nema druge dionice auto-puta. Crna Gora ni ekonomski ni politički ne izgleda kao buduća članica EU - naglasio je poslanik DPS-a.
<h2>"Amfilohija su se sjetili da bi se umilili biračima"</h2>
Komentarišući to što je u više opština najavljeno podizanje spomenika preminulom mitropolitu MCP Amfilohiju Radoviću i što mu je predsjednik Jakov Milatović posthumno dodijelio Orden Crnogorske velike zvijezde, Nikolić kaže da rijetko kada, kao u ovom slučaju visoko državno odlikovanje i spom-obilježja više govore o onome ko ih dodjeljuje i onima koji ih podižu, nego o samom Amfilohiju. Ističe da je Laureat za života o sebi kazao sve.
- Nesumnjivo je jedan od vodećih episkopa svetosavske srpske crkve. Jedan od najboljih đaka Justina Popovića i Nikolaja Velimirovića, najretrogradnijih ideologa crkve, koja je imala političku, nacionalističku, anticrnogorsku i antievropsku misiju. Nažalost, mitropolit Amfilohije je za života respektibilno obrazovanje stavio u funkciju velikodržavne nacionalističke politike, koja je samo u posljednjim sukobima na prostoru ex Jugoslavije, života koštala oko 150.000 ljudi. Ono što mi posebno pamtimo je da je veći dio života proveo boreći se protiv ideje o obnovi državnosti Crne Gore, kao i protiv crnogorskog nacionalnog, duhovnog i kulturnoistorijskog identiteta, iako je poticao iz Morače i familije u kojoj se, da znam, niko nikada nije rađao ni kopao van Crne Gore - kazao je Nikolić.
Međutim, kako ističe, za današnju Crnu Goru važnije je podcrtati argumente i dokučiti motive donosilaca odluka o dodjeli odlikovanja i podizanju spomenika, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i parlamentarne većine, odnosno njenih lokalnih filijala. 
- Amfilohija su se sjetili da bi se umilili biračima koji su ih 30. avgusta doveli na vlast, a danas su ozbiljno pokolebani u sposobnost političkih izabranika. I zato se "pokrivaju" Amfilohijem. Međutim, ne pomaže krečenje prošlosti. I ovome poniženju se približava kraj. Pa, neka iskoriste restlove mandata da podijele državne nagrade i spomenike jedni drugima, prije nego ih pop Mijajlo najuri iz vlasti kako im je obećao - poručio je Nikolić.
<h2>Odazvaće se pozivu Milatovića za konsultacije</h2>
Nikolić je kazao i da će se DPS odazvati pozivu predsjednika Crne Gore na konsultacije povodom prijedloga da kandidat za sudiju Ustavnog suda bude sudija Višeg suda Predrag Krstonijević.
- Uvažavajući ustavno pravo predsjednika Crne Gore da predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda, više bih cijenio da je poziv na konsultacije stigao prije nego što je gospodin Milatović odabrao Predraga Krstonijevića kao jednog od sedam kandidata koji ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda. Ovako, stiče se utisak da su konsultacije puko zadovoljenje forme. Pa ipak, odazvaćemo se pozivu, da čujemo koji su razlozi opredijelili Milatovića da učini takav prijedlog - kazao je Nikolić.
On nije želio da komentariše to što je Nikola Janović napustio DPS, ističući da partija neće tražiti da vrati mandat.
- Čuli ste njegove razloge. I mi smo rekli što smo smatrali primjerenim u datim okolnostima. Ne bih komentarisao dalje od toga - zaključio je Nikolić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nikolić: Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, završio je na ivici cenzusa

Iako je premijer, iako njegova stranka pojedinačno ima najveći broj poslanika u Skupštini Crne Gore, Milojko Spajić nije lider postojeće parlamentarne većine. Šef te antievropske, antigrađanske političke strukture je Andrija Mandić, čiji je cilj da Crnu Goru vrati u devedesete.
Ovako političke prilike unutar vladajuće većine vidi predsjednik GO Socijaldemokratske partije i potpredsjednik Skupštine prijestonice Cetinje Mirko Stanić. U intervjuu ''Pobjedi'', Stanić podsjeća da je, zajedno sa svojim sjeveroistočnim susjedom, Crna Gora devedesetih bila parija, čija je politika bila u ozbiljnoj koliziji sa dominantnim političkim strujanjanjima u Evropi tog vremena.
- Umjesto da pokuša da podigne životni standard građana i da uspostavi minimum društvenog dogovora, aktuelna vlast se konstantno bavi istorijskom revizijom i udovoljavanjem interesima Srpske pravoslavne crkve- kaže Stanić.
Gradonačelnik Podgorice i poštovalac Nikolaja Velimirovića, tog antisemite, ljotićevca i nosioca Hitlerovog ordena, najavljuje postavljanje spomen-ploče posvećene „bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice“, na kojoj će biti lik mitropolita SPC Amfilohija Radovića. Kako to razumijete?
STANIĆ: Kao nastavak politike koju smo nedavno vidjeli u Kolašinu, čiji je parlament, sprdajući se sa građanima, glasao o podizanju spomenika koji je već bio postavljen. Prisustvujemo radikalnoj desekularizaciji Crne Gore, u kojoj se interesi SPC postavljaju visoko iznad interesa crnogorske države i društva. O liku i djelu Amfilohija Radovića dovoljno sam govorio dok je bio živ i u punoj snazi, pa da ne ponavljam. U svakom slučaju, i ploča o kojoj me pitate potvrđuje da je ideološki, vrednosno, civilizacijiski režim na pozicijama devedesetih godina prošloga vijeka. To su, podsjećam, godine, koje Crna Gora pamti kao svoj najsramotniji, najtragičniji i u ekonomskom smislu najteži period u svojoj novijoj istoriji. Opozicija ima sistemske mehanizme - skupštinske anketne odbore, istrage, predlaganje zakona, amandmana, rezolucija, deklaracija - koji u znatnoj mjeri mogu pomoći raskrinkavanju loših poteza režima.
Kojih, na primjer?
STANIĆ: Ne smije se dozvoliti da škole postanu instrument bilo čijeg ideološkog ili vjerskog uticaja. Imamo Ustav i propise koji to jasno definišu. Naravno, govorim o najavi uvođenja vjeronauka u škole čemu se, pokazuju istraživanja, većina crnogorskih građana protivi. Ili, uzmite 'slučaj' Dragana Koprivice: samo je u ovoj Crnoj Gori moguće da čovjek od sedamdeset i kusur godina bude imenovan za direktora - Doma omladine.
Razvaljivanju društva, mijenjenju njegovog karaktera mora se stati na put svim demokratskim sredstvima, uključujući proteste i građansku neposlušnost.
Mislite li da u crnogorskom društvu ima potencijala za pobunu? Ne vidite da je ono apatično?
STANIĆ: Ne bih se složio sa Vašom konstatcijom. To dokazuju brojne reakcije na različita nepočinstva vlasti.
Koje reakcije?
STANIĆ: Velike antivladine skupove posljednjih pet godina organizovali su opozicija i građani. Sjetite se protesta u Podgorici povodom skandalozne dodjele Trinaestojulske nagrade, zatim akcije na Gorici, na Lovćenu i slično. Ove akcije potvrđuju da u društvu postoji potencijal koji se mora probuditi i na pravi način kanalisati kako bi postojeća loša i nesposbna vlast bila poražena.
&nbsp;Što su tačno političke posljedice aktivizma o kojem govorite? Što je promijenjeno?
STANIĆ: Vladajuće stranke su petnaest godina protestovale prije nego što su uspjele da smijene bivšu vlast. Ako danas imate petnaestak ’ćacija’ u parlamentu koji će glasati za sve što im naredi Andrija Mandić, teško je očekivati da će takva većina uvažiti bilo koji zahtjev onih što protestuju. Uostalom, govorimo o režimu koji je na prevaran način prisvojio vlast.
Kako na prevaran način?
STANIĆ: Građanima su obećali otvaranje fabrika, novih radnih mjesta, bolji život. Ništa od toga! Obećali su da neće biti partijskog zapošljavanja, koje ne da nije smanjeno, nego buja; obećali su meritokratiju, a partijska knjižica je ostala ključni argument za bilo koje zapošljenje; obećali su da će taksijem dolaziti na posao, a vozni park danas ima četiri i po hiljade službenih vozila: ne izlaze iz ’mercedesa’ i ’audija’. Sve što su obećali, sve su slagali i prevarili. Građani to vide.
Vide li?
STANIĆ: Vide. Moraju vidjeti: ozbiljne afere potresaju vlast. Markiranjem goriva se, na primjer, na nergularan, nezakonit način od građana Crne Gore pokušava oteti četiri miliona eura. O spornoj prodaji brodova raspravljalo se na skupštinskom kontrolnom saslušanju koje je vodio Boris Mugoša. Evropski savez će uskoro otvoriti pitanje Bilećkog jezera i predložiti rezoluciju o valorizaciji energetskih potencijala. Stanje u energetskom sektoru je katastrofalno! Tokom ove godine, Elektroprivreda Crne Gore napravila je 90 miliona eura duga! Uprkos obećanjima i potpisanim ugovorima, Termoelektrana nije 15. novembra uključena na mrežu, zbog čega Crna Gora trpi ogromnu štetu. Imate aferu Botun i otvorene prijetnje gradonačelniku Podgorice, što je nedopustivo. Imate prevaru oko Veljeg brda: prvi stanari bi u taj kompleks tobože trebalo da budu useljeni početkom 2026. Imate pokušaj prodaje aerodroma koji prave 25 miliona eura profita, zatim ’prvu lopatu’ za put Mateševo-Andrijevica, koja je trebalo da bude položena septembra 2025. godine… Ništa od svega!
&nbsp;Da Crna Gora ima ozbiljnu opoziciju, bilo bi tu dosta posla.
STANIĆ: Tu dosta posla ima, prije svega, za Specijalno državno tužilaštvo, koje bi veći dio predstavnika vlasti, ministara i direktora javnih preduzeća veoma lako moglo poslati pod Velje brdo, u ono malo mjesto blizu Podgorice.
Otpor opozicije bi, sa druge strane, mogao biti više sistemski i institucionalan. Morali bi se direktnije uključiti građani, istaknuti pojedinci, grupacije, NVO sektor, mediji, svi koji se zalažu za građansku, evropsku Crnu Goru. U Nikšiću je Evropski savez primijenio sličan model.
Da, Ivan Radojičić je bio vaš nosilac liste na izborima.
STANIĆ: Ivan Radojičić nije član ni jedne od naše tri partije; sociolog je, građanski aktivista, osnivač Bedem-festa, nekada fudbaler Čelika i Sutjeske... Duša Nikšića. Čuvajući se ulaska u zamku da zanemarimo članove političkih stranka koji se srčano bore protiv ove loše vlasti, mislim da bi u većini crnogorskih gradova upravo takvi ljudi trebalo da budu na listama za državni parlament.
Nestrpljenje za pobjedom uvijek je uvod u poraz, rekao je veliki francuski lider. Strpljenja, dakle. Veoma je važno da opozicija u rukama ima više mehanizama kontrole ove loše vlasti.
&nbsp;Na Cetinju nemate problema sa dijelom političkih struktura koje su na vlasti na državnom nivou?
STANIĆ: Vlast na Cetinju isključivo čine SDP, &nbsp;građani i Stara garda liberala.
&nbsp;Da, ali uz podršku političkih partija na državnom nivou koje kritikujete.
STANIĆ: Podršku su mogle da nam daju kolege iz parlamentarne opozicije, ali su izabrali drugačiji pristup. Što mi nije drago, ali je politički legitimno.
Cetinje ima ubjedljivo najbolju lokalnu vlast u Crnoj Gori, i kada je riječ o odnosu prema građanima i prema infrastrukturnim, kulturnim i drugim projektima. Ta vlast je otvorena i prepoznata po kvalitetnim profesionalcima na važnim mjestima odlučivanja, bez obzira na partijsku knjižicu. Relevantna istraživanja pokazuju da je radom lokalne samouprave zadovoljno više od 70 procenata građana, što je rijetkost. S druge strane, Cetinje je postalo ključno mjesto političkog, kulturnog, intelektualnog otpora vladajućim politikama.
&nbsp;I taj otpor centralnoj vlasti ne smeta strankama koje vas manjinski podržavaju, to sam Vas pitala.
STANIĆ: Kako bi se neko protivio onome što je suština crnogorskog identiteta i kulture?
Na isti način na koji se tome protivi na državnom nivou.
STANIĆ: Ne mislim da je to partijsko pitanje; prije bih rekao da je riječ o ličnom odnosu svakog Cetinjanina i Cetinjanke prema svom gradu. U cetinjskom parlamentu su, na primjer, donešene tri važne rezolucije; sve tri - jednoglasno. Nekoliko dana nakon formiranja lokalne vlasti na Cetinju, krenula je agresija Rusije na Ukrajinu. Cetinjski parlament je, kao prva lokalna samouprava u Evropi, jednoglasno osudio rusku agresiju. Takođe, jednoglasno smo podržali zaštitu interesa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, te osudili odnos predsjednika Skupštine Andrije Mandića prema crnogorskoj prijestonici. Volio bih da se sličan model preslika na državni nivo.&nbsp;

Stanić: Parlamentarnu većinu ne vodi Spajić, nego Mandić

Sve što je rađeno u procesu biranja kandidata za sudije Ustavnog suda, a onda i neizglasavanje poslanika na sjednici Skupštine Crne Gore, pokazuje da aktuelna vlast po ko zna koji put u prvi plan stavlja potpuno nepoznavanje elementarnih demokratskih procesa, poručio je za RTNK predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Kako kaže, parlamentarna većina je mogla da podrži kandidata kojeg je predložio predsjednik države Jakov Milatović, kao što je to učinila opozicija.
- Ova vlast po ko zna koji put pokazuje diletantizam. Sve što je rađeno u ovom procesu je rađeno potpuno naopako. Da li će biti izbora za mjesec dana, vidjećemo. Sada treba tro-petinska većina, manji broj poslanika, vidjećemo da li će se parlamentarna većina u tom smislu dozvati pameti. Ali je prosto zabrinjavajuće, da oni na ovaj način, po ko zna koji put, sprovode postupke koji bi trebalo da budu demokratičniji, inkluzivniji, da bi na kraju bili uspješni. Ali da li je nekome cilj da to bude tako, sasvim sam siguran da jednom dijelu poslanika jeste, jedan dio ipak pokazuje da oni ne umiju da vode zemlju ka Evropskoj uniji, koliko god nam ona bila otvorena i naklonjena i koliko god nam otvorila vrata za ulazak - istakao je Vujović.
Podsjetio je na preporuke Venecijanske komisije u dijelu izglasavanja sudija Ustavnog suda, te dodao da u procesu nije bilo parlamentarnog dijaloga sa opozicijom.
- Mi imamo mišljenje Venecijanske komisije pola godine, mi nijesmo slova od tog mišljenja implementirali. Dogovor smo imali, i predstavnici DPS-a, Evropskog saveza, HGI, u prisustvu gdina Satlera-šefa delegacije EU sa potpisom premijera Milojka Spajića, da će se povodom mišljenja VK, država postupiti na određeni način, u smislu njegove implementacije. Da ne pominjem zašto smo došli do mišljenja VK, zato što je vlast brutalno pogazila Ustav, što je VK potvrdila u svom mišljenju. Mi smo godinu dana izgubili zbog antiustavne operacije parlamentarne većine, potpuno nepotrebne - kazao je Vujović.
Osvrnuo se i na poruke predsjednice Evropske komisije Ursule Fon der Lajen koja je poručila da crnogorske vlasti treba hitno da se odrede po pitanju nekompletiranog Ustavnog suda.
- Ne biramo mi sudije Ustavnog suda zbog Ursule Fon der Lajen. Pa da sad moramo to baš na dan njenog dolaska da radimo. Ali hoću da kažem sa kakvim političkim, mogu slobodno reći diletantima, ili jednog dijela većine koja po mom uvjerenju ima i lošu namjeru prema evropskom putu Crne Gore, mi imamo posla - kazao je Vujović.
Osvrnuo se i na nedavna hapšenja i akcije Specijalnog državnog tužilaštva, a kako kaže, ugrožena je sloboda medija, a pominjanje određenih urednika u spisima tužilaštva, je prema njegovom mišljenju, najdestruktivniji dio akcije.

Vujović: Većina neizglasavanjem sudija Ustavnog suda poslala lošu poruku evropskim partnerima

Djelovi optužbe u kojima se pojedinim nezavisnim medijima na teret stavlja da su dio organizovane kriminalne grupe moraju izazvati sumnju - ocijenio je predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan komentarišući posljednju akciju Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Naredba za istragu, kako je ustvrdio, uključuje isključivo medije koji nijesu bili medijska poluga litijaške revolucije i koji nijesu na linijama podrške politikama vlada od 2020, na način kako „avgustovci“ to žele.
- I uvaženi pravnici tvrde da je SDT ovim ušao na veoma klizav teren koji može negativno uticati na dalje procese demokratizacije crnogorskog društva, obezbjeđivanja slobode i nezavisnosti medija, slobode govora i ukupno ljudskih prava - naglasio je Belan.
Ustvrdio je da se privode takozvani mimeri samo sa opozicionog pola političke scene i podsjetio da su „mim grupe“ bile takođe jedna od važnih poluga litijaške revolucije i promjena 2020.&nbsp;
- Da SDT želi zaista da se obračuna sa kriminalnim uticajem na medije u Crnoj Gori, ako ga je identifikovao, kako to da se taj uticaj nalazi isključivo kod medija koji se kritički odnose prema „avgustovskim“ vladama, a ne i kod medija koji kontinuirano promovišu govor mržnje, šovinizam, fašizam, targetiraju građane i funkcionere građanske, proevropske i suverenističke orijentacije - naveo je Belan gostujući u emisiji Link na Radio Televiziji Crne Gore (RTCG).
Ako uzmemo matricu koju je SDT postavio, Belan je za primjer uzeo slučaj sa Belvedera iz 2022. godine kada je Javni servis objavio da je pucano na policiju.&nbsp;
- Zašto je već prošlo četiri godine da osoba ili grupa koja je pucala nije uhapšena, a ako takvih nema onda je vijest bila lažna i opravdano je da se pitamo ko iza takve vijesti stoji i da li je tu postojala određena grupa koja je informaciju izmislila, organizovano plasirala u etar na Javnom servisu i sa kojim ciljem - naveo je Belan.
<h2>Parlamentanoj većini voda došla do nosa</h2>
Vladajuća parlamentarna većina je, cijeni on, svjesno i sa namjerom dovela Ustavni sud u stanje nefunkcionalnosti.
- Sada im je pred dolazak predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen „voda došla do nosa“ i po ko zna koji put moraju se „prodati“ kao proevropski političari“ - rekao je Belan.
On je naglasio da kao „čisti politički bezobrazluk“ vidi optužbe da opozicija opstruira izvršenje obaveza iz EU agende time što ne želi glasati za kandidate za sudije Ustavnog suda koje nameće parlamentarna većina.
- Aktuelni momenat sa predlaganjem dva kandidata ne može posmatrati izolovano, već kao dio ukupne destrukcije koju proizvodi parlamentarna većina, a čiji su elementi i protiv ustavno penzionisanje sutkinje Đuranović, odugovlačenje izbora sudije nakon prestanka funkcije sudiji Gogiću, izbjegavanje da na dnevni red Skupštine uopšte i dođe glasanje o kandidatkinji koju je predložio predsjednik Milatović - rekao je Belan.
&nbsp;Opozicija je, podvlači on, upravo zarad EU agende u svemu tome bila i suviše konstruktivna i strpljiva.

Belan: SDT ušlo na klizav teren koji može negativno uticati na dalje procese demokratizacije, slobode govora, nezavisnosti medija i ljudskih prava

Ukoliko ne bude iznenađenja, gotovo da je izvjesno da Jovan Jovanović i Mirjana Radović neće imati dovoljno glasova za izbor sudija Ustavnog suda u prvom krugu. Poslanici Bošnjačke stranke ni po koju cijenu, kaže za Radio Crne Gore Admir Adrović, neće dati podršku predloženim sudijama.
- Iako znamo da ćemo biti optuženi, da mi sabotiramo proces evropske integracije zato što nećemo podržati ovaj predlog, ja mislim da je upravo suprotno. Oni koji su insistirali na ovakvim rješenjima nisu doprinijeli da se završi ovaj proces i mogu slobodno da kažem da oni nisu ispunili očekivanje naših evropskih partnera - kaže on.
Zato Adrović poziva da se sjedne za sto i pronađe rješenje koje će dovesti do kompletiranja Ustavnog suda.
- Kao što znate, dvije trećine poslanika ne mogu se obezbijediti ni iz jedne partije, kamoli bez dogovora sa svim konstituentima. Mislim da treba da se uključe i opozicija, i manjinske partije, i vladajuće partije, tako da jedino na taj način možemo doći do kraja ovog procesa - &nbsp;istakao je.
Da je proces trebalo da bude inkluzivniji, mišljenja su i u građanskom pokretu URA.
Izvršni direktor Zoran Mikić kazao je da im je žao što, kako kaže, kolege iz parlamentarne većine nisu bile inkluzivne u ovom procesu.
- I što nisu više vremena posvetili razgovorima sa opozicijom. Inkluzivnost u ovom procesu izostaje ovog puta i od strane predsjednika države Jakova Milatovića koji se nije konsultovao kako sa poslanicima, tako ni sa šefovima poslaničkih klubova. I imajući sve ovo u vidu, građanski pokret URA još uvijek nije zauzeo konačan stav o glasanju za sudije Ustavnog suda - istakao je Mikić.
Uradiće to, kaže Mikić u oči glasanja u Parlamentu na sastanku poslaničkog kluba, odnosno na glavnom odboru partije početkom naredne sedmice.
Ističe Mikić da parlamentarna većina neozbiljno pristupa jednom tako važnom pitanju kao što je izbor sudija Ustavnog suda.
- Međutim, nažalost, oni u ovom procesu i u ovom pitanju pristupaju prije svega kao trgovini, tako da je evidentno da oni vrlo vjerovatno nemaju većinu da izaberu sudije Ustavnog suda - navodi Mikić.
Ni nezavisna poslanica Radinka Ćinćur ne očekuje izbor sudija u prvom krugu. Svoj stav iskazuje jasno.
- Meni je žao što kompetencije nisu došle do izražaja, što javnost više ne zna o svim ljudima koji su se prijavili za sudije Ustavnog suda. Jedan od kandidata koje je Ustavni odbor predložio nema pravosudni ispit. Znači, po meni je to zaista jedan veliki problem i ja lično neću podržati takvog kandidata - &nbsp;kaže Ćinćur.
Da parlament ne smije imati luksuz da ne dođe do izbora sudija, poručuje poslanik većine Nikola Rovčanin iz Demokrata.
Ako ne u prvom, kaže, biće proces okončan u drugom krugu.
- Bez obzira na pesimizam koji se ovih dana pojavljuje u medijima i u crnogorskoj javnosti, ja očekujem definitivno visok stepen odgovornosti svih poslanika prilikom glasanja. I očekujem da izaberemo sudije Ustavnog suda jer podsjećam da smo od 13 kandidata većinom glasova izabrali najbolje kandidate - &nbsp;kaže Rovčanin.
Sjednica na kojoj bi trebalo da se glasa o predloženim kandidatima za sudije Ustavnog suda zakazana je za utorak.

Parlament ne smije imati luksuz da ne dođe do izbora sudija Ustavnog suda

Crna Gora nema vremena za &nbsp;čekanje kada je riječ o reformama, a posebno ne kada je riječ o Ustavnom sudu - poručio je savjetnik predsjednika države za unutrašnju politiku i privredni razvoj Nebojša Vuksanović reagujući na izjaviu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević koja je izrazila očekivanje da će poslanici na sjednici sljedećeg utorka imenovati sudije Ustavnog suda.
Vuksanović je naglasio da pozivaju poslanike da konačno izaberu troje nedostajućih sudija Ustavnog suda i time omoguće njegovu punu funkcionalnost - jer, kako je podvukao, bez funkcionalnog Ustavnog suda nema ni vladavine prava, ni napretka ka EU. &nbsp; 
 
- Podsjećamo da prije tri sedmice nije održana sjednica Skupštine, na kojoj se nalazio prijedlog predsjednika države. Tada nije postojala ni volja da se razgovara o kandidatu koji nije dio partijske trgovine. Umjesto da Vlada i Skupština ubrzaju EU put, jedino se povećava partijska trgovina da biste izabrali samo dvoje sudija - ocijenio je Vuksanović. 
 
Ne pristaju, jasan je savjetnik predsjednika države, da Crna Gora stoji.
- Zato je potrebno izabrati sve preostale sudije, bez partijskih kalkulacija i bez dvostrukih aršina. Ustavni sud se ne popunjava radi političke trgovine, već da bi država imala sud koji štiti Ustav i prava građana. 
Ustavni sud nije ničija partijska imovina - on je temelj vladavine prava i evropske Crne Gore - zaključio je Vuksanović.

Vuksanović: Poslanici da konačno izaberu troje sudija i omoguće punu funkcionalnost Ustavnog suda

Teško da se evropska posvećenost dokazuje blanko podrškom kandidatima vlasti - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković reagujući na poruku ministarke evropskih poslova Maide Gorčević koja je izrazila očekivanje da će poslanici na sjednici sljedećeg utorka imenovati sudije Ustavnog suda.
On je ukazao da je vladajuća većina kandidate za Ustavni sud dogovorila bez konsultacije sa opozicijom.
- Uz uvažavanje dobre namjere ministarke Gorčević i njene posvećenosti evropskoj perspektivi Crne Gore, teško da se naša (opoziciona) dokazuje time što bismo blanko podržali kandidate za Ustavni sud koje je, bez ikakve konsultacije s opozicijom, dogovorila vladajuća većina - poručio je Vuković na društvenoj mreži Iks.
Ministarka Gorčević ranije je navela da „Crna Gora nema vremena za čekanje“ i da očekuje da će poslanici „meritorno“ odlučiti o imenovanjima u Ustavnom sudu, kako bi zemlja ispunila evropske obaveze do kraja naredne godine.
Vuković je podsjetio da „zakonodavac nije slučajno propisao kvalifikovanu većinu u ovakvim slučajevima“, jer se time, kako je kazao, želi obezbijediti „što širi dogovor vlasti i opozicije“.
- Žao mi je što predstavnici vlasti koji iskreno žele da vide Crnu Goru u Evropskoj uniji do kraja decenije (u njih ubrajam i ministarku Gorčević), nijesu na vrijeme apelovali na političke saborce da proces popunjavanja Ustavnog suda učine inkluzivnim. Opozicija bi mu, kao i uvijek do sada, dala vrijedan doprinos - jasan je Vuković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1975957598752129482&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Teško da se evropska posvećenost dokazuje blanko podrškom kandidatima vlasti

Svaki put kad se uzdrmaju temelji vlasti, tužilaštvo krene sa rijaliti hapšenjima ne bi li zakrpilo rupe u parlamentarnoj većini, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore Mihailo Anđušić.
Upozorava, kako dodaje, Radosava Vrbicu, Joksima Poštara, predstavnike Iks zajednice, kao i vlasti kritički nastrojene novinare, da zaključaju vrata od stanova i kuća, jer će u cik zore na ista zakucati SPO po nalogu SDT Vladimira Novovića.
- Ključ u bravu, pamet u glavu! - zaključio je Anđušić u objavi na Iks mreži.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F1975611274856935775&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anđušić: Tužilaštvo krene sa rijaliti hapšenjima svaki put kad se uzdrmaju temelji vlasti

Iako je Ministarstvo energetike i rudarstva odbilo zahtjev Elektroprivrede Crne Gore za dugoročno zaduženje od 48 miliona eura radi gradnje baterijskog postrojenja za skladištenje električne energije, priča o tenderu, kažu izvori Televizije E - nije gotova, već će se nastaviti pregovori unutar parlamentarne većine. 
Podatak koji saopštava Portal Standard, da je srpska kompanija Milenijum Tim, bliska režimu Aleksandra Vučića, zainteresovana da dobije tender možda objašnjava zbog čega se tender koji nije odobren i dalje nalazi na sajtu javnih nabavki.
<h2>TENDER (NI)JE ODOBREN</h2>
Ministarstvo energetike i rudarstva na čijem je čelu Admir Šahmanovića odbilo je zahtjev Elektroprivrede Crne Gore za dugoročno zaduženje u vrijednosti od 48 miliona eura radi baterijskog postrojenja za skladištenje električne energije u krugu fabrike Željezara Nikšić. U skladu sa odredbama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti privredna društva u većinskom državnom vlasništvu se mogu dugoročno zaduživati samo uz prethodnu saglasnost Vlade, koja se daje na prijedlog Ministarstva finansija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fodbijen-zahtjev-za-zaduzenje-epcg-sahmanovic-trazi-ponistenje-sporne-nabavke-od-48-miliona-milenijum-tim-blizak-sns-u-zainteresovan-za-tender&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon konsultacija sa Ministarstvom finansija, odobrenje je izostalo zbog rizika od narušavanje likvidnosti kompanije. Sugerisano je i poništenje tendera. Prema nezvaničnim informacijama Standarda, u međuvremenu, interesovanje za tender pokazala je beogradska kompanija Milenium tim, čiji je vlasnik Ivan Bošnjak, poznat po bliskoj vezi sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i Srpskom naprednom strankom. O kojoj firmi se radi, objašnjavaju poznavaoci prilika u Srbiji.
Ekonomski novinar i zamjenik direktora Nove Ekonomije Aleksandar Milošević kazao je za TV E da je to jedna od prevashodno građevinskih firmi koje najbrže rastu, te da se uglavnom vezuje za jako dobre odnose sa SNS-om.
- Njen rast je zapravo vezan za dobijanje sve većih i većih državnih poslova ovdje. To je između ostalog firma koja je uspjela da postane vlasnik hotela Jugoslavija, legendarnog iz doba Jugoslavije, koji je srusila i gradi potpuno novi hotel, koja je angažovana na svim većim građevinskim poslovima od Beograda na vodi, gdje je bila vezana za rušenje u Hercegovačkoj, ako se sjećaju vaši gledaoci, to je situacija kada su građani onemogućeni da pozovu policiju praktično bili kidnapovani - rekao je Milošević.
<h2>Scenario koji ne iznenađuje</h2>
Menadžment Eektroprivrede Crne Gore često je na meti kritika opozicije i nevladinog sektora. Oni ukazuju na kontraverzne i nezakonite odluke državne energetske kompanije, ali i ćerke firme Solar – gradnje, u prvom redu, kako navode, zahvaljujući nestručnim partijskim kadrovima, bez iskustva i znanja. Imajući u vidu da u upravljačkoj strukturi sjede kadrovi nekadašnjeg Demokratskog fronta, Andrije Mandića i Milana Kneževića, scenario koji potencijalno uključuje Milenium tim ne iznenađuje.
- Milenium tim je jako blizak srpskim vlastima, tako da me ne čudi da je po onom principu prijatelj mog prijatelja je moj prijatelj, da je Milenium tim na državnim projektima u Crnoj Gori kod prijatelja Aleksandra Vučića i SNS-a - istakao je Milošević.
Turbulentne odnose unutar parlamentarne većine, dodatno bi mogla da optereti odluka resora Admira Šahmanovića, predstavnika Bošnjačke stranke.
Politički analitičar Danilo Kalezić kaže da, kakav god da bude ishod spora vezanog za program baterija, neće dugoročno narušiti odnose u vladajućoj većini.
- Jer ta vladajuća većina nije na principima i programima već na interesima i onoj vrsti koordinacije koja dolazi van Crne Gore. Pozitivno je što je Ministarsto energetike odbilo jedan takav prijedlog, ali nije pozitivno što ministri bošnjačke stranke sjede u Vladi koja je miljama daleko od onoga što su oni proklamovali kao njihove vrijednosti - ocijenio je Kalezić.
<h2>Bez odgovora Ministarstva</h2>
Na pitanja TV E upućena Ministarstvu energetike i rudarstva da li je odbijen zahtjev za dugoročno zaduženje Elektroprivrede i, ukoliko jeste, koji su razlozi navedeni kao osnov, te je li traženo od Elektroprivrede poništenje tendera za izgradnju postrojenja za baterije i skladištenje električne energije - nijesmo dobili odgovor. 
Na sajtu Javnih nabavki, tender je i dalje aktivan. Izvori Televizije E, tvrde da ništa nije gotovo. Pregovori u okviru parlamentarne većine o ovom pitanju tek slijede.

Iako je Šahmanović odbio zahtjev EPCG, parlamentarna većina nastavlja pregovore

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da Crna Gora ne može postati članica Evropske unije (EU) dok je na njenom čelu aktuelna parlamentarna većina.
On je to izjavio tokom sastanka sa predstavnicima dijaspore u Njujorku u Generalnom konzulatu Crne Gore, a odgovarajući na pitanje predsjednika crnogorskog udruženja „13. jul“ Đura Mićunovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F58O5Vb5E3EY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Želim da pitam gospodina predsjednika da li on stvarno misli da Crna Gora može ući u Evropsku uniju sa ovom parlamentarnom većinom, na čijem se čelu nalaze ljudi kojima je zabranjen ulaz u pojedine države EU? - pitao je Mićunović.
Milatović je na to odgovorio: „Ja mislim da ne može“, za čim je uslijedio aplauz.

(VIDEO) Milatović misli da Crna Gora ne može u EU sa ovom parlamentarnom većinom

Na četvrtoj sjednici Savjeta omladinskih inicijativa u Podgorici razgovarano je o konkretnim inicijativama koje spajaju vrijednosti, znanje i učešće mladih: od prevencije vršnjačkog nasilja do otvaranja kulture prema novoj publici, saopšteno je iz kabineta predsjednika Crne Gore.
Savjet je, kako navode, predstavio inicijativu prevencije vršnjačkog nasilja sa ciljem da se gradi empatija, povjerenje u stručne službe i brza institucionalna reakcija. Plan uključuje i edukativne sadržaje koji otvaraju teške društvene teme bez partijskog okvira.
- U oblasti kulture, Savjet je najavio istraživanje navika i potreba mladih, kao i seriju događaja, razgovore sa umjetnicima, kulturne šetnje i posjete ključnim lokalitetima, uz partnerstva sa institucijama i sadržaj prilagođen mladima. Cilj je da kultura postane pristupačnija, dinamičnija i bliža novim generacijama. Crna Gora ostaje posvećena cilju EU 2028: uz više šansi za mlade, jače institucije i zajednicu koja bira rezultate, a ne izgovore - zaključuje se u saopštenju.

Četvrta sjednica Savjeta omladinskih inicijativa: Mladi za politiku koja radi i rješava

Društvena mreža Iks blokirala je oglašavanje Evropske komisije, kao odgovor na odluku Evropske unije (EU) da kazni kompaniju sa 120 miliona eura zbog kršenja odredbi Zakona o digitalnim uslugama, prenio je danas BBC.
Nikita Bir, jedan od direktora kompanije, optužio je regulatore EU da su iskoristili prostor za oglašavanje na mreži kako bi u petak objavili post o kazni za Iks.
- Izgleda da mislite da se pravila ne odnose i na vaš nalog - poručio je on i dodao: „Vaš nalog je ukinut.“
Portparol Evropske komisije rekao je za BBC da Komisija „uvijek koristi društvene mreže u dobroj vjeri“.
Kazna izrečena Iksu u petak prva je novčana sankcija u skladu sa Zakonom EU o digitalnim uslugama.
Regulator EU naveo je da je sistem tzv. plavih oznaka na platformi „obmanjujući“, jer kompanija nije verifikovala korisnike, čime ih izlaže riziku od prevara, lažnog predstavljanja i drugih oblika manipulacija zlonamjernih aktera.
Platforma Iks ima rok od 60 dana da odgovori Komisiji na primjedbe o „plavim oznakama“, u suprotnom će se suočiti sa dodatnim kaznama.
Vlasnik kompanije, Ilon Mask, nakon izricanja kazne izjavio je da EU „treba ukinuti“, a na mreži je podijelio i objavu drugog korisnika koji je poredi sa fašizmom.
Američki državni sekretar Marko Rubio, kao i Federalna komisija za komunikacije (FCC), optužili su regulatora EU za napad i cenzurisanje američkih kompanija, ocjenjujući da je „prošlo vrijeme cenzurisanja Amerikanaca na internetu“.

Mreža Iks blokirala oglašavanje Evropske komisije na svojoj platformi

Na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici, oko 18 časova, došlo je do incidenta u kojem je kamion zakačio krošnju drveta, nakon čega se stablo obrušilo na kolovoz i privremeno blokiralo saobraćaj.
Stablo je palo preko sve tri saobraćajne trake, pa se saobraćaj odvija otežano na ovoj dionici. Kako se može vidjeti na snimku Portala ETV, usljed nezgode i gradski autobus je završio zaglavljen na zelenoj površini.
Na lice mjesta upućene su službe, a očekuje se dolazak ekipe „Zelenila“ koja će ukloniti drvo i omogućiti normalizaciju saobraćaja.
Za sada nema informacija o eventualnim povrijeđenima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZ1LJy6gqX_g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

(VIDEO) Kamion zakačio drvo, stablo palo na Bulevar Svetog Petra Cetinjskog

U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: Dario Vraneš u Pljevljima i Milan Knežević u Botunu. &nbsp; Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp; Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp; Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp; Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp; Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp; Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, Milojko Spajić. Glasa nije puštio predsjednik Jakov Milatović. Andrija Mandić, predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp; Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku Milku Tadić Mijović. &nbsp; I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja? A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp; Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp; BUNA U BOTUNU&nbsp; U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp; Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu... I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp; Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp; Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp; IGRE BEZ GRANICA&nbsp; Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp; Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp; Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp; Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp; Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp; I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp; Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp; Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp; Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp; Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp; Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Sve je otišlo - u performans

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Tag: parlamentarna-vecina