Najobuhvatniji evropski izvještaj o stanju životne sredine, klime i održivosti – „Stanje životne sredine u Evropi 2025“ – predstavljen je juče u Podgorici, u okviru regionalne promocije za zemlje Zapadnog Balkana. Događaj je organizovan povodom više od dvije decenije partnerstva Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) sa šest zemalja regiona, među kojima je i Crna Gora.
Doprinos Crne Gore evropskom sistemu ekoloških podataka
Crna Gora je već više od 20 godina aktivna članica mreže Eionet – Evropske mreže za informacije i posmatranje životne sredine. Agencija za zaštitu životne sredine ima ključnu ulogu u dostavljanju podataka, analiza i stručne podrške evropskoj zajednici.
– Zapadni Balkan je dugogodišnji i vrijedan partner EEA – poručila je izvršna direktorka Agencije, Leena Ylä-Mononen.
– Kroz Eionet, naši partneri u regionu, uključujući Crnu Goru, rade na tome da podaci o životnoj sredini budu pouzdani i pravovremeni, čime se omogućava bolje donošenje politika.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore, dr Milan Gazdić, naglasio je da će Crna Gora nastaviti saradnju u cilju jačanja ekoloških kapaciteta regiona.
– Crna Gora ostaje pouzdan partner u izgradnji održivijeg i zdravijeg okruženja.
Ključne poruke izvještaja
Izvještaj potvrđuje da domaće institucije bilježe napredak u pojedinim segmentima – poput povećanja udjela obnovljivih izvora energije – ali istovremeno ukazuje na izazove koji ostaju u zaštiti životne sredine i prilagođavanju klimatskim promjenama.
– Zapadni Balkan je važan dio evropske priče o životnoj sredini, a ta uloga postaje sve značajnija – poručila je Ylä-Mononen.
Regionalno partnerstvo i dalji koraci
Saradnja EEA i Zapadnog Balkana započela je 2000. godine, sa fokusom na:
• jačanje monitoringa i izvještavanja o životnoj sredini
• usklađivanje podataka sa evropskim standardima
• razmjenu znanja i unapređenje stručnih kapaciteta
Promociji u Podgorici prisustvovali su visoki predstavnici institucija iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije*, kao i zvaničnici Evropske unije.
U ime Vlade Crne Gore govorio je i ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Regionalno predstavljanje organizovali su EEA i Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, uz podršku Ministarstva ekologije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dvije decenije partnerstva EEA i Crne Gore u oblasti ekologije

Napredak Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji (EU) mora biti snažniji i brži, zbog čega je neophodno dodatno ubrzati tempo reformi u poglavljima 23 i 24, što Vlada prepoznaje kao ključnu i istorijsku priliku da država postane naredna članica te evropske zajednice.
To je poručio predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić u uvodnim obraćanjima na Forumu o vladavini prava 2025, koji su organizovali Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Vlada Crne Gore i projekat EUROL IV.
Premijer je istakao da je Vlada Crne Gore ozbiljnu namjeru iskazala dobijanjem IBAR-a.
- To je bio dokaz da smo u stanju da za kratko vrijeme postignemo ono što se smatralo nedostižnim. IBAR je bio rezultat naše posvećenosti, mjerljiv uspjeh. I ta energija nije bila slučajna, ona je postala naš standard - rekao je Spajić.
Prema njegovim riječima, završna mjerila za poglavlja 23 i 24 Vlada je dočekala spremno i odgovorno.
- Vlada je pripremila i u aprilu 2025. godine usvojila jasne, operativne akcione planove, koji tačno definišu ko je odgovoran, šta mora da uradi i u kom roku. Ti dokumenti nijesu formalnost, oni su kompas koji vodi državne institucije i koji će se striktno sprovoditi - istakao je Spajić.
Ukazao je da su sudstvo, tužilaštvo, policija, bezbjednosni sektor, agencije, NVO sektor, kao i evropski partneri, stubovi ovog procesa, navodeći da nijedna reforma ne može uspjeti bez njihovog jedinstva, bez povjerenja i bez pune odgovornosti.
- Jasno je – napredak postoji, ali mora biti snažniji i brži. Nedavni izvještaj Evropske komisije o napretku ohrabruje, pokazao je da Crna Gora napreduje, ali i ukazuje da tempo, posebno u poglavljima 23 i 24 treba ubrzati. Mi tu poruku prihvatamo ozbiljno i kao istorijsku šansu da Crna Gora postane prva naredna članica Evropske unije - kazao je Spajić.
Poručio je institucijama da je vrijeme da ono se završi započeto i da Crna Gora postane punopravna članica Evropske unije.
- Zatvaranje poglavlja 23 i 24 biće pravi pokazatelj da Crna Gora u potpunosti živi evropske vrijednosti, a mi danas šaljemo poruku da ubrzano radimo na ispunjavanju svih završnih mjerila u ovim oblastima - jasan je Spajić.
Obraćajući se putem video poruke, evropski komesar za demokratiju, pravdu, vladavinu prava i zaštitu potrošača Majkl Mekgrat, smatra da će, uprkos impresivnom napretku koji je već postignut na putu ka EU, konsolidacija vladavine prava i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i dalje zahtijevati značajne napore.
- To, na primjer, podrazumijeva usvajanje ustavnih amandmana kako bi se riješila pitanja sastava i načina odlučivanja Sudskog savjeta, Tužilačkog savjeta, zatim popunjavanje svih visokih pravosudnih upražnjenih mjesta, kao i izgradnju čvrstog bilansa rezultata u borbi protiv korupcije – koji jasno pokazuje da crnogorski sistem efikasno procesuira i presuđuje u predmetima korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i one na visokom nivou koji obuhvataju javne funkcionere - kazao je Mekgrat.
Ukazao je na dva ključna pitanja: značaj podjele vlasti i nezavisnost pravosuđa, koji predstavljaju suštinske temelje vladavine prava.
- To znači da je svaki neprimjeren uticaj ili miješanje u rad pravosuđa napad na vladavinu prava - &nbsp;jasan je Mekrat.
Forum predstavlja platformu na visokom nivou, koja je okupila državne zvaničnike, predstavnike ključnih institucija i predstavnike Evropske unije radi razmjene mišljenja o ključnim reformskim obavezama iz oblasti vladavine prava na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji.
Kroz više tematskih panela, diskusija će biti fokusirana na obaveze koje proizilaze iz poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava u okviru pregovaračkog procesa o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, kao i na dinamiku i vremenske okvire njihovog sprovođenja.

Spajić: Napredak Crne Gore na putu EU mora biti snažniji i brži

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler ocijenio je da je u protekle dvije godine došlo do vidnog ubrzanja evropskih integracija Crne Gore, naglašavajući da je sada presudno izbjeći greške.
- Crna Gora je dosta uradila, ali postojala su i velika očekivanja. Jasno je da ste vi oni koji će biti najbrži, ali ovo više nije Prva crnogorska liga. Ovo je priprema za najvažniju ligu – Ligu šampiona, i greške se više ne bi smjele događati. Barem ne u velikoj mjeri - poručio je Satler.
Istakao je da se u narednim nedjeljama fokus mora staviti na obaveze iz poglavlja 23 i 24.
- Vidjeli smo određene promjene. Ostvaren je dobar rezultat u saradnji sa Europolom i Eurodžastom - &nbsp;dodao je on.
Na pitanje da li je Crnoj Gori „progledano kroz prste“ prilikom dobijanja IBAR-a, Satler je odgovorio da je taj dokument bio preduslov za zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja.
- U izvještaju se navodi da je Crna Gora na dobrom putu da ta poglavlja zatvori sljedeće godine - rekao je Satler.
Ministar pravde Bojan Božović osvrnuo se na reformske procese koje je vodilo Ministarstvo, naglasivši težinu poglavlja 23 i 24.
- Za pregovarački proces, poglavlja 23 i 24 nijesu samo najznačajnija – ona su pepeljuge pregovaračkog procesa - &nbsp;kazao je Božović.

Satler: Crna Gora će biti najbrža na putu ka EU, ali više nema mjesta greškama

Ratovi devedesetih često se prikazuju kao sudbina, kao nešto što se moralo dogoditi, a što, zapravo, ima za cilj da se oslobode odgovornosti oni koji su odlučivali i oni koji su to podržavali - &nbsp;poručeno je na panelu „Devedesete: od nepristajanja do otpora“ koji su sinoć organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO), Kulturni front i Fondacija M90, u crkvi Santa Maria in Punta u Starom gradu Budve.
Panel je okupio istaknute intelektualce, profesore, aktiviste i predstavnike medija, a akcenat je bio na kulturi sjećanja, suočavanju s prošlošću i odgovornosti za ratove koji su obilježili raspad Jugoslavije.
Dubravka Stojanović, profesorka istorije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i jedna od pokretačica inicijative Muzej 90-ih, naglasila je da je dio istorije tog perioda sistematski zaboravljen kroz organizovane akcije. „Svako sjećanje na alternativu i ljude koji su upozoravali kuda sve vodi nikome ne odgovara. I danas imamo iste vlasti iz 90-ih, a mnogi u društvu su tada to podržavali“, istakla je ona.
Predsjednik SO Budva, Petar Odžić, podsjetio je na ulogu Crne Gore u ratovima devedesetih, posebno na granatiranje Dubrovnika. „Jedne od najsvjetlijih tačaka toga doba bili su listovi Monitor i Liberal, dok su režimski mediji – RTCG i Pobjeda – dali puni doprinos propagandi i raspirivanju mržnje“, poručio je Odžić.
Profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti UCG, Janko Ljumović, govorio je o značaju kulturnih projekata, poput Cetinjskog bijenala, kao i o dubokom nasljeđu traume raspada Jugoslavije koje je i dalje prisutno.
Aktivistkinja Paula Petričević, prisjećajući se angažmana u organizaciji Žene u crnom, istakla je da „rat nije bio neizbježan“ i da je važno suprotstaviti se nasilju i nacionalističkoj retorici. „Nažalost, danas ponovo živimo devedesete, jer se sa njima nikada nismo istinski suočili“, ocijenila je ona.
Esad Kočan, jedan od osnivača i dugogodišnji glavni urednik Monitora, podsjetio je na atmosferu u kojoj je nastajao prvi nezavisni crnogorski nedjeljnik. „Monitor je bio čin samopoštovanja i nepristajanja da se ćuti pred terorom očiglednosti“, kazao je Kočan, ističući da je uloga čitalaca bila presudna za njegov opstanak.
Panel je dio projekta „Muzej 90-ih – regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju“, koji realizuju Kulturni front, Fondacija M90 i CGO, uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije kroz MATRA program i projekta Shared Horizons, koji finansira Republika Francuska.

Devedesete pod reflektorom: Otpor, sjećanje i odgovornost

U okviru obilježavanja Dana ekološke države, u četvrtak 18. septembra, na terasi Instituta za biologiju mora u Kotoru biće održana panel diskusija pod nazivom „Mikroplastika, turizam i otpad: ekološki izazovi Kotora i Bokokotorskog zaliva“.
Skup će otvoriti predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić.
Na panelu, kojim će moderirati mr Ivana Mitrović iz Agencije za zaštitu životne sredine, učestvovaće Jovan Subotić, poslanik u Skupštini Crne Gore, dr Mirko Đurović, direktor Instituta za biologiju mora, dr Milica Mandić, naučna savjetnica u Institutu, i Jelena Radunović, savjetnica za zaštitu životne sredine u preduzeću Komunalno Kotor.

Panel diskusija o ekološkim izazovima Kotora i Boke povodom Dana ekološke države

Mreža za evropske politike MASTER uspješno je realizovala okrugli sto i premijeru dokumentarnog filma „Inkluzivni dizajn: Uklanjanje prepreka, stvaranje prilika“, održane 23. jula 2025. u Naučno-tehnološkom parku u Podgorici. Događaj je okupio predstavnike institucija, organizacija civilnog društva, struke i zajednice –one koji svojim znanjem, položajem i iskustvom mogu doprinijeti stvaranju Crne Gore u kojoj su prostor, usluge i informacije dostupni svima.
U uvodnom dijelu, prisutnima su se obratile Irena Rakočević, generalna direktorica Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom pri Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, i mr Andrea Popović, izvršna direktorica organizacije MASTER. Njihove poruke su bile snažan poziv na zajedničku odgovornost u stvaranju društva koje prepoznaje i poštuje raznolikost, te uklanja prepreke koje osobe s invaliditetom svakodnevno ograničavaju.
<h2>Rezultati projekta: vidljivi pomaci, ali i alarmantni podaci</h2>
Pored edukativnih aktivnosti, u okviru projekta izrađena je detaljna analiza stanja pristupačnosti objekata u javnoj upotrebi, s fokusom na objekte gdje se nalaze ministarstva i lokalne samouprave. Analiza je pokazala da:
- veliki broj javnih objekata u Crnoj Gori i dalje nije pristupačan za osobe s invaliditetom,
- zgrade u kojima se nalaze ključne državne institucije – poput ministarstava i opštinskih organa – u većini slučajeva ne zadovoljavaju ni osnovne standarde pristupačnosti,
- pristupne rampe, taktilne staze, liftovi i jasno označene pristupne tačke najčešće izostaju, ili ne funkcionišu.
Uz analizu, izrađen je i terenski izvještaj o mapiranju fizičkih barijera, kao i set preporuka za unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira, koji su dostupni na sajtu MASTER-a. Projekat je pružio i primjere dobre prakse iz EU, koji pokazuju da su promjene moguće – ali samo uz jasnu političku volju i ulaganja. Link do istraživanja: https://master-mne.me/master-analiza-i-istrazivanje-o-pristupacnosti-objekata-osi/
<h2>Film koji daje glas onima koji se svakodnevno suočavaju s preprekama</h2>
Poseban segment događaja bila je premijera dokumentarnog filma „Inkluzivni dizajn: Uklanjanje prepreka, stvaranje prilika“, koji je kroz lična svjedočenja i primjere iz prakse na autentičan način prikazao svakodnevne izazove s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju. Film je realizovan s ciljem da osnaži razumijevanje, empatiju i spremnost na promjenu, kako na institucionalnom, tako i na društvenom nivou. Film je dostupan na YouTube kanalu MASTER-a. https://www.youtube.com/watch?v=3q9RKeJymDc
<h2>Panel diskusija: Struka, iskustvo i odgovornost – pristupačnost kao zajednička obaveza</h2>
Panel diskusija pod nazivom „Jednak pristup za sve: izazovi i rješenja u oblasti pristupačnosti“ okupila je relevantne sagovornice iz oblasti institucija, arhitekture, pravne zaštite i aktivizma, koje su iz različitih uglova rasvijetlile kompleksnost pristupačnosti u Crnoj Gori.
Učesnice panela bile su:
Irena Rakočević, generalna direktorica Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom pri Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, istakla je da pristupačnost mora biti prioritet svih institucija, ne samo kroz projekte, već kroz sistemske mjere i budžetska izdvajanja. Naglasila je važnost partnerskog odnosa sa civilnim sektorom i lokalnim samoupravama u implementaciji politika pristupačnosti.
Valentina Pantović, diplomirana inženjerka arhitekture i autorka mapiranja pristupačnosti javnih objekata u okviru projekta, podijelila je nalaze iz terenskog rada, ukazujući na zabrinjavajuće stanje nepristupačnosti objekata ključnih institucija – ministarstava i opština. Istakla je da fizičke barijere nijesu samo pitanje dizajna, već direktno utiču na ostvarivanje osnovnih prava građana.
Milena Krsmanović-Iković, savjetnica Ombudsmana – Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, govorila je o institucionalnoj zaštiti prava osoba s invaliditetom, broju pritužbi koje se odnose na nepristupačnost i ulozi Ombudsmana u ukazivanju na sistemske propuste. Posebno je naglasila potrebu za jačanjem nadzora nad sprovođenjem propisa i praćenjem realizacije preporuka.
Anđela Miličić, aktivistkinja za prava osoba s invaliditetom, kroz lične i profesionalne uvide predstavila je svakodnevne izazove s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju, od fizičkih barijera do institucionalnih ograničenja. Naglasila je koliko nepristupačno okruženje utiče na samostalnost, zapošljivost i socijalnu uključenost OSI.
Ana Andrijašević, pravnica MASTER-u, govorila je o postojećem zakonodavnom okviru, mehanizmima sankcionisanja nepristupačnosti i primjeni standarda EU. Posebno je istakla pozitivne primjere evropskih gradova koji su, zahvaljujući strateškom pristupu i lokalnoj odgovornosti, postigli visok nivo pristupačnosti za sve građane.
Panel je zaključio da je vrijeme za izgovore prošlo – i da pristupačnost mora postati obavezni standard, a ne povremeni projektni zadatak. Jedinstvena poruka svih učesnica bila je da su promjene moguće samo ako se objedine znanje, politička volja i odgovornost institucija prema građanima.
<h2>Put ka inkluziji je otvoren – ali prepreke traže hitnu akciju</h2>
Događaj je još jednom pokazao da promjene nijesu nedostižne – ali zahtijevaju odlučnost, odgovornost i hitnu reakciju. Dok god zgrade ministarstava, opština, sudova, fakulteta i zdravstvenih ustanova ostaju nepristupačne, govoriti o jednakosti i demokratskom društvu ostaje fraza bez pokrića.
- Ovo nije pitanje luksuza, već pitanje osnovnih ljudskih prava. Zato pozivamo donosioce odluka na svim nivoima – od lokalnih samouprava do najviših državnih institucija – da se bez odlaganja pozabave pitanjem pristupačnosti. Vrijeme za simbolične poteze je prošlo – potrebni su konkretni koraci, politička volja i institucionalna posvećenost. Mreža za evropske politike MASTER će i dalje ukazivati na nepravde koje prepreke stvaraju, osnaživati građane i povezivati aktere koji mogu donijeti promjene. Inkluzivno društvo ne nastaje samo po sebi – ono se gradi odvažnim odlukama i jasnim prioritetima. A pristupačnost mora biti jedan od njih. MASTER-ov projekat „Inkluzivni dizajn: Uklanjanje prepreka, stvaranje prilika“ realizovao se uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore - navodi se u saopštenju MASTER-a.

Pristupačnost objekata OSI – Pokrenute promjene, ali prepreke i dalje stoje ispred najvažnijih institucija

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović organizovaće panel diskusiju koja će biti održana 6. marta 2025. godine u 10 časova u Muzičkom centru Crne Gore. saopšteno je iz Kabineta Predsjednika.
- Tema panela biće „Otvorene izborne liste – Vratimo moć građanima”, sa posebnim osvrtom na pravnu i političku perspektivu uvođenja otvorenih izbornih lista u Crnoj Gori, koje bi omogućile direktan uticaj i transparentnost pri izboru predstavnika, te pružile značajan doprinos jačanju demokratskih standarda- navodi se u saopštenju.
Predsjednik Milatović otvoriće skup uvodnim obraćanjem u 10 časova, nakon čega će uslijediti dvije panel diskusije – „Pravna i politička perspektiva“ i „Lekcije iz regiona“.
- Na prvom panelu govoriće dekan Fakulteta za državne i evropske studije, prof. dr Đorđije Blažić, docent na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, doc. dr Zlatko Vujović; kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u Skupštini Crne Gore (PES), Vasilije Čarapić, članica istog odbora (URA), Ana Novaković Đurović- ističe se u saopštenju.
Panelisti u drugoj diskusiji biće sutkinja Vrhovnog suda Kosova i bivša predsjednica Centralne izborne komisije Kosova, Valdete Daka, predsjednica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, Irena Hadžiabdić, te vanredni profesor političkih nauka na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Dario Čepo.
Na kraju događaja, kroz diskusiju i zaključke, biće predstavljeni ključni izazovi i preporuke za dalji razvoj izborne reforme- poručili su iz Kabineta Predsjednika.

U četvrtak panel diskusija ''Otvorene izborne liste- Vratimo moć građanima''

Crnogorske sudije Ivan Pavićević i Miloš Ražnatović sudiće finalni meč Evropskog prvenstva za rukometaše, saopšteno je iz Evropske rkometne federacije.
Pavićević i Ražnatović pripadaju elitnoj grupi evropskih arbitara, a u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj 13. put dijele pravdu na nekom velikom takmičenju.
U drugoj fazi sudili su derbi između Danske i Njemačke, kao i duel Španije i Norveške.
U uzbudljivom finišu Slavili su norvežani 35:34, a crnogorske sudije su tada dva mjenjali odluke poslije gledanja snimka.
Ražnatović je 11 sekundi prije kraja pokazao na sedmerac, nakon prodora Aleksa Dujšebajeva, ali je naknadno odlučio da se izvede slobodno bacanje i isključio Martina Hovdea.
Potom su Španci su napali sa šest protiv četiri igrača i pokušali da bace "cepelin" desnom krilu Aleišu Gomesu.
Ražnatović je opet pokazao na sedmerac, ali su on i Pavićević nakon gledanja snimka poništili odluku, jer August Pedersen nije gazio liniju šest metara.
Polufinala su na programu u petak - Hrvatska će igrati &nbsp;protiv Njemačke (17.45), dok će drugog finalistu odlučiti duel Danske i Islanda (20.30).
Finale će biti odigrano u nedjelju.

Pavićević i Ražnatović sude finale EP

Gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom mjestu Botun večeras je zatvorio urbanističko-građevinski inspektor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović..
Prema saznanjima "Vijesti" riječ o "sitnijim tehnikalijama zbog kojih inspektori obično subjektu nadzora ostavljaju rok u kojem ih treba otkloniti".
Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna.&nbsp;
Lokaciju je obezbjeđivala policija, a ekipa Media Biroa je tada zabilježila da na gradilištu radove sprovodi jedan bager. Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table.
Na gradilište je 22. januara oko 21 sat dopremljeno nekoliko građevinskih mašina, a to su rekli mještani koju su i snimili istovar mehanizacije. &nbsp;
Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.&nbsp;
Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma „Nik kom“, a da je reviziju radila komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić.&nbsp;
Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu – Alkatraš iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.
Podsjećamo, mještani Zete, zajedno s predstavnicima lokalne vlasti, danima su iskazivali nezadovoljstvo zbog početka izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun.
Oni su organizovali blokade puteva na teritoriji Zete i Podgorice, a proteste su održavali i ispred zgrade Glavnog grada.
Skupština Opštine Zeta je 22. januara, sa 17 glasova podrške, usvojila odluku kojom se zabranjuje realizacija projekta izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda za potrebe Podgorice na lokaciji u Botunu.

Inspektor zapečatio gradilište postrojenja u Botunu

Evropska unija danas je stavila Rusiju na crnu listu zbog rizika od pranja novca, saopštila je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas.
- Ovo će usporiti i povećati troškove transakcija s ruskim bankama - rekla je Kalas novinarima.

Kalas: EU stavila Rusiju na crnu listu zbog rizika od pranja novca

Rusija je saopštila da je spremna da evakuiše svoje osoblje iz iranske nuklearne elektrane Bušehr dok rastu tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, naglašavajući rizike po nuklearnu bezbjednost i mogućnost regionalne eskalacije, s obzirom na to da se na toj lokaciji nalazi na stotine ruskih radnika.
Rusija je nuklearnu elektranu Bušehr u Iranu stavila u stanje pripravnosti za evakuaciju, što signalizira pojačanu zabrinutost zbog regionalne eskalacije u trenutku kada Vašington obnavlja vojni pritisak na Teheran.
Aleksej Lihačov, direktor ruske državne nuklearne korporacije, rekao je da je Moskva spremna da povuče svoje osoblje iz postrojenja ukoliko se bezbjednosni uslovi pogoršaju, prenijela je ruska državna novinska agencija TASS.
Upozorenje dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp pozvao Iran na pregovore ili ga suočio sa znatno snažnijim narednim udarom, dok je Teheran ponovio i spremnost na razgovore i odlučnost da uzvrati.
Bušehr je jedina nuklearna elektrana u Iranu koja je trenutno u pogonu, a u njoj rade stotine ruskih stručnjaka, rekao je predsjednik Vladimir Putin prošle godine. Rusija takođe gradi dodatne nuklearne objekte na istoj lokaciji.
Iako je američki napad na iransku nuklearnu infrastrukturu u junu prošle godine zaobišao Bušehr, Lihačov je ranije upozorio da bi svaki napad na reaktorski kompleks mogao izazvati posljedice uporedive s katastrofom u Černobilju iz 1986. godine.
- Nadamo se da će strane u sukobu poštovati svoje obaveze u vezi s nepovredivošću ove teritorije (Bušehr) - kazao je Aleksej Lihačov, generalni direktor Državne korporacije za atomsku energiju Rosatom.
Lihačov je rekao da „drže prst na pulsu“ i da će, u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i Ministarstvom odbrane, biti spremni da sprovedu „mjere evakuacije ako to bude potrebno“.
Ova izjava odražava dvostruki pristup Moskve: nastavak tehničke saradnje s Iranom, uz istovremenu pripremu kriznih planova u uslovima rastućih američko-iranskih tenzija.
Rusija podržava pravo Teherana na korišćenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe, a Iran i dalje negira da teži razvoju nuklearnog oružja. Ipak, prisustvo „stotina“ ruskih radnika u Bušehru unosi direktnu ljudsku dimenziju u svaku potencijalnu vojnu eskalaciju.
Tramp je u srijedu ponovo pojačao pritisak na Teheran, pozivajući ga da „sjedne za pregovarački sto“ i odrekne se nuklearnog oružja, uz upozorenje da bi svaki naredni američki napad bio „daleko gori“ od prethodnih.
Lihačovljevo pozivanje na moguću katastrofu razmjera Černobilja naglašava kvalitativnu razliku između udara na postrojenja za obogaćivanje i napada na reaktor koji je u pogonu. Černobilj iz 1986. godine i dalje predstavlja mjerilo rizika nuklearnih katastrofa, a ruski zvaničnici su u više navrata isticali ranjivost Bušehrа kao crvenu liniju.
Trenutni zastoj povezuje nekoliko vremenskih linija: američki napad iz juna prošle godine koji je poštedio Bušehr, Putinovo otkrivanje prisustva stotina ruskih radnika na toj lokaciji, Trampovo najnovije upozorenje u srijedu te Lihačovljevu izjavu da su mjere evakuacije spremne. Svaki od ovih događaja označava sve tješnju povezanost između vojnog signaliziranja i izloženosti civilne nuklearne infrastrukture.
Za Moskvu, planiranje evakuacije predstavlja i bezbjednosnu mjeru i diplomatski signal, naglašavajući da bi svako širenje sukoba direktno pogodilo ruske državljane i infrastrukturu koju je izgradila Rusija.
Za Teheran, ove izjave dodatno potkrepljuju argument da rizici eskalacije daleko prevazilaze bilateralne odnose između SAD-a i Irana.
Za Vašington, Bušehr predstavlja ograničenje, s obzirom na katastrofalne posljedice koje je Lihačov opisao i prisustvo stranog osoblja.
Zajedno, izjave iz Moskve, Vašingtona i Teherana pokazuju kako je Bušehr postao žarišna tačka u kojoj se danas prepliću nuklearna bezbjednost, prisustvo stranog osoblja i nadmetanje velikih sila.

Tag: panell-diskusija