Klimatska aktivistkinja Greta Tunberg uhapšena je u centru Londona na skupu u znak podrške demonstrantima organizacije Palestinska akcija koji u zatvoru štrajkuju glađu.
Tunberg (22) se može vidjeti kako drži transparent "Podržavam zatvorenike Palestinske akcije, protivim se genocidu" u video snimku koji je podijelila grupa na demonstracijama Zatvorenici za Palestinu ispred centralne londonske kancelarije Aspen osiguranja, prenosi Independent.
Ova grupa je navela da su se okupili ispred kancelarija Aspen osiguranja jer, kako tvrde, ona obezbjeđuje usluge za odbrambenu firmu Elbit sistemi, povezanu sa Izraelom.
Dvoje aktivista je poprskalo crvenom bojom prednji dio zgrade, prije nego što je došla policija i počela da hapsi.
- Oko sedam jutros crvena boja i čekići su iskorišćeni da nanesu oštećenja zgradi u centru Londona - rekao je portparol Londonske policije.
Pojašnjeno je da je Tunberg uhapšena jer je nosila tablu u znak podrške zabranjenoj ogranizaciji - Palestinska akcija, što je protivno Zakonu o terorizmu iz 2000. godine.
Od kad su 2. novembra započeli štrajk glađu, sedam zatvorenika je prevezeno u bolnicu.
Jedan od prevezenih štrajkača, trenutno 51 dan štrajkuje glađu.
U četvrtak je ljekar iz Hitne pomoći kazao novinarima da neki aktivisti "umiru" i treba im specijalna medicinska pomoć.
Svi zatvorenici suočavaju se s optužbama koje se odnose na navodne provale i uništavanja u korist Palestinske akcije, prije nego što je ta grupa zabranjena.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Greta Tunberg uhapšena u Londonu zbog podrške palestinskim zatvorenicima

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog dramatičnog pada transparentnosti rada Tužilačkog savjeta (TS), koji je kulminirao, kako su rekli u toj organizaciji, potpunom besmislenom anonimizacijom zapisnika sa sjednica ovog tijela.
U CDT-u podsjećaju da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da je rad Tužilačkog savjeta javan, a poslovnikom da su njegove sjednice otvorene za javnost, osim u slučajevima propisanim zakonom i poslovnikom.
Međutim, izmjenama Poslovnika iz novembra prošle godine uvedena je nova odredba koja predviđa da se zapisnik objavljuje na internet stranici Tužilačkog savjeta i anonimizira u skladu sa aktom kojim se anonimiziraju odluke Tužilačkog savjeta. U decembru 2025. usvojen je i novi Pravilnik o anonimizaciji.
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević kazala je da rezultat primjene ovih izmjena danas možemo vidjeti na internet stranici Tužilačkog savjeta – u zapisnicima sa dvije decembarske sjednice u kojima su anonimizirana čak i imena predsjednika i članova Savjeta, oznake akata, kao i svi lični podaci, bez obzira na to da li je riječ o funkcionerima koji vrše javnu funkciju.
- Tako danas možemo pročitati da je donijeta odluka da “prestaje funkcija tužiteljki XY”, da se “utvrđuje naknada tužiocu XX”, ili da je razmatran predmet oznake “XZ”, ali ne možemo saznati ko je prisustvovao sjednici, ko je predlagao odluku, ko je glasao, da li je bilo suprotnih mišljenja ili rasprave, pa niti kome se i po kom osnovu dodjeljuju naknade iz javnih sredstava - navela je Kovačević u saopštenju za javnost.
Ovakva praksa je, napominje ona, suprotna elementarnoj logici i osnovnim principima javnosti rada, posebno imajući u vidu da su sjednice formalno - javne.&nbsp;
- To u praksi znači da samo onaj ko fizički prisustvuje sjednici može saznati šta se tamo dešava. U vremenu digitalne tehnologije, kada je standard da se sjednice javnih tijela prenose ili barem detaljno dokumentuju, građani, mediji i organizacije civilnog društva iz svojih domova, kancelarija i redakcija ne mogu saznati šta radi jedno od ključnih tijela pravosudnog sistema - istakla je Kovačević.
Prema njenim riječima, ovo predstavlja ozbiljan korak unazad u odnosu na praksu prethodnog saziva Tužilačkog savjeta, kada su njim predsjedavale dvije vršiteljke dužnosti Vrhovnog državnog tužioca.&nbsp;
Zapisnici iz tog perioda, podsjeća ona, sadržavali su detaljan tok rasprave, predloge, ocjene, konstatacije, inicijative i zamjerke pojedinih članova.
- Javnost je mogla pratiti kako se odluke formiraju, ko stoji iza kojih stavova i kako izgleda profesionalna debata unutar Savjeta. Mediji su redovno i opsežno izvještavali sa sjednica, a potezi TS su bili predmet javne analize i komentara - kazala je Kovačević.
Kako dodaje, čak i prije reformi u tužilačkoj organizaciji koje su sprovedene prije nekoliko godina, zapisnici su bili sadržajniji i informativniji nego danas. Danas, ističe Kovačević, svjedočimo potpunom formalizmu bez sadržaja - zapisnicima koji su svedeni na tehničku evidenciju odluka, bez konteksta, bez rasprave i bez odgovornosti.
- Tendencija smanjenja transparentnosti vidljiva je u prethodne dvije godine, ali posljednje izmjene predstavljaju kvalitativno novi nivo zatvaranja - sada se javnost praktično svodi na puku formalnost, bez stvarnog uvida u rad i odlučivanje ovog tijela. Poređenja radi, zapisnici sa sjednica Sudskog savjeta, za razliku od Tužilačkog savjeta, ne anonimiziraju se na ovakav način. Iako bi i njihov sadržaj mogao biti dodatno unaprijeđen, u poređenju sa novom praksom TS predstavljaju primjer višeg nivoa transparentnosti i odgovornosti - navela je Kovačević.
Normalan institucionalni razvoj, nakon izuzetno kvalitetnih zapisnika iz prethodnog mandata TS, podrazumijevao bi, ističe ona, dalji napredak – emitovanje sjednica, objavljivanje audio ili video zapisa, korišćenje savremene tehnologije za jačanje povjerenja javnosti. Umjesto toga, svjedočimo zatvaranju u kancelarije i zapisnicima prepunim oznaka XY, XX i XZ.
Podsjeća da u susjednoj Srbiji, koja je u procesu evropskih integracija značajno iza Crne Gore, zainteresovana javnost može pratiti sjednice tužilačkog savjeta putem online prenosa.&nbsp;
- Crna Gora, umjesto da bude primjer dobre prakse, bilježi pad u transparentnosti u odnosu na standarde koji su ranije već bili uspostavljeni - naglasila je Kovačević.
Ona je podsjetila da je u posljednjem izvještaju Evropske komisije ocijenjeno da su “javna komunikacija i transparentnost oba savjeta osigurane i da se nastavljaju unapređivati”, te da su sjednice javne, da im prisustvuju mediji i organizacije civilnog društva, kao i da se redovno objavljuju odluke, zapisnici i saopštenja. Međutim, napominje da je taj izvještaj je objavljen prije usvajanja posljednjih izmjena Poslovnika i Pravilnika o anonimizaciji.
U CDT-u smatraju da Evropska komisija treba da bude upoznata sa ovom regresijom, jer formalno objavljivanje zapisnika ne znači i suštinsku transparentnost.
- Objavljivanje dokumenta u kojem su izbrisani ključni podaci o akterima, raspravi i odgovornosti ne doprinosi jačanju povjerenja javnosti, već ga dodatno urušava. Pozivamo Tužilački savjet da hitno preispita novu praksu anonimizacije i vrati standarde javnosti rada na nivo koji je već bio dostignut, jer je sadašnja praksa jasan korak unazad u odnosu na ranije postignute standarde transparentnosti - poručila je Kovačević.

Kovačević: TS poništio sopstvenu transparentnost, vratiti standarde javnosti rada na nivo koji je već bio dostignut

Akcioni sinhronizovani animirani film „Kung Fu Panda 4” (2024) biće prikazan u okviru filmskog programa KIC-a „Budo Tomović” u nedjelju, 22. februara, u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a, u 11 sati.
Nakon tri avanture koje prkose smrti, pobjeđujući zlikovce svjetske klase svojom neuporedivom hrabrošću i ludim borilačkim vještinama, Po, Zmajev ratnik (nominovan za Zlatni globus Džek Blek), pozvan je da se već jednom odmori. Tačnije, izabran je da postane duhovni vođa Doline mira. Međutim, to predstavlja nekoliko očitih problema. Iako Po o duhovnom vođstvu ne zna baš mnogo, pred njim je ozbiljan zadatak da u kratkom roku pronađe i istrenira novog Zmajskog ratnika prije nego što preuzme svoju novu, uzvišenu poziciju.
Projekcija filma biće organizovana u skladu sa najvišim bioskopskim standardima, pružajući gledaocima vrhunski kvalitet slike i zvuka.
Ulaznice po cijeni od tri eura dostupne su online na www.kic.podgorica.me, putem aplikacije KIC Podgorica, kao i na biletarnici KIC-a.

Film „Kung Fu Panda 4” u nedjelju u KIC-u

Milioni dosijea povezanih sa seksualnim prijestupnikom Džefrijem Epstinom ukazuju na postojanje "globalnog kriminalnog poduhvata" koji je izvršavao djela koja ispunjavaju zakonski prag zločina protiv čovječnosti.
Ovu informaciju je potvrdio panel nezavisnih stručnjaka koje je imenovalo Savjet Ujedinjenih nacija za ljudska prava.
Stručnjaci su rekli da su zločini opisani u dokumentima koje je objavilo američko Ministarstvo pravosuđa počinjeni u kontekstu rasizma, korupcije i ekstremne mizoginije. Zločini, rekli su, pokazuju dehumanizaciju žena i djevojčica.
- Razmjere, priroda, sistematski karakter i transnacionalni doseg ovih zločina nad ženama i djevojčicama su toliko ozbiljni da bi neki od njih mogli razumno dostići zakonski prag zločina protiv čovječnosti - naveli su u saopštenju.
Stručnjaci su rekli da navodi sadržani u dosijeima zahtijevaju nezavisnu, temeljitu i nepristrasnu istragu, te da bi trebalo pokrenuti istrage o tome kako je moguće da se takvi zločini čine tako dugo.
Zakon, koji je Kongres odobrio uz široku dvostranačku podršku u novembru, zahtijeva da svi dosijei vezani za Epstina budu javni.
Stručnjaci UN-a takođe su izrazili zabrinutost zbog ozbiljnih propusta u poštovanju propisa i lošeg redigovanja koje je otkrilo osjetljive informacije o žrtvama. U dokumentima koji su do sada objavljeni identifikovano je više od 1.200 žrtava.
Objavljivanje dokumenata otkrilo je Epstinove veze s mnogim istaknutim ljudima iz politike, finansija, akademske zajednice i biznisa, i prije i nakon što se 2008. godine izjasnio krivim za optužbe za prostituciju, uključujući podvođenje maloljetne djevojčice.

Stručnjaci UN: Epstinova djela dostižu prag zločina protiv čovječnosti

Nova monodrama „Oskar, koga nisam dobila" glumice Tatjane Kecman koja neposredno i sa mnogo humora govori o svijetu savremene glume iza kulisa, biće izvedena u ponedjeljak, 23. februara, u sali Dodest, od 20 sati.
„Oskar, koga nisam dobila” je aktuelna i univerzalna priča o onima koje ne gledamo dovoljno, o ženama koje svakodnevno vode borbu - za scenu, za glas, za sebe. To je pozorište bez filtera, ranjivo, direktno i univerzalno.
Predstava osvjetljava paralelne živote - između Instagrama i stvarnog svijeta. Govori o umjetnosti u vremenu kada se ona mjeri brojem pratilaca, kada filter zna da vrijedi više od uloge, a lajkovanost postaje valuta opstanka. Kroz ovu monodramu upoznajemo niz arhetipova savremene glumice. Od ambiciozne mlade influenserke koja snima selfije sa haštagom #UmetnostJeUSvemu, do samohrane majke i slobodne umjetnice - glumački MMA borac, spremna da preživi nemoguće. Tu je i glumica koja je rano postala majka i nestala iz fokusa – i ljudskog i božjeg. Ali i vizuelizatorka, koja uporno podiže vibracije i priziva uloge pomoću univerzuma. Predstava zapravo kroz humor otvara pitanja o opstanku umjetnika, konkurenciji i izazovima života iza scene.
Glumica Tatjana Kecman dvostruka je dobitnica nagrade Sat kula za najbolju glumicu i bravuru na festivalu MAKADO.
Ulaznice po cijeni od sedam eura dostupne su online na www.kic.podgorica.me, putem aplikacije KIC Podgorica, kao i na biletarnici KIC-a.

Tag: palestinski-zatvorenici

Greta Tunberg uhapšena u Londonu zbog podrške palestinskim zatvorenicima

Kovačević: TS poništio sopstvenu transparentnost, vratiti standarde javnosti rada na nivo koji je već bio dostignut

Film „Kung Fu Panda 4” u nedjelju u KIC-u

Stručnjaci UN: Epstinova djela dostižu prag zločina protiv čovječnosti

Monodrama „Oskar, koga nisam dobila" u ponedjeljak u sali Dodest

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO