Crnogorski šahista Predrag Nikač upisao je pobjedu na startu Šahovske paraolimpijade za osobe sa invaliditetom, koja se održava u Astani.
Nikač, koji nastupa za tim Svjetske šahovske federacije osoba sa smetnjama vida (IBCA), savladao je na prvoj tabli Egipćanina Magdija Momtaza. U partiji u kojoj je igrana Francuska odbrana, crnogorski velemajstor je rano stekao pozicionu prednost, osvojio kvalitet i rutinski priveo meč kraju, ostvarivši zasluženu pobjedu.
Predvođen Nikačem, tim IBCA zabilježio je siguran trijumf protiv Egipta rezultatom 3,5:0,5. Pored njega, pobjede su ostvarili Pjotor Dokačevski i Mihael-Daćian Pribeanu, dok je Julija Salamon remizirala svoju partiju.
Astana je do 26. oktobra domaćin druge Šahovske paraolimpijade, na kojoj učestvuju 34 tima iz cijelog svijeta, sastavljena od šahista sa oštećenjima vida, sluha i fizičkim invaliditetom. Svaki tim čine četiri igrača (sa najmanje jednim iz svakog pola), kapiten ili rezerva i prateća osoba.
Takmičenje se odvija u šest kola, po švajcarskom sistemu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nikač pobjedom predvodio tim IBCA na startu Paraolimpijade u Astani

Crnogorski paraatletičar Nedžad Pepić sa dvije medalje, srebrnom i bronzanom, završio je nastup na 11. Međunarodnom atletskom takmičenju paraplegičara i tetraplegičara u Murskoj Soboti. 
 
Član podgoričkog kluba Vihor bio je bronzani u trci kolica na 100 metara, dok je srebrnu medalju osvojio u troboju reprezentacija, kao dio zajedničkog tima Crne Gore i Bosne i Hercegovine. 
 
Atletičari su se nadmetali u bacanju kugle, koplja i diska iz specijalizovane stolice. 
 
Pepić je u kategoriji F 55 disk bacio 16,18, koplje 13,85, a kuglu 8,15 metara. 
 
Pobijedila je Slovenija, a pobjedničko postolje kompletirao je udruženi tim Hrvatske i Slovenije. 
 
Takmičenje u Murskoj Soboti organizovao je Savez paraplegičara Slovenije (Zveza paraplegikov Slovenije).

Pepiću dvije medalje u Murskoj Soboti

M portal se, istražujući informacije i dokumentaciju do kojih smo došli o boravku predstavnika Crnogorskog olimpijskog komiteta i njihovih gostiju na Olimpijskim igrama u Parizu, 9. oktobra obratio COK-u i zatražio da nam, u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, bude dostavljen spisak ljudi (osim sportista i članova sportskih ekipa) koji su o trošku COK-a putovali u Pariz na OI. Takođe smo zamolili da nam zbog pisanja teksta ta informacija bude dostavljena u što kraćem roku, te smo napomenuli da već raspolažemo i spiskom i hotelskim računima koje je COK plaćao u Parizu. Naš zahtjev je poslat sa zvanične mejl adrese M portala, koja je istaknuta u impresumu, zajedno sa svim ostalim relevatnim podacima o redakciji i putem koje komuniciramo sa svim institucijama i organizacijama u Crnoj Gori i van nje.
Dva dana kasnije na isti mejl stigao je zaprepašćujući odgovor iz crnogorske krovne sportske organizacije, prepun pasivno-agresivnih konstatacija, tvrdi i optužbi da praktično činimo krivično djelo.
Evo kako je COK odgovorio M portalu:
„Poštovani, U vezi sa Vašim zahtjevom od 9. oktobra 2024. godine za pristup određenim informacijama, obavještavamo Vas o sljedećem: COK nije organ vlasti u smislu člana 9, tačka 1 Zakona o slobodnom pristupu informacijama (“Službeni list CG”, broj 44/2012). Shodno tome, COK nije obavezan da postupa prema odredbama tog zakona. Konkretno, COK nije državni organ (zakonodavni, izvršni, sudski, upravni), nije organ lokalne samouprave ili uprave, nije ustanova, privredno društvo, niti drugo pravno lice čiji je osnivač, suosnivač ili većinski vlasnik država ili lokalna samouprava, niti pravno lice čiji se rad većim dijelom finansira iz javnih prihoda. Takođe, COK nije fizičko lice, preduzetnik ili pravno lice koje vrši javno ovlašćenje ili upravlja javnim fondom“.
Izgleda da COK ovako može da se ogradi od poštovanja svakog propisa i od dobre komunikacione prakse, nabrajajući šta sve nije ta organizacija (!?).
Dalje, COK nabraja ko sve može da putuje sa njima na sportske manifestacije:
„U skladu sa odlukama Upravnog odbora Crnogorskog olimpijskog komiteta, mimo sportske delegacije, na Olimpijske igre o trošku Crnogorskog olimpijskog komiteta mogu putovati članovi državne delegacije, članovi Upravnog odbora i Kluba olimpijaca, koji to žele, predsjednici nacionalnih saveza koji imaju svoje takmičare na Olimpijskim igrama, sponzori Crnogorskog olimpijskog komiteta, članovi misije COK-a. Ukoliko su određeni putnici putovali u organizaciji COK-a, to ne znači nužno da su troškovi tih putovanja pokriveni iz sredstava COK-a. Takođe, prema sponzorskim ugovorima, sponzori, zavisno od kategorije sponzorstva, imaju pravo na putovanja na Olimpijske igre u organizaciji COK-a. U okviru tih aranžmana, sponzori imaju isključivo pravo da dostave COK-u imena putnika, u skladu sa brojem mjesta koja su im dodijeljena sponzorskim ugovorom. Svi ostali lično snose troškove putovanja. Takođe, s obzirom na to da će konačni obračun biti gotov u roku od 90 dana od završetka Olimpijskih igara, kada će biti plaćene i sve fakture u vezi OI, i tada, ukoliko bude i dalje ovo pitanje aktuelno za Vas, možemo Vam dostaviti informaciju o ukupnim troškovima COK-a za Olimpijske igre, što će, kao što znate, biti javni dokument i dostupan na našem sajtu, kada ga pregleda eksterna revizija, usvoje Nadzorni odbor, Upravni odbor i Skupština COK-a“.
Prema podacima potrošnje državnog budžeta Crne Gopre, Crnogorskom olimpijskom komitetetu je samo u prvih 7 mjeseci 2024. godine uplaćeno 760.000 eura:
- 16. februara im je transferisano 370.000 eura
- 20. marta im je transferisano 10.000 eura
- 8. jula im je transferisano još 380.000 eura
Ni novinari M portala ni crnogorska javnost nijesu zainteresovani kako COK troši novac privatnih kompanija koje su im sponzori, ili kako sponzori troše svoj novac, već kako se troši novac koji im je opredijeljen iz državnog budžeta, kojem doprinosi svako od nas pojedinačno. Uostalom, među sponzorima istaknutim na sajtu COK nalazi se i jedna od najvećih državnih kompanija EPCG, pa ako je javnost zainteresovana i gotovo svakodnevno informisana gdje odlazi novac EPCG i na šta se troši, isti aršini bi trebalo da važe i za novac kojim građani preko državnog budžeta i EPCG finansiraju COK.
Na kraju odgovora na najbezazlenija moguća pitanja, COK je uspio da prevaziđe sebe i dvije trećine crnogorske političke scene, optužujući redakciju M portala za krivično djelo i prijetnje i istovremeno nam čineći „uslugu“ što neće „tako shvatiti“ naš upit?!
Dakle, COK kaže:
„Vaš zahtjev je poslat sa adrese koja nije lična i nije lično potpisan, pa u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti("Službeni list Crne Gore", br. 079/08 od 23.12.2008, 070/09 od 21.10.2009, 044/12 od 09.08.2012, 022/17 od 03.04.2017) , čak i da smo u obavezi, nijesmo u mogućnosti dostaviti imena putnika radi zaštite podataka o ličnosti. Prema članu 4a pomenutog Zakona, svrhu i način obrade ličnih podataka određuje rukovalac zbirke ličnih podataka, osim ako nije propisano zakonom. Obrada ličnih podataka može se vršiti po prethodno dobijenoj saglasnosti lica, osim u slučajevima kada je to neophodno radi izvršenja zakonom propisanih obaveza ili zaštite vitalnih interesa. Iako smo sigurni da dostavljanje podataka iz evidencije COK-a ima elemente krivičnog djela, i iako se čini da ton Vašeg obraćanja ima elemente prijetnje, zbog naše dosadašnje korektne saradnje, nećemo to tako shvatiti“.
Uvažena gospodo, ko god da je pisao vaš nepotpisani odgovor, negdje ste se preračunali:
Naša redakcijska mejl adresa je već pune dvije godine i tri mjeseca istaknuta u impresumu portala i svaka državna institucija, privatna kompanija, nevladina organizacija ili pojedinac komuniciraju preko nje sa nama. Ovoliki strah od mejl adrese nije viđen još otkako je Tomislav Nikolić telefonirao Tviteru da mu objave tvit. Samo se njemu niko nije javio, COK-u ipak ima ko da odgovori.
U zakonskoj ste obavezi da prijavite svako krivično djelo za koje imate dokaze ili saznanja, tako da od vas, kao organizacije (?!) koja se ovoliko strogo drži slova zakona da je čak i sebe izuzela iz zakonske obaveze postupanja po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, mada ste i ove godine kao i svih predhodnih očigledni korisnici državnog budžeta, očekujemo da istog trenutka mejl M portala odnesete u policiju i tužilaštvo i prijavite sva vaša saznanja.
Lične podatke poput matičnih brojeva, brojeva ličnih dokumenata, adrese, brojeve telefona i slično vam niko nije tražio, već smo tražili da nam dostavite spisak putnika koji su putovali u Pariz o trošku COK-a. Ukoliko su imena i prezimena tajni podaci koji se ne smiju pojaviti u javnosti, onda vas molimo da nadležnim organima prijavite društvenu mrežu LinkedIN, na kojoj više od 20 ljudi koristi ime i prezime Dušan Simonović, a niko od njih nije predsjednik COK-a.
To što u COK-u novinarski posao i postavljanje pitanja doživljavaju kao prijetnju, zaista je samo njihov problem shvatanja javnog interesa, ali i posla koji obavljaju.
Sjajni crnogorski sportisti i olimpijci ničim nijesu zaslužili da ih krovna organizacija (?!) u javnosti predstavlja na ovakav način. Zato će M portal njima uputiti izvinjenje zbog objavljivanja ovakvog odgovora COK-a.

M portal: 760.000 eura iz državnog budžeta COK ne obavezuje na odgovornost prema javnosti

U Parizu je tokom Olimpijskih i Paraolimpijskih igara prodato ukupno 12 miliona ulaznica, prenio je francuski list Figaro.
Za Olimpijske igre, održane od 26. jula do 11. avgusta, prodato je 9,5 miliona karata.
Kada su u pitanju Paraolimpijske igre (od 28. avgusta do 8. septembra) u pitanju je brojka od 2,5 miliona, naveo je Figaro.
Prema broju prodatih ulaznica, ovogodišnje Igre u Parizu su bile uspješnije od Igara 2012. godine u Londonu kada je prodato 10,9 miliona karata.

Prodato 12 miliona ulaznica tokom Olimpijskih i Paraolimpijskih igara

Paraolimpijske igre u Parizu bile su istorijske za crnogorski paraolimpijski pokret, kazao je predsjednik Igor Tomić, navodeći da je ponosan na cijeli paaraolimpijski tim koji je Crnu Goru predstavljao na tom multi-sportskom takmičenju.

On je kazao da su, nakon Tokija 2021. godine i prve medalje, uspjeli da isti rezultat ponove i na Igrama u Parizu.

- Put od Tokija do Pariza bio je mnogo težak, a sistem kvalifikacija našim sportistima bio je nikada teži. Iz tog razloga mogu da kažem da sam ponosan na cijeli tim. Prije svega na stonotenisera Filipa Radovića koji je izdržao pritisak lidera tima i još jednom osvojio bronzanu medalju - rekao je Tomić agenciji MINA.

Govoreći o rezultatu Radovića, kazao je da su možda svi sanjali da će napraviti korak više, jer je u Pariz došao kao drugi igrač svijeta.

- Apsolutno nema nikakve zamjerke s obzirom da je u polufinalu imao nevjerovatnog Kineza Liana Haoa, koji je svoj puni kvalitet pokazao u finalnom meču, u kojem je imao tri meč lopte protiv prvog favorita, Poljaka Patrika Čojnovskog - rekao je Tomić.

On je istakao da ostaje žal što Radović u polufinalu nije iskoristio svoje šanse.

- Imao je priliku, kada je kod gotovo izgubljene situacije u četvrtom setu i rezultata 8:4 za rivala, stigao do preokreta (9:8). Imao je zicer za 10:8 i priliku da izbori peti set. To je sport i to su neke nijanse koje su ovog puta Radovića ostavile na bronzanom postolju, ali zlatnog sjaja -rekao je Radović.

On je ponovio da je Radović još jednom ispisao istoriju crnogorskog sporta.

- Ponosan sam i na strijelca Milana Đinovića, debitanta na Igrama u Parizu, iako je rezultatski bio ispod svog renomea i očekivanja. Imajući u vidu da je prvi put na Paraolimpijskim igrama „kapa dolje“ i siguran sam da je pred njim sjajan ciklus ka igrama u Los Anđelesu - rekao je Tomić.

On je podsjetio da su Igre u Parizu bile prve i za Maju Rajković i da je do francuske prijestonice u takmičarskom smislu došlo svega šest bacačica koplja.

- Rajković može biti zadovoljna tom privilegijom, punim Stadionom Francuska i više od 70 hiljada gledalaca u trenucima kada je bacala koplje - rekao je predsjednik POK-a.

On je istakao da je stonoteniser Luka Bakić na svojim drugim Igrama možda bio ispod takmičarskog rezultata, ali da to ne umanjuje njegovu vrijednost.

- Uspio je da se plasira među samo 14 stonotenisera svijeta koji su stigli do igara u Parizu. Nije imao sreće u žrijebu, u sistemu direktnog ispadanja, gdje je u osmini finala naletio na u Parizu sjajnog Japanca Mahira Funajamu - rekao je Tomić.

Komentarišući uspjeh paraolimpijskog tima, on je naglasio da je Crna Gora među 80 i nešto država koje su osvojile medalju u Parizu.

- Gotovo stotoinu država je ostalo bez odličja. To je najbolji pokazatelj ovog rezultata - rekao je Tomić.

On je kazao da rezultat crnogorskog paraolimpijskog tima nije samo medalja.

- Cio tim funkcionisao je kao jedna porodica. Veliko priznanje našim trenerima i kancelariji POK-a, na čelu sa generalnim sekretarom, u Parizu šefu paraolimpijske misije, Milošu Ranitoviću. On je perfektno do kraja doveo cio paraolimpijski proces, posebno uspješnog boravka crnogorskih sportista u paraolimpijskom selu gotovo 15 dana - rekao je Tomić.

Crnogorska delegacija u ponedjeljak ujutro, preko Beča, vraća se u Crnu Goru, a dolazak na podgorički aerodrom očekuje se oko 14 sati.

Tomić: Istorijske igre za crnogorski paraolimpijski pokret

Crnogorska paraatletičarka Maja Rajković kao šestoplasirana završila je takmičenje u bacanju koplja na Paraolimpijskim igrama u Parizu. 
 
Ona je danas u kategoriji F54 (bacanja iz specijalizovane stolice), u debiju na najvećoj svjetskoj sceni, nastup završila sa rezultatom 12,63 metra. 
 
Najbolji hitac bacila je u posljednjoj, šestoj seriji. 
 
U ostalim serijama koplje je letjelo 12,26, 12,32, 11,98 i 12,51 metar. 
 
- Razočarana sam rezultatom, ali ne predajem se i nadam se da će sljedeći put, na nekom velikom takmičenju, biti bolji rezultat. Nastup je bio razočaravajući, ali u tom trenutku nijesam uspjela da se vratim u pravi ritam. Krenula sam loše i taj prvi hitac me je potpuno poremetio - kazala je Rajković Agenciji Mina. 
 
Pred gotovo prepunim tribinama Stadiona Francuska pobijedila je Nurkon Kurbanova iz Uzbekistana, sa novim svjetskim rekordom 21,12 metara. 
 
Ona je zvanična i dvostruka uzastopna svjetska šampionka, dok je srebrna bila u Tokiju. 
 
Srebrnu medalju osvojila je Flora Ugvunva iz Nigerije, zlatna iz Tokija i Rio de Žaneira, sa rezultatom 19,26 metara. 
 
Pobjedničko postolje kompletirala je Elham Salehi iz Irana sa sa 16,24 metra. 
 
- Bilo je privilegija biti dio takmičenja. Uzbekistanka je dva puta oborila svjetski rekord. Taj rekord je za mene trenutno nedostižan, mi sanjamo neki drugi san - rekla je Rajković. 
 
Rajković je zaključila nastup crnogorskih sportista na Igrama u Parizu. 
 
Najznačajniji rezultat ostvario je stonoteniser Filip Radović, koji je osvojio bronzanu medalju. 
 
U osmini finala zaustavljen je Luka Bakić, dok je strijelac Milan Đinović bio 26. u kvalifikacijama. 
 
Đinović će sjutra na svečanom zatvaranju nositi crnogorsku zastavu.

Rajković šestoplasirana u Parizu

Crnogorska paraatletičarka Maja Rajković kao šestoplasirana završila je takmičenje u bacanju koplja na Paraolimpijskim igrama u Parizu.

Ona je danas u kategoriji F54 (bacanja iz specijalizovane stolice), u debiju na najvećoj svjetskoj sceni, nastup završila sa rezultatom 12,63 metra.

Najbolji hitac bacila je u posljednjoj, šestoj seriji.

U ostalim serijama koplje je letjelo 12,26, 12,32, 11,98 i 12,51 metar.

- Razočarana sam rezultatom, ali ne predajem se i nadam se da će sljedeći put, na nekom velikom takmičenju, biti bolji rezultat. Nastup je bio razočaravajući, ali u tom trenutku nijesam uspjela da se vratim u pravi ritam. Krenula sam loše i taj prvi hitac me je potpuno poremetio - kazala je Rajković agenciji MINA.

Pred gotovo prepunim tribinama Stadiona Francuska pobijedila je Nurkon Kurbanova iz Uzbekistana, sa novim svjetskim rekordom 21,12 metara.

Ona je zvanična i dvostruka uzastopna svjetska šampionka, dok je srebrna bila u Tokiju.

Srebrnu medalju osvojila je Flora Ugvunva iz Nigerije, zlatna iz Tokija i Rio de Žaneira, sa rezultatom 19,26 metara.

Pobjedničko postolje kompletirala je Elham Salehi iz Irana sa sa 16,24 metra.

- Bilo je privilegija biti dio takmičenja. Uzbekistanka je dva puta oborila svjetski rekord. Taj rekord je za mene trenutno nedostižan, mi sanjamo neki drugi san - rekla je Rajković.

Rajković je zaključila nastup crnogorskih sportista na Igrama u Parizu.

Najznačajniji rezultat ostvario je stonoteniser Filip Radović, koji je osvojio bronzanu medalju.

U osmini finala zaustavljen je Luka Bakić, dok je strijelac Milan Đinović bio 26. u kvalifikacijama.

Đinović će sjutra na svečanom zatvaranju nositi crnogorsku zastavu.

Crnogorski parastonoteniser Filip Radović plasirao se u polufinale i obezbijedio medalju na Paraolimpijskim igrama u Parizu.
Radović je danas u četvrtfinalnom meču kategorije S10 savladao Čileanca Manuel Ečavegurena 3:0 (11:6, 11:5 i 13:11) i crnogorskom sportu donio drugo paraolimpijsko odličje.
Prije tri godine u Tokiju bio je bronzani.
Ečaveguren, deseti igrač svijeta, nije razočarao, pružio je dobar otpor, ali nije ni mogao dalje od četvrtfinala.
Radović je već u prvom setu razuvjerio Čileanca da bi, nakon Španca Hoze Manuela Ruiza Rejesa, mogao da priredi još jedno iznenađenje.
Odličnim servisom poremetio je rivala, držao ga je dalje od stola i precizno pogađao.
“Još jedan veliki trijumf i veliki uspjeh za mene. Rezultat kaže da je bilo lako, ali nijesam se tako osjećao, jer je svaki poen bio težak. Svaki poen sam doživljavao kao da je bio za pobjedu, bilo je mnogo stresno”, kazao je Radović agenciji MINA.
On je kazao da je četvrtfinale bio njegov prvi meč na turniru i da nije imao vremena da se adaptira.
“Zadovoljan sam kako sam se izborio sa pritiskom. Pokazao sam da i u najtežim trenucima mogu da igram svoj najbolji stoni tenis. To me raduje i za buduće mečeve”, rekao je Radović.
Rival u sjutrašnjem polufinalu biće mu četvrti na rang listi kategorije S10, Kinez Lian Hao, koji je u četvrtfinalnom meču eliminisao Poljaka Igora Mištala 3:1.
“U polufinalu čeka me teži rival i za njega će biti potrebna još bolja igra. Probio sam led, nadam se da ću nastaviti u ovom ritmu i mislim da mogu da ga pobijedim”, rekao je Radović.
U drugom polufinalu, u reprizi meča za zlato u Tokiju, sastaće se Poljak Patrik Čojnovski i Francuz Mateo Bohas.
Čojnovski je bio bolji od Brazilc Klaudija Masada 3:0, dok je Bohas, u meču sa puno preokreta i nakon pet setova, slavio protiv Japanca Mahira Funajame 3:2
Radović, koji je kao drugi stonoteniser svijeta bio slobodan u osmini finala, osigurao je sedmo odličje sa najznačajnijih zvaničnih međunarodnih takmičenja.
Ima četiri pojedinačna i jedno ekipno evropsko odličje, kao i dva paraolimpijska,
Srebrni je bio u Helsingborgu 2019. i Šefildu 2023, a bronzani u danskom Vejleu 2015. i Laškom 2017. godine.
Ima i ekipnu bronzu iz Helsingborga, sa Lukom Bakićem i Dejanom Bašanovićem.
Nosilac je i bronzane paraolimpijske medalje iz Tokija 2021. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9q929LzEl9Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radović u polufinalu, osigurao medalju u Parizu

Mnogi zdravstveni savjeti naglašavaju važnost uzimanja vitamina, ali način i vrijeme uzimanja mogu uticati na apsorpciju.
Primjer je kombinacija gvožđa i kalcijuma, koja zbog međusobnog „takmičenja“ može povećati rizik od bolova i preloma. Stručnjaci objašnjavaju da pogrešno uzimanje vitamina D može uticati na metabolizam i povezane bolesti poput visokog holesterola, dijabetesa i gojaznosti.
Upravo zbog toga ljekari i savjetnici za ishranu naglašavaju da pogrešno uzimanje vitamina D može „poremetiti metabolizam“. Dakle, vitamin D najbolje se apsorbuje uz obrok sa zdravim mastima.
„Iako se vitamin D može apsorbovati i bez prehrambenih masti, efektnije se apsorbuje kada se uzima s mastima“, kaže dijetetičarka Vanessa Imus za Parade.
Ljekar dr Raj Dasgupta dodaje: „Mast nije nužna, ali može povećati količinu vitamina D koju tijelo apsorbuje“.
Ljekarka dr Brynna Connor napominje da nije presudno uzima li se ujutro ili uveče, već da se uzme uz obrok koji sadrži masti.
Količina masti potrebna za apsorpciju vitamina D nije strogo određena.
Vitamin D utiče i na metaboličko zdravlje. Ljekarka dr Beth Oller navodi da su niski nivoi vitamina D povezani s gojaznošću, a druga istraživanja spominju povećan rizik od dijabetesa tipa 2 i visokog holesterola.
Dr Dasgupta dodaje da nizak nivo vitamina D mogu oslabiti imunitet i povećati rizik od povreda, što posredno može pogoršati metaboličko stanje.
Količina masti potrebna za apsorpciju vitamina D nije strogo određena, prenosi Index.hr.
- Bilo koja količina masti, čak i mala, će pomoći da se poboljša apsorpcija - naglašava Imus.
Ljekarka upozorava koje vitamine nikada ne treba da pijete zajedno: „Umjesto da budete zdravi bićete još bolesniji“
Dr Connor preporučuje unos zdravih masnoća tokom dana i navodi da je masna riba prirodan izvor vitamina D i omega-3 masnih kiselina.
Dr Oller kaže da je „najznačajniji faktor u padu vitamina D nedovoljno izlaganje suncu“, a mogu uticati i medicinska stanja, godine i određeni ljekovi.

Vitamin D može da poremeti metabolizam ako ga pogrešno uzimate

Tokom prve sedmice decembra, registrovane su 32 infekcije gripom, dok je infekcija sličnih gripu bilo 25, podaci su Instituta za javno zdravlje. Od početka sezone potvrđeno je 70 slučajeva gripa, a zdravstvene službe bilježe primjetan rast u protekloj sedmici.
Prema podacima IJZCG, do sada je zabilježeno i 111 potvrđenih RSV infekcija, naročito među djecom mlađom od pet godina, što je epidemiološki očekivano u zimskim mjesecima. Tokom sedmice registrovana su i dva slučaja COVID-19, što ukazuje na trend opadanja.
RSV infekcija je infekcija disajnih puteva koju izaziva respiratorni sincicijalni virus (RSV). Najčešće pogađa malu djecu, posebno bebe i djecu mlađu od pet godina, i izaziva prehladu ili bronhitis, a u težim slučajevima i upalu pluća. Kod odraslih i starije djece RSV obično izaziva blage simptome, slične prehladi, ali kod beba, prijevremeno rođene djece i djece sa hroničnim bolestima može dovesti do ozbiljnih problema sa disanjem.
- Na nivou primarne zdravstvene zaštite, u izvještajnom periodu od 1. do 7. decembra registrovana je sirova stopa incidencije bolesti sličnih gripu (ILI) od 35,1 na 100.000 stanovnika, što ukazuje na postepeni porast aktivnosti virusa gripa, iako je ona i dalje niskog intenziteta, ali sa širokom geografskom rasprostranjenošću - ističu iz Instituta.
Od početka decembra zabilježen je i jedan smrtni slučaj izazvan infekcijom virusom gripa tipa A, a preminuli pacijent bio je star 67 godina i nije bio vakcinisan.
- Od početka intenzivnog nadzora, zaključno sa 7. decembrom, testiran je 571 uzorak na prisustvo virusa gripa, od čega je 71 bio pozitivan, što čini 12,4 odsto. Svi potvrđeni slučajevi pripadaju tipu A. Suptipizacija je urađena za 61 uzorak: podtip A/H1 otkriven je u 36 odsto uzoraka, dok je A/H3 potvrđen u 64 odsto slučajeva, što ga čini dominantnim - navodi se u izvještaju Instituta.
Prema analizi Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), cirkulacija virusa gripa širom Evrope se povećava, a većina zemalja prijavljuje široko rasprostranjenu aktivnost niskog do srednjeg intenziteta.
Iz Instituta kažu i da je ove godine sezona gripa počela tri do četiri sedmice ranije nego prethodnih godina. Dominira podtip A(H3N2), a najveća učestalost registrovana je kod djece uzrasta od pet do 14 godina.
- U nekim državama raste broj hospitalizacija, posebno kod osoba starijih od 65 godina. Cirkulacija RSV-a takođe je u porastu, prvenstveno među djecom mlađom od pet godina, dok se aktivnost SARS-CoV-2 smanjuje u svim starosnim grupama - objašnjeno je u izvještaju Instituta.
Ističu da su tokom prethodnih sedmica, kako je navedeno u izvještaju, uputili više dopisa zdravstvenim ustanovama, kao i domovima za starije, ustanovama socijalne i dječje zaštite i drugim nadležnim institucijama, preporučujući dodatne mjere opreza.
Vakcinacija protiv sezonskog gripa za sezonu 2025/26 počela je 20. oktobra i sprovodi se u svim domovima zdravlja. Do 10. decembra vakcinisano je 18.641 građanin.
Institut podsjeća da vakcinacija znatno smanjuje rizik od teških formi bolesti, hospitalizacija i smrtnih ishoda, posebno kod starijih osoba i hroničnih bolesnika. Za osobe iz rizičnih grupa koje razviju simptome gripa važna je pravovremena primjena antivirusnih ljekova iz grupe inhibitora neuraminidaze, poput oseltamivira, koji se koriste isključivo uz ljekarski nalog - upozoreno je u izvještaju.
Iz IJZCG pojašnjavaju da se najugroženija djeca od RSV infekcije štite preventivnom terapijom monoklonskim antitijelima palivizumabom, u skladu sa Programom imunizacije.

Rastu aktivnost gripa i RSV infekcija

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) DPS u Herceg Novom: Ovo je borba za slobodarsku i evropsku Crnu Goru

U Budilniku na Televiziji E pitamo koliko je ostvariv prijedlog ministra ekonomskog razvoja o donošenju Zakona o godišnjem dodatku i što bi u praksi značio za građane.&nbsp;
Može li Crna Gora već naredne godine zatvoriti Poglavlje 12, koje se odnosi na bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i koliko smo u toj oblasti blizu evropskim standardima.&nbsp;
Provjerićemo da li će mještani naselja Grbe radikalizovati proteste zbog nesnosnih mirisa koji se šire sa farme svinja.&nbsp;
U Budilniku govorimo i o očivanju planina Crne Gore, a u našem fokusu je i Specijalna Olimpijada Crne Gore u više od 60 škola širom zemlje.&nbsp;
Budite uz nas od sedam do devet sati!

"Budilnik": Može li Crna Gora već naredne godine zatvoriti Poglavlje 12

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: paraolimpijske-igre

Nikač pobjedom predvodio tim IBCA na startu Paraolimpijade u Astani

Pepiću dvije medalje u Murskoj Soboti

M portal: 760.000 eura iz državnog budžeta COK ne obavezuje na odgovornost prema javnosti

Prodato 12 miliona ulaznica tokom Olimpijskih i Paraolimpijskih igara

Tomić: Istorijske igre za crnogorski paraolimpijski pokret

Rajković šestoplasirana u Parizu

Rajković šestoplasirana u Parizu

Radović u polufinalu, osigurao medalju u Parizu

Vitamin D može da poremeti metabolizam ako ga pogrešno uzimate

Rastu aktivnost gripa i RSV infekcija

(VIDEO) DPS u Herceg Novom: Ovo je borba za slobodarsku i evropsku Crnu Goru

"Budilnik": Može li Crna Gora već naredne godine zatvoriti Poglavlje 12

PRATITE TVe UŽIVO