Posjete hospitalizovanim pacijentima u Opštoj bolnici Bar su dozvoljene jednom dnevno, jedan posjetilac najduže 30 minuta uz obavezno nošenje zaštitnih maski.
- Shodno zaključcima sa sjednice Komisije za kontrolu kvaliteta za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti, održane dana 25. novembra 2025. godine i naredbi Ministarstva zdravlja Crne Gore da Opšta bolnica „Blažo Orlandić“ Bar, kao i sve opšte i specijalizovane bolnice, treba hitno da preduzmu mjere za smanjenje vremena trajanja posjeta pacijentima na maksimalno 30 minuta dnevno, uz obavezno nošenje zaštitnih maski koje prekrivaju nos i usta - navedeno je u saopštenju te zdravstvene ustanove.
Pojašnjavaju da su mjere donesene u cilju zaštite zdravlja pacijenata.
- Prema podacima Instituta za javno zdravlja Crne Gore i Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, očekuje se znatno raniji početak sezonskog gripa i stanja sličnog gripu kao i da postoji potencijal za teži oblik bolesti - kazali su u saopštenju.
Posjete, tokom čitave godine, nijesu dozvoljene na Akušerskom odjeljenju, Odjeljenju za neonatologiju, Jedinici intenzivnog liječenja sa operacionom salom, kao i Odsjeku za infektivne bolesti.
Iz Opšte bolnice Bar apeluju na građane da ukoliko imaju simptome respiratornih i drugih infekcija ne dolaze u posjetu hospitalizovanim pacijentima.
Obavezno su naglasili da je za vrijeme posjete pacijentima obavezno pravilno nošenje zaštitne maske, navodi se u saopštenju koje potpisuje direktor OB Bar, dr Miroslav Knežević, spec. opšte i digestivne hirurgije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Posjete pacijentima u barskoj bolnici do 30 minuta dnevno, obavezne zaštitne maske

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljena su 2.102 ambulantna pregleda, od čega 340 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako je saopšteno iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuta su 184 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 341.&nbsp;
- U istom periodu obavljeno je 78 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 145 pacijenata, od čega 19 u IBD-u - navodi se u saopštenju KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 485 dijagnostičkih procedura, od čega 84 CT i 33 MR pregleda.
Dodaje se da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađena 81 dijagnostička procedura, od toga šest CT i jedan MR pregled.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana su 1.233 pacijenta i odrađena 37.551 analiza - navodi se u saopštenju.
&nbsp;U Porodilištu KCCG-a, u posljednja 24 sata, rođeno je devet beba.

500x500

1084x550

U KCCG za dan više od 2.000 pregleda

Crna Gora spada u zemlje sa visokom zastupljenošću oboljelih od dijabetesa i sa jasnom tendencijom daljeg porasta, ukoliko se trendovi ne promijene, upozorili su iz Instituta za javno zdravlja (IJZ).
Iz te zdravstvene ustanove su, podovodim 14. novembra - Svjetskog dana borbe protiv šećerne bolesti, kazali da su porodične i kulturološke navike u ishrani, nedovoljna fizička aktivnost i sve intenzivniji svakodnevni stres, posebno u urbanim sredinama, ključni faktori rizika koji doprinose nastanku poremećaja metabolizma glukoze i porastu obolijevanja od dijabetesa tipa 2. 
Kako su naveli iz IJZ, procjene Međunarodne dijabetološke federacije ukazuju da oko 21,6 hiljada odraslih osoba u Crnoj Gori živi sa nedijagnostikovanom šećernom bolešću, dok 50 hiljada građana starijih od 20 godina ima dijabetes, što predstavlja nacionalnu prevalencu od približno 10,7 odsto. 
- Dugoročne projekcije ukazuju da bi prevalenca mogla da premaši 14 odsto do 2045. godine, ukoliko se trendovi ne promijene - ističe se u saopštenju.
Iz IJZ su kazali da, zahvaljujući populacionom Registru šećerne bolesti, koji funkcioniše od 2013. godine i zasniva se na prijavama ljekara koji postavljaju dijagnozu, Crna Gora raspolaže stabilnom bazom podataka o više od 30 hiljada pacijenata.
Prema njihovim riječima, Crna Gora se, kao i većina savremenih društava, suočava sa starenjem stanovništva, porastom prekomjerne tjelesne težine i ubrzanom urbanizacijom, što dodatno povećava rizik za razvoj predijabetesa, dijabetesa i gestacijskog dijabetesa.
- Podaci Registra ukazuju da se i dalje bilježi rast oboljelih među mladima, posebno u uzrastu od 14 do 19 godina, dok broj djece mlađe od 14 godina ostaje visok, ali stabilan - naveli su iz IJZ. 
Kako su rekli, iako kod mladih i dalje dominira dijabetes tipa 1, sve češće se registruje i dijabetes tipa 2, što je u skladu sa porastom gojaznosti u dječijoj i adolescentskoj populaciji.
Iz IJZ su kazali da kod odraslih dijabetes tipa 2 ostaje najzastupljeniji oblik.
-Podaci pokazuju da oko 80 odsto oboljelih ima povećanu tjelesnu masu, dok je 40 odsto fizički neaktivno, što dodatno naglašava važnost preventivnih aktivnosti i promjena životnog stila - dodaje se u saopštenju.
Prema podacima domova zdravlja za prošlu godinu, u sistemu primarne zdravstvene zaštite liječeno je ukupno 28.104 osoba oboljelih od dijabetesa, od čega 2.281 osoba sa dijabetesom tipa 1, 25.716 sa dijabetesom tipa 2 i drugim oblicima bolesti i 107 trudnica sa gestacijskim dijabetesom.
Iz IJZ su rekli da je tokom prošle godine prvi put dijagnoza dijabetesa postavljena kod 3.312 osoba.
Oni su naglasili da, s obzirom na obim i dinamiku javnozdravstvenog opterećenja, modifikacija životnog stila predstavlja najmoćniji alat u prevenciji dijabetesa tipa 2. 
- Jačanje i revitalizacija postojećih preventivnih savjetovališta u domovima zdravlja, kroz multidisciplinarne timove ljekara, medicinskih sestara, nutricionista, psihologa i fizioterapeuta, omogućilo bi efikasnije sprovođenje mjera usmjerenih na ukupnu populaciju - ocijenili su iz IJZ.
Dijabetes je, kako su istakli, moguće spriječiti, odložiti ili držati pod kontrolom. 
- Upravo zato je važno da se kontinuirano ulaže u jačanje preventivnih programa, edukaciju stanovništva i podršku najugroženijim grupama - zaključili su iz IJZ.

1250x600

Raste broj oboljelih od dijabetesa u Crnoj Gori

Crnogorski pacijenti sa psorijazom imaju pristup modernim terapijama koje se koriste u Evropi i svijetu, poručeno je na današnjoj konferenciji za novinare koja je održana u Kliničkom centru crne Gore povodom Međunarodnog dana borbe protiv psorijaze.
- Podsjećamo da se Međunarodni dan borbe protiv psorijaze obilježava svake godine 29. oktobra, sa ciljem podizanja svijesti o ovom hroničnom autoimunom oboljenju koje pogađa više od 125 miliona ljudi širom svijeta. Ove godine, pod sloganom „Zajedno protiv psorijaze, za pacijenta, za porodicu, za društvo“, fokus je stavljen na emocionalne, socijalne i finansijske izazove sa kojima se suočavaju oboljeli, ali i njihove porodice- navode iz Kliničkog centra.
Klinika za dermatovenerologiju KCCG pridružuje se obilježavanju ovog datuma organizovanjem niza aktivnosti. Akcijom “Dan otvorenih vrata“ organizovani su besplatni pregledi i bez uputa od strane izabranog ljekara za građane sa psorijazom koji do sada nijesu liječeni. Pored pregleda, građani su imali priliku da od dermatovenerologa naše Klinike dobiju savjete i preporuke za dalju terapiju
Ovim povodom održana je i konferencija za medije na kojoj su se novinarima obratili dr Đorđije Krnjević, medicinski direktor KCCG, Ivan Lanzardi, predsjednik Udruženja pacijenata oboljelih od psorijaze i dr sc. med. Ana Popović, spec. dermatovenerologije i uži specijalsita onkologije.
Đorđije Krnjević je naveo da se procjenjuje da u Crnoj Gori oko 2 odsto stanovništva boluje od psorijaze, što predstavlja značajan broj građana kojima je potrebna adekvatna medicinska njega i savremena terapija.
- Kao najveća zdravstvena ustanova u državi, KCCG prepoznaje važnost rane dijagnostike, kontinuiranog liječenja i podrške ovim pacijentima. KCCG u potpunosti podržava inicijativu Klinike za dermatovenerologiju u organizaciji “Dana otvorenih vrata” povodom Međunarodnog dana psorijaze. Ovakve aktivnosti predstavljaju primjer istinske posvećenosti naših dermatovenerologa, koji svojim radom doprinose podizanju svijesti o značaju ranog prepoznavanja bolesti i pravovremenog liječenja psorijaze- istakao je dr Krnjević.
Krnjević je poručio da je Dan otvorenih vrata prilika da pacijenti dobiju ne samo stručnu procjenu i savjet, već i osjećaj razumijevanja, podrške i saznanje da nijesu sami u borbi sa ovom bolešću. KCCG će i u budućnosti biti partner svim aktivnostima koje doprinose unaprjeđenju kvaliteta života pacijenata, jačanju povjerenja građana u zdravstveni sistem i promociji zdravlja.
Ivan Lanzardi govorio je o svom iskustvu sa ovom bolešću.
- Psorijazu sam dobio 2016. godine. Godinama sam se liječio različitim terapijama, ali bez značajnijeg poboljšanja. Tek 2020. godine, kada sam započeo biološku terapiju, prvi put sam osjetio šta znači živjeti sa čistom kožom i bez stalne borbe sa simptomima bolesti. Danas mogu da kažem da živim život bez psorijaze- rekao je Lanzardi.
Želio je da poruči svim pacijentima da ne smiju da ćute, trpe i povlače se u sebe.&nbsp;
- Imati psorijazu nije sramota i nije teret koji se mora nositi sam. Uz savremenu terapiju moguće je postići potpunu kontrolu bolesti i povratak normalnom životu, bez bola, svraba, stigme i ograničenja- poručio je Lanzardi.
On naglašava da se kvalitet života oboljelih značajno poboljšava, pacijent može da bude socijalno, porodično i profesionalno aktivan, da se bavi sportom, putuje, radi i planira budućnost bez stalnog straha od pogoršanja bolesti.
- Udruženje pacijenata oboljelih od psorijaze apeluje na sve, i one koji su tek primijetili prve simptome, i one koji se godinama bore sa bolešću i misle da im niko ne može pomoći, da se obrate dermatologu. Postoji terapija. Postoji rješenje. Niko ne treba da se osjeća sam- poručuje predsjednik Udruženja.
Dr sc. med. Ana Popović, specijalista dermatovenerologije i uži specijalista onkologije Klinike za dermatovenerologiju KCCG, poručila je da je u Crnoj Gori dostupna savremena terapija za liječenje pacijenata sa umjerenim i teškim oblicima psorijaze.
- Psorijaza nije samo kožna bolest. Ona utiče na fizičko i mentalno zdravlje, kvalitet života, radnu sposobnost i socijalne odnose. Pacijenti se često suočavaju sa osjećajem stigme, anksioznošću, poremećajem sna i ograničenjima u svakodnevnim aktivnostima. Naučne studije pokazuju da su depresija i suicidalne misli značajno češći kod oboljelih u odnosu na opštu populaciju- kazala je dr Ana Popović.
Savremeni terapijski pristupi, objasnila je Popović, omogućavaju postizanje potpune kontrole bolesti, čistu kožu bez simptoma psorijaze, ali i prevenciju komplikacija i komorbiditeta poput psorijaznog artritisa, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, depresije i drugih.&nbsp;
- Kod pacijenata sa umjerenim i teškim oblikom bolesti kod kojih lokalna ili konvencionalna terapija nije dala rezultat, biološki lijekovi predstavljaju efikasan, bezbjedan i dugoročno održiv način liječenja- naglašava dr Ana Popović.
Istakla je da, zahvaljujući podršci zdravstvenog sistema i razumijevanju nadležnih institucija, naši pacijenti imaju pristup modernim terapijama koje se koriste u Evropi i svijetu.&nbsp;
- Osobe koje žive sa psorijazom ne treba da osjećaju stigmu niti da se povlače u sebe, danas je dostupan širok spektar savremenih terapija koje omogućavaju kontrolu bolesti. Psorijaza ne utiče samo na pacijenta, već i na njegovu porodicu i prijatelje, zato je važno da se o bolesti govori otvoreno i da se pravovremeno potraži stručna pomoć. Pozivamo sve pacijente, i one koji su tek primijetili prve promjene na koži koje mogu ukazivati na psorijazu, kao i one koji se godinama bore sa ovim oboljenjem, da se jave dermatologu i informišu o mogućnostima liječenja- zaključuje dr Popović.
Iako je posljednjih godina postignut veliki napredak u terapiji psorijaze, naročito kroz dostupnost bioloških lijekova, mnogi pacijenti širom svijeta i dalje nemaju jednak pristup savremenim terapijama.
- Ovo pitanje nije samo zdravstveno, već i društveno. Kada jedan član porodice pati zbog ograničenih mogućnosti liječenja, cijela porodica trpi posljedice. Zato je važno da sistem zdravstvene zaštite bude otvoren i dostupan svima koji se bore sa ovim oboljenjem- poručila je dr Nataša Vukotić Đuričanin, direktorica Klinike za dermatovenerologiju.
Upravo zbog toga, kazala je, Klinika za dermatovenerologiju KCCG je obilježila Međunarodni dan borbe protiv psorijaze, organizovanjem pregleda za oboljele od psorijaze bez zakazivanja od strane izabranog ljekara.
- Na ovaj način želimo da pokažemo našu otvorenost, da ohrabrimo pacijente da se jave na pregled i da ukažemo na značaj pravovremene dijagnostike, kontinuirane terapije i podrške porodici kao osnovne jedinice koja se suočava sa psorijatičnom bolešću. Ovo je prilika da se zajednički borimo protiv stigme i da damo glas pacijentima i njihovim porodicama- zaključila je dr Vukotić Đuričanin.

KCCG: Pacijenti sa psorijazom dobili pristup modernim terapijama koje se koriste u Evropi i svijetu

Novi rast cijena ljekova u Crnoj Gori udar je na standard građana, posebno penzionera koji su primorani da kupuju medikamente koje ne pokriva zdravstveno osiguranje.
Cijene ljekova su više za 15 odsto u odnosu na avgust 2024, podaci su Uprave za statistiku. U tom periodu u Evropi su poskupili 2,1 odsto.
Ministarstvo zdravlja poskupljenje pravda poremećajima na svjetskom tržištu i inflacijom, a iz opozicije poručuju da zbog “nesposobnosti” Vlade građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi.
U anketi Radija Slobodna Evropa (RSE), penzioner Dragoljub kaže da je skok cijena ljekova veliki udar za stariju populaciju.
- Dajemo posljednji cent za ljekove jer mnogi jedva sastavljaju kraj sa krajem - rekao je Dragoljub.
Za pacijente je besplatno oko 1.300 ljekova koji se odlukom Ministarstva zdravlja nalaze na listi koje pokriva i nabavlja Fond za zdravstveno osiguranje.
Plaćaju se se iz budžeta svih građana.
Ostale na recept propisane ljekove kupuju građani po cijenama koje se formiraju na slobodnom tržištu.
Da bi zaustavila nekontrolisan rast cijena tih ljekova, Vlada je u martu izmijenila Zakon o ljekovima i ograničila maksimalne cijene.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.slobodnaevropa.org/embed/player/0/33537074.html?type=video" frameborder="0" scrolling="no" width="640" height="360" allowfullscreen></iframe></div>
 
<h2>Milioni iz džepova građana za ljekove</h2>
Tokom 2024. u Crnoj Gori je kupljeno ljekova za preko 197 miliona eura, od čega je Zdravstveni fond pokrio 137 miliona eura.
Građani su iz svog džepa, po podacima Instituta za ljekove, potrošili 60 miliona.
Proizilazi da je 452 hiljade punoljetnih građana Crne Gore, prosječno direktno platilo dodatnih 133 eura za nabavku ljekova.
Među njima je Dragoljub koji za RSE kaže da kupuje lijek za prostatu i kapi za oči.
- Skaču cijene ljekova, isto kao i namirnice u trgovinama. Velika je inflacija. Pored toga neki ljekovi su skinuti sa liste (koju plaća država). Dok država štedi na starim i bolesnim, na drugoj strani vlada rasipništvo - kazao je Dragoljub.
Smatra da su skupi ljekovi dio ukupno loše zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.
- Stariji građani su prinuđeni da idu u privatne ordinacije jer u državnim moraju da čekaju danima, mjesecima ili do godinu na specijalističke preglede. Ko ima pare on plati, a ko nema ide u jednom pravcu bez povratka na onaj svijet - priča Dragoljub.
Sličan stav iznosi i sedamdesetogodišnja Vera koja za RSE kaže da su cijene ljekova samo dio problema u zdravstvu.
- Ko ima dodira sa zdravstevim institucijama zna o čemu pričam, a država ne čini ništa da to promijeni, apsolutno ništa - rekla je Vera.
Ističe da i suprug i ona godinama kupuju skoro sve ljekove.
- Nikako da dočekamo da ti naši ljekovi budu na listi. Znamo za nove cijene, ali pošto ih svakako kupujemo, navikli smo. Žao mi je ljudi koji ne mogu da kupe. Za većinu je to novi udar na kućni budžet - naveo je on.
Minimalna penzija u Crnoj Gori je 450 eura, a prosječna 548 za avgust ove godine.
Crna Gora ima 131.000 penzionera, odnosno korisnika prava PIO.
<h2>Građani tvrde da su ljekovi jeftiniji u regionu</h2>
Ranka iz Podgorice svakog mjeseca najmanje 50 eura potroši na ljekove. Tvrdi da apotekari povećavaju cijene svakog mjeseca.
- Imali – nemali para, mi se za ljekove moramo snaći. Kupujem terapiju, nešto za srce… Što ću drugo nego da plaćam i ljekove i vitamine, što je- &nbsp;tu je, moram - istakla je Ranka.
Ranka kaže da dio građana ljekove nabavlja iz zemalja regiona.
To potvrđuje i sagovornik RSE, Nikšićanin Budimir.
- Pošalju mi ih iz Srbije jer ih ovdje nema, a iako ih ima velika je razlika u cijeni - kazao je on.
On smatra da su cijene ljekova u Crnoj Gori rezultat “monopola na tržištu”.
- To su monopoli od prije 15 ili 20 godina, i ne može ova Vlada za godinu i po to da riješi, a vjerovatno i malo žmuri na to. Da su i pet puta sposobniji nego što jesu, ne mogu to lako ispraviti - kaže Budimir.
<h2>Šta kaže zdravstena vlast</h2>
Ministarstvo zdravlja kojim rukovodi Vojislav Šimun je kao glavne razloge za više cijene ljekova navelo veće troškove proizvodnje, sirovina, energije, transporta i regulatorne troškove.
- Aktivno pratimo situaciju na tržištu i preduzimamo sve kako bi trend rasta cijena i uticaj na pacijenta sveo na najmanju mjeru - piše u odgovorima na upit RSE.
Ministarstvo navodi i da je Vlada izmjenama Zakona o ljekovima u martu ograničila maksimalne cijene ljekova koji se dobijaju na recept, a nijesu na listi koju pokriva država.
- Napravili smo ovaj korak kako bi zaustavili nekontrolisani rast cijena ljekova i povećali njihovu dostupnost za sve pacijente - kazali su u Ministarstvu.
Predlagač je tada naveo da je dotadašnji zakon uzrokovao da cijene tih ljekova “budu značajno više nego u zemljama regiona… što je crnogorske građane dovodilo u finansijski težak položaj čineći im liječenje teže dostupnim”.
<h2>Kritike opozicije</h2>
Najnovije poskupljenje ljekova u Crnoj Gori kritikovala je opozicija.
Poslanik opozicione Demokratske partije socijalista Jevto Eraković je ocijenio da crnogorski građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi.
- Treba nadoknaditi nesposobnosti najbrojnije vlade na svijetu i obezbijediti plate za sve ministre, saradnike i ostale uhljebe. Možda rekonstrukcija vlade donese još koje ministarstvo… - napisao je Eraković na mreži X.
Crna Gora uvozi ljekove, jer nema sopstvenu proizvodnju. Dozvole za promet daje Institut za ljekove koji naplaćuje njihovu registraciju.
Iz Insituta tvrde da na više cijene nijesu uticali troškovi registracije jer te cijene nijesu mijenjali od marta 2022. godine.
- Stoga, visina naknada koje naplaćuje Institut ne može biti faktor koji je uticao na porast cijena - piše u odgovorima na upit RSE.
Tvrde i da su naknade za registraciju novih ljekova u Crnoj Gori četiri puta niže u odnosu na Hrvatsku, a dvostruko u odnosu na Srbiju.
Podaci Instituta pokazuju da u Crnoj Gori poslednjih godina raste potrošnja ljekova i troškovi za njihovu kupovinu.
O tome govori podatak da je 2019. godine za ljekove potrošeno 100 miliona eura, što je upola manje u odnosu na 2024.

U Crnoj Gori od potrošenih 197 miliona eura na ljekove građani sami platili 60 miliona

Medicinski timovi hitne pomoći sinoć su na protestu protiv dodjele ovogodišnje Trinaestojulske nagrade zbrinuli četiri osobe sa iritacijom očiju i jednim gušenjem, dok je nakon okupljanja na Gorici pomoć u ambulanti jedinice u Podgorici zatražilo devetoro građana, rečeno je Portalu ETV iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore.
Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć su rekli našem portalu da je Dispečerski centar jedinice Podgorica juče primio dva poziva, u 19:45 i 19:56 sati, nakon čega su na teren upućene dvije ekipe.&nbsp;
- Medicinski timovi hitne pomoći na licu mjesta zbrinuli su četvoro pacijenata sa iritacijom očiju i jednim gušenjem. Svi su transportovani u Urgentni centar Kliničkog centra Crne Gore - navedeno je u odgovorima Portalu ETV.
Iste večeri hitnu medicinsku pomoć je u ambulanti jedinice u Podgorici zatražilo devetoro građana.
Među njima je, kako su rekli u Zavodu, bilo šestoro pripadnika Uprave policije i troje učesnika protesta.
- Policajci su imali oguljotine na rukama koje su, kako su naveli, nastale prilikom guranja sa demonstarantima, dok je troje učesnika protesta iz ambulante upućeno u Urgentni blok zbog iritacije očiju - kazali su iz Zavoda.
Pojasnili su da Zavod za hitnu medicinsku pomoć nije obezbjeđivao skup jer za njega nije podnijet zahtjev za sanitetsko obezbjeđenje.&nbsp;
- U skladu sa propisima, za prisustvo ekipe Hitne medicinske pomoći na javnom okupljanju neophodno je pravovremeno podnijeti zvaničan zahtjev, što u ovom slučaju nije učinjeno - naveli su u odgovoru našem portalu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.5043%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-protest-protiv-dodjele-trinaestojulske-nagrade-gradani-se-okupljanju-pojacano-prisustvo-policije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

Na protestu zbrinute četiri osobe sa iritacijom očiju i jednim gušenjem, pomoć naknadno zatražilo devet građana

Prilaz psihijatrijskoj bolnici u Dobroti kao i čitav kompleks nema nikakvo obezbjeđenje. Bolnica iz sopstvenog budžeta plaća zaštitarsku agenciju koja obezbjeđuje sudsko odjeljenje sa tri-četiri čuvara u smjenama od 24 sata, koji nijesu dovoljno obučeni. Svako može da uđe i izađe, a osoblje bolnice to ne može da kontroliše. Na ulazu u kompleks nema nikakve rampe niti nas je iko pitao ko smo i đe idemo prije nego smo ušli u upravnu zgradu. Hladovina kruga bolnice služi kao parking. Ova ustanova, u kojoj boravi 250 osoba, često je pod lupom javnosti zbog brojnih ozbiljnih propusta, koji ugrožavaju bezbjednost ne samo pacijenata i osoblja nego i cijelog društva. Nedostatak kapaciteta, adekvatnog stručnog osoblja, obezbjeđenja - „stara“ su boljka ove bolnice. To potvrđuju sagovornici Pobjede, psihijatar i direktor ustanove Aleksandar Mačić, tehničko i medicinsko osoblje. Već na početku razgovora direktor bolnice iznosi frapantan podatak da na sudskom odjeljenju ima 21 krevet, a sudskih pacijenata ima oko 135! - Da, dobro ste čuli – oko 135, ponovio je Mačić i dodao da je kapacitet prepunjen i da oko 53 odsto pacijenata čine sudski pacijenti. Naime, od 230 kreveta u Dobroti 135 koriste sudski pacijenti, od čega je čak tridesetak osumnjičenih za ubistvo. Borave uglavnom u trokrevetnim sobama i odjeljenje je prenatrpano. Sa direktorom smo obišli sudsko odjeljenje, gdje nas je dočekao čuvar koji je otključao rešetke kako bismo ušli. Na hodniku je više pacijenata koji znatiželjno gledaju u nas, pitajući se ko smo i zbog čega smo došli. Borave u malim sobama, sa zbijenim krevetima, neokrečenim zidovima i starim namještajem. <h2>PROBLEM BEZBJEDNOSTI</h2> Kako nam je ispričao direktor Mačić, ustanova godišnje plaća agenciju 80.000 eura iz sopstvenog budžeta koji bi trebalo da služi za namještaj i ostale bolničke potrebe. Mačić je naveo da od Ministarstva zdravlja očekuju saglasnost za angažovanje ljudi koji bi obezbjeđivali krug ustanove. - Najbezbolnije rješenje je to, jer vi kad zaposlite čovjeka, vašeg radnika, vi ga možete i kazniti i nagraditi, otpustiti ga, a ovako ne možete ama baš ništa - problematizovao je Mačić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707080728_bf4abae0981843048e891db32959bcb9ab2dcfdd1353e18e5558b602448400fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250707080728_bf4abae0981843048e891db32959bcb9ab2dcfdd1353e18e5558b602448400fa" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="OD 230 KREVETA U DOBROTI 135 KORISTE SUDSKI PACIJENTI: Pacijent kuva kafu u zajednickoj prostoriji na sudskom odjeljenju,"> <figcaption>OD 230 KREVETA U DOBROTI 135 KORISTE SUDSKI PACIJENTI: Pacijent kuva kafu u zajednickoj prostoriji na sudskom odjeljenju(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption> </figure>  Naglašava da zatvorska policija nije nadležna da obezbjeđuje sudsko odjeljenje i nada se da će sud to riješiti na neki drugi način. Poređenja radi kada u Klinički centar Crne Gore upute zatvorenika on dobija 24-časovni policijski nadzor. - Nema odjeljenja na kojem nema sudskih pacijenta, čak i u hroničnim odjeljenjima - istakao je on i negirao da među pacijentima postoje klanovi. Mačić ističe da imaju problem zbog velikog priliva pacijenata, i to ne samo sudskih. - Povećava se taj broj pacijenata što govori u prilog činjenici da fali nešto u sistemu zaštite mentalnog zdravlja u centrima za mentalno zdravlje koji ne mogu dovoljno dobro da liječe ljude sa psihozama. Otuda gdje je otvoreno manje odjeljenje, kao u Bijelom Polju, imamo manje prijema. Iz Nikšića sad imamo manje prijema. Trebalo bi razviti to, u više gradova napraviti manja odjeljenja i ojačati centre za mentalno zdravlje - smatra Mačić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707080732_9c67364f876b4bfcbed51ce0ab66d7e018326c3e8773a2cfc5203b441eb18005.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250707080732_9c67364f876b4bfcbed51ce0ab66d7e018326c3e8773a2cfc5203b441eb18005" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="KNJIGE PACIJENTIMA PUNO ZNAČE: Pacijent razgleda naslove u bolničkoj biblioteci,"> <figcaption>KNJIGE PACIJENTIMA PUNO ZNAČE: Pacijent razgleda naslove u bolničkoj biblioteci(Photo: FOTO: Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Naglašava da je riječ o ljudima koje oni moraju primiti po sili zakona i da je jedini način da dekompresuju bolnicu da otpuštaju ljude koji se bolje osjećaju. - Ako neko vidi drugo rješenje, neka predloži slobodno, navodi on. <h2>ZLOUPOTREBE</h2> Na upit da li ima zloupotrebe u boravku pacijenata na sudskom odjeljenju, Mačić odgovara potvrdno, ali priznaje da to nijesu samo zloupotrebe ustanove na čijem je čelu. - Uvijek ima toga, znate, ali pravni proces vode sudije, tužioci, vještaci, odbrana, a mi smo samo zadnja karika koja tu ispašta. Neka zakonska rješenja bi trebalo možda promijeniti da se neke stvari brže rješavaju. Trenutno imamo 250 pacijenata, a 230 kapaciteta, ukazao je direktor Specijalne bolnice za psihijatriju. Iz razgovora sa ljudima koji borave u ovoj ustanovi ne stiče se utisak da nešto fali, osim, kako kažu, kupanja na plaži. - Zadovoljni smo - kazao je jedan od njih. - E, samo kad bi nas direktor puštio da se okupamo, da odemo do plaže, to bi nam značilo, kazao je, dok se oko njega okupilo još nekoliko pacijenata. Drugi se uključuje u razgovor i direktoru ponavlja da bi toliko mogao „da im učini“. Priča o kupanju, izlascima, sukobima unutar ustanove, nedozvoljenim posjetama i bjekstvima aktuelna je prethodnih dana u medijima. <h2>SUDSKO ODJELJENJE</h2> U okviru kompleksa bolnice pacijenti su smješteni na muška i ženska akutna i hronična odjeljenja uz posebno sudsko odjeljenje u kojem leže osobe koje su, zbog teških krivičnih djela koja su počinili, iz UIKS-a upućeni na liječenje. - Otac mi je „opalio“ više godina zatvora, ja mnogo manje. Nadam se da ću brzo da izađem, imam porodicu i raduje me što ćemo ubrzo biti zajedno - ispričao je jedan od Pobjedinih sagovornika sa sudskog odjeljenja od kojeg smo pokušavali da saznamo informaciju više. Sad je postalo „moderno“ da se pod raznim okolnostima šalju na liječenje u ovu bolnicu, rekao je Mačić dok prilazimo grupi pacijenata koji se terete za najteža krivična djela: ubistva i pokušaje ubistva usljed teških psihičkih bolesti. Ističe da je najveći problem prepunjenost bolnice koja dovodi do lošijeg kvaliteta rada, manjka kadra, nedostatka muških tehničara i doktora. - Mi smo praktično prebačeni pod okrilje pravosudnog sistema, iako to nigdje ni u statutu ni u zakonu ne piše. Posljedica toga je da ne možemo adekvatno liječiti druge pacijente, jer oni zauzimaju njihove krevete iz kojih nikako da izađu, a sudski procesi su veoma spori - istakao je Mačić. Dok mi razgovaramo, stanovnici sudskog odjeljenja u grupi čekaju da im se obratimo. - Jeste li Vi sudija?- bilo je pitanje jednog od njih upućeno novinarki. Drugi, kojem je bilo jasno da u posjetu nije predstavnik sudske vlasti, već pokazuje interesovanje za razgovor i kaže nam da mu je jedino teško što ne viđa porodicu koliko bi htio. - Imam dijete i to mi je jedini problem, jer ne mogu da budem sa njim koliko želim - kazao je on. <h2>Obilazak kompleksa</h2> Pacijenti imaju kreativnu umjetničku radionicu u kojoj, između ostalog, prave autentične suvenire od gline ali i razne druge sadržaje koje distribuiraju u saradnji sa Turističkom organizacijom Kotora. Tamo smo upoznali nekoliko pacijentkinja koje su nas stidljivo posmatrale, pušile i pile kafu. U istoj zgradi je i biblioteka u kojoj uvijek ima mjesta za još knjiga koje, po njihovom svjedočenju, pacijentima puno znače. Jedan od njih kaže da je tek ovdje počeo ozbiljnije da čita i da najviše voli istorijske knjige iz kojih saznaje puno toga što i širi vidike. U nastavku objekta je dobro opremljena teretana u kojoj smo sreli dva pacijenta koja su naporno radila kardio trening, ne osvrćući se na nas.&nbsp; Jedan od njih, kada je završio sa treningom kazao nam je da je na liječenju zbog zavisnosti od alkohola, tvrdeći da je na dobrom putu da se oporavi. Ispričao je da je „čist“, da se uspješno oporavlja, oprašta od alkohola i izlazi. Sreli smo još nekoliko njih koji su nam isto rekli, ali nam je Mačićev osmijeh govorio više od riječi. - A što je bilo prošli put? - pitao ga je direktor. - To je bio posljednji put, direktore, neću više - odgovorio mu je.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707080736_c9a5a30bbeeceaa970e53e04297aebccd6376df92e4c99e01520db6e0365cf28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250707080736_c9a5a30bbeeceaa970e53e04297aebccd6376df92e4c99e01520db6e0365cf28" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="PO ČITAVOM KOMPLEKSU PARKIRANA AUTA I MOTORI: Osoblje silazi niz stazu ispred sudskog odjeljenja,"> <figcaption>PO ČITAVOM KOMPLEKSU PARKIRANA AUTA I MOTORI: Osoblje silazi niz stazu ispred sudskog odjeljenja(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption> </figure>  I još jedan sagovornik tvrdio je da je vrijeme da ide kući, da ne treba da bude tu, jer se „skinuo“ sa droge. - A alkohol? - pitala ga je zaposlena u bolnici. - Pa dobro, moram nešto, više se ne drogiram, ali popijem ponekad, moram nešto - kazao je on. Nakon razgovora sa njim, prilazi i drugi, iz druge države, koji nam govori da je prošao čitav svijet, radio u inostranstvu, ali da je odlučio da se liječi u Dobroti. Donirao je novac za bolnicu, kako kaže, koliko je mogao. - Ovdje sam svega tri dana i baš sam zadovoljan, kazao je i pridružio se ostalima u sređivanju bašte, gdje se na nekoliko lokacija u grupama radilo na uljepšavanju dvorišta. Stepeništem (oko 15 stepenica) stigli smo do ženskog sudskog odjeljenja gdje smo zatekli mlađe osobe, mahom zavisnice. Razgovarali smo sa dvije cimerke. Rukovale su se s nama i poželjele nam dobrodošlicu. Jedna od njih koja se liječi od zavisnosti, a osuđena je za pokušaj ubistva, rekla nam je: „Nije ovdje tako loše kako se predstavlja u javnosti“. Pored nje, pričali smo i sa pacijentkinjom kojoj je određena mjera obaveznog liječenja zbog porodičnog nasilja. - Prvi put sam ovdje, kazala je ona, objašnjavajući nam da je došlo do zabune, nesporazuma u kući koji je okončan njenim dovođenjem u psihijatrijsku ustanovu. Sreli smo i tehničara koji ne krije ljubav prema svom poslu. - Ne, nije mi teško, niti je strašno raditi u ovim uslovima. Naravno, volio bih da su bolji i da su plate veće, ali svoj posao radim s ljubavlju i to osjećaju i znaju pacijenti - kazao je on. Dodaje da je u Specijalnoj bolnici zaposlena i njegova supruga. Na prostranom kompleksu pacijenti imaju i plastenik gdje uzgajaju biljke, kao i sportski teren gdje obično borave, kako nam je pojašnjeno, pacijenti zavisnici. Govoreći o ljudima koji nikada nijesu napuštali bolnicu, Mačić pojašnjava da su povremeno išli na neke vikende, ali su obično porodice te koje ih više ne prihvataju. Kaže da pacijente treba voziti širom Crne Gore na razna suđenja te da ih uglavnom voze oni, a imaju svega dva vozila. Pored toga, Mačić ističe da je paviljonski tip bolnice potpuno nepraktičan, sa mnogo stepeništa gdje se ne može nositi ni hrana, ni veš, jer neki pacijenti ne mogu da dolaze u restoran, i njima treba svakodnevno da se nosi hrana. - Ovo što vam pričam su stari problemi, ja sam ovo zatekao. Uslovi na psihijatriji su uvijek teški. Morate imati šireg društvenog sluha za sve okolnosti koje se dešavaju, počev od finansiranja zdravstva pa nadalje. Mogla se napraviti jedna gradska bolnica u Podgorici ili odjeljenje za psihijatriju, kao u Nikšiću što ima. Svi znaju naše probleme i svi su nudili pomoć ali ta pomoć ne stiže. Mi smo na to navikli - zaključuje Mačić. Nakon više sati boravka u Specijalnoj bolnici odlazimo bez odgovora na pitanje – ko će biti odgovoran za ponovno bjekstvo, prebijanje, nedozvoljene posjete i druge zloupotrebe boravka u ovakvoj instituciji? Loša obezbijeđenost objekata, neograđenost, manjak kadra ali i nedovoljna sredstava u budžetu za ulaganja, samo su dio problema koji idu naruku pacijentima sudskog odjeljenja. Zbog svega toga, krivicu nije realno tražiti isključivo u menadžmentu i osoblju bolnice čiji je osnovni zadatak briga o svim pacijentima kojih je, prema zvaničnim brojkama, mnogo više nego što su sami kapaciteti ustanove. A najrealnije stanje Dobrote pokazuje odgovor koji je Mačić dobio kada je objašnjavao da nema gdje pacijenta da smjesti, jer nema kreveta i pitao đe da ga smjesti. - Ne znam, vodi ga kući - ispričao nam je Mačić odgovor koji mu je saopšten. Možda rješenje stoji u izgradnji potpuno nove ustanove koja će zadovoljiti sve te kriterijume, ali u ovom momentu stoji jedna činjenica – da je pacijentima prilično jednostavno da pobjegnu iz bolnice. Država je izgleda zaboravila da Dobrota postoji. <h2>Radne terapije</h2> Pacijenti u sklopu liječenja imaju radnu terapiju, plastenike o kojima brinu, radionice, teretanu, sportske terene... - Sponzori nam mnogo pomažu, to jesu manja sredstva, ali kad se skupi sve, nešto imamo… Ja sam stanovišta da treba razmišljati o novoj, modernoj bolnici. Razlika između bolnice u Podgorici i ovoj ovdje je ta što se u glavnom gradu nalazi klinika i ona treba da se bavi naučnim radom ili da liječi mekše slučajeve - ocijenio je Mačić. Ističe da u Dobrotu dolaze i maloljetnici jer, kako objašnjava, nemaju gdje. - U više navrata sam se zbog toga žalio ombudsmanu. U Podgorici je napravljeno dječje odjeljenje koje nije zatvoreno i dovoljno obezbijeđeno, pa nije jasno čemu tačno služi. Mi trenutno nemamo maloljetnika u bolnici, godišnje ih bude četiri do šest - ustvrdio je on. <h2>Najveći broj pacijenata iz Podgorice</h2> Mačić pojašnjava da najveći broj pacijenata dolazi iz Podgorice, zato što je najveći grad i naglašava da nestrpljivo iščekuju završetak radova bolnice u Spužu, koja bi trebalo da funkcioniše u okviru UIKS-a. - Time bi se bolnica relaksirala, neka uzmu 50 pacijenata od 130, nama je dovoljno, zbog kreveta. Imamo i problem „podstanara“. To su ljudi koji tu borave 30-40 godina jer nemaju gdje - upozorava on. Problematizuje i to što pacijent i kada mu istekne zatvorska kazna i dalje ne može da ide sa odjeljenja, nego čekaju dozvolu suda za njegov izlazak. - Sud dakle treba da procijeni da li su oni za dalje liječenje ili nijesu, što je greška, nekad je to radila ovdje komisija. To nije vještačenje, mi treba da kažemo završeno je liječenje i obično su te kazne duže od prosjeka liječenja i tu imamo problem - ističe direktor Specijalne bolnice. <h2>Napadi i bjekstva pritvorenika</h2> Pritvorenik koji je bio smješten u Specijalnoj bolnici „Dobrota“ u Kotoru u ponedjeljak je vraćen u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, nakon što je napao drugog pacijenta. Prema našim saznanjima, do incidenta je došlo nakon obilaska ustanove koju smo posjetili kako bismo izvijestili o uslovima u kojima boravi 250 osoba. Direktor Mačić potvrdio je u četvrtak Pobjedi da je došlo do incidenta, prvo verbalnog sukoba, a zatim i do napada koji, kako kaže, nije bio tih razmjera da bi o tome obavještavali policiju. - Obavijestili smo zatvorsku policiju da dođe po njega jer su se stekli zakonski uslovi za to - kazao je Mačić. Odgovarajući na naše pitanje da li je naš dolazak u Specijalnu bolnicu izazvao, kako nam je nezvanično saopšteno, revolt kod tog pacijenta, Mačić je negirao. Dan je prije petnaestak dana objavio anonimno pismo iz Dobrote u kojem se tvrdi da nekoliko pripadnika jednog kotorskog klana nesmetano izlazi iz ustanove, obavlja nedozvoljene posjete, unosi se alkohol i narkotici. I Vijesti su objavile da dvostruki ubica Uroš Jegdić povremeno slobodno šeta državom, jer su mu odobravani slobodni dani, odnosno liječenje u kućnim uslovima. Autorke: Ana Raičković i Jovana Raičević

Polovina pacijenata kriminalci, bolnički kompleks bez policijskog nadzora

Više od 90 odsto pacijenata Fonda zdravstva za rehabilitaciju u Institutu Igalo ne plaća participaciju ili plaća minimalni iznos po novom cjenovniku, a za određene dijagnoze troškovi su 40 odsto. Ovim pacijentima Institut daje mogućnost plaćanja u više rata, a ka Ministarstvu zdravlja je upućena inicijativa za umanjenje tih troškova, prenosi RTHN.
Cijene usluga u Institutu Dr Simo Milošević koje finansira Fond za zdravstveno osiguranje uvećane su prethodne godine, te je proporcionalno uvećana i visina participacije fondovskih pacijenata. Pojedini mediji nisu dobro interpretirali ovu informaciju, te su prema riječima direktora Zorana Kovačevića, doveli do određenih nedoumica kod pacijenata.
- Bilo bi dobro da su svi predstavnici medija tu informaciju prenijeli u potpunosti tačno, a to je da preko 90 odsto uputnica koje mi dobijamo od Fonda nemaju nikakvu ili minimalnu participaciju. Dalje, da samo dvije, tri dijagnoze imaju 40 odsto učešća u participaciji, te da su skokom osnovne cijene na fakturi koju je Fond konačno poslije 30 godina priznao Institutu Igalo, skočili &nbsp;u iznosu troškovi te participacije - objašnjava Kovačević.
Institut ne može da utiče na predviđene troškove participacije, a Kovačević napominje da je ova ustanova godinama pružala usluge ispod cijene.
- Ovaj put to je faktura koju Fond dostavlja, ali smo zato izlazeći u susret toj manjoj kategoriji naših korisnika, ponudili &nbsp;mogućnost da participaciju plate u pet do deset mjesečnih rata, kako bi im predstavljalo manji teret sa jedne strane, a sa druge strane smo uputili inicijativu ka Ministarstvu zdravlja da se izmijeni taj dio Pravilnika i za te kategorije pacijenata, kako bi se i njihovo učešće umanjilo do mjere beznačajnog, odnosno kako bi kompletna rehabilitacija koju imaju u Institutu bila o trošku Fonda zdravstva Crne Gore - istakao je Kovačević.

Od Ministarstva zdravlja zatraženo umanjenje participacije za određenu kategoriju pacijenata

Kompletne troškove PET/CT dijagnostike, koja će crnogorskim pacijentima biti omogućena od 7. maja privatnoj bolnici Kodra u Podgorici, pokrivaće Fond za zdravstveno osiguranje (FZO). To je saopšteno Portalu ETV iz te ustanove.
Hrvatska Poliklinika Medikol je, na osnovu zaključenog ugovora u martu sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore, omogućila sprovođenje najsavremenijih PET/CT dijagnostičkih postupaka u Podgorici, kao i u alternativnim centrima u Splitu, Rijeci i Osijeku.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpet-ct-dijagnostika-od-7-maja-dostupna-i-u-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Brže do precizne dijagnostike</h2>
PET/CT centar Poliklinike Medikol je prvi centar za dijagnostiku tumorskih bolesti te vrste u Hrvatskoj, koji je sa radom počeo 2007. godine.
Crna Gora je do sada bila jedina država u regionu u kojoj ova vrsta pregleda nije bila moguća, pa su se pacijenti upućivali na klinike u Novom Sadu i Istanbulu.
U FZO su ocijenili da će se saradnjom sa Poliklinikom Medikol omogućiti poboljšanje dostupnosti i povećanje efikasnosti dijagnostičkog procesa, posebno onkološkim pacijentima koji se najčešće šalju na ove preglede.
Time će pacijenti brže dolaziti do precizne dijagnoze i započinjanja odgovarajuće terapije.
Pravo na PET/CT snimanje u Podgorici preko FZO imaće, kako su nam rekli u toj ustanovi, svi osiguranici koji dobiju prijedlog Konzilijuma Kliničkog centra Crne Gore, nakon izdavanja uputnice Fonda za zdravstveno osiguranje.
U FZO pojašnjavaju da će procedura prilikom upućivanja pacijenata na PET/CT u Kodri, biti identična dosadašnjoj praksi.
- To znači da će se upućivanje sprovoditi na način koji je već definisan prilikom upućivanja pacijenata u klinike van Crne Gore. Svi troškovi su na teret sredstava Fonda, pa pacijent nema finansijskih izdataka samim tim što se usluga obezbjeđuje u Crnoj Gori - navedeno je u odgovorima FZO.
<h2>U fokusu čovjek i njegovo zdravlje</h2>
I pacijenti koji već imaju zakazanu PET/CT dijagnostiku u inostranstvu moći će da snimanje obave u Podgorici, ukoliko Konzilijum Kliničkog centra Crne Gore donese novi prijedlog u tom pravcu.
- Ukoliko pacijentima, koji nisu realizovali svoju uputnicu, Konzilijum Kliničkog centra Crne Gore dâ novi predlog za ostvarivanje PET/CT u Podgorici, Fond će izdati novu uputnicu, odnosno odobrenje za dobijanje usluge u zdravstvenoj ustanovi Kodra – pojasnili su u FZO.
Kako je nedavno saopšteno iz Medikola, očitavanje nalaza povjereno je iskusnom timu stručnjaka hrvatske Poliklinike, sa bogatim znanjem i dugogodišnjim iskustvom u oblasti radiologije i nuklearne medicine.
- Naši pacijenti zaslužuju najbolju moguću njegu – u svojoj zemlji, bez odlaganja. Omogućavanjem PET/CT dijagnostike odgovaramo na stvarne potrebe onkoloških pacijenata i njihovih porodica. U fokusu nam je čovjek – njegovo zdravlje, dostojanstvo i sigurnost - poručila je dr Ivanka Trstenjak-Rajković, direktorka Poliklinike Medikol.
Dodatna pogodnost, kako je ranije najavljeno, je i to što će Poliklinika „Medikol“ garantovati i kontinuitet u snabdijevanju izotopom koji je ključna komponenta za pružanje ove vrste dijagnostike.
<h2>Detalji o PET/CT</h2>
PET/CT dijagnostički postupak ima ključnu ulogu u ranom otkrivanju bolesti, praćenju toka liječenja i donošenju terapijskih odluka.
Predstavlja savremenu dijagnostičku metodu koja kombinuje dvije tehnologije – pozitronsku emisionu tomografiju (PET) i kompjuterizovanu tomografiju (CT).
- Ova savremena tehnika omogućava prikaz i mjerenje biohemijskih i fizioloških procesa u raznim organima koje ispitujemo i to na ćelijskom i molekularnom nivou, što ima ogromnu primjenu u dijagnostičke i istraživačke svrhe u medicine – pojašnjeno je u tekstu na sajtu Kliničkog centra Crne Gore.
Za razliku od drugih dijagnostičkih metoda, PET/CT omogućava detaljnu procjenu metabolizma u organima i tkivima, uz istovremeno precizno lociranje promjena.&nbsp;
Osnovna prednost ove metode je što spajanjem slika oba modalieta dobijamo potpunu funkcionalno-anatomsku dijagnostičku informaciju ispitivanog organa.
Kombinovanjem funkcionalnog i anatomskog snimka, ljekari dobijaju kompletnu informaciju o stanju organa, što omogućava ranije otkrivanje i tačnije praćenje bolesti.
PET/CT se najviše koristi u dijagnostici i praćenju malignih bolesti - karcinoma pluća, glave i vrata, debelog crijeva, dojke, ginekoloških i drugih maligniteta. Posebno je koristan za razlikovanje benignih od malignih promjena.
- Najčešće indikacije za primjenu PET/CT-a uključuju: procjenu proširenosti maligne bolesti; praćenje terapijskog odgovora (nakon završetka liječenja ili u toku trajanja &nbsp;terapije, ako se planira promjena iste); u slučaju povećanja tumorskih markera kada uobičajene dijagnostičke metode ne pokazu da je bolest aktivna itd. U rijetkim slučajevima se koristi za otkrivanje mjesta primarnog tumora – navedeno je u tekstu KCCG.
Podsjećamo, Klinički centar godinama radi na realizaciji projekta instalacije PET/CT uređaja, koji je zbog tehničke složenosti planiran u više faza. Trenutno je u završnoj fazi revizija glavnog projekta.&nbsp;
Uređaj će biti nabavljen kroz saradnju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), koja finansira 75 odsto troškova, dok preostalih 25 odsto snosi crnogorski Fond za zdravstveno osiguranje.

FZO pokriva sve troškove PET snimanja u Kodri, procedura ostaje ista

Hrvatska Poliklinika Medikol, na osnovu zaključenog ugovora sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO), omogućava sprovođenje najsavremenijih PET/CT dijagnostičkih postupaka u Podgorici, u bolnici Codra. Snimanje pacijenata u Podgorici počeće u srijedu, 7. maja, saopšteno je iz te poliklinike.
Posebno važan za onkološke bolesnike, PET/CT dijagnostički postupak ima ključnu ulogu u ranom otkrivanju bolesti, praćenju toka liječenja i donošenju terapijskih odluka. Postupak će biti dostupan svim pacijentima putem uputa Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO), uz jasnu medicinsku indikaciju nadležnog ljekara specijaliste. 
Kako je saopšteno iz Medikola, očitavanje nalaza povjereno je iskusnom timu stručnjaka Poliklinike Medikol, sa bogatim znanjem i dugogodišnjim iskustvom u oblasti radiologije i nuklearne medicine.
- Naši pacijenti zaslužuju najbolju moguću njegu – u svojoj zemlji, bez odlaganja. Omogućavanjem PET/CT dijagnostike odgovaramo na stvarne potrebe onkoloških pacijenata i njihovih porodica. U fokusu nam je čovjek – njegovo zdravlje, dostojanstvo i sigurnost - poručila je dr Ivanka Trstenjak-Rajković, direktorka Poliklinike Medikol.
Pacijenti se za PET/CT postupak u Podgorici mogu zakazati putem e-maila na <a href="mailto:info@medikol.me">info@medikol.me</a>; telefonskim pozivom na +382 67 072 700 ili lično u Codra Hospital, na adresi Radosava Burića, 81 000 Podgorica.

PET/CT dijagnostika od 7. maja dostupna i u Crnoj Gori

Baraninu Lazaru Vuleviću (50), koji se sumnjiči za dvostruko ubistvo u Nikšiću nakon saslušanja kod sudije za istrage određen je pritvor do 30 dana.
Njemu je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva i jer postoje okolnosti koje ukazuju da će ponoviti djelo.
Vulević se tereti da je nožem ubio muškarca M.P. (74) i ženu M.V. (41). Tijela je policija je pronašla u iznajmljenom stanu ženske osobe u ulici Peka Pavlovića, u blizini Sportsko-ribolovnog društva Nikšić.&nbsp;
Vuleviću se osim dvostrukog ubistva stavlja na teret i nedozvoljeno držanje oružja.

Vuleviću pritvor do 30 dana da ne bi pobjegao i ponovio djelo

Bugarski parlament je danas prihvatio ostavku vlade Rosena Željazkova, sa 227 glasova za, bez glasova protiv i uzdržanih, javlja bugarska agencija BTA.
Željazkov je juče na hitnoj konferenciji u parlamentu objavio da vlada podnosi ostavku, neposredno pre glasanja o nepovjerenju vladi, što je tražila partija „Nastavite promjene – Demokratska Bugarska“.
„Koalicija je razgovarala o situaciji. Ne sumnjamo da će na predstojećem glasanju o nepovjerenju vlada dobiti podršku. Bez obzira na to, odluke Narodne skupštine su važne kada odražavaju volju naroda. Naša želja je da budemo na nivou koji društvo očekuje. Moć proizilazi iz suverena i glasa naroda. I mlado i staro diglo je glas za ostavku. Ova građanska energija mora biti podržana i podsticana“, rekao je Željazkov.
Ostavka je usledila nakon velikih protesta, pokrenutih vladinim kontroverznim planovima za budžet.
Krajem novembra, bugarska vlada povukla je nacrt budžeta koji je već bio proslijeđen parlamentu, nakon masovnih protesta pred Sobranjem, negodovanja partija i sindikata i upozorenja Evropske komisije da nacrt nije u skladu sa budžetskim pravilima Evropske unije.
Protesti su eskalirali u opšte nezadovoljstvo zbog korupcije, nepravde i neuspjeha u mnogim sektorima rada vlade.
Željazkov je izabran za premijera 16. januara sa 125 glasova za, 114 protiv i bez uzdržanih glasova.

Parlament Bugarske jednoglasno prihvatio ostavku vlade

Hongkonška policija saopštila je da je uhapsila putnika sa leta Cathay Pacifica CX811 iz Bostona za Hong Kong, nakon što je taj putnik tokom leta pokušao da otvori vrata aviona.
Aviokompanija je navela da niko nije povrijeđen i da je let bezbjedno sletio u četvrtak rano ujutro. Incident sada istražuje gradska policija.
- Naše kabinsko osoblje odmah je reagovalo, provjerilo vrata kako bi se uvjerilo da su bezbjedno zatvorena i prijavilo incident nadležnim vlastima. Bezbijednost putnika i posade je temelj svake naše odluke- saopštio je Cathay Pacific.&nbsp;
Hongkonška policija potvrdila je slučaj i saopštila da je dvadesetogodišnji muškarac iz kontinentalne Kine uhapšen zbog sumnje da je prekršio Uredbu o bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.

Putnik na letu za Hong Kong pokušao da otvori vrata aviona

Uprava policije je od početka decembra do 11. decembra sprovela ukupno 669 represivnih mjera prema stranim državljanima, u okviru kontinuirane akcije „Stranac“, koja se realizuje shodno Zakonu o strancima.
Prema zvaničnim podacima Uprave policije, tokom ovog perioda:
- za 199 stranih državljana iniciran je prestanak privremenog boravka,
- donijeto je 101 rješenje o povratku,
- otkazan boravak za 43 lica,
- 6 stranih državljana protjerano je iz Crne Gore,
- 11 stranaca prinudno je udaljeno iz zemlje,
- izdato je 309 prekršajnih naloga i podnijeto više prijava.
<h2>Bilans od početka godine</h2>
Od početka 2025. godine u okviru akcije „Stranac“ primijenjeno je ukupno 17.815 represivnih mjera, među kojima:
- 10.877 prekršajnih prijava i naloga,
- 1.891 rješenje o povratku,
- 223 prinudno udaljena strana državljanina,
- 192 protjerana lica,
- 2.032 otkazana boravka,
- 2.600 inicijativa za prestanak privremenog boravka.
U istom periodu, na osnovu izrečenih prekršajnih naloga, naplaćeno je blizu 670.000 eura.
Uprava policije navodi da će aktivnosti u okviru akcije „Stranac“ biti nastavljene, s ciljem dosljedne primjene zakona i zaštite bezbjednosnog i pravnog poretka Crne Gore.

Akcija „Stranac“: U prvoj polovini decembra 669 mjera – prekid boravka za 199 lica, 17 stranaca udaljeno iz Crne Gore

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: pacijenti