<p>Britanski <b>kralj Čarls i papa Lav</b> zajedno su se danas molili u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, u prvoj zajedničkoj službi engleskog monarha i katoličkog poglavara od kada se kralj Henri VIII proglasio poglavarom Crkve Engleske, odvojivši se od papskog autoriteta Rimokatoličke crkve 1534 godine.</p>
<p>Latinski napevi i engleske molitve odjekivali su kroz kapelu, gdje je prije šest mjeseci Lav izabran za prvog američkog papu, prenosi Gardijan.</p>
<p>Kralj Čarls, vrhovni guverner Crkve Engleske, sjedio je sa papine lijeve strane blizu oltara kapele dok su papa Lav i anglikanski nadbiskup Stiven Kotrel vodili službu u kojoj su učestvovali hor Sikstinske kapele i dva kraljevska hora.</p>
<p>Iako se Čarls sastao sa posljednje tri pape, od kojih su Jovan Pavle II i Benedikt XVI posjetili Britaniju, njihovi prethodni susreti nikada nisu uključivali zajedničke molitve.</p>
<p>Kralj Čarls i kraljica Kamila, koji su ranije ove godine posjetili Vatikan kako bi vidjeli papu Franju, takođe su jutros imali privatnu audijenciju kod pape Lava XIV.</p>
<p>Britanski kralj će popodne otputovati u rimsku baziliku Svetog Pavla van zidina, jednu od četiri najpoštovanije crkve katoličanstva, gdje će mu biti dodijeljena titula "kraljevskog konfrata" ili člana bratstva.</p>
<p>Zauzvrat, uz odobrenje kralja, dekana i kanonika koledža Svetog Đorđa u Vindzoru, papi Lavu XIV je ponuđeno da postane "papski konfrater" kapele Svetog Đorđa u zamku Vindzor, što je papa prihvatio.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Prvi put poslije 500 godina: Britanski kralj se molio sa papom

<p>Kardinal <b>Robert Francis Prevost</b>, iz Sjedinjenih Američkih Država, izabran je danas za 267. poglavara Rimokatoličke crkve.</p>
<p>Izbor Prevosta predstavlja istorijski trenutak, jer je prvi Amerikanac koji preuzima ovu ulogu. Njegova umjerena stajališta i bogato iskustvo, uključujući misionarski rad u Peruu i službu u Dikasteriju za biskupe, vjerovatno su doprinijeli njegovom izboru, prenosi Klix.ba.</p>
<p>Robert Francis Prevost je američki kardinal i član Reda svetog Augustina (O.S.A.), rođen 14. septembra 1955. u Čikagu.</p>
<p>Prevost je diplomirao matematičke nauke na Univerzitetu Viljanova, a zatim stekao magisterij iz teologije na "Catholic Theological Union" u Čikagu. Nakon toga, doktorirao je kanonsko pravo na Papinskom univerzitetu Svetog Tome Akvinskog u Rimu. Pridružio se Redu svetog Augustina 1977. godine, a 1981. položio svečane zavjete.</p>
<p>Godine 1985. godine Prevost je poslat u Peru kao misionar, gdje je služio kao vikar katedrale u Čulukanasu i kancelar teritorijalne prelature. Kasnije je predvodio augustinski seminar u Trujilju i predavao kanonsko pravo. Njegovo duboko razumijevanje lokalne zajednice i tečno govorenje španskog jezika omogućili su mu snažnu povezanost s vjernicima.</p>
<p>Prevost je 1999. godine izabran za provincijala svoje provincije u Čikagu, a 2001. postao je generalni prior Reda svetog Augustina, funkciju koju je obavljao do 2013. godine 2014, imenovan je biskupom Čiklaja u Peruu, a 2023. postao je prefekt Dikasterija za biskupe, ključne institucije za imenovanje biskupa širom svijeta.</p>
<p>U septembru iste godine, papa Franjo ga je imenovao za kardinala.</p>
<p>Prevost tečno govori engleski, španski, italijanski, francuski i portugalski, a može čitati latinski i njemački.</p>

1084x550

Umjerena stajališta i bogato iskustvo: Ko je novi papa Lav XIV?

<p>Trenutak kad je iz Sikstinske kapele pušten bijeli dim izazvao je veliko oduševljenje na Trgu svetog Petra u Vatikanu.</p>
<p>Bijeli dim je oko 18:10 sati izašao iz dimnjaka Sikstinske kapele, prenosi Tportal.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.7492%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fizabran-je-novi-papa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>U četvrtom krugu glasanja izabran je 267. papa u istoriji Katoličke crkve.</p>
<p>Ovo je izazvalo veliko oduševljenje hiljada vjernika, a na Trg Svetog Petra u Vatikanu pristiže sve veći broj vjernika kako bi čuli prvo obraćanje novog pape.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnexta_tv%2Fstatus%2F1920512007431762348%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1920512007431762348%7Ctwgr%5Efe8245f0ffabdd166a67957230a28ac98f870a52%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO: Reakcija vjernika na bijeli dim u Vatikanu

<p>Iznad Sikstinske kapele ukazao se bijeli dim, što znači da je 133 kardinala koliko učestvuje u konklavi izabralo novog papu.</p>
<p>Nakon smrti pape Franja sredinom aprila, zakazana je konklava koja je počela 7. maja, a sada je donesena odluka o novom lideru Katoličke crkve, prenosi Klix.ba.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJ6MqpK91bEA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Nakon što je pušten bijeli dim, krenulo je veliko oduševljenje na Trgu svetog Petra u Vatikanu. Čula su se i zvona.</p>
<p>Očekuje se da će uskoro kardinal <b>Kevin Farel</b>, kamerlengo Svete stolice, pročitati ime novog pape koji je dobio podršku najmanje dvije trećine kardinala koji su učestvovali u konklavi.</p>
<p>Novi papa će takođe izabrati i svoje ime, a običaj je da se izabere ime koje je nosio jedan od prijašnjih lidera Katoličke crkve.</p>
<p>Ovo je bila 76. konklava, koju je kao sistem izbora novog pape uspostavio Grgur X 1274. godine.<br/>
<br/>
Papa Franjo umro je 21. aprila nakon što je 12 godina vladao crkvom od 1,4 milijarde članova.<br/>
<br/>
Kardinali su u srijedu uveče održali početno glasanje bez konačnog rezultata, a jutros su uslijedila još dva.<br/>
<br/>
Oni su se vratili u Sikstinsku kapelu u 16 sati, a u 18 sati i osam minuta pojavio se bijeli dim.<br/>
<br/>
Tokom konklave, kardinali su bili odvojeni od svijeta i zakleli se na tajnost, njihovi telefoni i kompjuteri su oduzeti, dok su ih prebacivali između Sikstinske kapele za glasanje i dva vatikanska pansiona za spavanje i večeru.<br/>
<br/>
Tokom konklave njihova jedina komunikacija s vanjskim svijetom bila je kroz dim koji je izlazio iz dimnjaka – crni da papa nije izabran, a bijeli za novog papu izabranog većinom od najmanje dvije trećine.</p>

VIDEO: Izabran novi papa

<p>Iz dimnjaka postavljenog na Sikstinskoj kapeli pojavio se crni dim, jasan znak da kardinali još nisu postigli dogovor oko novog poglavara Katoličke crkve.</p>
<p>Podsjećamo, juče je počeo izbor novog pape i prvi krug glasanja nije bio uspješan, mada se nije ni očekivalo da bi novi papa mogao biti izabran već prvog dana konklave.</p>
<p>Crni dim pojavio se i juče na dimnjaku Sikstinske kapele, što znači da kardinali nisu uspjeli da izaberu novog papu odmah na početku.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.4978%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvatikan-ko-su-favoriti-za-novog-papu-i-zasto-je-sinoc-kasnio-crni-dim-na-sikstinskoj-kapeli&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Drugi dan konklave: Ponovo crni dim iz Sikstinske kapele, papa još nije izabran

<p>Sva 133 kardinala mlađa od 80 godina, koji će učestvovati u izboru novog pape na konklavi koja počinje u srijedu, stigli su u Rim, saopšteno je iz Vatikana.&nbsp;</p>
<p>Kardinali će se u srijedu u 16.30 okupiti u Sikstinskoj kapeli i početi glasanje koje će trajati sve dok jedan od njih ne dobije dvotrećinsku većinu i postane novi poglavar 1,4 milijarde katolika u svetu, piše agencija Frans pres.</p>
<p>Kardinalima su dodijeljene sobe u Svetoj Marti, rezidenciji u kojoj je svoje papinstvo proveo nedavno preminuli Franja. Vatikan je saopštio da će kardinali tokom boravka morati da predaju svoje mobilne telefone.</p>
<p>Kuhinja Svete Marte dobila je uputstva da tokom konklave priprema samo lagana jela, piše Rojters.</p>
<p>Papa Franjo je preminuo u ponedjeljak, drugog dana Uskrsa u 88. godini.</p>
<p>Najviši crkveni velikodostojnici će se povući u Sikstinsku kapelu, gdje im neće biti dozvoljen kontakt sa spoljnim svijetom. Dvotrećinska većina potrebna je kako bi se izabrao Franjov nasljednik u postupku koji bi mogao da potraje danima ili čak nedjeljama.</p>
<p>Najduža konklava u novije vrijeme održana je 1831. na kojoj je Grgur XVI izabran poslije više od 50 dana. Najduža u 20. vijeku trajala je samo pet dana i 14 rundi glasanja, kada je Pije XI izabran 1922. godine.</p>
<p>Prethodne dvije konklave, održane 2005. i 2013. godine, trajale su samo dva dana. Benedikt XVI izabran je u četvrtom, a Franjo u petom krugu glasanja.</p>
<p>U tajnom izjašnjavanju mogu učestvovati samo kardinali mlađi od 80 godina. Poslije uspješnog dvotrećinskog glasanja, kardinali pitaju novog papu da li prihvata dužnost i koje ime želi da uzme.</p>
<p>Svijet saznaje da je papa izabran kada zvaničnik posebnim hemikalijama spali glasačke listiće i bijeli dim izađe iz dimnjaka kapele. Druga mješavina se koristi kako bi nastao crni dim koji znači da papa nije izabran.</p>
<p>Pošto papa bude izabran visokopozicionirani kardinal izlazi na centralni balkon bazilike svetog Petra kako bi objavio „Habemus Papam“ (Imamo papu).</p>
<p>Novi papa se potom pojavljuje na balkonu i blagosilja vjernike na trgu ispred bazilike.</p>

Svi kardinali stigli na konklavu: Morali da predaju telefone, određeno šta će moći da jedu

<p>Kandidati za nasljednika pape Franje dolaze sa svih kontinenata. Oni kojima se pripisuju najveće šanse potiču iz Azije, Afrike, Sjeverne Amerike i Evrope.</p>
<p>Pape se biraju u tajanstvenom i strogo ritualizovanom procesu zvanom konklava, koja se održava u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu.</p>
<p>Pravo glasa imaju samo kardinali mlađi od 80 godina, a u glasanju učestvuje oko 120 kardinala.</p>
<p>Evo nekih od najozbiljnijih kandidata:</p>
<h2><b>Kardinal Luis Antonio Tagle (67, Filipini, načelnik vatikanske kancelarije za evangelizaciju)</b></h2>
<p>Nazivan je „azijskim Franjom“ zbog svog fokusa na socijalnu pravdu, Tagle se u nekim krugovima smatra favoritom i mogao bi postati prvi papa iz Azije - kao što je Franjo bio prvi papa iz Amerike. Na papiru, Tagle ima sve kvalifikacije za papu.</p>
<p>Ipak, njegove šanse mogle bi biti umanjene zbog optužbi za nasilničko ponašanje u organizaciji <i>Karitas internacionalis</i>, globalnoj katoličkoj humanitarnoj mreži, kojom je rukovodio godinama. Sveta stolica ga je smijenila sa te funkcije 2022. godine.</p>
<h2><b>Kardinal Pjetro Parolin (70, Italija, državni sekretar Vatikana)</b></h2>
<p>Potencijalni most između različitih frakcija u Crkvi, Parolin je Franjin državni sekretar od 2013. godine i jedan je od vodećih kandidata za papu. Njegova funkcija je druga po rangu u hijerarhiji, odmah poslije pape. Konzervativci su ga kritikovali zbog uloge koju je imao u sklapanju sporazuma s Pekingom o imenovanju biskupa u komunističkoj Kini. Njegov izbor vratio bi papstvo Italiji, nakon tri pape koji nisu bili Italijani.</p>
<h2><b>Kardinal Piter Turkson (76, Gana, vatikanski zvaničnik i diplomata)</b></h2>
<p>Potencijalno prvi papa iz subsaharske Afrike. Turkson radi u Gani kao pastor, ali ima i diplomatske vještine i iskustvo u rukovođenju unutar Vatikana. Papa Franja ga je slao u Južni Sudan kao specijalnog izaslanika za mir. Njegova spretnost u komunikaciji, kao i činjenica da dolazi iz regiona gdje crkva ima najveći porast članstva, dok u Evropi blijedi, dodatno pojačavaju njegov profil.</p>
<h2><b>Kardinal Mark Uele (79, Kanada, bivši načelnik vatikanske biskupske kancelarije)</b></h2>
<p>Kao veteran vatikanskih struktura sa međunarodnim iskustvom, Uele se dugo smatra jednim od glavnih kandidata za papu. Teološki je konzervativan i zato ga tradicionalisti posebno cijene. Posljednjih godina našao se na meti optužbi za nedolično ponašanje, ali su one odbačene.</p>
<h2><b>Kardinal Fridolin Ambongo Besungu (65, Kongo, nadbiskup Kinšase)</b></h2>
<p>Nova zvijezda iz Afrike. Ambongo kombinuje čvrste tradicionalne stavove sa zalaganjem za socijalnu pravdu. On je važan glas afričke crkve u snažnom usponu. Njegovo otvoreno protivljenje blagosiljanju istopolnih parova podiglo je njegov međunarodni ugled među konzervativcima.</p>
<h2><b>Mateo Cupi (69, Italija, nadbiskup Bolonje)</b></h2>
<p>Često zvan „italijanski Bergoljo“ zbog sličnosti sa papom Franjom, Cupi je „sveštenik sa ulice“ koji se zalaže za siromašne i migrante i izbkegava luksuz - ponekad koristi bicikl umkesto službenog automobila. Konzervativne crkvene struje ga možda neće podržati jer je poznat po progresivnim stavovima.</p>
<h2><b>Žan-Mark Avelin (66, Francuska, nadbiskup Marselja)</b></h2>
<p>Poznat je po smislu za humor i bliskom odnosu sa Franjom, naročito u vezi sa imigracijom i muslimansko-hrišćanskim odnosima. Ako bude izabran, Avelin bi bio prvi francuski papa još od 14. vijeka i najmlađi nakon Jovana Pavla II. Razume italijanski, ali ga ne govori tečno - što može predstavljati problem jer bi ujedno bio i biskup Rima.</p>
<h2><b>Kardinal Peter Erdo (72, Mađarska, nadbiskup Estergom-Budimpešte)</b></h2>
<p>Snažan zagovornik tradicionalnog katoličkog učenja, koji je ipak uspio da izgradi mostove sa Franjinim progresivnim okruženjem. Bio je jedan od kandidata i tokom konklave 2013. godine. Govori više jezika, uključujući italijanski, iako ga ne smatraju naročito harizmatičnim, mogao bi privući one koji žele stabilno papstvo.</p>
<h2><b>Kardinal Mario Grek (68, Malta, generalni sekretar Biskupskog sinoda)</b></h2>
<p>Na početku karijere bio je konzervativac, a potom je postao vodeći zagovornik Franjinih reformi. Još 2014. godine pozvao je na tolerantniji stav prema LGBTQ+ katolicima - u poznatom govoru koji je i papa pohvalio. Njegova visoka pozicija u Vatikanu i dobre veze sa različitim strujama čine ga ozbiljnim kandidatom.</p>
<h2><b>Kardinal Huan Hose Omelja (79, Španija, nadbiskup Barselone)</b></h2>
<p>Blizak papi Franji, Omelja vodi skroman život uprkos visokoj crkvenoj funkciji. Postao je kardinal 2016. godine, a 2023. se pridružio devetočlanom savjetodavnom tijelu pape. Njegova bliskost s Franjom može biti prepreka ukoliko konklava poželi promjenu pravca.</p>
<h2><b>Kardinal Džozef Tobin (72, SAD, nadbiskup Njuarka)</b></h2>
<p>Iako je malo vjerovatno da će papa biti iz SAD, Tobin je najrealniji kandidat među Amerikancima. Rođen u Detroitu, tečno govori italijanski, španski, francuski i portugalski. Hvaljen je zbog načina na koji je upravljao ozbiljnim skandalom sa seksualnim zlostavljanjem. Poznat je i po otvorenosti prema LGBTQ+ osobama.</p>
<h2><b>Kardinal Anđelo Skola (83, Italija, bivši nadbiskup Milana)</b></h2>
<p>U konklavi 2013. godine, Skola je bio jedan od favorita. Njegove pristalice hvale njegovu teološku oštrinu i dobar ugled među onima koji se zalažu za centralizovaniju crkvu. Međutim, on je premašio gornju starosnu granicu od 80 godina za glasanje u konklavi. Iako je tehnički moguće izabrati papu van izbornog tijela, to je rijetkost u modernom dobu.</p>
<p>Ne treba zaboraviti ni staru izreku: „Mladi kardinali biraju stare pape.“</p>
<p>Taj cinični aforizam odražava tradicionalni obrazac u konklavama, sugeriše da mlađi, ambiciozni kardinali radije biraju starijeg papu, nekoga čija vladavina neće trajati predugo.</p>

Ko će biti sljedeći papa: 12 najozbiljnijih kandidata

<p>Ukupna zaduženost građana Crne Gore po osnovu bankarskih kredita bilježi rast, kako u broju korisnika, tako i u ukupnom iznosu duga. Iz Centralne banke poručuju da se ovi podaci moraju posmatrati u širem ekonomskom kontekstu, uz naglasak na odgovorno kreditiranje.</p>
<p>- Ukupno zaduženje fizičkih lica po osnovu kredita kod banaka, na dan 31. decembar 2025. godine, iznosi 2,43 milijarde eura - kazao je za Portal ETV <b>Nikola Bašanović</b>, koordinator Sektora za kontrolu u Centralnoj banci Crne Gore.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje Portala ETV, on je naveo da je na dan 31. decembar 2025. godine aktivnim kreditima kod banaka zaduženo 168.034 fizičkih lica.</p>
<p>- Prosječno zaduženje po osnovu kredita fizičkih lica kod banaka, po punoljetnom građaninu Crne Gore, na dan 31. decembar 2025. godine, iznosi 4,9 hiljada eura - istakao je Bašanović.</p>
<p>Na pitanje Portala ETV da li su ovi podaci razlog za zabrinutost, Bašanović je kazao da se, posmatrajući trend ukupnih zaduženja fizičkih lica u Crnoj Gori, uočava rast kako u broju zaduženih lica, tako i u saldu ukupnog duga.</p>
<p>- U odnosu na 2021. godinu, broj zaduženih fizičkih lica je na kraju 2025. godine porastao za oko 13 odsto. S druge strane, nominalni rast ukupnog zaduženja fizičkih lica, u odnosu na 2021. godinu, na kraju 2025. iznosio je oko 67 odsto. Međutim, nominalni iznos duga ne može se posmatrati izolovano, već u kontekstu šireg ekonomskog okruženja, prije svega rasta prosječnih zarada. Prosječna neto zarada porasla je za oko 89 odsto na kraju 2025. godine u odnosu na 2021. godinu - naveo je on.</p>
<p>Kako je kazao, rast prihoda uslovio je jačanje kreditne sposobnosti građana, a uz povoljnije uslove kreditiranja i pojačanu spremnost i veće interesovanje za korišćenje kreditnih proizvoda.</p>
<p>- Prilikom odobravanja kredita, banke su dužne da procijene kreditnu sposobnost klijenta. U praksi, banke primjenjuju pravilo da ukupna mjesečna zaduženost klijenta ne prelazi određeni procenat njegovih mjesečnih primanja, kako bi se osiguralo da klijent može redovno izmirivati svoje obaveze. Ovi procenti variraju od banke do banke i rezultat su njihovih internih politika, uz obavezu poštovanja regulatornih smjernica koje promovišu odgovorno kreditiranje - dodao je.</p>
<p>Bašanović je naglasio da Centralna banka Crne Gore, u skladu sa svojom nadležnošću u očuvanju stabilnosti finansijskog sistema, građanima preporučuje odgovorno i umjereno zaduživanje, u skladu sa njihovim realnim finansijskim kapacitetima.</p>
<p>- U okviru svojih supervizorskih nadležnosti, CBCG kontinuirano prati nivo zaduženosti klijenata putem brojnih izvještaja banaka, koji obuhvataju ključne podatke o strukturi kredita, rokovima otplate, kamatnim stopama i stepenu urednosti u izmirivanju obaveza - istakao je.</p>
<p>U tom kontekstu, dodao je, poseban značaj ima primjena novog Zakona o potrošačkim kreditima, kojim se uređuju prava i obaveze potrošača i kreditora, kao i načini zaštite korisnika finansijskih usluga.&nbsp;</p>
<p>- Ovim zakonom se, između ostalog, obezbjeđuje transparentno informisanje klijenata o svim troškovima kredita, dok je, u cilju sprečavanja prekomjernog zaduživanja, propisana detaljnija i stroža procjena kreditne sposobnosti potrošača u odnosu na prethodno važeće propise, čime se obezbjeđuje odgovorno kreditiranje i jačanje finansijske stabilnosti - naveo je Bašanović u izjavi za Portal ETV.</p>

Više od 168.000 građana zaduženo kod banaka, duguju 2,43 milijarde eura, u prosjeku po 4.900

<p>Predsjednik SAD <b>Donald Tramp</b> potpisao je obiman zakon o finansiranju kojim se u potpunosti ponovo otvara savezna vlada.</p>
<p>Donald Tramp je u utorak popodne potpisao opsežan paket budžetskih mera kojim se ponovo otvara vlada, prenosi CNN.</p>
<p>- Oduševljen sam što potpisujem Zakon o konsolidovanim aproprijacijama kako bismo odmah ponovo otvorili saveznu vladu i finansirali +većinu operacija do kraja fiskalne godine - rekao je predsjednik u Ovalnoj kancelariji.</p>
<p>Potpis predsjednika okončava delimičnu obustavu rada vlade koja je trajala tri dana i obezbjeđuje sredstva za niz ključnih ministarstava, ali stvara novi rok za finansiranje Ministarstva za unutrašnju bezbjednost za dvije nedjelje.</p>

Tramp potpisao zakon o finansiranju i ponovnom otvaranju vlade

<p>Vrijednost bitkoina pala je na najniži nivo otkad se američki predsjednik <b>Donald Tramp</b> prije nešto više od godinu vratio u Bijelu kuću.</p> <p>Time su izbrisani svi dobici koje je ova kriptovaluta ostvarila zahvaljujući optimizmu zbog dolaska predsjednika koji je naklonjen digitalnom novcu, piše Bloomberg.</p> <p>Najveća kriptovaluta nastavlja svoj četvoromjesečni pad i spustila se ispod 74.424 dolara, što je bila najniža tačka u 2025. godini. Taj raniji pad dogodio se u aprilu, kada su Trampove najave novih carina uzdrmale svjetska tržišta.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275" data-rendition-name="original" width="942" height="762" loading="lazy" alt="Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana"> <figcaption>Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana<span>(Photo: Coinmarketcap)</span></figcaption> </figure>  <p>- Mnogi su ulagači kupovali dok je cijena padala, nadajući se brzom oporavku", rekao je <b>Bohan Jiang</b> iz kompanije FalconX. Kako je cijena nastavila da tone, aktivirala se prisilna prodaja (likvidacija) njihovih uloga, što je stvorilo dodatni pritisak i još brže srušilo cijenu.</p> <p>Danas je bitkoin pao za čak sedam odsto, na 72.877 dolara. Iako je kasnije vratio dio vrijednosti na 76.000 dolara, od početka ove godine bitkoin je u minusu gotovo 14 odsto.</p> <h2>Udari na tržište i nestanak klađenja</h2> <p>Uprkos podršci iz Bijele kuće, bitkoin je pao za oko 40 odsto od svog rekorda u oktobru.</p> <p>Taj je pad počeo nakon što su Trampovi komentari o carinama izazvali talas prodaja koji je u jednom danu "spržio" 19 milijardi dolara vrijedne opklade uz posuđeni novac (trgovanje s polugom). Tržište se od tog udarca još nije oporavilo.</p> <p>Ovaj pad bitkoina događa se usred opštih previranja: tehnološke dionice gube na vrijednosti; zlato i srebro se polako oporavljaju nakon velikih padova; nafta poskupljuje zbog nemira u svijetu.</p> <p>Podaci s tržišta finansijskih derivata (ugovora kojima se kladi na buduću cijenu) pokazuju da se investitori sada više klade na dalji pad nego na rast.&nbsp;</p> <p>- Raspoloženje je dotaknulo dno - kažu stručnjaci, dodajući da se ulagači sada grčevito pokušavaju zaštititi od daljih gubitaka.</p> <h2>Strah od pucanja balona i povlačenje malih ulagača</h2> <p>Iako su se veliki investitori (institucije) donekle držali, mali ulagači se povlače. To se dogodilo nakon što su neki od najvećih vlasnika bitkoina prodali imovinu vrijednu milijarde dolara.</p> <p>Posebno loše stoje manje poznate kriptovalute (altkoini), koje su u godinu dana izgubile 70 odsto vrijednosti. Čak su i investicijski fondovi koji prate bitkoin (ETF-ovi), u koje ulažu obični građani, zabilježili povlačenje milijardi dolara tokom novembra.</p> <p>- Bitkoinom se i dalje trguje kao rizičnom imovinom koja burno reaguje na svaku promjenu na tržištu, a ne kao "digitalnim zlatom" koje služi za sigurnost - zaključio je <b>Morten Kristensen </b>sa portala AirdropAlert.com.</p>

Bitkoin izbrisao sve dobitke od Trampove pobjede na izborima

<p>Monteput je Planom rada i finansijskim planom za 2026. predvidio nastavak investicija i održavanja infrastrukture na teritoriji opštine Bar.</p>
<p>Kompanija će uložiti dio sredstava u održavanje tunela “Sozina”, od čije naplate putarine u ovoj godini planira prihod od 13.774.200 eura. Kod tunela je planirana i ugradnja punjača za električna vozila.</p>
<p>Investicioni plan obuhvata utrošak od 9.132.539 eura za ranije ugovorene idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.&nbsp;</p>
<p>Dokumentacijom je obuhvaćena i isplata od 656.000 eura za idejna rješenja dionice auto-puta Virpazar-Sukobin, kao i regionalnog puta Rijeka Crnojevića-Virpazar. Trenutno se sprovodi izrada idejnog projekta za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Zaljevo, dok je u toku tenderski postupak za dionicu Zaljevo-Sukobin. Planirana je i revizija tehničke dokumentacije za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.</p>
<p>Za rashode po osnovu zarada 310 stalno zaposlenih, radnika na određeno vrijeme, članova odbora i 20 sezonskih radnika, Monteput je opredijelio 7.382.716 eura.</p>

Tag: papa