Više od dvije sedmice nakon smrti pape Franja, 133 kardinala okupiće se danas u Sikstinskoj kapeli na konklavi koja bi mogli da traje satima, danima ili čak mjesecima.
Sa kardinalima iz 70 zemalja sa pet kontinenata, ova konklava je najveća ikada organizovana.
Kardinali su se zakleli na tajnost, pod kaznom ekskomunikacije ako otkriju što se dešava na konklavi. Zabranjeno im je da komuniciraju sa spoljnim svijetom dok ne izaberu novog poglavara.
Vatikan je juče saopštio da će prekinuti telefonski signal tokom konklave unutar zgrada, ali ne na Trgu Svetog Petra. Kardinali, koji će morati da ostave svoje mobilne telefone na početku konklave, obavijestiće svijet o svom radu paljenjem glasačkih listića kako bi pustili dim, crni ako nema odluke, bijeli ako je izabran novi papa.
Ljekari, vozači, kuvari i čistači položili su takođe zakletvu o obavezi držanja tajnosti.
Osim gašenja signala, tehničari u Vatikanu su već isključili i kamere kao i senzore koji se koriste na području Vatikana.
<h2>Favoriti</h2>
Italijan Pjetro Parolin i Filipinac Luis Antonio Tagle, najizgledniji su kandidati za sljedećeg poglavara Rimokatoličke crkve, smatraju analitičari i kladioničari, prenosi Index.
Kardinal Pjetro Parolin, iskusan diplomata koji je 12 godina radio sa papom Franjom, dobro je poznat u Rimu i inostranstvu i ozbiljan je kandidat za sljedećeg papu.
Sedamdesetogodišnji Italijan je tokom skoro cijelog pontifikata pape Franje obavljao funkciju državnog sekretara, druge najviše pozicije u Vatikanu, i bio je njegov najvidljiviji predstavnik na svjetskoj sceni.
Favorit za novog papu iz Azije, filipinski kardinal Luis Antonio Tagle je harizmatični umjereni čovjek koga često nazivaju „Franciskom Azijskim“.
Šezdesetsedmogodišnji Tagle, koji sa Franjom dijeli istoriju zalaganja za siromašne, migrante i druge marginalizovane grupe, poznat je po svom misionarskom duhu i pastirskom fokusu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Danas počinje konklava za izbor novog pape

Italijanski kardinal Anđelo Beču, koji je osuđen zbog pronevjere, saopštio je da neće učestvovati u konklavi za izbor novog pape.
Beču, najviši zvaničnik Katoličke crkve ikada optužen i osuđen pred vatikanskim krivičnim sudom, rekao je da se povlači iz učešća u konklavi, prenio je Rojters.
U decembru 2023. godine, Beču je osuđen na 5,5 godina zatvora zbog pronevjere, međutim, on je negirao sve optužbe i trenutno na slobodi čeka apelaciju.
- Sa pažnjom prema dobrobiti Crkve... odlučio sam da poslušam, kao i uvijek, volju pape Franja i da ne uđem u konklavu, ostajući ubjeđen u svoju nevinost - naveo je Beču u saopštenju.
Papa Franjo, koji je preminuo 21. aprila, smijenio je Beču sa visoke vatikanske pozicije 2020. godine i optužio ga za malverzacije.
Iako mu je omogućeno da zadrži svoje crkveno zvanje i vatikanski apartman, Beču je izgubio, prema rečima Vatikana, "prava koja dolaze sa kardinalskim zvanjem".
Ta formulacija ostavila je nejasnoće u vezi sa tim da li Beču ima pravo da učestvuje u konklavi za izbor novog pape.
Kardinali Katoličke crkve, koji se ove sedmice okupljaju kako bi razgovarali o pitanjima koja se tiču globalne crkve prije nego što počne glasanje za novog papu, diskutovali su o Bečuovom slučaju.
Konklava će početi 7. maja.

1084x550

Kardinal osuđen zbog pronevjere povukao prijavu za učešće u konklavi

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović osudio je činjenicu da Televizija Crne Gore juče nije prenosila ceremoniju sahrane pape Franja.
Vuksanović, koji je kao član delegacije Skupštine Crne Gore prisustvovao u Vatikanu sahrani pape, kaže da je za njih to uvreda.
- To što javni servis Crne Gore, svih građana u Crnoj Gori, nije prenosio sahranu pape Franje je jedan neprimjeren odnos, ne samo prema katoličkoj zajednici u Crnoj Gori, već i puno šire, jer svjedoci smo da papa Franjo nije stekao simpatije samo katolika diljem svijeta, već i brojnih drugih ljudi - kazao je Vuksanović.&nbsp;
On je dodao i da je papa Franjo zaslužio to svojom duhovnom blizinom i svojom emocijom prema marginaliziranim skupinama u društvu i zbog toga, dodaje, ovo doživljavamo kao uvredu.

TVCG propustila prenos sahrane pape Franja; Vuksanović: To je uvreda

Papa Franjo, koji je preminuo u ponedjeljak ujutru u 88. godini, biće sahranjen danas u Rimu.&nbsp;
Očekuje se da sahrani prisusutvuju delegacije iz 170 država svijeta, uključujući i Crnu Goru, i desetine hiljada vjernika. Prisustvo su najavili svjetski lideri poput Donalda Trampa, Emanuela Makrona, Volodimira Zelenskog, Kira Starmera i princa Vilijama. U ime Crne Gore, sahrani će prisustvovati predsjednik države Jakov Milatović sa suprugom i minstar Maraš Dukaj, kao predstavnik Vlade.
Ceremonija sahrane počeće na Trgu Svetog Petra u Rimu u 10 sati po lokalnom vremenu, a predvodiće je kardinal Đovani Batista Re. Pogrebna povorka kretaće se centralnim ulicama Rima u procesiji koja bi trebalo da traje oko sat.
Zbog sahrane pape Franja Italija je pojačala mjere bezbjednosti te uvedela zabranu letjenja. U Rimu su prisutni protivdron sistemi i više od 4.000 policajaca, uz dodatnu pomoć saobraćajne policije i specijalnih jedinica. Do sinoć se od pape oprostilo 250.000 vjernika, a očekuje se da će sahrani prisustvovati oko 200.000 ljudi, javlja Ansa.
Papa Franjo je želio jednostavnu sahranu, bez raskoši. Biće sahranjen u običnom drvenom kovčegu, a ne u tradicionalna tri. Time je nastavio svoju praksu jednostavnosti i skromnosti. Papa je testamentom prekršio još jednu vjekovnu tradiciju – umjesto u grobnicama ispod Bazilike Svetog Petra, Franjo će biti sahranjen u Bazilici Santa Marija Mađore, van Vatikana, koja mu je, kako je sam tvrdio, bila posebno draga.
 
&nbsp;

Danas sahrana pape Franja: Predsjednik Milatović, ministar Dukaj i potpredsjednik skupštine Camaj prisustvuju u ime Crne Gore

Vlada je danas na 78. sjednici odredila ministra javne uprave Maraša Đukaja da u ime Vlade prisustvuje sahrani pape Franja u Vatikanu 26. aprila.&nbsp;
Podsjetimo, ranije je saopšteno da će predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sa suprugom prisustvovati sjutra sahrani Njegove Svetosti pape Franja.&nbsp;
U delegaciji koju predvodi predsjednik Milatović biće i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVladaCG%2Fstatus%2F1915764801382318282%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1915764801382318282%7Ctwgr%5E70ddcc32d384c0a5e2b890ea1f59da8236ee588d%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Dukaj će u ime Vlade prisustvovati sahrani pape Franja

Oko 50 šefova država i deset vladajućih monarha do sada je potvrdilo prisustvo na sahrani poglavara Rimokatoličke crkve, pape Franja, koja će biti u subotu na Trgu Svetog Petra u Rimu, saopštio je danas Vatikan.
- Za sada je potvrđen dolazak 130 (stranih) delegacija na sahranu pape Franje - navodi se u saopštenju.
Sahrani će prisustvovati, između ostalih, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp, francuski predsjednik Emanuel Makron, kao i kralj i kraljica Španije.
Papa je preminuo u ponedeljak u 89. godini.

Oko 50 šefova država i deset monarha potvrdilo prisustvo na sahrani pape Franja

Pravoslavna crkva Crne Gore oplakuje upokojenje Svetog Oca Franja, velikog apostola za jedinstvo hrišćana i za odbranu tvorevine, naveo je u pismu saučešća arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo Dedeić, povodom smrti pape Franja. 
- Neka ga Gospod primi u svoju slavu i da nama snage da slijedimo Njegov sveti primjer - kazao je on.

Mitropolit Mihailo uputio pismo saučešća povodom smrti pape Franja

Italijanska vlada proglasila je petodnevnu žalost zbog smrti pape Franja.
Period žalosti će trajati do subote, kada će papa biti sahranjen u Bazilici Santa Maria Mađore u Rimu.
Kovčeg pape Franja biće izložen od srijede u 7.00 u Bazilici Svetog Petra u Rimu.
Ceremonija sahrane pape Franja će početi u subotu u 10.00 sati po lokalnom vremenu, &nbsp;na Trgu Svetog Petra, saopštio je Vatikan.
Kovčeg će potom biti prebačen u Baziliku Santa Maria Mađore u centru Rima, gdje će papa biti sahranjen, navodi se u saopštenju.

Petodnevna žalost u Italiji nakon smrti pape

Odnosi s Vatikanom važni su svakoj državi svijeta bez obzira na to koja je vjeroispovijest u njoj dominantna. Ogroman uticaj i vrhunska diplomatija Svete Stolice posebno se izučavaju. U diplomatiji se vrhuncem karijere ne smatra ambasadorsko mjesto u SAD, UK, Rusiji ili Kini. Nego pri Svetoj Stolici. Crna Gora je konkordat, dakle međudržavni ugovor s Vatikanom, zaključila još 1886, nakon osmogodišnjih pregovora. Odnosi su se razvijali uspješno sve vrijeme postojanja države Crne Gore. Nestankom naše zemlje 1918. i njenom obnovom formiranjem federativne države nakon II Svjetskog rata ti odnosi bili dio odnosa tadašnje Jugosavije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130452_ae2d18edeb6eadf877f153857cae136b5d57c30096c873863da14eb677a23056.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422130452_ae2d18edeb6eadf877f153857cae136b5d57c30096c873863da14eb677a23056" data-rendition-name="original" width="639" height="430" loading="lazy" alt="Vatikan, 29. mart 1971. Josip Broz Tito i papa Pavle VI nakon obnove odnosa Jugoslavije i Svete Stolice"> <figcaption>Vatikan, 29. mart 1971. Josip Broz Tito i papa Pavle VI nakon obnove odnosa Jugoslavije i Svete StoliceStandard</figcaption> </figure>  Obnovom nezavisnosti steki su se uslovi da Crna Gora ponovo sama razvija odnose sa Svetom Stolicom u skladu sa svojim interesima. Ti odnosi su napredovali među ostalim i zaključenjem Temeljnog ugovora Crne Gore i Vatikana kojim je 2011. uređen položaj Katoličke crkve u našoj zemlji. U godinama koje su uslijedile odnosi su produbljivani dok se najzad nijesu stekli uslovi da se razmišlja o posjeti Pape Crnoj Gori. Posjete poglavara Katoličke crkve i vatikanske države nijesu samo posjete jednog vjerskog poglavara. One imaju daleko dublji, politički i društveni značaj što je potvrđeno stotinama puta, od Jovana Pavla II u Poljskoj 1979, do Franja u Jordanu, Izraelu i Palestini 2014. i Kubi 2015. Papa Franjo, koji je u Katoličku crkvu unio revolucionarne promjene očito je bio prava ličnost u pravom vremenu. Bio je dobar poznavalac Crne Gore zahvaljujući slučajnosti da ga je zaredio argentinski nadbiskup Emilo Ognjanović, crnogorkog porijekla, što je rado isticao u razgovorima s našim zvaničnicima. Delikatni odnosi Crne Gore sa Crkvom Srbije usovljavali su da se posjeta Pape Crnoj Gori planira i priprema diskretno. Tim prije što je Papa u prošloj deceniji prihvatio prijedlog Crkve Srbije da s Hrvatskom biskupskom konferencijom formira „mješovitu komisiju“ za razmatranje proglašenja svetim zagrebačkog nadbiskupa Alozija Stepinca, jer se Crkva Srbije tome izričito protivila. Prema analizama poznavalaca situacije Papa je na ovaj prijedlog pristao vjerovatno želeći da napravi most prema Ruskoj pravoslavnoj crkvi, ali je „mješovita komisija“ okončala rad nakon šest sastanaka bez ikakvog rezultata. No, veze s Crkvom Srbije su ostale.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130452_28efde2198c4ddbdfff74ad849ba94357a2ab25d8af86257468ac52ec2f68b84.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250422130452_28efde2198c4ddbdfff74ad849ba94357a2ab25d8af86257468ac52ec2f68b84" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Podgorica, 27. jun 2018: Kardijal Pjetro Parolin i premijer Duško Marković"> <figcaption>Podgorica, 27. jun 2018: Kardijal Pjetro Parolin i premijer Duško MarkovićGov.me</figcaption> </figure>  U skladu sa uobičajenim pravilima prvi formalni korak pripreme Papinog dolaska u Crnu Goru bila je posjeta druge po rangu ličnosti Vatikana našoj zemlji. Državni sekretar Svete Stolice, kardinal Pjetro Parolin doputovao je 27. juna 2018. u zvaničnu posjetu Crnoj Gori. Čelnik izvršne vlasti Svete Stolice je tokom višednevne posjete razgovarao s najvišim crnogorskim zvaničnicima i služio svete mise u Podgorici, Baru i Kotoru. Crkva Srbije, koja je s Vatikanom održavala odnose preko više posrednika, ovu posjetu nije mogla osujetiti, ali je pokušala relativizovati. Zatraženo je da se kardinal Parolin tokom zvanične posjete Crnoj Gori sastane i s najvišim velikodostojnikom Crkve Srbije u Crnoj Gori, mitropolitom Amfilohijem Radovićem. Sastanak bi potvrdio na djelu tezu Crkve Srbije i zvaničnog Beograda da Crna Gora ne može razvijati odnose sa Svetom Stolicom (ni sa drugim vjerskim zajednicama) mimo znanja i odobrenja Beogradske patrijaršije. Namjera je osujećena samo zahvaljujući renomeu i konekcijama tadašnjeg ambasadora Crne Gore pri Svetoj Stolici Miodraga Vlahovića koji je direktno kazao kardinalu Parolinu da takav eventualni razvoj događaja domaćin ne bi smatrao adekvatnim.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130452_6f130cee3980b38319586bb8ae7dd394ae02c0a7dd506f078bc9387749b7aa4f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250422130452_6f130cee3980b38319586bb8ae7dd394ae02c0a7dd506f078bc9387749b7aa4f" data-rendition-name="original" width="800" height="511" loading="lazy" alt="Cetinje, 28. jun 2018: Miodrag Vlahović, Pjetro Parolin, Aleksandar Bogdanović"> <figcaption>Cetinje, 28. jun 2018: Miodrag Vlahović, Pjetro Parolin, Aleksandar BogdanovićBojana Cupic</figcaption> </figure>  Posjeta Državnog sekretara Svete Stolice završena je veoma uspješno, te je neposredno nakon toga počela priprema sljedećeg koraka – posljednjeg pred dolazak Pape u Crnu Goru – zvanične posjete Predsjednika Vlade Crne Gore Svetoj Stolici. Duško Marković je bio u Vatikanu sredinom decembra 2019. Crkva Srbije je posjetu pokušala osujetiti najprije nizom tekstova plasiranih preko njemačko-austrijskih kanala unutar informativne službe Katoličke crkve, a kada to nije uspjeo onda i tvrdnjama da Crna Gora uvodi po vjerske zajednice diskriminirajući zakon izrečenim u pismu tadašnjeg patrijarha Irineja papi Franju objavljenom dva dana pred posjetu. No, posjeta je uprkos ovim naporima Beograda bila uspješna. Štoviše, tom prilikom je papa Franjo direktno saopštio premijeru Markoviću da planira da naredne godine posjeti Crnu Goru. Kardinal Parolin je najavio otvaranje Papske nuncijature, dakle rezidentnog predstavništva, Svete Stolice u našoj zemlji. To bi i praktično i formalno bila negacija teze zvaničnog Beograda i Crkve Srbije da se ona mora pitati za svako djelovanje Vatikana u Crnoj Gori. Nije bilo medija u regionu koji nije na naslovnici objavio vijest da Papa planira da posjetu našu zemlju. Poneki beogradski paradržavni tabloid je zavrištao naslovom poput „Milo ignoriše Irineja, a Papu oduševljeno dočekuje“, ali je stvar očito i u Beogradu smatrana dogovorenom. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVladaCG%2Fstatus%2F1205807628997279744%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1205807628997279744%7Ctwgr%5Eeb55d90e2d13655b71b2ae20bd9d4caf4ce06f82%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Međutim, 2020. godina planirane posjete, bila je godina corona virusa. Papa je više puta izjavljivao da se nosi s koronom, ali da mu nedostaju kontakti s ljudima i putovanja. U Crnoj Gori su u međuvremenu počele povorke protesta protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti koje je organizovala Crkva Srbije. Papa Franjo se jednom oglasio na temu Zakona rekavši novinarima da Crna Gora ima pravo da donese takav zakon i da on tu ne vidi ništa sporno. Kada je pandemija prošla i kada više nije bilo zdravstvenih prepreka za putovanja, u Crnoj Gori nije ništa više bilo isto. Na vlast je zasjelo militantno svetosavlje na čelu s Vladom koju je skrojila Crkva Srbije. Sveta Stolica je posjetu Pape Crnoj Gori stavila ad-acta. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović bio je u Vatikanu marta 2024. Objavio je da je pozvao papu Franja da posjeti Crnu Goru. Ni slova nije objavljeno o stavu Svete Stolice o tome. U kontaktima koji su uslijedili sa zvaničnicima nove vlasti govori se ponovo o otvaranju Nuncijature, što je već dogovoreno i što je Vatikan najavio još prije šest godina. Posjeta se više, očito, ne razmatra. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1771254940553359402%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1771254940553359402%7Ctwgr%5Eeb55d90e2d13655b71b2ae20bd9d4caf4ce06f82%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zašto papa Franjo nije posjetio Crnu Goru?

Predsjednik SAD-a Donald Tramp i prva dama Melanija Tramp prisustvovaće sahrani pape Franja, objavio je predsjednik SAD-a na svojoj mreži Truth Social.
- Melanija i ja ćemo ići na sahranu pape Franja u Rim. Radujemo se što ćemo biti tamo - napisao je Tramp.
Tramp je potpisao izvršnu naredbu kojom se naređuje da se sve savezne i državne zastave vijore na pola koplja u znak sjećanja na Franja, koga je nazvao „dobrim čovjekom“ koji je „volio svijet“, prenio je The Hill.
Datum sahrane određuju kardinali, ali se obično održava između četiri dana i šest dana nakon papine smrti. Uključuje misu u bazilici Svetog Petra, gdje će kovčeg biti lociran za javno razgledanje prethodnih dana.
Sahrana pape Jovana Pavla II 2005. održana je šest dana nakon njegove smrti. Tadašnji predsjednik Džordž Buš i bivši predsjednici Klinton i Džordž H. Buš, kao i drugi američki zvaničnici, prisustvovali su sahrani.
Nakon sahrane, katolički kardinali bivaju pozvani u Rim da učestvuju u onome što je poznato kao konklava, tokom koje tajnim glasanjem biraju novog papu.&nbsp;

Tramp objavio: Melanija i ja ćemo ići na sahranu pape Franja u Rim

Proces eurointegracija Srbije ne napreduje, što je posljedica politike koja se vodi čitavu jednu deceniju, kaže spoljnopolitički komentator Boško Jakšić, ocjenjujući da je prijedlog Aleksandra Vučića da sve zemlje Zapadnog Balkana kolektivno uđu u EU zapravo miniranje drugih partnera, prije svega Crne Gore i Albanije.
&nbsp;Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče da je na sastanku sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i evropskim zvaničnicima predložio da čitav Zapadni Balkan zajedno uđe u EU, navodeći da su ga, kada je iznio tu ideju, saslušali kao pristojni ljudi, ali da nisu ništa rekli na tu temu.
Spoljnopolitički komentator Boško Jakšić u gostovanju na Televiziji N1 kaže da Vučićeva poruka predstavlja vid opstrukcije partnera u regionu.
- Prije svega, to je miniranje Albanije i Crne Gore, koje su svojim reformskim učincima zaslužile da uđu prije. A Vučić je, čini mi se, motivisan sopstvenom sujetom – ‘kako je moguće da neko prije zemlje koja je lider u regionu, a to je Srbija, uđe u EU’. Dakle, oni su uspješniji. A sada ih vi vučete da čekaju dok se Srbija ne pripremi za EU“, objašnjava Jakšić.
&nbsp;On ocjenjuje da Srbija ne želi da se pripremi za članstvo, te da Vučić to pokazuje svojom politikom.&nbsp;
- To potvrđuju pisanja režimskih medija proteklih deset godina. Zašto bi sada neko čekao Srbiju koja to ne želi? U krajnjoj liniji, taj predlog je potpuno suprotan politici EU. Plan rasta EU, program od šest milijardi eura do 2027. godine, jasno kaže da će finansijski biti nagrađene one zemlje koje se brzo i uspješno reformišu. Albanija je nedavno dobila 100 miliona eura upravo po tom osnovu, zbog brzih reformi. Mi nijesmo dobili ništa – nijesmo ni zaslužili. Zašto bismo dobili? Dakle, ostajemo uskraćeni za sredstva iz tog plana, a onda će neko reći: ‘to je zavjera EU, samo nama ne daju pare, vidi kako daju Albaniji, vidi kako daju Crnoj Gori’- kaže Jakšić.
Zbog svega toga, zaključuje on, Srbija u ovakvom stanju ne zaslužuje da bude dio EU ni po jednom važnom parametru.
- Srbija pune četiri godine nije otvorila nijedno poglavlje. Nema šanse da otvori klaster tri, po svemu sudeći, jer je protivljenje određenih članica EU i dalje veoma aktivno. U isto vrijeme imate Crnu Goru, koja je još 2020. godine otvorila sva poglavlja. Kako da objasnimo činjenicu da su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija stoprocentno uskladile svoju spoljnu politiku sa spoljnom politikom Brisela, a Srbija tek nešto više od 60 odsto? Kako da objasnimo činjenicu da u Albaniji više od 80 odsto stanovništva podržava članstvo u EU, a u Srbiji tek oko 30 odsto? To su sve posljedice politike koja se vodi čitavu jednu deceniju- naveo je Jakšić.
Kakav je bio razgovor sa predsjednicom EK?
 
 Jakšić ocjenjuje da razgovor Aleksandra Vučića sa Ursulom fon der Lajen u Briselu „nije mogao da bude prijatan“.
- Bio bi prijatan samo ako ni predsjednica Evropske komisije ni predsjednik Evropskog savjeta nijesu postavili ona neprijatna pitanja, a nagovijestili su ih tokom ranijih posjeta Beogradu: da očekuju izvještaj od Vučića, neku vrstu raporta, šta je uradio povodom važnih zahtjeva – vladavine prava, slobode medija, borbe protiv korupcije, usklađivanja spoljne politike itd. Vidimo da ništa nije urađeno. REM – obećano pa neispunjeno. Izborni zakon usvojen, ali smo na nedavnim lokalnim izborima vidjeli da se u praksi apsolutno ne sprovodi. Prema tome, Srbija ovakva kakva jeste, na moju žalost, ni po jednom važnom parametru ne zaslužuje da bude u EU- zaključuje Jakšić.

Jakšić: Prijedlog Vučića o zajedničkom ulasku država Zapadnog Balkana u EU je miniranje drugih partnera

Promocija knjige „Među svima kao da je sam“ – Priča o Blagoti Erakoviću, reditelju, autora Aleksandra Milosavljevića, održana je u punoj Press sali Crnogorskog narodnog pozorišta. Monografija je objavljena u okviru novoformirane edicije „Portreti“, koju izdavačka produkcija nacionalnog teatra posvećuje našim priznatim i zaslužnim pozorišnim stvaraocima, saopšteno je iz nacionalnog teatra.
- Pored bogate dokumentarne građe i zapisa prijatelja, okosnicu monografije čine Blagotina sjećanja i razmišljanja u formi intervjua. Na osnovu navedenog, autor Milosavljević pruža čitaocima uvid u dugogodišnju karijeru i stvaralački opus reditelja koji je stvarao crnogorsko pozorište i šire- navode iz CNP-a.
Kako je zapisao direktor CNP-a Ilija Subotić, postoje umjetnici kroz čiji se rad mogu sagledati ne samo estetska kretanja u njihovom opusu, već i promjene umjetničkog života prostora u kojem su stvarali, a Blagota Eraković je zasigurno jedan od njih.
- Od njegovih mladalačkih početaka u rodnom Nikšiću, preko živog učešća u dinamičnom i raznovrsnom razvoju jugoslovenskog pozorišta 70-tih i 80-tih godina prošlog vijeka, do turbulentnih dešavanja u umjetnosti i društvu tokom tranzicije, Blagota je uspijevao da ostane svoj, čuvajući i braneći sopstvenu i umjetničku autonomiju od svega onoga što umjetnosti pokušava da nametne ulogu saučesnika u nekom izvanumjetničkom projektu. To u svakom slučaju ne znači da se Blagota čuvao bilo kakvog angažmana, naprotiv, takvim svojim odnosom pokazivao je da umjetnička autonomija u vremenima ideoloških nameta i zadatosti predstavlja onu suštinsku angažovanost u kojoj umjetnik mora da istrajava. To je ona vrsta posvećenosti kojom se brani sama pozorišna umjetnost, umjetnost koja je, kako će to u jednom intervjuu Blagota Eraković reći: ...najbliža čovjeku. Sve ostale umjetnosti obraćaju se publici posredno, a pozorište se obraća direktno čovjeku, oči u oči- naveo je Subotić.
Riječ je o još jednom kapitalnom izdavačkom projektu nacionalnog teatra, dok su na jučerašnjoj promociji govorili autor knjige i pozorišni kritičar Aleksandar Milosavljević, urednik izdanja Vasko Raičević, producent i univerzitetski profesor Janko Ljumović i reditelj Blagota Eraković.
Autor Milosavljević je istakao da je za njega ogromna čast to što je imao priliku da piše o čovjeku kao što je Blagota Eraković.
- Ova knjiga se može čitati kao priča o Erakoviću, reditelju, kao priča o Crnogorskom narodnom pozorištu, ali i kao priča o Crnoj Gori. Sve se to nalazi u ovoj knjizi, jer sve to jeste Blagota Eraković. On je jedan od onih umjetnika koji su spona između različitih epoha, s tom razlikom što je prije njegove epohe malo toga postojalo. Tokom njegove epohe i onoga što je radio kao reditelj nastajalo je nešto što je uvelo crnogorsku režiju u nove prostore- istakao je Milosavljević.
Eraković je, prema mišljenju urednika izdanja Vaska Raičevića, začetnik moderne estetike u crnogorskom teatru.
- Blagota je veoma značajan zato što se njegova karijera poklapa s velikim promjenama koje su se desile u pozorištu u Crnoj Gori. Upravo tada naša zemlja konačno izlazi iz tog nekog arhaičnog i okoštalog rada i tada počinje da se modernizuje pozorišna estetika- istakao je Raičević.
Producent i univerzitetski profesor Janko Ljumović je rekao da je Milosavljević oblikovao knjigu koja premašuje konvencionalni model monografije i predstavlja izuzetan izdavački projekat CNP-a.
- Knjiga potvrđuje da pozorišna institucija može djelovati i kao aktivni producent kulturnog pamćenja, te da odgovornost za očuvanje nacionalne teatarske istorije uključuje i sistematsku brigu o biografijama ključnih stvaralaca. Milosavljević oblikuje knjigu koja premašuje konvencionalni model monografije. Kombinacijom kreativnog, tematski profilisanog intervjua sa Blagotom Erakovićem, pažljivo odabranim tekstovima savremenika i pozorišnih kritičara i teatrologa, bogate arhivske dokumentacije i precizno strukturisane teatrografije, autor stvara višeslojni i inovativan portret reditelja čiji je opus obilježio razvoj modernog crnogorskog i jugoslovenskog teatra. Ovakav pristup omogućava da se Erakovićevo stvaralaštvo sagleda ne samo kao individualni doprinos, već i kao integralni dio šireg pozorišnog i kulturnog sistema- rekao je Ljumović.
Reditelj Blagota Eraković je podsjetio da je prvu režiju potpisao prije čak 60 godina.
- Nadam se da će se ovim izdanjem otvoriti čep da se i o drugim zalužnim pozorišnim pregaocima piše. Iako je 12. oktobra 1989. godine u požaru, u noći poslije predstave „Pisac porodične istorije“ Ljuba Đurkovića, pozorište izgorelo, ostalo je dosta dokumentacije i ima se na osnovu čega pisati. Mislim da bi trebalo ubuduće da se bar jedna ovakva knjiga godišnje objavi o nekom od naših velikih prethodnika- kazao je Eraković.

Održana promocija knjige o reditelju Blagoti Erakoviću

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kazao je da je imao suštinsku raspravu sa članovima ukrajinskog parlamenta o mogućnosti održavanja izbora, usred pritiska Sjedinjenih Američkih Država da glasanje bude održano, uprkos zakonskoj zabrani održavanja izbora tokom ratnog stanja.
Zelenski je, obraćajući se Ukrajincima u večernjem video obraćanju u srijedu, rekao da su za održavanje glasanja potrebne snažne bezbjednosne garancije od saveznika Kijeva – posebno Vašingtona, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Ako partneri, uključujući našeg ključnog partnera u Vašingtonu, toliko i tako konkretno govore o izborima u Ukrajini, o izborima pod ratnim stanjem, onda moramo pružiti pravne ukrajinske odgovore na svako pitanje i svaku sumnju- rekao je Zelenski.
On je to kazao odgovarajući na sugestiju američkog predsjednika Donalda Trampa da Kijev koristi rat kao izgovor da izbjegne izbore.
- Nije lako, ali pritisak na ovo pitanje definitivno nije ono što nam treba. Sigurnosni izazovi zavise od partnera, prvenstveno Amerike. Političkim i pravnim izazovima mora odgovoriti Ukrajina. I odgovoriće- dodao je Zelenski.
On je pozvao na brzo povećanje odbrambene potrošnje i proizvodnje kako bi se osiguralo da snage Alijanse "imaju ono što im je potrebno da nas zaštite".
Bijela kuća vrši pritisak na Ukrajinu da održi izbore.
Tramp je rekao za Politico u intervjuu objavljenom u utorak da je "vrijeme", iako ukrajinski ustav ne dozvoljava izbore tokom rata.
U zaokretu u odnosu na prethodne izjave, Zelenski je u utorak rekao novinarima da će tražiti od parlamenta da izradi zakon koji omogućava izbore tokom ratnog stanja.
Glasanje bi moglo uslijediti za 60 do 90 dana, kada budu osigurane bezbjednosne garancije kako bi se osiguralo da je glasanje bezbjedno za Ukrajince.
Komentari Zelenskog dolaze usred intenzivnih pregovora usmjerenih na okončanje sveobuhvatnog rata Rusije protiv Ukrajine, pokrenutog u februaru 2022. godine.
Ukrajinski zvaničnici odbacuju američki nacrt mirovnog plana koji se smatrao snažno naklonjenim Rusiji.

Ukrajina traži pravni okvir za izbore pod ratnim stanjem

Austrijski parlamentarci u četvrtak su usvojili zakon kojim se zabranjuje nošenje hidžaba u školama za djevojčice mlađe od 14 godina.
Vlada predvođena konzervativnom Austrijskom narodnom strankom (ÖVP) predložila je ovaj zakon ranije ove godine, uz obrazloženje da pokrivanje u tako mladoj dobi smatra činom ugnjetavanja, a ne vjerske slobode. Protiv zakona glasali su jedino zastupnici opozicione stranke Zelenih, koji tvrde da je zakon neustavan.
U slučaju kršenja zabrane, prema zakonu će se najprije obaviti razgovori s roditeljima. Kao krajnja mjera, prijete i novčane kazne u iznosu od 150 do 800 eura. Prema javnom servisu ORF, u austrijskim školama maramu nosi otprilike 12.000 djevojčica muslimanske vjeroispovijesti mlađih od 14 godina.
U 2020. godini Ustavni sud je presudio da je zabrana nošenja marama u školama, koju je parlament usvojio 2019. neustavna. Sudije su tada zaključile da je zakon usmjeren protiv jedne konkretne religije, islama, te da time narušava neutralnost države prema religiji i svjetonazoru, koju je dužna poštovati. Iako zakon nije izričito spominjao muslimansku maramu, iz njegovog sadržaja je, prema presudi, to bilo jasno.
Zakon iz 2019. usvojili su zastupnici tadašnje koalicije Austrijske narodne stranke (ÖVP) i krajnje desne Slobodarske stranke Austrije (FPÖ). Trenutnu koaliciju, osim ÖVP-a, čine i socijaldemokrate (SPÖ) te liberalna stranka NEOS. U parlamentu je zastupljena i opoziciona FPÖ.

Austrijski parlament zabranio nošenje hidžaba u školama djevojčicama mlađim od 14 godina

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Tag: papa-franjo