Crnogorska plivačica Iskra Dedivanović sa četiri medalje, tri lična rekorda i nagradom za treću najbolju juniorku po IPC bodovima, završila je nastup na šestom &nbsp;Međunarodnom plaraplivačkog festivalu u Zagrebu, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.
Odličan nastup imali su i ostali članovi podgoričkog kluba Mako Đurđa Borović (S14) i Ognjen Rončević (S14), koji su postigli &nbsp;značajan napredak, veliki broj ličnih rekorda i visoke plasmane u svojim klasama.
- Dedivanović je u konkurenciji juniorki, u kategoriji S9, sa ličnim rekordom pobijedila na 100 metara leđno, kao drugoplasirana završila je na 100 delfin i &nbsp;50 delfin sa ličnim rekordom. Bila je trećeplasirana na 100 slobodno, a svoj najbolji rezultat isplivala je i na 50 slobodno, što je bilo dovoljno za peto mjesto - precizirano je u saopštenju.
Trener Danijela Bulatović navela je da je Iskra ostvarila nekoliko vrhunskih rezultata, uključujući pobjedu na 100 metara leđno i tri lična rekorda.&nbsp;
- Osvojila je treće mjesto među najboljim juniorkama takmičenja - nagradu koja se dodjeljuje plivačicama sa najvećim zbirom IPC bodova iz četiri discipline u kategoriji Junior - kazala je Bulatović.
Rončević je u konkurenciji juniora, kategoriji S14, bio četvrti na 50 leđno (lični rekord) i 100 leđno, šesti na 200 slobodno, a 11. na 50 i 100 metara (lični rekord).
- Ognjen je zabilježio dva lična rekorda potvrđujući veliki napredak u kontinuitetu - navela je Bulatović.
U istoj kategoriji, u konkurenciji mladih, Borović je bila treća na &nbsp;100 prsno, kao petoplasirana završila je na 50 leđno (lični rekord), 100 leđno (lični rekord) i 50 prsno, dok je uz lični rekord kao šesta završila trku na 50 metara slobodno.
- Đurđa je nastupila izuzetno sigurno, ostvarivši tri lična rekorda i bronzu u disciplini 100 m prsno - rekla je Bulatović.
Ona je naglasila da je u Zagrebu bilo izvanredno takmičenje za malu ekipu plivačkog kluba Mako.
- Plivači su pokazali veliku zrelost, borbenost i pravi takmičarski duh. Ponosna sam na njih što iz svakog starta izvuku maksimum i što se na svakom međunarodnom takmičenju vidi njihov napredak. Zagreb je bio odlična završnica i veliki motiv za naredna takmičenja - zaključila je Bulatović.
Festival u Zagrebu okupio je plivače iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Austrije, Italije, Luksemburga, Norveške, Estonije i Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dedivanović sa tri lična rekorda do priznanja za treću najbolju juniorku festivala

Klub sjedeće odbojke Set iz Pljevalja treći put uzastopno pobjednik je tradicionalnog memorijalnog turnira "Dragan Vučić" u Laktašima.
Pljevaljski sastav do trofeja došao je sa maksimalnim učinkom - pobjedama u sva tri meča i bez izgubljenog seta.
Savladao je na startu Brezu 2:0 (25:16 i 25:17), u drugom kolu bio je bolji od Kneževa 2:0 (25:16 i 25:16), a u trećem od domaćeg sastava Laktaši 2:0 (25:17 i 25.23).
Kao drugoplasirana, sa dva trijumfa i porazom, završilo je Kneževo, treće mjesto zauzeli su Laktaši (1-2), dok je bez pobjede nastup završila ekipa Breze.

Set treći put uzastopno najbolji u Laktašima

Crnogorski šahista Predrag Nikač trijumfom na prvoj tabli predvodio je tim Svjetske šahovske federacije osoba sa smetnjama vida (IBCA) do pobjede u četvrtom kolu Šahovske paraolimpijade za osobe sa invaliditetom u Astani.
Nikač je savladao Indijca Džoša Erijana i upisao drugu pobjedu na turniru.
Zlatni sa Paraolimpijade u Beogradu slavio je u Astani i protiv Egipćanina Magdija Momtaza, dok je poražen od Njemca Artura Kevorkova i izraelskog velemajstora Jehuda Grunefelda.
Šanse da se bori za visok plasman zadržao je i IBCA tim, koji je u četvrtom kolu savladao Indiju 2,5:1,5.
Pobjedu je, osim Nikača, upisala i Julija Salamon, Pjotor Dokačevski je remizirao, dok je Mihael-Daćian Pribeanu doživio poraz.
IBCA tim u petom kolu igraće sjutra sa timom Sjedinjenih Američkih Država.
Šahovska paraolimpijada igra se u šest kola, po švajcarskom sistemu.

Pobjeda Nikača, slavio i IBCA tim

Astana će do 26. oktobra biti domaćin druge Šahovske paraolimpijade za osobe sa invaliditetom, a okupiće 34 tima iz celog svijeta, sastavljena od igrača sa oštećenjima vida, sluha i fizičkim oštećenjima.
Crnogorski šah, kako se navodi u saopštenju, predstavljaće Predrag Nikač, osvajač zlatne medalju za rezultat ostvaren na prvoj tabli Paraolimpijade u Beogradu.
- Nikač će nastupiti u timu Svjetske šahovske federacije osoba sa smetnjama vida (IBCA), čiji je kapiten Rumun Sorin Lapadatu. U timu su, osim Nikača, još Pjotor Dokačevski, Mihael-Daćian Pribeanu i Julija Salamon. U prvom kolu sastaće se sa Egiptom, a prvi rival Nikača biće Matio Magdi Momtaz - precizirali su iz Paraolimpijskog komiteta.
Svaki tim sastoji se od četiri igrača (sa najmanje jednim iz svakog pola), jednog kapitena/rezerve i jedne prateće osobe.
Igraće se šest kola, po švajcarskom sistemu.
Biće proglašeni najbolje tri ekipe Paraolimpijade, kao i najbolji takmičari po tablama.
Takmičenje će biti održano u Paraolimpijskom trening centru u Astani, mjestu posebno prilagođenom potrebama svih učesnika.

Nikač na Paraolimpijadi u Astani u IBCA timu

Crnogorski parabiciklista Danilo Gojković nastupiće sjutra na Svjetskom kupu u italijanskom Manijagu, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta (POK).
On će se takmičiti u drumskom parabiciklizmu, u kategoriji C1.
Voziće trku na hronometar, dugu 16,2 kilometara.
Najavljeno je učešće 322 takmičara iz 39 država.
Početak trke planiran je za devet sati i 30 minuta, dok će Gojković startovati u deset sati i 28 minuta.

Gojković na Svjetskom kupu u Italiji

Paralimpijske igre i medalja Filipa Radovića uljepšali su i postavili krunu na sjajan momenat crnogorskog sporta osoba sa invaliditetom u 2024. godini, kazao je predsjednik Paraolimpijskog komiteta Igor Tomić.
On je u intervjuu agenciji MINA rekao da je ponosan na rezultate sportista sa invaliditetom na međunarodnim takmičenjima, navodeći da je Radovićeva medalja u Parizu svrstala Crnu Goru među privilegovanih 85 država svijeta.
Prema njegovim riječima, godinu su uspješnom zaokružili rezultati i stonotenisera Luke Bakića, atletičarke Maje Rajković, strijelca Milana Đinovića, šahiste Predraga Nikača, golbal reprezentacije i ekipe Nikšića.
- Posebno sam ponosan na način na koji je ispraćen nastup i dočekana medalja iz Pariza. Čini mi se da nikada nije bio praćen nastup crnogorskih paraolimpijaca kao u Parizu. Medalja je došla u pravom momentu, ne samo u sportskom, nego i u društvenom kontekstu Crne Gore - rekao je Tomić.
On je naglasio da ništa ne može da ujedini i napravi atmosferu solidarnog timskog zajedništva kao dobar sportski rezultat.
- Igre u Parizu su u punom smislu pokazale temeljine vrijednosti parolimpizma - rekao je Tomić.
On je pohvalio organizaciju Paraolimpijskih igara, navodeći da je Pariz u inkluzivnom smislu poštovanja različitosti i ravnopravnosti napravio nevjerovatan momenat.
Tomić je podsjetio da crnogorski paraolimpijci u kontinuitetu od 2015. godine osvajaju medalje na najvećim međunarodnim takmičenjima i da su to veliki rezultati, ne samo za paraolimpijski, već crnogorski sport uopšte.
On je ponovio da u Crnoj Gori moraju biti svjesni koliko je teško crnogorskim sportistima da ostvare, a još teže da ponove, rezultat na međunarodnim takmičenjima.
- Treba svi kao društvo, a posebno ljudi odgovorni za sistem sporta u Crnoj Gori, da vrednujemo i njegujemo svaki i manji i veći crnogorski sportski rezultat - rekao je Tomić.
On smatra da je sistem sporta u Crnoj Gori na jako niskom nivou, navodeći da se sportski radnici ove i prošle godine raduju nešto značajnijem povećanju budžeta za sport koji je do prije dvije-tri godine iznosio 3,5-4 miliona eura.
- Govorim o ukupnom budžetu koji država izdvaja za crnogorski sport, a koji se raspodjeljuje na Olimpijski i Paraolimpijski komitet i sve nacionalne sportske saveze. To su simbolična sredstva. A koliko je crnogorski sport, ne samo u rezultatskom, nego i u smislu brenda, imena, promocije, donio Crnoj Gori - rekao je Tomić.
On je naglasio da je zadovoljan kako je prepoznat rezultat crnogorskih paraolimpijaca i zakonski pojedinačno vredovan, uz mogućnost da steknu status sportiste sa vrhunskim reprezentacijnim rezultatom.
Prema njegovim riječima, napravila je Crna Gora tu nekoliko ozbiljnih pomaka.
- Dobro je što pojedinci imaju mogućnost da to urade, ali ja ću biti srećan onda kada sistenski rješimo pitanje finansiranja crnogorskih sportskih saveza, COK-a i POK-a, da to ne zavisi od godine do godine, od komisije do komisije, od ministra do ministra - rekao je Tomić.
Prvi čovjek crnogorskog paraolimpijskog pokreta poručio je da rezultat Filipa Radovića, crnogorskih rukometašica i vaterpoliista ne može da zavisi od bilo koga.
- Iza toga treba da stane država sa sistemskim rješenjima finansiranja crnogorskog sporta - rekao je Tomić.
Govoreći o potencijalnim rješenjima, on je naveo da se neka već naziru kroz izmjene i dopune, a možda čak i pisanje novog Zakona o sportu.
- Konkretno je za COK, a nadam se da će biti i za POK, predloženo fiksno procentualno finansiranje dijela sredstava koja se djele namjenski za sufinansiranje programa sportskih asociacija. To je možda prvi korak da sistemski postavimo temelj, da to ne zavisi od atmosfere, raspoloženja, simpatija ili nesimpatija. To je prvi korak koji može država da uradi - rekao je Tomić.
On je kao dobru uvertiru naveo da je nedavno usvojena i Strategija razvoja sporta Crne Gore za period od 2024.do 2028. godine.
- U nacrtu te strategije bio sam razočaran kako je bio pozicioniran POK, ali sam u finalnom rješenju Strategije jako ponosan. Kad smo već napravili taj prvi veliki korak na izradi Strategije, računam da ćemo i sa izmjenama i dopunama Zakona, lakše i iskrenije, to pitanje rješiti i unaprijediti u sportskoj porodici - rekao je Tomić.
On je naglasio da mu je želja da to završe u sportskom krugu, među sobom, a ne da dođu u situaciju da možda amandmanski to za njih urade političari u crnogorskom parlamentu.
- Bio bih tužan kada bih morao sa timom Paraolimpiskog komiteta da idem tim putem. Da budem jasan, za našu kuću bar dok sam tu, boriću se do svih zakonskih instanci koje nam omogućuju da unapređujemo prostor u kojem radimo - rekao je Tomić.
On vjeruje da će svoj zakonski status dobiti i treneri sportista sa ostvarenim vrhunskim sportskim rezultatom.
- Dobro je što crnogorski sportisti imaju mogućnost da osvajanjem evropske, svjetske i olimpijske, odnosno parolimpijske medalje, u sportovima koji su na programu, olimpijskih i parolimpijskih igrara mogu riješiti svoj status. Moja je želja da to pravo imaju i njihovi treneri - rekao je Tomić.
On se zapitao šta je trener u Crnoj Gori i kolike su zasluge čovjeka koji stvori sportistu i dovede ga do trona.
Tomić je istakao da je mali broj trenera koji bi mogli da riješe taj status.
- Jesu li oni teret državi Crnoj Gori. To je toliko mali izdatak, to nije trošak, već investicija i motiv za sve potencijalne trenere da počnu da se bave tim teškim poslom kakav je trenerski u Crnoj Gori. Sa puno neuslova, improvizacija, diskontinuiteta. I vi iz toga napravite šampiona koji je konkurentan među 200 država svijeta. To mora da se vrednuje - rekao je Tomić.
On je naveo primjer da je nedavno čuo predlog da svaki poslanik u Skupštini Crne Gore ima svog savjetnika.
- E to nije teret državi Crnoj Gori, a jeste pet-šest trenera koji su mnogo uradili za njenu promociju na najvećoj sceni - rekao je Tomić.
On je podsjetio da je nekada u crnogorskom Zakonu o sportu postojao status i za trenere nacionalnih selekcija u kolektivnim sportovima i da je nekoliko selektora steklo zvanje trenera sportiste za vrhunskim reprezentativnim rezultatom.
Tomić je najavio da bi Crna Gora uskoro na međunarodnoj sceni mogla da dobije i svoje predstavnike u paratekvindou, kao i u još jednom ekipnom sportu - košarci u kolicima ili basketu 3x3.
On je kazao da mu je želja da crnogorski pokret konačno otvori svoju priču na Zimskim paraolimpijskim igrama.
Prema njegovim riječima, za razliku od ljetnjih Igara koje su prošlog ljeta u Parizu okupile 186 država svijeta, na zimskim učestvuje svega oko 40.
- Adrej Šibalić za sada je jedini naš klasifikovani sportista u parasnoubordu, koji se junački bori sa svim teškoćama i u stručnovom kadru i uslovima. Nadam se da će mu se već poslije Igara u Milanu i Kortini pridružiti Petar Kasom, talentovani alpski skijaš. On još nije dobio međunarnu klasifikaciju, ali je taj sad već izvijestan - rekao je Tomić.
On je najavio da crnogorske sportiste u 2025. godini očekuju nastupi na osam evropskih i svjetskih šampionata.
- Stonotenisere Radovića i Bakića u novembru čeka šampionat Evrope u Helsingborgu, iz kojeg su se 2019. godine vratili sa dvije medalje. Strijelac Milan Đinović pucaće na šampionatu Evrope, dok golbaliste očekuje evropsko i svjetsko klupsko prvenstvo i reprezentativni nastup na Evropskom šampionatu A divizije. Šahovska reprezentacija takmičiće se Olimpijadi za osobe bez i sa smetrnjama vida - rekao je Tomić.
Kalendarom su predviđeni i šampionati svijeta u atletici i plivanju.
- Učestvovaćemo i na Evropskim igrama mladih parolimpijaca. Brojne obaveze, ali tu smo - spremni. Trebaće nam malo i finansijske podrške, koju crnogorski paralimpijci vrate svojim rezultatima onako kako samo oni znaju - rekao je Tomić.
On je kazao da mu je žao što država nije prepoznala rezultate Predraga Nikača, brenda crnogorskog šaha koji je osvojio sve što se osvojiti može.
- Takav čovjek, sa toliko uspjeha u sportu koji je toliko popularan u svijetu, mora imati status vrhunskog sportiste Crne Gore - rekao je Tomić.
Komentarišući odluku da se nakon Igara u Los Anđelesu povuče sa mjesta predsjednika, on je kazao da treba imti mjeru i da je vrijeme da šansu pruži drugima.
- Nikada sebe nijesam doživljavao kao predsjednika, već kao dio tima koji je svih ovih godina pravio dobru paraolimpijsku priču. Ponosan sam na ovo što smo uradili kao prodica svih ovih godina, ali i što ćemo uraditi do Los Anđelesa - rekao je Tomić.

Tomić: Paraolimpijska medalja kruna na sjajan momenat crnogorskog sporta OSI

Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje u svim oblastima od obostranog interesa - ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa turskim ambasadorom Barišom Kalkavanom.
Ibrahimović ga je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, primio u oproštajnu posjetu i zahvalio na posvećenom radu i doprinosu razvoju odnosa između dvije države, te poželio uspjeh u daljem profesionalnom angažmanu.
- Obje strane naglasile su tradiciju prijateljskih odnosa i kontinuiranog dijaloga - dodali su u njegovom kabinetu.
Ibrahimović se danas u odvojenim susretima sastao i sa ambasadorima Švedske i Tunisa u Crnoj Gori.
- Sastanak sa nerezidentnom ambasadorkom Kraljevine Švedske Šarlot Samelin bio je prilika za razmjenu mišljenja o modalitetima intenziviranja političkih kontakata i bilateralnih odnosa između Crne Gore i Švedske, koje karakterišu dugogodišnje prijateljske i savezničke veze - naveli su u saopštenju.
Pored jačanja saradnje u ključnim oblastima kao što su ekonomija i turizam, bilo je riječi o procesu evropske integracije Crne Gore.
- U tom &nbsp;kontekstu, ambasadorka Samelin je istakla snažnu podršku cilju da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU, dodavši da će Švedska nastaviti da pruža ekspertsku i političku pomoć na tom putu - naveli su u saopštenju.
U susretu sa nerezidentnom ambasadorkomTunisa Imen Lažili Amari, bilo je riječi o daljem jačanju saradnje na bilateralnom nivou, kao i u okviru multilateralnih foruma i incijativa.
- Poseban akcenat stavljen je na oblasti turizma, investicija i saobraćajne povezanosti, kao i na saradnju u oblastima kulture, obrazovanja i sporta - naveli su u saopštenju.
Naglasili su da su se sagovornici saglasili da će osnaživanje normativno-pravne osnove stvoriti dodatni prostor za intenziviranje saradnje i političkog dijaloga.
- Na sastancima su razmijenjena mišljenja o aktuelnim geopolitičkim izazovima, uz potvrdu spremnosti da se nastavi jačanje partnerskih odnosa i saradnje na bilateralnom i multilateralnom planu - zaključili su u saopštenju.

Ibrahimović sa Kalkavanom: Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o izmjenama Zakona o strancima, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Gost današnje Drugačije radio veze je Aleksandar Radoman.
Tema: Kakva država progoni antifašiste
Dekan FCJK i jedan od 35 procesuiranih zbog protesta protiv dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću govori o još jednom potezu vlasti koji otkriva njen anticrnogorski i antidemokratski karakter.
Početak DRV u 11,10h
Autor emisije: Darko Šuković

Radoman u DRV: Kakva država progoni antifašiste

Sudijska nezavisnost nije privilegija, već zavjet i obećanje da pravo nikada neće ustuknuti pred moći, rekla je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić na međunarodnoj konferenciji „Nezavisnost pravosuđa i liberalna demokratija pod prijetnjom: izazovi u primjeni međunarodnih standarda nezavisnosti sudstva (Mt Scopus standardi)”, održanoj u Nikoziji.
U obraćanju posvećenom ulozi sudija u odbrani sudijske nezavisnosti, kazala je da nezavisno sudstvo predstavlja jedan od najdragocjenijih stubova svakog demokratskog društva, naglašavajući da pravda ne smije zavisiti od političkih okolnosti, trenutnih pritisaka ili populističkih narativa, već isključivo od zakona i dostojanstva čovjeka.
Govoreći o sudijskoj funkciji, poručila je da sudijska nezavisnost istovremeno predstavlja profesionalnu odgovornost i moralnu obavezu.
- Ona nije lična privilegija, već zavjet prema građanima – obećanje da će sudija, vođen savješću i zakonom, biti zaštita svakome ko pred sudom traži pravdu, sigurnost i istinu - kazala je Pavličić.
U tom kontekstu, ocijenila je da se povjerenje javnosti u sudstvo gradi dosljedno, tokom čitavog sudijskog mandata, svakodnevnim radom i ličnim integritetom.
Posebno je istakla značaj sudijskog integriteta i nepristrasnosti kao temelja autoriteta sudske odluke. U savremenom društvu, obilježenom brzim protokom informacija, intenzivnim javnim nadzorom i nerijetkim neargumentovanim kritikama, sudijska riječ mora ostati odmjerena, dostojanstvena i oslobođena svakog političkog ili ličnog uticaja, jer samo takva riječ može imati stvarnu pravnu i moralnu težinu.
U nastavku izlaganja navela je da odbrana sudijske nezavisnosti nije jednokratan čin, već svakodnevni, tihi, ali postojani napor u kojem ključnu ulogu imaju upravo sudije. „Nezavisnost ne živi samo u zakonima i međunarodnim dokumentima, već u karakteru sudije, u načinu odlučivanja, profesionalnoj smirenosti, otvorenosti za argumente i dosljednosti u primjeni prava.“
Osvrćući se na međunarodne standarde nezavisnosti sudstva, ukazala je da oni ne predstavljaju ograničenje nacionalne sudijske autonomije, već važan orijentir i potvrdu pripadnosti zajednici demokratskih država koje dijele zajedničke vrijednosti vladavine prava, zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Zaključujući obraćanje, Pavličić je poručila da sudije treba da brane sudijsku nezavisnost ne samo riječima, već snagom svojih odluka, jer „samo nezavisno, odgovorno i profesionalno sudstvo može garantovati da je pravo jednako za sve, da niko nije iznad zakona i da sud ostaje posljednje utočište pravde.“
O globalnim izazovima za nezavisnost sudstva i liberalnu demokratiju, kao i sprovođenju evropskih standarda nezavisnosti sudija, govorili su predsjednici vrhovnih sudova država članica Evropske unije, sudije ustavnih sudova iz država Zapadnog Balkana, predsjednici vrhovnih sudova, sudije Evropskog suda za ljudska prava, univerzitetski profesori i istraživači iz oblasti ustavnog, evropskog i komparativnog prava, te predstavnici evropskih institucija i međunarodnih pravničkih organizacija. Na skupu su bile zastupljene zemlje Evropske unije, Zapadnog Balkana, Istočne Evrope, Sjedinjenih Američkih Država, Latinske Amerike, Izraela i Švajcarske.
- Predsjednica Pavličić posjetila je i Vrhovni sud Kipra, na poziv predsjednice Katerine Stamatiou, što predstavlja izuzetno značajan korak u jačanju institucionalne saradnje. Posebnu važnost ova posjeta dobija s obzirom na to da Kipar od 1. januara 2026. preuzima predsjedavanje Evropskom unijom, u godini kada se od crnogorskog pravosuđa očekuju završni koraci u ispunjavanju obaveza iz poglavlja 23 - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda.
Vrhovni sud Kipra u junu će biti domaćin sastanka Mreže predsjednika vrhovnih sudova Evropske unije, kojem će prisustvovati i Pavličić.&nbsp;
- Time se dodatno potvrđuje snažna posvećenost jačanju vladavine prava i napretku evropskog puta Crne Gore - zaključeno je u saopštenju.

Pavličić: Sudijska nezavisnost nije privilegija, već zavjet da pravo nikada neće ustuknuti pred moći

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Andrija Marković i Mile Jovanović ranjeni su u pucnjavi koja se večeras dogodila u Nikšiću, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Oglasila se i policija saopštenjem u kome je navedeno da je večeras, oko 22:30 sati, za sada nepoznata osoba u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću upotrijebila vatreno oružje, te da su projektili pogodili A.M. i M.J.
Povrijeđeni su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći u Medicinski centar u Nikšiću, dok je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
- Policija je blokirala uže i šire lice mjesta i uspostavila blokadu grada, te policijski službenici preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji počinioca ovoga djela i utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je došlo do upotrebe vatrenog oružja - navedeno je u saopštenju policije.
Iz policije kažu da, iako su povrijeđeni pripadnici jedne organizovane kriminalne grupe, u ovom trenutku ne mogu potvrditi da je ovaj događaj povezan sa djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa, dok ne bude prikupljeno više informacija i dok ne budu utvrđene sve činjenice i okolnosti pod kojima je djelo izvršeno. O ishodu istrage će, kako kažu, javnost blagovremeno obavijestiti.
Prema podacima bezbjednosnih službi, Jovanović i Marković su članovi škaljarskog klana.
Podsjećaju da je jedan od povrijeđenih tokom ove godine imao sukob sa navijačkim grupacijama u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, zbog čega se nalazio u pritvoru u UIKS-u.
- U toku je krivični postupak protiv istog - kazali su u policiji.

Tag: paraolimpijski-komitet