Nasilje nad ženama je u Crnoj Gori svakodnevno i duboko ukorijenjeno ukazuje poražavajuća činjenica da oko 600 žena mjesečno – prosječno dvadeset svakog dana – prijavi da je žrtva nasilja. Zakoni koji tretiraju nasilje nad ženama ne sprovode se dosljedno, a institucije često ne daju efektivan rezultat u zaštiti žena, poručeno je na panel diskusiji „Nasilje nije privatna stvar”, koji je organizovao Savjet žena Stranke evropskog progresa.
Panelistkinje socijalna radnica i sistemska porodična terapeutkinja Aida Kerović iz NVO Sistem, direktorica Aktivističkog centra Roma/Romkinja, Egipćana/Egipćanki Šejla Pepić i izvršna direktorica Sigurne ženske kuće Budislavka Mira Saveljić ukazale na važnost uvođenja femicida kao posebnog krivičnog djela, kao i na nužnost kontinuirane edukacije svih profesionalaca koji dolaze u kontakt sa slučajevima nasilja – od centara za socijalni rad do policije i pravosuđa. Istaknuto je da policija u ovakvim slučajevima mora angažovati specijalno obučene službenike, a ne službenike opšte nadležnosti.
Naglašena je potreba za temeljitijim uključivanjem Advokatske komore i formiranjem ažurnih lista advokata koji su dostupni žrtvama nasilja, kako bi postupci bili brži i efikasniji.
Istaknuto je i da nasilje ne prestaje prijavom počinioca – ono se često nastavlja kroz institucionalne procese, gdje žrtva postaje dodatno izložena, nerijetko i nevidljivo viktimizovana kroz sistem koji bi trebalo da je štiti. U tom kontekstu, ukazano je na neophodnost osposobljavanja i profesionalizacije nadležnih institucija.
Civilni sektor, kako je ocijenjeno, trenutno ima uhodane mehanizme podrške žrtvama. Zato je važno ojačati saradnju, razviti multidisciplinarni pristup i osnažiti stručni kada.
Na panelu je zaključeno da kaznena politika mora biti izuzetno stroga, posebno kada je riječ o femicidu, da je potrebno formirati jedinstveni registar nasilnika, te da je neophodna kontinuirana edukacija svih koji rade sa žrtvama.
Tako]e, poru;eno je da društvo mora poslati jasnu poruku da kažnjavanje nasilja nije „usputni posao” institucija, već urgentan problem koji prijeti temeljnim vrijednostima i bezbjednosti svih građanki i građana, te da se ženama mora jasno staviti do znanja da nijesu same.&nbsp;
- Vjerovanje žrtvi je prvi korak ka njenoj zaštiti - istaknuto je na panelu.
Stranka evropskog progresa insistira na strožoj kaznenoj politici nasilja nad ženama, jačanju institucionalnih kapaciteta i izgradnji društva u kojem je žena zaista sigurna – u svom domu, na ulici i pred zakonom i državnim institucijama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Panel SEP-a: Dvadeset žena svakog dana prijavi nasilje, odgovor institucija neadekvatan

Iako reforma pravosuđa u Crnoj Gori traje više od 25 godina, ključni problemi, od preopterećenosti sudova do nedostatka kadra, ostali su gotovo nepromijenjeni, ocijenjeno je na panelu “Između EU standarda i realnosti: Šta određuje budućnost sudstva” u okviru konferencije “Prvih 25 godina pravosudne reforme” koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).&nbsp;
Crnogorski sudovi se suočavaju sa ogromnim prilivom predmeta i manjkom sudija, što dodatno usporava rad i udaljava pravosuđe od evropskih standarda, saglasni su učesnici panela o efikasnosti sudstva.
Miodrag Pešić, predsjednik Upravnog suda i predsjednik Udruženja sudija Crne Gore, ocijenio je da tokom prethodnih 25 godina koliko traje proces reforme pravosuđa, nije postignut vidljiv napredak. Svi problemi koji su nas mučili prije 25 godina, prisutni su i danas, kazao je on.&nbsp;
- Jedan od tih problema je i efikasnost crnogorskih sudova. Kada je u pitanju Upravni sud, mogu reći da je tu specifična situacija, jer smo u zadnjih par godina imali veliki priliv predmeta i na neki način smo pokušali da se nosimo sa svim tim. Kada sam ja počeo, zatekao sam 17 hiljada predmeta i 10 sudija. Da bi stvar bila gora, 2023. godine primili smo još 17 i po hiljada predmeta. Imali smo u jednom trenutku preko 30 hiljada predmeta, a znali smo da radimo i sa devet sudija - naveo je Pešić.&nbsp;
On je ukazao da je u okviru suda na čijem je čelu ipak postignuta veća efektivnost ovog suda, praveći prioritete među predmetima.&nbsp;
- Evropska komisija je u svom izvještaju navela da je vrijeme trajana postupaka pred Upravnim sudom smanjeno za skoro 600 dana. Imali smo u 2023. godini da je postupak pred Upravnim sudom trajajo 1411 dana, a u 2024. godini postupak je trajao 870 dana. Napravljen je veliki korak u efikasnosti kada je u pitanju Upravni sud. Ove godine, vrijeme trajanja postupka pred Upravnim sudom biće za 150, 200 dana još kraći - rekao je Pešić.
Pešić je naveo da se pred Upravnim sudom i dalje vodi veliki broj predmeta, čak 23 hiljade predmeta, ali da je svega 270 starije od tri godine.
Kako je ocijenio, potrebno je da se izvrši reorganizacija upravnog sudstva.
- Upravni sud je sve efikasniji, ali svi ovi podaci statistički koje sam iznio ne zanimaju građanina koji čeka tri godine na presudu. Pravosudni sistem, kao i svaki kompleksni sistem, podložan je entropiji. Ukoliko nemate konstantnu reformu i konstantno ulaganje, on lagano klizi ka nefunkcionalnosti. Imajući sve izazove koji se nalaze pred Upravnim sudom, mislim da ne može da odgovori zadatku koji ima pred sobom - rekao je Pešić.&nbsp;
Prema njegovom mišljenju, u proces reorganizacije sudske mreže neophodno je da budu uključeni ljudi koji, kako je on istakao, iznutra razumiju sistem.
Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović kazala je da je u tom sudu slična situacija kao i u Upravnom sudu, da imaju izražen problem nedostatka sudija, što utiče na efikasnost u rješavanju predmeta.&nbsp;
- Riješili smo oko 99 odsto priliva predmeta, bez osam sudija, u 2025. godinu smo takođe ušli bez osam sudija, dok smo recimo u februaru postupali bez 14 sudija. To utiče na rad i svih drugih sudova, jer imamo više od 30 odsto slučajeva koji se odnose na ostale sudove u Crnoj Gori. Sudije zaista daju maksimalne napore i zadovoljavajuću efikasnost u odnosu na okolnosti u kojima rade. Sa druge strane, iz pozicije građanina, ako građanin čeka godinu dana na zakazivanje suđenja, onda ne možemo govoriti o efikasnosti - rekla je je Jovović.
Jovović je kazala da mora istaći i činjenicu da više niko neće da radi u sudu, ili je riječ o vrlo malom broju zainteresovanih.&nbsp;
- Tokom 2024. godine smo imali tri ili četiri raspisana oglasa za po četiri ili pet savjetnika i niko se nije prijavio. Mi danas nemamo ni pripravnika, ni savjetnika, ni kandidata za sudije, došli smo u situaciju da biramo od onoga što imamo i da smo srećni - dodala je Jovović.
Advokat Siniša Gazivoda ocijenio je da postoji nekoliko faktora kako bi se pospješila efikasnost rada sudova. Upoređujući efikasnost sudova iz ranijeg perioda, sa stanjem danas, Gazivoda je kazao da je razlog bolje efikasnosti u ranijem periodu to što je postojao veći broj sudija, a manji broj predmeta.
Međutim, Gazivoda upozorava da se za kompleksna pitanja stvari moraju posmatrati strateški i praviti planovi za duži period.
- Strategija reforme pravosuđa je to trebala detaljno da analizira. Ne može se rješavati problem koji je nagomilan godinama a onda da na druge probleme ne obraćamo pažnju - naveo je Gazivoda.&nbsp;
Kazao je da je i u slučaju Specijalnog odjeljenja Višeg suda upozoravao da neće biti dovoljno sudija koji će preuzeti veliki broj predmeta za koje je podignuta optužnica.&nbsp;
- Nije se na nivou donosilaca odluka o o tome razmišljalo, nego se čekalo da dođe taj momenat, a onda je došlo do zakrčenja specijalnog odjeljenja Višeg suda - naveo je Gazivoda.&nbsp;
Govoreći o efikasnosti Ustavnog suda, Gazivoda je ocijenio da postoje ozbiljni problemi pred tim sudom i da je teško postizati rezultate.
- Ipak, imamo akciju u Ustavnom sudu da se postigne bolja efikasnost i oni o tome daju saopštenja i najavljuju da imaju plan da do kraja godine da nema predmeta iz 2023, što bi značilo da se ažurnost tog suda popravlja. Međutim, kao građani bi trebalo da imamo informaciju šta to znači u odnosu na raniji period. Jer to mogu biti dvije stvari. Ako pet sudija može da riješi ogroman broj zaostalih predmeta i da efikasno savladava zadatak to znači da, ili se u prethodnom periodu nije radilo ili znači da je kvalitet ovih odluka koje se ovako odnose upitan. To je važno pitanje o kojem bi trebalo da postoji javna debata - ocijenio je Gazivoda. &nbsp;
Jovović se osvrnula i na probleme u nepoštovanju procesne discipline, što opet, kako je kazala dodatno utiče na neefikasnost sudova.&nbsp;
- Državni organi ne postupaju po zahtjevu sudova, da moramo čak i kažnjavati da bi se dostavila dokumentacija, što onemogućuje sudovima da budu efikasni - kazala je Jovović.&nbsp;
<h2>Znati šta je cilj vetinga&nbsp;</h2>
Pešić je, govoreći o značaju vetinga, rekao da je pitanje šta želimo da dobijemo vetingom.&nbsp;
Govoreći u ime Udruženja sudija, kazao je da podržavaju njegovo sprovođenje, te da se nijedan sudija u Crnoj Gori ne plaši vetinga, ali da je druga stvar da li je on opravdan u ovom trenutku.
On je rekao da bi sproveli veting, moramo znati šta je njegov cilj.&nbsp;
- Moramo jasno da ga usmjerimo, da vidimo da li je njegov razlog korupcija, provjera kompetencija sudija, povećanje povjerenja u rad sudija. Moramo jasno da se opredijelimo šta želimo da dobijemo vetingom. Ako se odlučimo za veting, moramo najprije da odgovorimo na pitanje da li će on da riješi problem korupcije koju imamo. Drugo pitanje je da li je to najbolji način za provjeru sveukupnog integriteta sudija i da li će nakon sprovedenog vetinga doći do povjerenja u rad sudova - rekao je Pešić.&nbsp;
Gazivoda kaže da se o vetingu konstantno govori zadnjih godina, a da mi ni danas nemamo odgovor na pet klasičnih novinarskih pitanja: ko, šta, kad, gdje i kako bi se sprovodio.&nbsp;
- To je nanovo top politička tema, kao i Zakon o oduzimanju imovinske koristi koji političari zovu anti-mafija zakon. Mi diskutujemo o nečemu što je “mogli bi biti” a da niko olovku nije ubo da napiše kako to vidi i kako predlaže da se desi. Tako da je i o tome problematično pričati kad ne znamo o čemu pričamo - rekao je Gazivoda.
On smatra da treba jako fokusirano i posvećeno sa analizom uporednih praksi pojačavati disciplinsku i etičku odgovornost sudija i tužilaca.
- Mislim da kod nas dok se pričalo o vetingu, nije dovoljno dat akcenat na te stvari. Imamo određene izmjene u tom pogledu ali tek ćemo da vidimo da li one daju rezultate. Skeptičan sam u ozbiljnom dijelu oko toga - istakao je advokat Gazivoda. &nbsp;
Jovović upitana da li najave vetinga doživljava kao vid prijetnje, kazala je da se kada se govori o vetingu, može staviti znak jednakosti sa riječi - hajka.
- Zašto se nije krenulo 2022. sa vetingom? To se koristi da se stvara priča o korumpiranosti sudija pa je veting postala čarobna riječ - dodala je Jovović.

Ključni problemi sudstva nijesu riješeni ni za četvrt vijeka

Savjet stranih investitora (MFIC) objavio je danas rezultate „Bijele knjige 2025“, prema kojima je turizam – uprkos statusu najvažnijeg crnogorskog sektora – jedina oblast koja je ove godine zabilježila pad, spuštajući se na ocjenu 4,3. Iako je ukupni indeks lakoće poslovanja ostao 6,5, MFIC upozorava da pogoršanje u turizmu zahtijeva hitnu pažnju jer direktno određuje konkurentnost ekonomije i privlačnost Crne Gore kao investicione i turističke destinacije.
Izvršna direktorica MFIC-a Arijana Nikolić Vučinić pojasnila je da MFIC indeks ostaje stabilan (6,5), dok je opšta percepcija poslovnog ambijenta 6,3. Naglasila je da je razlika mala i da investitori Crnu Goru ocjenjuju prilično ujednačeno. Telekomunikacije su treću godinu zaredom najbolje ocijenjen sektor, dok je turizam jedini u padu uprkos njegovoj presudnoj ulozi za rast ekonomije.
U analizi sektorskih kretanja navodi se da su proizvodnja i energetika porasle na 6,1, trgovina za 0,3 poena, dok je transport ostao na istom nivou usljed slabije ocjene infrastrukture. Od ukupno 15 parametara, devet je poboljšano, dva su pala, a jedan stagnira. Ljudski kapital je blago rastao na 5,6, iako je 2022. iznosio 6,3, dok se vladavina prava popravila za 0,3 poena, ali ukupna ocjena 5,3 i dalje ukazuje na značajan prostor za napredak.
Ove godine uvedeni su i novi indeksi: efikasnost javne uprave, regulatorni okvir i inovacije i transfer tehnologije. Najslabije je ocijenjena javna uprava (4,8). U dijelu preporuka, od 56 preporuka institucije su odgovorile na njih 40 – tri su u potpunosti realizovane, tri nijesu pokrenute, a u 34 je ostvaren djelimičan napredak.
Na panelu je naglašeno da je stalan dijalog između države i privrede neophodan za unapređenje poslovnog ambijenta. Investitorima su, istaknuto je, najvažnije pravna i regulatorna stabilnost te jačanje ljudskog kapitala.
Poseban dio rasprave odnosio se na turizam. Dejvid Margason (Porto Montenegro) ocijenio je da Crna Gora i dalje nije dovoljno vidljiva na međunarodnom tržištu, posebno u digitalnom prostoru. Naglasio je da statistički rast broja dolazaka prikriva pad tradicionalnih turista i zamagljuje stvarnu sliku turističke potrošnje. Kao ključ očekivanog napretka vidi snažniju koordinaciju institucija i jasniju državnu strategiju, koja bi djelovala kao „Montenegro Inc.“ – jedinstven mehanizam usmjeren ka razvoju i većoj konkurentnosti destinacije.
Učesnici su ukazali na potrebu modernizacije javne uprave, bolje infrastrukture i bržeg usklađivanja sa evropskim standardima, što bi direktno poboljšalo i investicionu klimu u turizmu. Stabilnije i predvidljivije okruženje, kako je ocijenjeno, doprinijelo bi većoj vidljivosti Crne Gore, povećanju kvaliteta turističke ponude i privlačenju investicija koje mogu podići sektor iz trenutne stagnacije. 
&nbsp;

Turizam u padu: Bijela knjiga upozorava na pogoršanje ključnog sektora crnogorske ekonomije

Savremena američka spoljna politika kombinuje elemente kontinuiteta i promjene u odnosu na prvu administraciju Donalda Trampa, uz redefinisanje odnosa sa saveznicima, dok Evropa mora da pokaže veću odgovornost i relevantnost u suočavanju sa bezbjednosnim izazovima, posebno na Balkanu. To je ocijenjeno na panelu “Paradoks moći: Saveznici, autonomija i novi kompas Amerike“, u okviru 2BS Foruma.
Gordana Grgić, viša istraživačica i vršiteljka dužnosti šefice Tima za švajcarsku i evroatlantsku bezbjednost u Centru za studije bezbjednosti ETH Cirih, istakla je da današnja američka spoljna politika nije potpuni raskid sa prošlošću, već kombinacija kontinuiteta i novih prioriteta u odnosu na prvu administraciju Donalda Trampa.
Grgić je naglasila da je, prije nego što se uđe u raspravu o izazovima, važno postaviti dijagnozu trenutnih trendova. Prema njenim riječima, dešavanja u posljednjih devet mjeseci pokazuju nastavak određenih obrazaca iz Trampovog prvog mandata, ali i značajne pomake i pojačanja pojedinih trendova.
Kao prvu veliku promjenu Grgić je izdvojila preusmjeravanje američkih strateških prioriteta iz Evrope ka Indo-Pacifiku, uz veći naglasak na unutrašnju bezbjednost.
- To je bilo jasno već iz privremenih smjernica odbrambene strategije koje su procurile početkom godine, a biće dodatno potvrđeno u predstojećim strateškim dokumentima SAD-a. Sjedinjene Države su spremne da preuzmu određene troškove u Evropi kako bi mogle da se fokusiraju na regione gdje smatraju da je pažnja najpotrebnija- objasnila je Grgić.
Govoreći o američkom pristupu saveznicima, Grgić je naglasila da je uočljiva reorijentacija u načinu na koji Vašington tretira svoje saveze.
- Umjesto tradicionalnog naglašavanja zajedničkih vrijednosti i ideala, sve je prisutniji pragmatični, gotovo transakcioniji pristup. Saveznici se sada posmatraju prvenstveno kao instrumenti američke strategije, što je značajan odmak od tradicionalne spoljne politike SAD-a- istakla je ona.
Treći važan aspekt koji je Grgić pomenula odnosi se na unutrašnje izvore američke spoljne politike i reorganizaciju ključnih institucija.
Prema njenim riječima, „sve ono što smo do sada znali o američkoj spoljnopolitičkoj birokratiji procesima, organizacijama, institucijama, normama i pravilima polako se razgrađuje. Grgić je podsjetila da su institucije poput USAID-a, nekada ključne u američkoj projekciji moći, izgubile raniju ulogu ili su u procesu transformacije. Takođe je istakla da je nedavni fokus na letalnosti američkih oružanih snaga, demonstriran u bazi Kvantiko, znak promjene retorike.
- Promjene u američkoj spoljnoj politici nijesu rezultat samo međunarodnih okolnosti, već i dubokih unutrašnjih transformacija političkih prioriteta i institucija- zaključila je Grgić.
Edvard P. Džozef, predavač i viši saradnik, Škola za napredne međunarodne studije (SAIS), Univerzitet Džons Hopkins kazao je da je ključno pitanje za Evropu kako da pokaže svoju relevantnost u međunarodnim odnosima, s obzirom na različita i često zahtjevna očekivanja iz Vašingtona.
- Najvažnija tačka, na koju se stalno vraćamo, jesu očekivanja. Ključno pitanje koje lebdi nad ovom konferencijom jeste: kako Evropa može da učini sebe relevantnom u svjetlu veoma čvrstih i često drugačijih očekivanja iz Vašingtona- rekao je Džozef.
Džozef je naglasio da odgovor leži u tome da Evropa konačno preuzme odgovornost za Balkan.
- To je najizvodljiviji zadatak. Evropa nije sposobna da sama riješi najveći bezbjednosni izazov agresivnu politiku Rusije jer su za to neophodni kapaciteti SAD i NATO-a, prije svega američki. Ali Evropa može da se suoči sa izazovima na Balkanu. To do sada nije učinila, i to je nešto što od nje očekuju ne samo sadašnja američka administracija, već i sve prethodne administracije još od devedesetih godina- naglasio je on.
Džozef je istakao da je Evropa u prošlosti propuštala šanse, posebno zbog neodlučnosti u pogledu proširenja i oklevanja da se suoči sa političkim problemima u regionu.
- Ovo nijesu problemi kakve predstavlja Rusija nijedna zemlja na Balkanu nema nuklearno oružje niti je energetska supersila. To su problemi koji se mogu riješiti. Evropa mora da preuzme odgovornost- naglasio je.
Džozef je ukazao da je važno razlikovati trajna očekivanja Vašingtona od onih koja su bila „dramatična i često nepredvidiva“ u periodu Trampove administracije.
Podsjetio je da je uz snažno rukovodstvo generalnog sekretara NATO-a i saradnju sa Trampovom administracijom ostvaren značajan napredak ka cilju od dva odsto BDP-a za odbranu.
Džozef je takođe istakao i sporazum iz jula između predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i SAD-a o kupovini američkih energetskih proizvoda u vrijednosti od 750 milijardi dolara, kao i ulaganje od 600 milijardi dolara u Sjedinjenim Državama, što je, kako je kazao, korak ka pravednijem odnosu sa Vašingtonom.
Momčilo Radulović, predsjednik, Evropski pokret u Crnoj Gori, kazao je da je Evropska unija komplikovana, prespora i neefikasna.
- Godine 2013. osnovali su ATIB bazu za odbrambenu industriju, i za to su izdvojili nula sredstava. Godine 2016. napravili su globalnu strategiju. Tek do decembra 2017, kada je, čini mi se, pokrenut prvi projekat, stvari su počele da se pomjeraju. Trebalo im je pet godina da počnu da ulažu novac- rekao je Radulović.
Upitan da li misli da jje pristup administracije u Vašingtonu za vrijeme Donalda Trampa zapravo bio dobar za Evropu, rekao je da je došlo do buđenja Evrope.
Dakle, pozitivna stvar je što je to probudiloo Evropu na način da je rekao: „Ljudi, ne možemo da plaćamo umjesto vas. Morate nešto da uradite. Ne možete spavati.“ A Evropa je zaista spavala veoma dugo, ocijenio je Radulović. Kazao je da je Evropi trebalo 12 godina da počnu da definišu i izdvajaju ozbiljne količine novca za odbranu.
- Čak ni ti ozbiljniji iznosi nisu dovoljni: od 2023. do 2024. predviđa se da će izdvajanja porasti za dodatnih 30–40 miliona eura ove godine, ali su imali 341 milijardu u 2024, što je otprilike jednako ukupnim izdvajanjima svih država članica. Dakle, čak i kada se ujedine, evropske zemlje su drugi najveći potrošač u oblasti odbrane, ali to i dalje nije dovoljno- naveo je Radulović.
Valbona Zeneli, nerezidentna viša saradnica u Atlantskom savjetu kazala je da moramo prihvatiti stratešku činjenicu, a to je da živimo u eri poremećaja u Evropi.
- Tokom rata, sa toliko kriza, sa rastom cijena, sa prijetnjama koje su postale šireg obima i prirode, s novim disruptivnim tehnologijama, klimatskim promjenama sve to možete nabrojati Evropa se pretvorila iz „prstena prijatelja“ u „prsten vatre“- ocijenila je Zeneli.
U takvim uslovima je, kaže Zeneli, partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje je najduže i najvažnije partnerstvo, ključno i ono, prema njenom mišljenju, mora biti strateški imperativ u našim razgovorima.
- Mislim da je nakon druge ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. došlo do buđenja evropskih država i Evropske unije, jer je bezbjednosna arhitektura Evrope koja je, uprošćeno rečeno, počivala na tri glavna stuba dovedena u pitanje- navela je ona.
Prvi stub bila je, kaže Zeneli, odbrana koju smo dobijali od Sjedinjenih Država i pitanje podjele tereta. Drugi stub bila je energija, a treći stub je ekonomija i tržišta.
- &nbsp;Znamo da je veliki izazov Kina kada govorimo o preplavljivanju naših tržišta svojim viškovima kapaciteta, a često zanemarujemo značaj transatlantske ekonomije. Skloni smo da gledamo samo na trgovinu i na naporne pregovore o trgovini koji jesu bili važni, ali trgovina nije najvažniji element transatlantske saradnje. To su međusobne investicije- kazala je ona.
Smatra da je glavni problem za Evropu nedostatak konkurentnosti u budućnosti, kako u poređenju sa Sjedinjenim Državama, tako i sa Kinom.
- Zato vjerujem da je još važnije održati strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Državama- zaključila je Zeneli.

Džozef: Evropa nesposobna da bez pomoći NATO-a i SAD-a suzbije agresivnu politiku Rusije, ali mora da preuzme odgovornost na Balkanu

Aleksandar Vučić je „Berlinski zid zapadnog Balkana“ koji ima svoje oružane odrede, bili su danas kritični pripadnici srbijanske i crnogorske opozicije iz redova evropskih socijalista i demokrata (S&amp;D), ustvrdivši da za nisku podršku članstvu u EU u Srbiji odgovornost snosi i sam savez zbog svog odnosa prema predsjedniku Srbije.
Evropski socijalisti i demokrate (S&amp;D), druga najveća politička grupacija unutar Evropske unije, ove nedjelje su se okupili u Rijeci i Opatiji. Danas je na njihovom skupu održan panel o evropskoj perspektivi zapadnog Balkana, a raspravom je dominirala tema režima u Beogradu koji „izvozi“ nestabilnost u cijeli region.
- Proširenje EU-a bez demokratije, medijskih sloboda i vladavine prava prijeti uvozom nestabilnosti umjesto konsolidacijom blagostanja - rekao je hrvatski europoslanik Tonino Picula, naglasivši da evropske reforme moraju biti „iskrene, a ne kozmetičke“, te da EU nije samo trgovinski, nego i savez vrijednosti.
<h2>Ozbiljne optužbe na račun Vučićevog režima</h2>
- U Srbiji imamo izuzetno opasan režim koji predstavlja prepreku normalnom razvoju ne samo Srbije, nego i čitavog Balkana - rekao je Srđan Milivojević, predsjednik srbijanske Demokratske stranke (DS).
- Ono što je za Evropu predstavljao Berlinski zid, to danas za zapadni Balkan predstavlja Aleksandar Vučić - kazao je Milivojević, dodavši da "temelji tog zida nažalost dosežu do Pekinga i Kremlja".
Predsjednik DS-a potkrijepio je svoje tvrdnje nizom primjera – ruskom obukom 140 plaćenika iz Moldavije na teritoriji Srbije radi izazivanja nereda na dan izbora, hapšenjem dvojice kineskih špijuna u Srbiji na zahtjev SAD-a koji su potom samo stavljeni u kućni pritvor, pa nestali, kao i hapšenjem grupe ljudi u Srbiji koja je u Parizu i Berlinu postavljala svinjske glave ispred islamskih objekata, a na sinagoge bacala zelenu boju.
Marinika Tepić, predsjednica poslaničkog kluba Stranke slobode i pravde (SSP) u srbijanskom parlamentu, rekla je da su u Srbiji na vlasti „loši đaci“.
- Najgori su na vlasti. Jer niko normalan i pristojan neće potpisivati koruptivne ugovore i raditi kriminalne stvari - kazala je Tepić.
<h2>Upozorenja o mogućim neredima</h2>
Tepić je upozorila na „nezvanične informacije“ da će se 1. novembra, na godišnjicu tragedije u Novom Sadu kada je u padu nadstrešnice život izgubilo 16 ljudi, izazvati neredi.
- Nismo slučajno spominjali ruske kampove - kazala je poslanica i izrazila bojazan od „fatalnih posljedica“.
- Nije nikakva tajna da Vučić ima svoje oružane odrede sastavljene i obučene od kriminalaca, finansirane trgovinom drogom - kazala je, poredeći ih sa nacističkim odredima.
Tepić smatra da su Srbija i Balkan danas taoci „ekstremističkih i nacionalističkih politika koje su tokom devedesetih zavile hiljade ljudi u crno, kao i cijeli region koji se i dalje nije oporavio“.
- Nažalost, imamo i jednu vrlo snažnu struju u Srbiji koja je protiv Vučića, ne zato što je protiv njegove politike etničkog čišćenja i sukoba, nego zato što ona nije bila uspješna - kazala je ona.
<h2>Kritike evropskim političarima</h2>
I Tepić i Milivojević upozorili su okupljene socijaliste i demokrate, kojima su zahvalili na ranoj podršci srbijanskoj opoziciji i pritisku na režim, da odgovornost za Vučićevu moć leži i na evropskim političarima.
Evropa je između stabilokratije i demokratije u Srbiji birala stabilokratiju, a sada „nemamo ni jedno ni drugo“, rekao je Milivojević, pa dodao da „krvave ruke ne otvaraju evropska poglavlja“.
Pozdravio je što se na nivou Evropske narodne partije razmatra isključenje vladajuće Srpske napredne stranke iz njenih redova, pa naglasio da je „Evropi dovoljan jedan Lukašenko“.
Tepić je naglasila da su najviše razočarani proevropski birači.
- Kad dođete i tapšate Vučića i imate "okej" razgovore s njim, to se ne shvata kako treba, nego kao podrška njemu, a to je ono što ruši povjerenje, što rezultira apatijom i osjećajem bespomoćnosti - konstatovala je ona.
I ona i Picula kritikovali su politiku bivše njemačke kancelarke Angele Merkel koja je bila blaga prema Vučiću. Srbijanska poslanica kazala je da je ona „otupila Brisel na sve uzbune“ iz Beograda, a hrvatski europoslanik govorio je o „ambivalentnoj politici“ koja je dugo vremena „tetošila“ režim u Srbiji.
- Bivša kancelarka vjerovala je da će se pojačanom trgovinom s Putinovom Rusijom mijenjati i Rusija, što se pokazalo katastrofalnom greškom, a isto je ponovila u pristupu prema Srbiji - rekao je Picula.
<h2>Pad podrške eurointegracijama</h2>
Tepić je na panelu upozorila da podrška eurointegracijama u Srbiji drastično opada, te je po nekim anketama samo na 33 odsto.
No, rekla je poslanica SSP-a za Hinu, takva niska podrška nije „organska“, nego posljedica dugogodišnje propagande u medijskom okruženju gdje su sve televizije s nacionalnom frekvencijom prirežimske, a dominiraju tabloidi.
Ta propaganda govori o „zloj Evropi koja stalno od nas nešto traži, stalno nam postavlja neke uslove, a mi smo mnogo bolji od drugih i oni nas ustvari mrze jer smo mi toliko dobri“.
Stoga Tepić vjeruje da se podrška EU-u može brzo povećati ako se „oslobode“ mediji.
- Niko se u Briselu, Berlinu, Parizu, pa ni u Zagrebu i Sarajevu, ne budi s mišlju – što da danas radim Srbima - dodao je Milivojević.
Milivojević je Hini rekao da je Vučić „podlom i podmuklom propagandom“ uništio ideju Evropske unije u Srbiji, dodavši da se to može lako promijeniti „smjenom mafijaškog režima“.
- Ovo što se događa u Srbiji je antropološki fenomen. Vučić je uspio da promijeni svijest ljudi, ubjeđujući ih da je njegova propaganda apsolutna istina - ocijenio je Milivojević.
<h2>Uticaj Beograda na Crnu Goru</h2>
Na negativan uticaj režima u Beogradu upozorili su i crnogorski učesnici panela.
Danijel Živković, predsjednik crnogorske Demokratske partije socijalista (DPS), naglasio je da je reformska agenda Podgorice „zaustavljena aktuelnom parlamentarnom većinom“ koja svojim djelovanjem želi zakočiti eurointegracije, što pokazuju i sporovi koje vodi s Hrvatskom.
- U Crnoj Gori postoje političke strukture koje još uvijek nijesu riješile dilemu oko toga da li se u Srebrenici dogodio genocid ili ne, koje tvrde da je Putin njihov predsjednik i da upravo ruski interes treba zavladati konkretno u Crnoj Gori i na zapadnom Balkanu. Te političke strukture danas čine mejnstrim naše političke većine - rekao je Živković.
Milivojević mu je zahvalio što je „politički suzdržan“ te nije direktno rekao da se radi o uticaju Beograda, pa potvrdio da iza ekstremističkih crnogorskih političara stoji upravo Vučićev režim.
Ivan Vujović, predsjednik SDP-a Crne Gore, rekao je da je pred zapadnim Balkanom danas izbor između „ekspanzionističke i nacionalističke ili evropske i građanske“ politike.
Vujović je naglasio da najveći neprijatelji eurointegracijama u Crnoj Gori nijesu oni koji se otvoreno protive EU-u, nego oni koji glume da potpuno zagovaraju evropski put, a paralelno sabotiraju integraciju i time uspješno „varaju“ Brisel.

Milivojević: Iza ekstremističkih crnogorskih političara stoji Vučićev režim; Živković: Aktuelna većina zaustavila reformsku agendu

Neformalna građanska asocijacija STEGA, nastala 2024. godine potpisivanjem Deklaracije o izradi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru od strane 65 akademika, profesora, advokata, privrednika i drugih uglednih građana, pokreće seriju panel diskusija o temama od posebnog društvenog značaja.
Prva panel diskusija iz ovog ciklusa biće održana u Petrovcu, 30. juna u zgradi Crvene komune, s početkom u 19 časova. Tema događaja je „Crna Gora između sekularizma i klerikalizma“, a učestvovaće istaknuti profesori, istoričari, pravnici, politikolozi, ekonomisti i kulturni radnici, s ciljem analize savremenih društvenih izazova u ovoj oblasti.
Skup će otvoriti Vladimir Nikpaljević u ime asocijacije STEGA, dok će u nastavku govornici izložiti svoje uvide kroz sljedeće teme:
Prof. dr Čedomir Čupić – Potraga za društvenim balansom
Prof. dr Branislav Radulović – Uporednopravna iskustva zaštite od nenaučnog revizionizma i radikalnog klerikalizma
Prof. dr Adnan Prekić – Istorijsko-pravni okvir crnogorske sekularnosti i savremeni politički izazovi
Prof. dr Miomir Jovanović – Obrazovanje u svjetlu zahtjeva za obaveznim uvođenjem vjeronauke u školski sistem
Doc. dr Nikoleta Đukanović – Klerikalizam kao otpor evropeizaciji
Doc. dr Nikola Šaranović – Sekularnost, sekularizacija, sekularizam – razlike i sličnosti
Mr Miloš Vukanović – Sekularizam i nekritički istorijski revizionizam
Mr Andro Martinović – Etika, identitet i politička instrumentalizacija
Moderator diskusije biće Ivana Brajušković.
Iz STEGA-e poručuju da je skup otvoren za javnost, te pozivaju građane i stručnu zajednicu da uzmu aktivno učešće u razgovoru o jednom od ključnih pitanja savremenog crnogorskog društva.

Panel diskusija “Crna Gora između sekularizma i klerikalizma”

Nijesmo se suočili s našim grjehovima iz prošlosti. Zbog toga što se nijesmo suočili s onim sto je suština ratnih procesa 90-ih, može nam se desiti da nam se te ideologije ponovo dešavaju, a dešavaju se jer danas imamo iskaze kojima se revidira istorija, slave zločinačke politike i ratni zločinci, kazao je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Vujović je danas govorio na panelu na temu “Otpornost demokratija: solidarnost i participacija u vremenima izazova”, kojim je svečano obilježena stogodišnjica Fondacije Fridrih Ebert, najstarije političke fondacije u Njemačkoj.
Govoreći o izazovima sa kojima se suočavaju moderne demokratije, Vujović je istakao da je 90-ih najsnažnija ideologija bio nacionalizam, a danas, u 21.vijeku na ovim prostorima to postaje kleronacionalizam.
Vujović smatra da smo danas došli do nivoa gotove štete, zbog političke realnosti kakvu imamo.
- 2019. godine ste teško mogli da objasnite mnogim akterima, i u Crnoj Gori ali i međunarodnim partnerima, poziciju, ulogu i misiju SPC. Govorimo o organizaciji koja je najmarkantniji i najagresivniji promoter velikosrpskog nacionalizma i proruskog uticaja, svega onoga najnegativnijeg što danas Putinov sistem podrazumijeva - istakao je Vujović.
Ovi izazovi, prema njegovim riječima, datiraju od nekoliko vjekova prije ovoga sada i imaju svoje realno, čvrsto utemeljenje u javnosti.
- 1945. se desio Nirnberg, a kasnije 1995. Hag. Nirnberg je dao rezultate, a Hag ne. Zbog toga nam se dešava ovo što nam se dešava. Sve dok ne otvorimo oči i dok otvoreno ne budemo razgovarali o svemu ovome, posljedice u Crnoj Gori i u regionu mogu da budu mnogo gore, a onda se sva ta nestabilnost može prenijeti na čitav evropski prostor - zaključio je Vujović.
U diskusiji su učestvovali i Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje, Ivan Vuković, potpredsjednik Demokratske partije socijalista i prof. dr Volfgang Merkel iz Istaraživačkog centra za društvene nauke u Berlinu. Panelom je moderirala Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije Centra za građansko obrazovanje.

Vujović: Nijesmo se suočili s grjehovima iz prošlosti, zbog toga nam se ponavljaju ideologije 90-ih

U Crnoj Gori tržište kapitala nije dovoljno razvijeno, imamo veoma mali broj kompanija kojima se trguje na Montenegroberzi, kazao je Miljan Mijatović, direktor Direkcije za globalna tržišta i finansijske usluge. Ekonomski fakultet u Podgorici tradicionalno počinje ljetnji semestar organizovanjem serije predavanja i panel diskusija pod nazivom "The Right Start". Ova serija predstavlja jedinstvenu priliku da se studenti upoznaju sa aktuelnim temama iz svijeta ekonomije, bankarstva i finansija kroz predavanja i diskusije sa vodećim stručnjacima. Prvi panel pod nazivom "Finansijska tržišta – trendovi i prilike" održan je danas, te je bio prilika da se istraže ključni izazovi, prilike i trendovi koji oblikuju finansijska tržišta koja su srce globalne ekonomije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021915028_5b3268db9c96f5264444a7ab5184034892f312fec73846e577d8fcb24234630d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021915028_5b3268db9c96f5264444a7ab5184034892f312fec73846e577d8fcb24234630d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa događaja na Ekonomskom fakultetu"> <figcaption>Sa događaja na Ekonomskom fakultetu(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Mijatović je pojasnio da je CKB Banka, osim tradicionalnih bankarskih usluga koje pružaju kao i ostale banke (izdavanje kredita, čuvanje depozita, platnog prometa...), uvidjela da je sve veće interesovanje klijenata za investiciono bankarstvo.&nbsp; - U Crnoj Gori imamo situaciju da tržište kapitala nije dovoljno razvijeno, imamo veoma mali broj kompanija kojima se trguje na Montenegroberzi. Imamo negativna iskustva od prije 15 godina sa samog tržišta, tako da je to stvorilo određenu zadršku kod ljudi, klijenata i investitora. Mi smo stoga prepoznali potrebu da idemo ka Ino tržištima, te smo kao dio OTP grupe poželjeli da klijentima prezentujemo mogućnost investiranja u akcije i obveznice kao osnovne instrumente i mogućnost investiranje u fondove. Predstavili smo OTP Multi asset fondove koji su povoljni za investitore iz razloga što kupovinom jedinice fonda automatski diverzifikujete svoj portfelj, ne ulažete samo u jednu akciju, jednu obveznicu, kompaniju ili državu, već ulažete automatski u sve kompanije država koje su dio investicione jedinice - saopštio je Mijatović.&nbsp; Jedan od panelista Marko Peković, direktor Sektora upravljanja bilansnim odnosima i operacijama na finansijskom tržištu istakao je da je NLB Banka a.d. Podgorica jako fokusirana na finansijska tržišta.&nbsp; - Prethodna godina je bila rekordna po pitanju neto dobiti banke i mogu reći da je četvrtina te dobiti upravo potekla iz našeg sektora i direktno sa finansijskih tržišta. Tim ljudi koji se nalazi u mom sektoru svakodnevno radi analize, pratimo likvidnu aktivu banke i nivo likvidnosnih slobodnih sredstava kako bi ih dalje plasirali sa ciljem da generišemo značajne prihode za banku. Posmatrajući likvidnu aktivu banke koja podrazumijeva gotovinu banke, koja podrazumijeva žiro račun banke, ino račun banke, obaveznu rezervu, na kraju dana sumiramo koliko imamo viška likvidnosnih sredstava i sav taj višak mi plasiramo na money market tržišta. Kada se taj višak likvidnosnih sredstava plasira na money market tržište to na godišnjem nivou budu vrlo značajni prihodi za banku - ispričao je Peković.&nbsp; Mr Marko Pešić, rukovodilac Sektora za investiciono bankarstvo saopštio je da Hipotekarna banka a.d. Podgorica nudi mogućnost trgovanja na svim svjetskim berzama za njihove klijente.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021915028_c624717163b92d936b71ee4c50f686bae0f190b0cf3ae94cbff384f13579fafe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025021915028_c624717163b92d936b71ee4c50f686bae0f190b0cf3ae94cbff384f13579fafe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa događaja na Ekonomskom fakultetu"> <figcaption>Sa događaja na Ekonomskom fakultetu(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  - Naše investicione usluge su izuzetno personalizovane, svakom klijentu pristupamo na drugačiji način. Svaki klijent se razlikuje u smislu vremenskog horizonta ulaganja, rizika koji je spreman da prihvati u smislu vrijednosti novca koji želi da uloži. Ono što doprinosi razvoju tržišta kapitala je povjerenje koje mora da postoji između klijenata i banaka. Povjerenje se oslikava u rastu aktivnosti naših klijenata po pitanju investicionih usluga i svakako rastu vrijednosti portfolija koji naši klijenti drže kod nas. Kada kupite finansijske instrumente u nekoj banci, ti instrumenti se drže na custody računima. Vrijednost tih custody računa Hipotekarne banke na današnji dan iznosi oko 370 miliona eura - naveo je Pešić.&nbsp; Admir Ademović, izvršni direktor TF Capital studentima je pojasnio da je njihova firma broker, te da za razliku od banaka njihovu finansijsku instituciju reguliše Komisija za tržište kapitala. - Broker je posrednik na tržištu gdje zainteresovane strane, odnosno klijenti, apliciraju kod nas kako bi mogli trgovati finansijskim instrumentima. Ono što nas čini posebnim je što smo prvi u Crnoj Gori donijeli mobilnu aplikaciju koja spaja naše klijente sa najveći svjetskim tržištem kapitala – američkim tržištem kapitala i berzama koje tamo funkcionišu - naveo je Ademović Ističe da je trend koji je posebno došao do izražaja nakon pandemije da su se brokeri u svijetu dominantno orijentisali na platforme.&nbsp; - Platforma daje mnogo više mogućnosti nego što bi radio jedan klasični, tradicionalni broker. Na platformi ili aplikaciji imate mnogo veći pregled i slobodu upravljanja svojim investicijama. Platforma je dostupna 24/7 sedam dana u nedjelji, a nalog i portfolio sami kreirate, kupujete, prodajete. Platforme i aplikacije dovode nešto potpuno novo, a to su algoritamska ili automatizovana trgovanja gdje vi sami možete da postavite neke parametre po kojima aplikacija trguje. Posebno bitan globalni cilj je demokratizacija tržišta, što bi značilo da svaki pojedinačni učesnik može to da doživi sa svog mobilno uređaja ili računara - ispričao je Ademović.

Mijatović: Tržište kapitala nije dovoljno razvijeno, mali broj kompanija kojima se trguje na Montenegroberzi

Na današnjoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet prihvaćene su tri inicijative predsjednika tog skupštinskog tijela, poslanika Borisa Mugoše.
Kako je rekao Mugoša, prva inicijativa se odnosi na organizovanje sjednice Odbora u vezi sa temom neradne nedjelje, budući da je iz Ustavnog suda najavljena odluka po tom pitanju. Na sjednicu će biti pozvani potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Ðeljošaj, ministarka rada Naida Nišić, udruženja poslodavaca, sindikati.
Druga prihvaćena inicijativa odnosi se na jačanje nadzorne uloge Odbora koja bi se odnosila na praćenje realizacije projekta auto-puta, dionica Mateševo-Andrijevica. 
- To bi podrazumijevalo da Odbor dva puta u toku godine, sa nadležnim institucijama, na sjednicama razmatra dinamiku aktivnosti na ovom projektu - kazao je Mugoša.
Treći prihvaćeni prijedlog se odnosi na održavanje sjednice sa predstavnicima Vlade i Aerodroma, na kojoj bi se razmotrile aktivnosti koje se odnose na problematiku davanja koncesije za Aerodrome Crne Gore.
- Veoma je važno da se u Skupštini o svim važnim ekonomskim pitanjima vodi javna diskusija - zaključuje Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F2016188684723171361%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odbor će se baviti neradnom nedjeljom, realizacijom projekta auto-puta, koncesijom za Aerodrome...

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković kazao je da Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta podsjeća da nikada ne smijemo prestati da se borimo protiv zla koje je, u najmračnijem trenutku ljudske istorije, dovelo do miliona nevino stradalih.
- Moje misli su danas danas sa vrhovnim rabinom Arijem Efelkopfom i mojim jevrejskim prijateljima u Crnoj Gori, Izraelu i šire - poručio je Vuković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2016154352612724746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Nikada ne smijemo prestati da se borimo protiv zla koje je dovelo do miliona nevinih žrtava

Blokada teretnog saobraćaja zaustavila je isporuku narudžbi robe koja je naručena iz regiona i inostranstva.
Tako je preduzeće za distribuciju kozmetike Avon iz Beograda obavijestilo svoje distributere i korisnike da roba koja je trebalo da bude distribuirana 30. januara neće biti poslata na željene adrese, zbog blokade graničnih prelaza Srbije i EU u regionu.
Kako smo obaviješteni iz preduzeća za distibuciju robe "Halo dostava" iz Podgorice, to preduzeće koje vrši distibuciju za modnu kuću "Zara" više ne dobila odjeću te modne kuće za isporuku.
Kako su nam rekli, radiće dostavu samo dok imaju naručene robe u magaciju, a zatim se dostava obustavlja do daljnjeg.

Blokada teretnog saobraćaja zaustavila isporuku robe iz regiona i inostranstva

Evropska unija i Indija objavile su istorijski trgovinski sporazum nakon gotovo dvije decenije povremenih pregovora, dok obije strane nastoje da prodube odnose u uslovima rastućih tenzija sa Sjedinjenim Američkim Državama, piše BBC.
- Uspjeli smo, sačinili smo "majku" svih sporazuma - izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na konferenciji za medije u Delhiju. Indijski premijer Narendra Modi nazvao je sporazum "istorijskim".
Sporazum će, kako piše BBC, omogućiti slobodnu trgovinu robom između bloka od 27 evropskih država i najmnogoljudnije zemlje svijeta, koje zajedno čine gotovo 25 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda i tržište od dvije milijarde ljudi.
Dogovor predviđa velika smanjenja carina na širok spektar roba i usluga, kao i uspostavljanje zajedničkog bezbjednosnog partnerstva.
Fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta borave u Delhiju, gdje su se sastali sa Modijem na bilateralnom samitu.
<h2>Ukidanje i smanjenje carina</h2>
Evropska komisija saopštila je da će sporazum ukinuti carine na većinu izvoza hemikalija, mašina i električne opreme, kao i aviona i svemirskih letjelica, nakon postepenih smanjenja. Posebno je značajno što će carine na motorna vozila, koje trenutno dostižu i do 110 odsto, biti smanjene na 10 odsto u okviru kvote od 250.000 vozila. To je šest puta više od kvote od 37.000 vozila koju je Indija odobrila Ujedinjenom Kraljevstvu u sporazumu potpisanom prošlog jula, prenio je Blumberg.
Indija će takođe smanjiti carine na vino, pivo i maslinovo ulje iz EU. Brisel je naveo da će sporazum podržati investicione tokove, poboljšati pristup evropskim tržištima i produbiti integraciju lanaca snabdijevanja.
Delhi je saopštio da će gotovo sav njegov izvoz dobiti "povlašćen pristup" tržištu EU, pri čemu će tekstil, koža, morski proizvodi, rukotvorine, drago kamenje i nakit imati koristi od smanjenja ili ukidanja carina.
Iako će proizvodi poput čaja, kafe, začina i prerađene hrane imati koristi od sporazuma, Delhi je, kako se navodi, "razborito zaštitio osjetljive sektore, uključujući mliječne proizvode, žitarice, živinu, sojinu sačmu, određeno voće i povrće, balansirajući rast izvoza sa domaćim prioritetima".
Delhi i Brisel su se takođe dogovorili o okviru za mobilnost koji u kratkom roku olakšava putovanja stručnjaka između Indije i EU.
<h2>Odgovor Trampu</h2>
- Ovo je najveći sporazum o slobodnoj trgovini koji je Indija ikada potpisala. On će indijskim farmerima i malim preduzećima olakšati pristup evropskim tržištima. Takođe će podstaći proizvodnju i sektor usluga, kao i inovativna partnerstva - rekao je Modi.
Trgovinski sporazum dolazi u trenutku kada se i Indija i EU suočavaju sa ekonomskim i geopolitičkim pritiscima iz SAD.
Delhi se bori sa carinama od 50 odsto koje je prošle godine uveo predsjednik Donald Tramp, dok pregovori o trgovinskom sporazumu između Indije i SAD i dalje traju bez konkretnog ishoda.
Prošle nedjelje Tramp je zaprijetio eskalacijom trgovinskog rata sa evropskim saveznicima zbog protivljenja američkom preuzimanju Grenlanda, ali je kasnije odustao.
Širi geopolitički kontekst bio je vidljiv i u izjavama lidera.
U utorak je Fon der Lajen rekla: „Ovo je priča o dva diva – drugoj i četvrtoj najvećoj ekonomiji na svijetu. Dva diva koja su izabrala partnerstvo u pravom "win-win" duhu. Snažna poruka da je saradnja najbolji odgovor na globalne izazove.“
Dan ranije Košta je, ne imenujući SAD, rekao da će sporazum poslati "važnu političku poruku svijetu da Indija i EU više vjeruju u trgovinske sporazume nego u carine".
<h2>Šta kažu stručnjaci?</h2>
Stručnjaci navode da bi sporazum sa EU mogao da pomogne radno intenzivnim sektorima u Indiji, poput uzgoja škampa, tekstila, dragog kamenja i nakita, koji su bili teško pogođeni američkim carinama.
Međutim, pojedini analitičari predviđaju i izazove, posebno kada je riječ o usklađivanju sa propisima i standardima EU.&nbsp;
- EU ima veoma stroge regulative, na primjer u oblasti zaštite životne sredine. Ona je jedan od lidera kada je riječ o mehanizmima za kompenzaciju ugljenika - kaže ekonomistkinja Mitali Nikore.
Prema njenim riječima, indijski proizvodni sektor "možda nije u potpunosti spreman" za to i ključno je da preduzme korake kako bi se prilagodio.
- Ovo je više prilika nego izazov - dodaje ona.
Za EU, sporazum ima za cilj da obezbijedi određenu stabilnost, pa čak i sigurnost, u vremenu ekonomske prinude i globalnih turbulencija.
Njemačka i Francuska se ocjenjuju najvećim dobitnicima, čak i ako ovo nije "supermaksimalno ambiciozna" verzija sporazuma kakva je nekada bila zamišljena, kaže Endru Smol, direktor za Aziju u Evropskom savjetu za spoljne odnose.
Ipak, on navodi da se sporazum posmatra kao temelj, a ne kao krajnji cilj, dok EU nastoji da se poveže sa ogromnom i brzo rastućom ekonomijom.
- On se zaista razumije kao minimum onoga što je moguće u bilateralnim odnosima - kazao je on.
<h2>Šta može da bude problem?</h2>
Formalno potpisivanje sporazuma vjerovatno će uslijediti tek kasnije ove godine, nakon što ga odobre Evropski parlament i države članice.
Moguće su određene zabrinutosti, s obzirom na to da je još jedan veliki trgovinski sporazum koji je EU postigla sa južnoameričkim blokom Merkosur nedavno blokiran u Evropskom parlamentu.
Ipak, sporazum sa Indijom se smatra manje spornim, jer "zaobilazi osjetljiva pitanja na obije strane“, kaže Smol.
Uporedo sa trgovinskim sporazumom, Indija i Evropska unija unapređuju i odvojene pregovore o saradnji u oblasti bezbjednosti i odbrane, kao i klimatskih akcija.
U utorak je indijski ministar odbrane Radžnat Sing izjavio da je sa potpredsjednicom Evropske komisije Kajom Kalas razgovarao o nizu bilateralnih bezbjednosnih i odbrambenih pitanja, uključujući mogućnosti integracije lanaca snabdijevanja radi izgradnje pouzdanih odbrambenih sistema i razvoja sposobnosti spremnih za budućnost.
Dvije strane rade na nacrtu bezbjednosnog i odbrambenog partnerstva koje obuhvata oblasti poput pomorske bezbjednosti, sajber prijetnji i odbrambenog dijaloga, prenijela je agencija Rojters.
<h2>EU najveći trgovinski partner Indije</h2>
EU je najveći trgovinski partner Indije u robnoj razmjeni, a bilateralna trgovina robom dostigla je 136 milijardi dolara u periodu 2024–2025, što je gotovo dvostruko više nego prije deset godina.
Pregovori o sporazumu započeli su 2007. godine, ali su zastali 2013. zbog prepreka u pristupu tržištu i regulatornih zahtjeva. Zvanično su obnovljeni u julu 2022.
Trampove carine pokazale su se kao "koristan vjetar u leđa u završnici" kako bi se sporazum priveo kraju, rekao je jedan diplomata EU za BBC.
U posljednjih sedam mjeseci Indija je potpisala velike trgovinske sporazume sa Ujedinjenim Kraljevstvom, Omanom i Novim Zelandom, a sporazum iz 2024. godine sa četvoročlanim blokom Evropske asocijacije slobodne trgovine – Švajcarskom, Norveškom, Islandom i Lihtenštajnom – stupio je na snagu prošle godine. Trgovinski sporazum sa Australijom potpisan je 2022. godine.

Tag: panel