Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) donijelo je niz mjera u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha u Pljevljima.
U resoru Damjana Ćulafića uvjeravaju da su preduzeli sve mjere iz svoje nadležnosti nakon što su hitna mjerenja emisija u Termoelektrani Pljevlja pokazala značajna prekoračenja azotnih oksida i sumpor-dioksida. 
Ministarstvo je naložilo aktiviranje postrojenja za odsumporavanje i redukciju gasova, zatvaranje kotlarnice u Skerlićevoj ulici i preporučilo lokalnoj samoupravi kontrolu individualnih ložišta.
- Na osnovu izvještaja Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), kojim je utvrđeno da su hitna emisijska mjerenja na postrojenju Termoelektrane Pljevlja pokazala prekoračenja graničnih vrijednosti ukupnih azotnih oksida izraženih kroz azot dioksid (473,8 mg/m3) i sumpor-dioksida (3249 mg/m3), ekološki inspektor je dana 22.12.2025. godine donio rješenje kojim se subjektu nadzora nalaže da postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova i postrojenja za redukciju azotnih oksida u dimnim gasovima stavi u funkciju, sa rokom izvršenja od 30 dana od dana prijema rješenja - navodi se u saopštenju MERS-a.
Nakon prijave Agencije za zaštitu životne sredine o povećanim koncentracijama sumpor-dioksida u Pljevljima, 14. decembra izvršen je vanredni inspekcijski nadzor, tokom kojeg je konstatovano da sistem za automatsko mjerenje emisija (AMS) na dimnjaku TE Pljevlja nije bio u funkciji.
- Tim povodom je usmenim rješenjem naloženo da se sistem hitno dovede u funkcionalno stanje (što je, u međuvremenu, učinjeno), kao i da se preko ovlašćene stručne institucije sprovedu hitna emisijska mjerenja. Zbog neodržavanja AMS sistema u funkcionalnom stanju, protiv pravnog i odgovornog lica u pravnom licu podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka - navodi se u saopštenju.
U cilju doprinosa rješavanju situacije u Pljevljima, Ministarstvo je, u okviru svojih nadležnosti, donijelo paket mjera.
Ovaj paket mjera, kako je objašnjeno, obuhvata rješenje o stavljanju postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova i postrojenja za redukciju azotnih oksida u dimnim gasovima u funkciju, sa rokom izvršenja od 30 dana od dana prijema rješenja; nalog za sprovođenje svih mjera utvrđenih Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu za ekološku rekonstrukciju TE „Pljevlja“; rješenje o zatvaranju kotlarnice u Skerlićevoj ulici koje će ostati na snazi sve dokle emisije gasova budu preko dozvoljenog nivoa; preporuku lokalnoj samoupravi Opštini Pljevlja da, u skladu sa nadležnostima, komunalna inspekcija izvrši hitnu kontrolu individualnih ložišta i postrojenja snage manje od 1 MW.
Ministarstvo naglašava da problem zagađenja vazduha u Pljevljima ima višestruke uzroke (među koje treba uračunavati i geografski položaj, klimatske odlike i promjene, vremenske prilike, ali, naravno, i već poznate uticaje koji su plod djelovanja čovjeka) i da njegovo rješavanje zahtijeva koordinisano djelovanje više institucija, uključujući druge nadležne resore, lokalnu samoupravu i same zagađivače.
- MERS je u potpunosti iskoristio sve mehanizme i ovlašćenja iz svoje nadležnosti i nastaviće da, u saradnji sa ostalim institucijama, preduzima dodatne aktivnosti u cilju unapređenja kvaliteta vazduha i zaštite zdravlja građana Pljevalja - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MERS donio paket mjera za poboljšanje vazduha u Pljevljima, kotlarnica zatvorena sve dok emisije gasova budu preko dozvoljenog nivoa

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove Kaja Kalas predstavila je paket mjera kojim Brisel prvi put direktno cilja izraelske zvaničnike i trgovinske odnose s tom zemljom zbog ozbiljnih kršenja ljudskih prava u Pojasu Gaze.
Prema planu Evropske komisije, koji tek treba da odobri svih 27 država članica, na uvoz iz Izraela vrijedan oko 5,8 milijardi eura biće uvedene dodatne carine. Istovremeno, na crnu listu EU trebalo bi da budu uvrštena dvojica istaknutih članova vlade Benjamina Netanjahua - ministar nacionalne bezbjednosti Itamar Ben Gvir i ministar finansija Bezalel Smotrich, obojica poznata po tvrdom stavu prema Palestincima.
Predviđene mjere obuhvataju obustavu trgovinskih povlastica, što znači da će izraelska roba izgubiti povlašćen pristup tržištu Unije i biti podvrgnuta carinama kao i ona iz trećih zemalja bez sporazuma o slobodnoj trgovini, kao i zamrzavanje bilateralne finansijske pomoći od oko 20 miliona eura namijenjene izraelskim institucijama i projektima.
<h2>Kalas: Cilj nije kazniti Izrael nego popraviti stanje u Gazi</h2>
Na konferenciji za novinare u Briselu Kalas je naglasila da se ne radi o kažnjavanju izraelske države, već o pokušaju da se popravi stanje u Gazi.
- Želim biti potpuno jasna. Cilj nije kazniti Izrael. Cilj je poboljšati humanitarnu situaciju u Gazi - poručila je šefica evropske diplomatije.
Ako mjere budu potvrđene, one bi značile najznačajniji zaokret u politici EU prema Izraelu od početka rata u Gazi, a ujedno i jasan signal nezadovoljstva evropskih institucija razmjerom civilnih žrtava i razaranjima u toj enklavi.

1250x600

1084x550

Kalas predstavila prvi paket mjera protiv Izraela: Dodatne carine, crna lista, obustava trgovinskih povlastica...

Budžet jeste važan za funkcionisanje zdravstvenog sistema, ali nije ključni problem. Mnogo veći izazov predstavlja način raspodjele sredstava, koja bi, prema riječima bivšeg direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Seada Čirgića, trebalo da prate pacijenta, a ne kapacitete zdravstvenih ustanova.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Čirgić je kazao da se iz godine u godinu u zdravstveni sistem ulaže sve više, ali da rezultati izostaju.
- Budžet je važan za funkcionisanje zdravstvenog sistema, ali nije jedini problem već način na koji se raspodjeljuju sredstva, koja bi trebalo rasporediti tako da prate pacijenta, a ne da sredstva prate kapacitete zdravstvenih ustanova, zbog čega se iz godine u godinu sve više troši na zdravstveni sistem a on je sve lošiji i lošiji - rekao je Čirgić.
Govoreći o nestašici ljekova, on ističe da je riječ o višeslojnom problemu, na koji utiču loše planiranje, hronični nedostatak finansijskih sredstava, rigidan sistem javnih nabavki, ali i poremećaji na globalnom tržištu i u lancima snabdijevanja.
- Ne smijemo ni zaboraviti da je Crna Gora malo tržište kada su u pitanju ljekovi bez ikakvog uticaja na farmaceutsku industriju, a koliko smo mali najbolje će ilustrovati podadak da je godišnji promet farmaceutske industrije u svijetu oko dva biliona (2.000 milijardi dolara) to jasno govori koliki je naš uticaj ukupno na to globalno tržište. Problemi su dugogodišnji, a apostrofirao bih posebno sistem javni nabavki koji je rigidan, jer mi imamo sistem nabavki koji obezbjeđuje samo jedan lijek po INN (internacionalni nezaštićeni naziv ili generički naziv lijeka, ili aktivna supstanca koja lijek čini) i za jedan INN imate više proizvođača, a prilikom tenderske procedure mi možemo odabrati samo jednog dobavljača-onog koji je dao najbolju ponuđenu cijenu, pa se onda dešavaju situacije da imate lijek koji ste uveli u sistem, uveli ste u terapiju pacijentima, imate ga ove godine a sljedeće godine je prošao neki drugi lijek istog INN-a, istog generičkog naziva i sljedeće godine hroničnom pacijentu dajete novu terapiju. U suštini to je ista terapija, ali kad se neko navikne na jedan lijek očekuje da će ga imati u kontinuitetu – rekao je Čirgić.
Kao drugi ozbiljan problem, on navodi hronični nedostatak sredstava za nabavku ljekova, koji je direktno povezan sa lošim sistemom planiranja.
- Uvijek kupujete manje nego što su stvarne potrebe zdravstvenog sistema čime prebacujete dio troškova zdravstvene zaštite na pacijente. Na primjer- u medijima se govorilo o nestašici pelena, a radi se o tome da je za pelene planirana određena suma sredstava koja je nedovoljna, kad se iscrpe ta sredstva i kad se povuku sve pelene za taj iznos sredstava pojaviće se nestašica i jedina mogućnost koja preostaje pacijentima je da kupe pelene u privatnoj apoteci i to su u suštini ti problemi. O globalnim poremećajim neću govoriti jer na njih nemamo nikakvog uticaja, ali na ove stvari i te kako možemo uticati - zaključio je Čirgić.

Čirgić: Hronični nedostatak sredstava, loše planiranje i rigidan sistem nabavki glavni uzroci nestašice ljekova

&nbsp;U Crnoj Gori jutros je najviše snijega na Žabljaku 49 centimetera, objavljeno je na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Navodi se da u Šavniku ima 12 centimetara, Kolašinu i Plužinama po deset centimetara.
U Pljevljima i Rožajama jutros ima centimetar snijega.

Na Žabljaku 49 centimetera snijega

Skupština Crne Gore, u saradnji sa Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori, simboličnim programom obilježiće Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta – 27. januar.&nbsp;
Događaj će otvoriti predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, a prisutnima će se obratiti i Nina Ofner Bokan, predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori.
- Događaju će prisustvovati poslanici, predstavnici diplomatskog kora, kao i prijatelji Jevrejske zajednice - najavljeno je iz Skupštine Crne Gore.
Povodom ovog važnog datuma, predsjednik Skupštine i predsjednica Jevrejske zajednice simbolično će upaliti šest svijeća, u znak sjećanja na 6.000.000 stradalih.
Događaj će biti održan u Velikoj sali, u utorak, 27. januara, sa početkom u 11 sati.

Mandić otvara događaj posvećen Danu sjećanja na žrtve Holokausta

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić Lalović kazala je da još čekaju odgovor od ministarke kulture i medija Tamare Vujović što je njen resor preduzeo u slučaju diskutabilnog angažmana volontera u Državnom arhivu Crne Gore. 
- Pitanja čekaju na odgovor duže od mjesec dana, zaposleni dižu glas, a ministarka ćuti. Državni arhiv se vodi po sistemu “ne pitaj” - konstatovala je Bojanić Lalović u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZojaBojanic%2Fstatus%2F2015697190765592842&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U zahtjevu poddnijetom krajem prošle godine, Bojanić Lalović pita Vujović da li je, i ako jeste, kada angažovala inspekciju rada u upravnu inspekciju u Državnom arhivu u cilju kontrole poštovanja Zakona o volontiranju.
- Da li ste od Zavoda za zapošljavanje dobili podatke o dostavljenim obavještenjima o zaključenim ugovorima - pitala je Bojanić Lalović.
Odgovori su izostali.

Bojanić Lalović: Državni arhiv se vodi po sistemu “ne pitaj”

Kolumne

Manitovac na Sastavcima

Politika

DPS: Neka potpišu našu inicijativu i imaju partnera za smjenu Vraneša

Hronika

Mijajlović i dalje nema dostojan boravak u UIKS-u

Društvo

Crnogorski forum pisao patrijarhu Vartolomeju: Autokefalnost CPC istorijska i kanonska činjenica

Tag: paket-mjera