Pobuna mladih u Nepalu srušila je vladajuću koaliciju, ostavljajući mnoge posmatrače u nedoumici. S početkom nove ere velike sile nastoje da utiču na budućnost Nepala.
U Nepalu, milioni ljudi su i dalje pod utiskom antikorupcijske pobune koju predvodili gradski mladi, a koja je ranije ovog mjeseca srušila vladu koju je predvodio Khadga Prasad Šarma Oli, piše Dojče vele.
Olijeva vlast se raspala za samo nekoliko dana – tako brzo da neki Nepalci sada nagađaju da su demonstranti možda imali pomoć iz inostranstva. Čestitka duhovnog vođe Dalaj Lame, koji se ne oglašava često na taj način, dodatno je podgrejala rasprave na društvenim mrežama.
Drugi, međutim, tvrde da je revoluciju izveo isključivo nepalski narod.
- Kampanja generacije Z se često upoređuje sa pokretima u Bangladešu, Šri Lanki ili Siriji. Ali ne smije se zaboraviti da je ovo manje rezultat spoljnog uticaja, a više revolucija koju su pokrenuli i negovali nepalski lideri ovdje - napisao je novinar iz Katmandua Devendra Batarai u nedavnoj kolumni.
Politikološkinja Sučeta Pjakurel rekla je za Dojče vele da je pad vlade bio rezultat „revolucije masovne frustracije“ izazvane nedostatkom prilika i raširenim nepotizmom.
Istovremeno, ukazala je i na „korelaciju između suvereniteta i spoljnog uticaja“.
- Pošto gubimo kontrolu nad državnim institucijama i tržištem, a mnogo mladih ljudi odlazi u inostranstvo da radi – spoljašnji uticaj prirodno raste - rekla je ona.
<h2>Nepalska spoljna politika</h2>
Nepal, himalajska zemlja sa gotovo 30 miliona stanovnika, smještena između Indije i Kine, godinama se suočava s političkom nestabilnošću.
Od usvajanja novog ustava 2015. godine pa do najnovijih nemira, zemlja je imala osam vlada koje su naizmjenično predvodila tri lidera: Oli iz Komunističke partije (CPN-UML), Šera Bahadura Deube iz Nepalskog kongresa i Pušpe Kamala Dahala iz CPN-a (maoistički centar).
Djelovi nepalske političke scene – posebno lijevo orijentisane snage i zagovornici monarhije – više puta su tvrdile da su strane sile kao što su Indija, SAD i EU odgovorne za česte političke preokrete u zemlji. Kina se tek nedavno pridružila ovoj grupi, pošto je njen imidž „tihe diplomatije“ počeo da blijedi.
Zvanično, Katmandu sledi „nesvrstanu spoljnu politiku“ – princip koji je uveo kralj Prithvi, ujedinitelj savremenog Nepala 1768. godine. Ključni element te politike može se sažeti kao: „prijateljstvo sa svima, neprijateljstvo ni sa kim“, kako bi se obezbijedila diplomatska i razvojna podrška sa svih strana, naročito od Indije i Kine.
Nepal takođe posmatra SAD kao svog „trećeg susjeda“ zbog globalnog uticaja Amerike.
S druge strane, i Indija, i Kina, i SAD imaju stvarne interese u Nepalu i zabrinute su zbog iznenadnih političkih preokreta.
<h2>Zaglavljen između Indije i Kine</h2>
Nepal i Indija imaju duboke kulturne, ekonomske i bezbjednosne veze. Takođe, dijele granicu dugu 1.751 kilometar.
Zbog geografske i kulturne bliskosti, Indija odmah osjeća posljedice nestabilnosti u Nepalu. Bezbjednost je glavni prioritet, ali Indija takođe želi pouzdanog partnera u Katmanduu kako bi odnosi ostali stabilni.
Na sjeveru, Nepal se graniči sa kineskim Tibetom, a Peking nestabilnost u Nepalu vidi kao potencijalnu pretnju bezbjednosti Tibeta. Kina insistira da Nepal poštuje „politiku jedne Kine“ i spriječi aktivnosti protiv Kine na svojoj teritoriji. Nepal je više puta potvrdio tu politiku, priznajući Tibet, Hongkong, Makao i Tajvan kao integralne djelove Kine.
<h2>Zapadni interes za Nepal</h2>
Godine 2017. Nepal se priključio kineskoj Inicijativi Pojas i put sa vizijom povezivanja dvije zemlje željeznicom, putevima, digitalnom i energetskom mrežom.&nbsp;
- Nepalska spoljna politika je u osnovi napor da se očuva delikatna ravnoteža između tri velike sile. Za Peking, stabilan i miran Nepal ima dvostruku svrhu: obezbeđivanje sigurnosti Tibeta i privlačenje manjih država kineskoj globalnoj agendi - rekao je za Dojče vele geopolitički analitičar Čandra Dev Bata.
U isto vrijeme, Katmandu želi da održi veze i sa Sjedinjenim Državama i njenim saveznicima, uključujući Evropsku uniju, Japan, Južnu Koreju i Australiju. Ove zemlje podržavaju nepalske reforme kroz međuvladine programe i finansiranje civilnog sektora.
Nedavno je Vašington Nepalu dodijelio 530 miliona dolara (oko 450 miliona eura) pomoći kroz Korporaciju milenijumski izazov (MCC) za unaprjeđenje energetskih mreža i drumskog saobraćaja. MCC se često vidi kao zapadni odgovor na kineski Pojas i put.
<h2>Koliko je Oli bio blizak Pekingu?</h2>
U posljednjim godinama, Nepal se sve više priklanjao Kini, i diplomatski i ekonomski. Analitičari ističu da Kina favorizuje nepalske ljevičarske partije – posebno maoiste i CPN-UML.
Otkako je kineski predsjednik Si Đinping posjetio Katmanduu u oktobru 2019, ljevičarski premijeri i predsjednici Nepala su više puta posjećivali Kinu. Samo nekoliko dana prije izbijanja nasilnih protesta, tadašnji premijer Oli prisustvovao je vojnoj paradi u Pekingu povodom 80 godina od kineske pobjede nad Japanom.
Tokom te posjete, Oli je iznio zabrinutost Nepala zbog sporazuma između Indije i Kine o otvaranju trgovinskih i hodočasničkih ruta preko prevoja Lipulek, na teritoriji na koju Nepal istorijski polaže pravo. Takođe se susreo sa ruskim predsjednikom Putinom i indijskim premijerom Modijem.
Kineska strana tvrdi da je Nepal izrazio podršku Globalnoj bezbjednosnoj inicijativi – još nejasnoj kineskoj ideji za formiranje bezbjednosnog bloka. Međutim, nepalska strana negira da je Oli dao podršku toj kineskoj inicijativi.
Bata je rekao da je Olijeva strategija oslanjanja na Kinu bila „neuobičajena“.
- S obzirom na to da imamo više veza sa Indijom i Zapadom, strateški zaokret ka Kini može biti negativno shvaćen - rekao je.
Japan je bio prva zemlja koja je čestitala na promjeni režima u Nepalu, što se tumači kao znak nezadovoljstva Tokija Olijevom politikom.
<h2>Privremena vlada još uvek nepoznata</h2>
Privremenu vladu, na čijem je čelu pravnica i nekadašnji sudija Vrhovnog suda Sušila Karki, toplo je pozdravila međunarodna zajednica – uključujući Indiju, Kinu, SAD, EU i UN.
Tokom telefonskog razgovora sa novom šeficom vlade prošle nedjelje, indijski premijer Modi je ponovio „čvrstu podršku Indije njenim naporima da obnovi mir i stabilnost“. Kinesko ministarstvo spoljnih poslova izjavilo je da Peking „poštuje put razvoja koji je nepalski narod samostalno izabrao“.
Privremena vlada je trenutno fokusirana na organizovanje izbora, nakon kojih bi vlast trebalo da pređe na izabrani kabinet. Stoga je još rano za prognoze kako će ovi lideri oblikovati odnose sa regionalnim i globalnim silama.
Indra Adikari, član Upravnog odbora Instituta za politička istraživanja Nepala, rekao je da različiti međunarodni centri moći pokušavaju da pripišu sebi zasluge za političku promjenu u Nepalu. Upozorio je da „Nepal mora da se drži svoje nesvrstane spoljne politike i da izbjegne da padne u geopolitičku zamku.“

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pad vlade u Nepalu: Revolucija masovne frustracije

Francuski premijer Fransoa Bajru izgubio je na glasanju o povjerenju. Francuska Narodna skupština je glasala sa 364 za i 194 protiv da ga smijeni sa funkcije i sruši njegovu manjinsku vladu. Još 25 poslanika je bilo uzdržano.
Nedjeljama je bilo jasno da Fransoa Bajru ide ka porazu, piše BiBiSi (BBC).
Današnje glasanje, koje je potvrdila predsjednica Skupštine Francuske Jael Braun-Pive, zapravo je bila samo formalnost.
Bajruov govor na početku i kraju debate u Narodnoj skupštini, uz doprinose svih političkih lidera u parlamentu, djelovao je kao pogrebna povorka za njegovu manjinsku vladu.
Marin Le Pen, liderka Nacionalnog okupljanja, čak je govorila o „kraju agonije fantomske vlade“, dok su Zeleni rekli da bi ovaj ishod bio gotovo zadovoljavajući, da nema bilo brige o tome šta slijedi.
U srži Bajruovog poraza sada je prava politička kriza, jer se nakon devet mjeseci relativnog mira, Francuska vratila tamo gdje je bila prošlog decembra sa padom njegovog prethodnika Mišela Barnijea.
Bajru je dva puta upotrijebio francuski izraz „tohu-bohu“ za previranja sa kojima se suočava Francuska.
Možda je izgubio, ali ogromna gomila duga koju je istakao i pokušao da riješi ostaje. A predsjednik Emanuel Makron mora da pokupi komadiće ove krhotine.
Francuska je uronjena u novu političku krizu, piše BiBiSi.
Podsjećaju da je Fransoa Bajru iznenada tražio glasanje o povjerenju, nakon ogromnog protivljenja njegovim budžetskim planovima.
Makron se sada suočava sa izborom između raspisivanja vanrednih izbora ili izbora petog premijera za manje od dvije godine.

Pala Vlada Francuske: Izglasano nepovjerenje premijeru

Opozicioni poslanici u francuskom parlamentu u srijedu su uspjeli da obore vladu, što je drugu najveću ekonomiju u Evropskoj uniji uvuklo u još dublju političku krizu.
Ekstremna desnica i ljevica udružili su snage da izglasaju nepovjerenje vladi premijera Mišela Barnijea. Taj potez podržala je većina od 331 poslanika.
Očekuje se da Barnije ubrzo preda ostavku predsjedniku Emanuelu Makronu.
Parlament je posljednji put izglasao nepovjerenje vladi 1962. godine. Na čelu vlade tada je bio Žorž Pompidu.
Aktuelnu krizu je izazvao Makron kada je u junu sazvao vanredne izbore, čiji rezultat je bio podijeljeni parlament.
Uz oslabljenu poziciju predsjednika, Francuska je sada u opasnosti da godinu završi bez stabilne vlade ili budžeta za narednu godinu, mada su prema ustavu dozvoljene specijalne mjere koje bi spriječile zatvaranje vladinih službi po ugledu na SAD.
Politička neizvjesnost u Francuskoj dodatno će oslabiti Evropsku uniju, koja je već suočena sa raspadom vladajuće koalicije u Njemačkoj, a čeka i povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću, prenosi Rojters.
Ljevica i desnica kaznili su Barnijea zato što je odlučio da iskoristi specijalna ustavna ovlašćenja da u parlamentu progura djelove nepopularnog budžeta, koji je predviđao uštedu od 60 milijardi dolara, bez završnog glasanja.
Liderka ekstremne desnice Marin Le Pen rekla je da je pad vlade "jedini način predviđen ustavom da se Francuzi zaštite od opasnog, nepoštenog i kaznenog budžeta".
Francuska je sada suočena sa periodom duboke političke neizvjesnosti. Tri izvora navela su za Rojters da Makron planira da brzo imenuje novog premijera. Jedan izvor je naveo da želi da ga imenuje prije ceremonije otvaranja katedrale Notr Dam u subotu, kojoj bi trebalo da prisustvuje novoizabrani američki predsjednik.
Međutim, i novi premijer bi bio suočen sa istim izazavom kao i Barnije da osigura usvajanje zakona, uključujući i budžet za 2025. godinu, u podijeljenom parlamentu. Novi parlamentarni izbori mogu da budu održani tek u julu.

Pad vlade produbio krizu u Francuskoj

Sutkinja Vesna Kovačević je u obrazloženju osuđujuće odluke u slučaju bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice navela da sud nije postupao kao prijeki sud već sud pravde.
Ona je na taj način obrazložila visinu kazne koju je izrekla Medenicama i osvrnula se na prijedlog SDT koje je tražilo da budu osuđeni na po 20 godina zatvora.
- Prilikom odlučivanja o vrsti i visini krivične sankcije, sud je imao u vidu sve okolnost iz člana 42 Krivičnog zakonika Crne Gore, a naročito stepen krivice, težinu izvršenog krivičnog djela, posljedice koje je djelo proizvelo, kao i ličnost optužene i njen društveni položaj u vrijeme izvršenja djela &nbsp;- kazala je sutkinja Kovačević.
Sud je, prema njenim riječima, posebno cijenio činjenicu da je optužena u vrijeme izvršenja krivičnog djela obavljala funkciju predsjednice Vrhovni sud Crne Gore - najvišu sudijsku funkciju u državi, koja po svojoj ustavnoj i zakonskoj ulozi podrazumijeva zaštitu zakonitosti, nezavisnosti sudstva, borbu protiv korupcije i jačanje povjerenja javnosti u pravosude.&nbsp;
- Umjesto toga, optužena je, koristeći autoritet i uticaj koji proizilaze iz te funkcije, postupala suprotno osnovnim vrijednostima koje je bila dužna da štiti što predstavlja tešku zloupotrebu funkcije i ozbiljno narušavanje povjerenja građana u sudstvo - navela je u obrazloženju sutkinja Kovačević.
Takvo postupanje sud je kako je dodala ocijenio kao izuzetno otežavajuću okolnost, jer krivično djelo nije izvršeno od nekog građanina, već od osobe koja je bila pozvana da bude simbol pravne države, zakonitosti i integriteta sudske vlasti. Povreda povjerenja javnosti, kako je navela u obrazloženju, u ovom slučaju ima znatno šire i dublje posljedice od uobičajenih, jer podriva temelje sudstva i vladavine prava.
- Izricanjem visoke kazne zatvora, sud je imao u vidu potrebu ostvarivanja opšte prevencije, odnosno slanja jasne i nedvosmislene poruke da niko nije iznad zakona, bez obzira na funkciju, položaj ili autoritet koji ima u društvu - istakla je sutkinja Kovačević.
Ovakav pristup je, prema stavu sudskog vijeća, u potpunosti saglasan sa Ustavom Crne Gore, koji utemeljuje načelo vladavine prava, jednakosti svih pred zakonom i odgovornosti nosilaca javnih funkcija, kao i sa evropskim pravnim standardima, uključujući praksu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj sudije i nosioci pravosudnih funkcija moraju uživati povjerenje javnosti, a njihovo nečasno postupanje može opravdati strože sankcionisanje upravo radi zaštite ugleda sudstva i demokratskog poretka.

KOVAČEVIĆ: Niko nije iznad zakona, Medenica koristila uticaj i postupala suprotno osnovnim vrijednostima koje je trebalo da štiti

Predsjednik Francuske Emanuel Makron sastao se danas u Parizu sa premijerkom Danske Mete Frederiksen, a tim povodom obratio se i na grenlandskom jeziku.
Govoreći na grenlandskom, Makron je poručio da jedino Grenland može odlučivati o svojoj sudbini.
- Grenland nije na prodaju niti se može preuzeti. Grenlanđani će odlučivati o svojoj budućnosti - rekao je Makron.
U nastavku obraćanja, predsjednik Francuske govorio je i na danskom jeziku.
- Francuska će i dalje biti ujedinjena sa Kraljevinom Danskom - istakao je Makron.
Grenlandski lider Jens-Frederik Nilsen i danska premijerka Mete Frederiksen boravili su u Parizu na sastanku sa Makronom kako bi učvrstili podršku protiv nastojanja američkog predsjednika Donalda Trampa da preuzme arktičko ostrvo koje je vjekovima bilo dio danske teritorije.
Makron je kazao da Francuska dijeli stav da je neophodno ojačati odbranu na Arktiku.

Makron se obratio na grenlandskom jeziku: "Grenland nije na prodaju i ne može se uzeti"

Specijalni tužilac Vukas Radonjić ističe da je SDT zadovoljno osuđujućom presudom protiv Vesne Medenice i njenog sina Miloša u većini krivičnih djela. Naglasio je da će se SDT žaliti na dužinu izrečene kazne, budući da su osuđeni na 10 godina zatvora, a tužilaštvo je tražilo 20.
- Prije svega zadovoljni smo da je presuda dokazala da je SDT profesionalno odradilo svoj posao, da svoj posao radu na osnovu dokaza i da nema govora da je osnov za pokretanje ovog postupka bio politički ili bilo kakav drugi motiv koji nije zasnovan na dokazima - kazao je Radonjić.
Smatra da očigledno kazne nijesu onolike koliko je tužilaštvo tražilo.
- I u tom dijelu ćemo sigurno da razmatramo da izjavimo žalbu. Kada sagledamo obrazloženje čak i za krivična djela kojih su optuženi oslobođeni, tu ćemo sigurno izjaviti žalbu - kazao je on.
Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i njen sin Miloš Medenica osuđeni su na po deset godina zatvora. Presudu je donio Viši sud. Medenica se teretila da je član organizovane grupe koju je predvodio njen sin.

Radonjić: Zadovoljni smo presudom Medenicama, žalićemo se na dužinu kazne

Advokat Vesne Medenice i njenog sina Miloša Medenice, Zdravko Begović prokomentarisao je današnju presudu ističući da pravo nije trenutak nego proces, a da sudovi govore kroz vrijeme, a ne kroz jedan dan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.8779%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvesna-medenica-osudena-na-10-godina-zatvora&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Mislim da su danas ovom presudom govorili upravo kroz taj jedan dan. Naravno, kao odbranilac optužene Vesne Medenice, ja nisam zadovoljan ovakvom odlukom - poručio je Begović.
On dodaje da ima pravo na to, kao i da čim bude dostavljen pismeni otpravak presude, odbrana će izjaviti žalbu Apelacionom sudu.
- Smatramo da je bilo puno argumenata koji su išli u korist teze odbrane, da Vesna Medenica nije izvršila navedeno krivično djelo. Takođe, moram istaći da je ovaj postupak vođen pod jednim veoma čudnim, da ne kažem, žestokim pritiskom javnosti, što je u svakom slučaju imalo uticaja i na ovu konačnu odluku suda i da je upravo zbog toga pretpostavka nevinosti od prvog dana bila dovedena na najniži mogući nivo - zaključio je Begović.

Tag: pad-vlade

Pad vlade u Nepalu: Revolucija masovne frustracije

Pala Vlada Francuske: Izglasano nepovjerenje premijeru

Pad vlade produbio krizu u Francuskoj

KOVAČEVIĆ: Niko nije iznad zakona, Medenica koristila uticaj i postupala suprotno osnovnim vrijednostima koje je trebalo da štiti

Makron se obratio na grenlandskom jeziku: "Grenland nije na prodaju i ne može se uzeti"

Radonjić: Zadovoljni smo presudom Medenicama, žalićemo se na dužinu kazne

Begović: Nismo zadovoljni presudom, žalićemo se Apelacionom sudu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO