Pobuna mladih u Nepalu srušila je vladajuću koaliciju, ostavljajući mnoge posmatrače u nedoumici. S početkom nove ere velike sile nastoje da utiču na budućnost Nepala.
U Nepalu, milioni ljudi su i dalje pod utiskom antikorupcijske pobune koju predvodili gradski mladi, a koja je ranije ovog mjeseca srušila vladu koju je predvodio Khadga Prasad Šarma Oli, piše Dojče vele.
Olijeva vlast se raspala za samo nekoliko dana – tako brzo da neki Nepalci sada nagađaju da su demonstranti možda imali pomoć iz inostranstva. Čestitka duhovnog vođe Dalaj Lame, koji se ne oglašava često na taj način, dodatno je podgrejala rasprave na društvenim mrežama.
Drugi, međutim, tvrde da je revoluciju izveo isključivo nepalski narod.
- Kampanja generacije Z se često upoređuje sa pokretima u Bangladešu, Šri Lanki ili Siriji. Ali ne smije se zaboraviti da je ovo manje rezultat spoljnog uticaja, a više revolucija koju su pokrenuli i negovali nepalski lideri ovdje - napisao je novinar iz Katmandua Devendra Batarai u nedavnoj kolumni.
Politikološkinja Sučeta Pjakurel rekla je za Dojče vele da je pad vlade bio rezultat „revolucije masovne frustracije“ izazvane nedostatkom prilika i raširenim nepotizmom.
Istovremeno, ukazala je i na „korelaciju između suvereniteta i spoljnog uticaja“.
- Pošto gubimo kontrolu nad državnim institucijama i tržištem, a mnogo mladih ljudi odlazi u inostranstvo da radi – spoljašnji uticaj prirodno raste - rekla je ona.
<h2>Nepalska spoljna politika</h2>
Nepal, himalajska zemlja sa gotovo 30 miliona stanovnika, smještena između Indije i Kine, godinama se suočava s političkom nestabilnošću.
Od usvajanja novog ustava 2015. godine pa do najnovijih nemira, zemlja je imala osam vlada koje su naizmjenično predvodila tri lidera: Oli iz Komunističke partije (CPN-UML), Šera Bahadura Deube iz Nepalskog kongresa i Pušpe Kamala Dahala iz CPN-a (maoistički centar).
Djelovi nepalske političke scene – posebno lijevo orijentisane snage i zagovornici monarhije – više puta su tvrdile da su strane sile kao što su Indija, SAD i EU odgovorne za česte političke preokrete u zemlji. Kina se tek nedavno pridružila ovoj grupi, pošto je njen imidž „tihe diplomatije“ počeo da blijedi.
Zvanično, Katmandu sledi „nesvrstanu spoljnu politiku“ – princip koji je uveo kralj Prithvi, ujedinitelj savremenog Nepala 1768. godine. Ključni element te politike može se sažeti kao: „prijateljstvo sa svima, neprijateljstvo ni sa kim“, kako bi se obezbijedila diplomatska i razvojna podrška sa svih strana, naročito od Indije i Kine.
Nepal takođe posmatra SAD kao svog „trećeg susjeda“ zbog globalnog uticaja Amerike.
S druge strane, i Indija, i Kina, i SAD imaju stvarne interese u Nepalu i zabrinute su zbog iznenadnih političkih preokreta.
<h2>Zaglavljen između Indije i Kine</h2>
Nepal i Indija imaju duboke kulturne, ekonomske i bezbjednosne veze. Takođe, dijele granicu dugu 1.751 kilometar.
Zbog geografske i kulturne bliskosti, Indija odmah osjeća posljedice nestabilnosti u Nepalu. Bezbjednost je glavni prioritet, ali Indija takođe želi pouzdanog partnera u Katmanduu kako bi odnosi ostali stabilni.
Na sjeveru, Nepal se graniči sa kineskim Tibetom, a Peking nestabilnost u Nepalu vidi kao potencijalnu pretnju bezbjednosti Tibeta. Kina insistira da Nepal poštuje „politiku jedne Kine“ i spriječi aktivnosti protiv Kine na svojoj teritoriji. Nepal je više puta potvrdio tu politiku, priznajući Tibet, Hongkong, Makao i Tajvan kao integralne djelove Kine.
<h2>Zapadni interes za Nepal</h2>
Godine 2017. Nepal se priključio kineskoj Inicijativi Pojas i put sa vizijom povezivanja dvije zemlje željeznicom, putevima, digitalnom i energetskom mrežom.&nbsp;
- Nepalska spoljna politika je u osnovi napor da se očuva delikatna ravnoteža između tri velike sile. Za Peking, stabilan i miran Nepal ima dvostruku svrhu: obezbeđivanje sigurnosti Tibeta i privlačenje manjih država kineskoj globalnoj agendi - rekao je za Dojče vele geopolitički analitičar Čandra Dev Bata.
U isto vrijeme, Katmandu želi da održi veze i sa Sjedinjenim Državama i njenim saveznicima, uključujući Evropsku uniju, Japan, Južnu Koreju i Australiju. Ove zemlje podržavaju nepalske reforme kroz međuvladine programe i finansiranje civilnog sektora.
Nedavno je Vašington Nepalu dodijelio 530 miliona dolara (oko 450 miliona eura) pomoći kroz Korporaciju milenijumski izazov (MCC) za unaprjeđenje energetskih mreža i drumskog saobraćaja. MCC se često vidi kao zapadni odgovor na kineski Pojas i put.
<h2>Koliko je Oli bio blizak Pekingu?</h2>
U posljednjim godinama, Nepal se sve više priklanjao Kini, i diplomatski i ekonomski. Analitičari ističu da Kina favorizuje nepalske ljevičarske partije – posebno maoiste i CPN-UML.
Otkako je kineski predsjednik Si Đinping posjetio Katmanduu u oktobru 2019, ljevičarski premijeri i predsjednici Nepala su više puta posjećivali Kinu. Samo nekoliko dana prije izbijanja nasilnih protesta, tadašnji premijer Oli prisustvovao je vojnoj paradi u Pekingu povodom 80 godina od kineske pobjede nad Japanom.
Tokom te posjete, Oli je iznio zabrinutost Nepala zbog sporazuma između Indije i Kine o otvaranju trgovinskih i hodočasničkih ruta preko prevoja Lipulek, na teritoriji na koju Nepal istorijski polaže pravo. Takođe se susreo sa ruskim predsjednikom Putinom i indijskim premijerom Modijem.
Kineska strana tvrdi da je Nepal izrazio podršku Globalnoj bezbjednosnoj inicijativi – još nejasnoj kineskoj ideji za formiranje bezbjednosnog bloka. Međutim, nepalska strana negira da je Oli dao podršku toj kineskoj inicijativi.
Bata je rekao da je Olijeva strategija oslanjanja na Kinu bila „neuobičajena“.
- S obzirom na to da imamo više veza sa Indijom i Zapadom, strateški zaokret ka Kini može biti negativno shvaćen - rekao je.
Japan je bio prva zemlja koja je čestitala na promjeni režima u Nepalu, što se tumači kao znak nezadovoljstva Tokija Olijevom politikom.
<h2>Privremena vlada još uvek nepoznata</h2>
Privremenu vladu, na čijem je čelu pravnica i nekadašnji sudija Vrhovnog suda Sušila Karki, toplo je pozdravila međunarodna zajednica – uključujući Indiju, Kinu, SAD, EU i UN.
Tokom telefonskog razgovora sa novom šeficom vlade prošle nedjelje, indijski premijer Modi je ponovio „čvrstu podršku Indije njenim naporima da obnovi mir i stabilnost“. Kinesko ministarstvo spoljnih poslova izjavilo je da Peking „poštuje put razvoja koji je nepalski narod samostalno izabrao“.
Privremena vlada je trenutno fokusirana na organizovanje izbora, nakon kojih bi vlast trebalo da pređe na izabrani kabinet. Stoga je još rano za prognoze kako će ovi lideri oblikovati odnose sa regionalnim i globalnim silama.
Indra Adikari, član Upravnog odbora Instituta za politička istraživanja Nepala, rekao je da različiti međunarodni centri moći pokušavaju da pripišu sebi zasluge za političku promjenu u Nepalu. Upozorio je da „Nepal mora da se drži svoje nesvrstane spoljne politike i da izbjegne da padne u geopolitičku zamku.“

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pad vlade u Nepalu: Revolucija masovne frustracije

Francuski premijer Fransoa Bajru izgubio je na glasanju o povjerenju. Francuska Narodna skupština je glasala sa 364 za i 194 protiv da ga smijeni sa funkcije i sruši njegovu manjinsku vladu. Još 25 poslanika je bilo uzdržano.
Nedjeljama je bilo jasno da Fransoa Bajru ide ka porazu, piše BiBiSi (BBC).
Današnje glasanje, koje je potvrdila predsjednica Skupštine Francuske Jael Braun-Pive, zapravo je bila samo formalnost.
Bajruov govor na početku i kraju debate u Narodnoj skupštini, uz doprinose svih političkih lidera u parlamentu, djelovao je kao pogrebna povorka za njegovu manjinsku vladu.
Marin Le Pen, liderka Nacionalnog okupljanja, čak je govorila o „kraju agonije fantomske vlade“, dok su Zeleni rekli da bi ovaj ishod bio gotovo zadovoljavajući, da nema bilo brige o tome šta slijedi.
U srži Bajruovog poraza sada je prava politička kriza, jer se nakon devet mjeseci relativnog mira, Francuska vratila tamo gdje je bila prošlog decembra sa padom njegovog prethodnika Mišela Barnijea.
Bajru je dva puta upotrijebio francuski izraz „tohu-bohu“ za previranja sa kojima se suočava Francuska.
Možda je izgubio, ali ogromna gomila duga koju je istakao i pokušao da riješi ostaje. A predsjednik Emanuel Makron mora da pokupi komadiće ove krhotine.
Francuska je uronjena u novu političku krizu, piše BiBiSi.
Podsjećaju da je Fransoa Bajru iznenada tražio glasanje o povjerenju, nakon ogromnog protivljenja njegovim budžetskim planovima.
Makron se sada suočava sa izborom između raspisivanja vanrednih izbora ili izbora petog premijera za manje od dvije godine.

Pala Vlada Francuske: Izglasano nepovjerenje premijeru

Opozicioni poslanici u francuskom parlamentu u srijedu su uspjeli da obore vladu, što je drugu najveću ekonomiju u Evropskoj uniji uvuklo u još dublju političku krizu.
Ekstremna desnica i ljevica udružili su snage da izglasaju nepovjerenje vladi premijera Mišela Barnijea. Taj potez podržala je većina od 331 poslanika.
Očekuje se da Barnije ubrzo preda ostavku predsjedniku Emanuelu Makronu.
Parlament je posljednji put izglasao nepovjerenje vladi 1962. godine. Na čelu vlade tada je bio Žorž Pompidu.
Aktuelnu krizu je izazvao Makron kada je u junu sazvao vanredne izbore, čiji rezultat je bio podijeljeni parlament.
Uz oslabljenu poziciju predsjednika, Francuska je sada u opasnosti da godinu završi bez stabilne vlade ili budžeta za narednu godinu, mada su prema ustavu dozvoljene specijalne mjere koje bi spriječile zatvaranje vladinih službi po ugledu na SAD.
Politička neizvjesnost u Francuskoj dodatno će oslabiti Evropsku uniju, koja je već suočena sa raspadom vladajuće koalicije u Njemačkoj, a čeka i povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću, prenosi Rojters.
Ljevica i desnica kaznili su Barnijea zato što je odlučio da iskoristi specijalna ustavna ovlašćenja da u parlamentu progura djelove nepopularnog budžeta, koji je predviđao uštedu od 60 milijardi dolara, bez završnog glasanja.
Liderka ekstremne desnice Marin Le Pen rekla je da je pad vlade "jedini način predviđen ustavom da se Francuzi zaštite od opasnog, nepoštenog i kaznenog budžeta".
Francuska je sada suočena sa periodom duboke političke neizvjesnosti. Tri izvora navela su za Rojters da Makron planira da brzo imenuje novog premijera. Jedan izvor je naveo da želi da ga imenuje prije ceremonije otvaranja katedrale Notr Dam u subotu, kojoj bi trebalo da prisustvuje novoizabrani američki predsjednik.
Međutim, i novi premijer bi bio suočen sa istim izazavom kao i Barnije da osigura usvajanje zakona, uključujući i budžet za 2025. godinu, u podijeljenom parlamentu. Novi parlamentarni izbori mogu da budu održani tek u julu.

Pad vlade produbio krizu u Francuskoj

Ujedinjene nacije zatražile su povećanje finansijske pomoći. Donirana sredstva smanjuju se, a humanitarne potrebe nikada nisu bile veće.&nbsp;
Zbog toga će, upozoravaju iz UN-a, biti prisiljeni smanjiti pomoć desetinama miliona ljudi kojma je ona hitno potrebna.&nbsp;
Prema podacima za novembar, UN su do sada primile samo 12 milijardi dolara, što je najmanje u posljednjih 10 godina, prenosi HRT.
Time se može pokriti malo više od četvrtine stvarnih potreba.
Što nam je potrebno kako bismo sljedeće godine spasili 87 miliona života? Trebamo zaštitu za naš rad. Trebamo odlučno uspostavljanje mira. I trebamo 23 milijarde dolara. Naravno, trebamo mnogo više. Svijet je potrošio 2,7 bilijuna dolara na obranu prošle godine, na naoružanje. Tražimo malo više od 1 posto tog iznosa – naglasio je Tom Fletcher, UN.

Humanitarni kolaps: UN ostaje bez novca za spas miliona života

Građani pod prekršajima, a policija bez odgovornosti - poručili su u Centru za građanska prava nakon što je policija po službenoj dužnosti pokrenula prekršajni postupak protiv 35 građana zbog protesta ispred Vile Gorica zbog nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću, a među kojima su i poslanik Oskar Huter i članica Savjeta za građansku kontrolu policije Aida Petrović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su ukazali da su na tom protestu povrijeđene osobe starije životne dobi, te da su neuniformisana lica, čiji identitet i komandna linija do danas nijesu utvrđeni, prskala građane biber sprejom.
- Uprkos jasnim snimcima, fotografijama i prijavama, niko od policijskih službenika nije odgovarao - istakli su oni.
ODT je, kako su podsjetili, odbacilo njihovu krivičnu prijavu, čime je, cijene u Centru za građanska prava, zvanično potvrđeno da se nasilje nad građanima u Crnoj Gori institucionalno toleriše.
- Ovo je samo nastavak sistemske nekažnjivosti u policiji koja nije postupala po pravilima službe na Belvederu 4–5. septembra 2021, imala teške propuste u komandnom lancu tokom masakra na Cetinju 12.08.2022, ponovila iste propuste u masakru 1. januara 2025, godinama tolerisala fašističke povike na javnim okupljanjima i ignorisala slučajeve poput Bećira Vukovića - decidni su u Centru za građanska prava.
Ovo nije, podvlače oni, pravna država dok se građani kažnjavaju, a policijsko nasilje ostaje netaknuto.
CGP zato zahtijeva reviziju odluke ODT-a, po njihovoj prijavi od 16. avgusta 2025, procesuiranje policijskih službenika i utvrđivanje komandne odgovornosti, prekid prakse u kojoj se građani targetiraju, a policijska zloupotreba prikriva.
- Nekažnjivost policije je prijetnja bezbjednosti svih građana - zaključili su u CGP.

CGP: Nekažnjivost policije je prijetnja bezbjednosti svih građana, niko od njih nije odgovarao uprkos jasnim snimcima, fotografijama i prijavama

U Crnoj Gori sjutra će biti sunčano uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se ujutru ili prijepodne po kotlinama očekuje magla ili niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do deset, najviša dnevna od osam do 18 stepeni.

Sjutra sunčano uz povremenu oblačnost, do 18 stepeni

Demokratska partija socijalista (DPS) saopštila je da će naredni partijски skup biti održan u četvrtak, 11. decembra, u Herceg Novom.
- Vidimo se u četvrtak u Herceg Novom - navedeno je u objavi na mreži X.
Okupljanje će biti održano na Trgu Nikole Đurkovića, sa početkom u 18 sati.
Podsjetimo, prethodni skup pod sloganom „Bori se za Berane, bori se za Crnu Goru“ održan je 30. oktobra &nbsp;u Beranama.

DPS najavio novi skup za 11. decembar u Herceg Novom

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Tag: pad-vlade