Posjete hospitalizovanim pacijentima u Opštoj bolnici Bar su dozvoljene jednom dnevno, jedan posjetilac najduže 30 minuta uz obavezno nošenje zaštitnih maski.
- Shodno zaključcima sa sjednice Komisije za kontrolu kvaliteta za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti, održane dana 25. novembra 2025. godine i naredbi Ministarstva zdravlja Crne Gore da Opšta bolnica „Blažo Orlandić“ Bar, kao i sve opšte i specijalizovane bolnice, treba hitno da preduzmu mjere za smanjenje vremena trajanja posjeta pacijentima na maksimalno 30 minuta dnevno, uz obavezno nošenje zaštitnih maski koje prekrivaju nos i usta - navedeno je u saopštenju te zdravstvene ustanove.
Pojašnjavaju da su mjere donesene u cilju zaštite zdravlja pacijenata.
- Prema podacima Instituta za javno zdravlja Crne Gore i Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, očekuje se znatno raniji početak sezonskog gripa i stanja sličnog gripu kao i da postoji potencijal za teži oblik bolesti - kazali su u saopštenju.
Posjete, tokom čitave godine, nijesu dozvoljene na Akušerskom odjeljenju, Odjeljenju za neonatologiju, Jedinici intenzivnog liječenja sa operacionom salom, kao i Odsjeku za infektivne bolesti.
Iz Opšte bolnice Bar apeluju na građane da ukoliko imaju simptome respiratornih i drugih infekcija ne dolaze u posjetu hospitalizovanim pacijentima.
Obavezno su naglasili da je za vrijeme posjete pacijentima obavezno pravilno nošenje zaštitne maske, navodi se u saopštenju koje potpisuje direktor OB Bar, dr Miroslav Knežević, spec. opšte i digestivne hirurgije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Posjete pacijentima u barskoj bolnici do 30 minuta dnevno, obavezne zaštitne maske

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljena su 2.102 ambulantna pregleda, od čega 340 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako je saopšteno iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuta su 184 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 341.&nbsp;
- U istom periodu obavljeno je 78 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 145 pacijenata, od čega 19 u IBD-u - navodi se u saopštenju KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 485 dijagnostičkih procedura, od čega 84 CT i 33 MR pregleda.
Dodaje se da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađena 81 dijagnostička procedura, od toga šest CT i jedan MR pregled.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana su 1.233 pacijenta i odrađena 37.551 analiza - navodi se u saopštenju.
&nbsp;U Porodilištu KCCG-a, u posljednja 24 sata, rođeno je devet beba.

500x500

1084x550

U KCCG za dan više od 2.000 pregleda

Crna Gora spada u zemlje sa visokom zastupljenošću oboljelih od dijabetesa i sa jasnom tendencijom daljeg porasta, ukoliko se trendovi ne promijene, upozorili su iz Instituta za javno zdravlja (IJZ).
Iz te zdravstvene ustanove su, podovodim 14. novembra - Svjetskog dana borbe protiv šećerne bolesti, kazali da su porodične i kulturološke navike u ishrani, nedovoljna fizička aktivnost i sve intenzivniji svakodnevni stres, posebno u urbanim sredinama, ključni faktori rizika koji doprinose nastanku poremećaja metabolizma glukoze i porastu obolijevanja od dijabetesa tipa 2. 
Kako su naveli iz IJZ, procjene Međunarodne dijabetološke federacije ukazuju da oko 21,6 hiljada odraslih osoba u Crnoj Gori živi sa nedijagnostikovanom šećernom bolešću, dok 50 hiljada građana starijih od 20 godina ima dijabetes, što predstavlja nacionalnu prevalencu od približno 10,7 odsto. 
- Dugoročne projekcije ukazuju da bi prevalenca mogla da premaši 14 odsto do 2045. godine, ukoliko se trendovi ne promijene - ističe se u saopštenju.
Iz IJZ su kazali da, zahvaljujući populacionom Registru šećerne bolesti, koji funkcioniše od 2013. godine i zasniva se na prijavama ljekara koji postavljaju dijagnozu, Crna Gora raspolaže stabilnom bazom podataka o više od 30 hiljada pacijenata.
Prema njihovim riječima, Crna Gora se, kao i većina savremenih društava, suočava sa starenjem stanovništva, porastom prekomjerne tjelesne težine i ubrzanom urbanizacijom, što dodatno povećava rizik za razvoj predijabetesa, dijabetesa i gestacijskog dijabetesa.
- Podaci Registra ukazuju da se i dalje bilježi rast oboljelih među mladima, posebno u uzrastu od 14 do 19 godina, dok broj djece mlađe od 14 godina ostaje visok, ali stabilan - naveli su iz IJZ. 
Kako su rekli, iako kod mladih i dalje dominira dijabetes tipa 1, sve češće se registruje i dijabetes tipa 2, što je u skladu sa porastom gojaznosti u dječijoj i adolescentskoj populaciji.
Iz IJZ su kazali da kod odraslih dijabetes tipa 2 ostaje najzastupljeniji oblik.
-Podaci pokazuju da oko 80 odsto oboljelih ima povećanu tjelesnu masu, dok je 40 odsto fizički neaktivno, što dodatno naglašava važnost preventivnih aktivnosti i promjena životnog stila - dodaje se u saopštenju.
Prema podacima domova zdravlja za prošlu godinu, u sistemu primarne zdravstvene zaštite liječeno je ukupno 28.104 osoba oboljelih od dijabetesa, od čega 2.281 osoba sa dijabetesom tipa 1, 25.716 sa dijabetesom tipa 2 i drugim oblicima bolesti i 107 trudnica sa gestacijskim dijabetesom.
Iz IJZ su rekli da je tokom prošle godine prvi put dijagnoza dijabetesa postavljena kod 3.312 osoba.
Oni su naglasili da, s obzirom na obim i dinamiku javnozdravstvenog opterećenja, modifikacija životnog stila predstavlja najmoćniji alat u prevenciji dijabetesa tipa 2. 
- Jačanje i revitalizacija postojećih preventivnih savjetovališta u domovima zdravlja, kroz multidisciplinarne timove ljekara, medicinskih sestara, nutricionista, psihologa i fizioterapeuta, omogućilo bi efikasnije sprovođenje mjera usmjerenih na ukupnu populaciju - ocijenili su iz IJZ.
Dijabetes je, kako su istakli, moguće spriječiti, odložiti ili držati pod kontrolom. 
- Upravo zato je važno da se kontinuirano ulaže u jačanje preventivnih programa, edukaciju stanovništva i podršku najugroženijim grupama - zaključili su iz IJZ.

1250x600

Raste broj oboljelih od dijabetesa u Crnoj Gori

Crnogorski pacijenti sa psorijazom imaju pristup modernim terapijama koje se koriste u Evropi i svijetu, poručeno je na današnjoj konferenciji za novinare koja je održana u Kliničkom centru crne Gore povodom Međunarodnog dana borbe protiv psorijaze.
- Podsjećamo da se Međunarodni dan borbe protiv psorijaze obilježava svake godine 29. oktobra, sa ciljem podizanja svijesti o ovom hroničnom autoimunom oboljenju koje pogađa više od 125 miliona ljudi širom svijeta. Ove godine, pod sloganom „Zajedno protiv psorijaze, za pacijenta, za porodicu, za društvo“, fokus je stavljen na emocionalne, socijalne i finansijske izazove sa kojima se suočavaju oboljeli, ali i njihove porodice- navode iz Kliničkog centra.
Klinika za dermatovenerologiju KCCG pridružuje se obilježavanju ovog datuma organizovanjem niza aktivnosti. Akcijom “Dan otvorenih vrata“ organizovani su besplatni pregledi i bez uputa od strane izabranog ljekara za građane sa psorijazom koji do sada nijesu liječeni. Pored pregleda, građani su imali priliku da od dermatovenerologa naše Klinike dobiju savjete i preporuke za dalju terapiju
Ovim povodom održana je i konferencija za medije na kojoj su se novinarima obratili dr Đorđije Krnjević, medicinski direktor KCCG, Ivan Lanzardi, predsjednik Udruženja pacijenata oboljelih od psorijaze i dr sc. med. Ana Popović, spec. dermatovenerologije i uži specijalsita onkologije.
Đorđije Krnjević je naveo da se procjenjuje da u Crnoj Gori oko 2 odsto stanovništva boluje od psorijaze, što predstavlja značajan broj građana kojima je potrebna adekvatna medicinska njega i savremena terapija.
- Kao najveća zdravstvena ustanova u državi, KCCG prepoznaje važnost rane dijagnostike, kontinuiranog liječenja i podrške ovim pacijentima. KCCG u potpunosti podržava inicijativu Klinike za dermatovenerologiju u organizaciji “Dana otvorenih vrata” povodom Međunarodnog dana psorijaze. Ovakve aktivnosti predstavljaju primjer istinske posvećenosti naših dermatovenerologa, koji svojim radom doprinose podizanju svijesti o značaju ranog prepoznavanja bolesti i pravovremenog liječenja psorijaze- istakao je dr Krnjević.
Krnjević je poručio da je Dan otvorenih vrata prilika da pacijenti dobiju ne samo stručnu procjenu i savjet, već i osjećaj razumijevanja, podrške i saznanje da nijesu sami u borbi sa ovom bolešću. KCCG će i u budućnosti biti partner svim aktivnostima koje doprinose unaprjeđenju kvaliteta života pacijenata, jačanju povjerenja građana u zdravstveni sistem i promociji zdravlja.
Ivan Lanzardi govorio je o svom iskustvu sa ovom bolešću.
- Psorijazu sam dobio 2016. godine. Godinama sam se liječio različitim terapijama, ali bez značajnijeg poboljšanja. Tek 2020. godine, kada sam započeo biološku terapiju, prvi put sam osjetio šta znači živjeti sa čistom kožom i bez stalne borbe sa simptomima bolesti. Danas mogu da kažem da živim život bez psorijaze- rekao je Lanzardi.
Želio je da poruči svim pacijentima da ne smiju da ćute, trpe i povlače se u sebe.&nbsp;
- Imati psorijazu nije sramota i nije teret koji se mora nositi sam. Uz savremenu terapiju moguće je postići potpunu kontrolu bolesti i povratak normalnom životu, bez bola, svraba, stigme i ograničenja- poručio je Lanzardi.
On naglašava da se kvalitet života oboljelih značajno poboljšava, pacijent može da bude socijalno, porodično i profesionalno aktivan, da se bavi sportom, putuje, radi i planira budućnost bez stalnog straha od pogoršanja bolesti.
- Udruženje pacijenata oboljelih od psorijaze apeluje na sve, i one koji su tek primijetili prve simptome, i one koji se godinama bore sa bolešću i misle da im niko ne može pomoći, da se obrate dermatologu. Postoji terapija. Postoji rješenje. Niko ne treba da se osjeća sam- poručuje predsjednik Udruženja.
Dr sc. med. Ana Popović, specijalista dermatovenerologije i uži specijalista onkologije Klinike za dermatovenerologiju KCCG, poručila je da je u Crnoj Gori dostupna savremena terapija za liječenje pacijenata sa umjerenim i teškim oblicima psorijaze.
- Psorijaza nije samo kožna bolest. Ona utiče na fizičko i mentalno zdravlje, kvalitet života, radnu sposobnost i socijalne odnose. Pacijenti se često suočavaju sa osjećajem stigme, anksioznošću, poremećajem sna i ograničenjima u svakodnevnim aktivnostima. Naučne studije pokazuju da su depresija i suicidalne misli značajno češći kod oboljelih u odnosu na opštu populaciju- kazala je dr Ana Popović.
Savremeni terapijski pristupi, objasnila je Popović, omogućavaju postizanje potpune kontrole bolesti, čistu kožu bez simptoma psorijaze, ali i prevenciju komplikacija i komorbiditeta poput psorijaznog artritisa, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, depresije i drugih.&nbsp;
- Kod pacijenata sa umjerenim i teškim oblikom bolesti kod kojih lokalna ili konvencionalna terapija nije dala rezultat, biološki lijekovi predstavljaju efikasan, bezbjedan i dugoročno održiv način liječenja- naglašava dr Ana Popović.
Istakla je da, zahvaljujući podršci zdravstvenog sistema i razumijevanju nadležnih institucija, naši pacijenti imaju pristup modernim terapijama koje se koriste u Evropi i svijetu.&nbsp;
- Osobe koje žive sa psorijazom ne treba da osjećaju stigmu niti da se povlače u sebe, danas je dostupan širok spektar savremenih terapija koje omogućavaju kontrolu bolesti. Psorijaza ne utiče samo na pacijenta, već i na njegovu porodicu i prijatelje, zato je važno da se o bolesti govori otvoreno i da se pravovremeno potraži stručna pomoć. Pozivamo sve pacijente, i one koji su tek primijetili prve promjene na koži koje mogu ukazivati na psorijazu, kao i one koji se godinama bore sa ovim oboljenjem, da se jave dermatologu i informišu o mogućnostima liječenja- zaključuje dr Popović.
Iako je posljednjih godina postignut veliki napredak u terapiji psorijaze, naročito kroz dostupnost bioloških lijekova, mnogi pacijenti širom svijeta i dalje nemaju jednak pristup savremenim terapijama.
- Ovo pitanje nije samo zdravstveno, već i društveno. Kada jedan član porodice pati zbog ograničenih mogućnosti liječenja, cijela porodica trpi posljedice. Zato je važno da sistem zdravstvene zaštite bude otvoren i dostupan svima koji se bore sa ovim oboljenjem- poručila je dr Nataša Vukotić Đuričanin, direktorica Klinike za dermatovenerologiju.
Upravo zbog toga, kazala je, Klinika za dermatovenerologiju KCCG je obilježila Međunarodni dan borbe protiv psorijaze, organizovanjem pregleda za oboljele od psorijaze bez zakazivanja od strane izabranog ljekara.
- Na ovaj način želimo da pokažemo našu otvorenost, da ohrabrimo pacijente da se jave na pregled i da ukažemo na značaj pravovremene dijagnostike, kontinuirane terapije i podrške porodici kao osnovne jedinice koja se suočava sa psorijatičnom bolešću. Ovo je prilika da se zajednički borimo protiv stigme i da damo glas pacijentima i njihovim porodicama- zaključila je dr Vukotić Đuričanin.

KCCG: Pacijenti sa psorijazom dobili pristup modernim terapijama koje se koriste u Evropi i svijetu

Novi rast cijena ljekova u Crnoj Gori udar je na standard građana, posebno penzionera koji su primorani da kupuju medikamente koje ne pokriva zdravstveno osiguranje.
Cijene ljekova su više za 15 odsto u odnosu na avgust 2024, podaci su Uprave za statistiku. U tom periodu u Evropi su poskupili 2,1 odsto.
Ministarstvo zdravlja poskupljenje pravda poremećajima na svjetskom tržištu i inflacijom, a iz opozicije poručuju da zbog “nesposobnosti” Vlade građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi.
U anketi Radija Slobodna Evropa (RSE), penzioner Dragoljub kaže da je skok cijena ljekova veliki udar za stariju populaciju.
- Dajemo posljednji cent za ljekove jer mnogi jedva sastavljaju kraj sa krajem - rekao je Dragoljub.
Za pacijente je besplatno oko 1.300 ljekova koji se odlukom Ministarstva zdravlja nalaze na listi koje pokriva i nabavlja Fond za zdravstveno osiguranje.
Plaćaju se se iz budžeta svih građana.
Ostale na recept propisane ljekove kupuju građani po cijenama koje se formiraju na slobodnom tržištu.
Da bi zaustavila nekontrolisan rast cijena tih ljekova, Vlada je u martu izmijenila Zakon o ljekovima i ograničila maksimalne cijene.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.slobodnaevropa.org/embed/player/0/33537074.html?type=video" frameborder="0" scrolling="no" width="640" height="360" allowfullscreen></iframe></div>
 
<h2>Milioni iz džepova građana za ljekove</h2>
Tokom 2024. u Crnoj Gori je kupljeno ljekova za preko 197 miliona eura, od čega je Zdravstveni fond pokrio 137 miliona eura.
Građani su iz svog džepa, po podacima Instituta za ljekove, potrošili 60 miliona.
Proizilazi da je 452 hiljade punoljetnih građana Crne Gore, prosječno direktno platilo dodatnih 133 eura za nabavku ljekova.
Među njima je Dragoljub koji za RSE kaže da kupuje lijek za prostatu i kapi za oči.
- Skaču cijene ljekova, isto kao i namirnice u trgovinama. Velika je inflacija. Pored toga neki ljekovi su skinuti sa liste (koju plaća država). Dok država štedi na starim i bolesnim, na drugoj strani vlada rasipništvo - kazao je Dragoljub.
Smatra da su skupi ljekovi dio ukupno loše zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.
- Stariji građani su prinuđeni da idu u privatne ordinacije jer u državnim moraju da čekaju danima, mjesecima ili do godinu na specijalističke preglede. Ko ima pare on plati, a ko nema ide u jednom pravcu bez povratka na onaj svijet - priča Dragoljub.
Sličan stav iznosi i sedamdesetogodišnja Vera koja za RSE kaže da su cijene ljekova samo dio problema u zdravstvu.
- Ko ima dodira sa zdravstevim institucijama zna o čemu pričam, a država ne čini ništa da to promijeni, apsolutno ništa - rekla je Vera.
Ističe da i suprug i ona godinama kupuju skoro sve ljekove.
- Nikako da dočekamo da ti naši ljekovi budu na listi. Znamo za nove cijene, ali pošto ih svakako kupujemo, navikli smo. Žao mi je ljudi koji ne mogu da kupe. Za većinu je to novi udar na kućni budžet - naveo je on.
Minimalna penzija u Crnoj Gori je 450 eura, a prosječna 548 za avgust ove godine.
Crna Gora ima 131.000 penzionera, odnosno korisnika prava PIO.
<h2>Građani tvrde da su ljekovi jeftiniji u regionu</h2>
Ranka iz Podgorice svakog mjeseca najmanje 50 eura potroši na ljekove. Tvrdi da apotekari povećavaju cijene svakog mjeseca.
- Imali – nemali para, mi se za ljekove moramo snaći. Kupujem terapiju, nešto za srce… Što ću drugo nego da plaćam i ljekove i vitamine, što je- &nbsp;tu je, moram - istakla je Ranka.
Ranka kaže da dio građana ljekove nabavlja iz zemalja regiona.
To potvrđuje i sagovornik RSE, Nikšićanin Budimir.
- Pošalju mi ih iz Srbije jer ih ovdje nema, a iako ih ima velika je razlika u cijeni - kazao je on.
On smatra da su cijene ljekova u Crnoj Gori rezultat “monopola na tržištu”.
- To su monopoli od prije 15 ili 20 godina, i ne može ova Vlada za godinu i po to da riješi, a vjerovatno i malo žmuri na to. Da su i pet puta sposobniji nego što jesu, ne mogu to lako ispraviti - kaže Budimir.
<h2>Šta kaže zdravstena vlast</h2>
Ministarstvo zdravlja kojim rukovodi Vojislav Šimun je kao glavne razloge za više cijene ljekova navelo veće troškove proizvodnje, sirovina, energije, transporta i regulatorne troškove.
- Aktivno pratimo situaciju na tržištu i preduzimamo sve kako bi trend rasta cijena i uticaj na pacijenta sveo na najmanju mjeru - piše u odgovorima na upit RSE.
Ministarstvo navodi i da je Vlada izmjenama Zakona o ljekovima u martu ograničila maksimalne cijene ljekova koji se dobijaju na recept, a nijesu na listi koju pokriva država.
- Napravili smo ovaj korak kako bi zaustavili nekontrolisani rast cijena ljekova i povećali njihovu dostupnost za sve pacijente - kazali su u Ministarstvu.
Predlagač je tada naveo da je dotadašnji zakon uzrokovao da cijene tih ljekova “budu značajno više nego u zemljama regiona… što je crnogorske građane dovodilo u finansijski težak položaj čineći im liječenje teže dostupnim”.
<h2>Kritike opozicije</h2>
Najnovije poskupljenje ljekova u Crnoj Gori kritikovala je opozicija.
Poslanik opozicione Demokratske partije socijalista Jevto Eraković je ocijenio da crnogorski građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi.
- Treba nadoknaditi nesposobnosti najbrojnije vlade na svijetu i obezbijediti plate za sve ministre, saradnike i ostale uhljebe. Možda rekonstrukcija vlade donese još koje ministarstvo… - napisao je Eraković na mreži X.
Crna Gora uvozi ljekove, jer nema sopstvenu proizvodnju. Dozvole za promet daje Institut za ljekove koji naplaćuje njihovu registraciju.
Iz Insituta tvrde da na više cijene nijesu uticali troškovi registracije jer te cijene nijesu mijenjali od marta 2022. godine.
- Stoga, visina naknada koje naplaćuje Institut ne može biti faktor koji je uticao na porast cijena - piše u odgovorima na upit RSE.
Tvrde i da su naknade za registraciju novih ljekova u Crnoj Gori četiri puta niže u odnosu na Hrvatsku, a dvostruko u odnosu na Srbiju.
Podaci Instituta pokazuju da u Crnoj Gori poslednjih godina raste potrošnja ljekova i troškovi za njihovu kupovinu.
O tome govori podatak da je 2019. godine za ljekove potrošeno 100 miliona eura, što je upola manje u odnosu na 2024.

U Crnoj Gori od potrošenih 197 miliona eura na ljekove građani sami platili 60 miliona

Medicinski timovi hitne pomoći sinoć su na protestu protiv dodjele ovogodišnje Trinaestojulske nagrade zbrinuli četiri osobe sa iritacijom očiju i jednim gušenjem, dok je nakon okupljanja na Gorici pomoć u ambulanti jedinice u Podgorici zatražilo devetoro građana, rečeno je Portalu ETV iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore.
Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć su rekli našem portalu da je Dispečerski centar jedinice Podgorica juče primio dva poziva, u 19:45 i 19:56 sati, nakon čega su na teren upućene dvije ekipe.&nbsp;
- Medicinski timovi hitne pomoći na licu mjesta zbrinuli su četvoro pacijenata sa iritacijom očiju i jednim gušenjem. Svi su transportovani u Urgentni centar Kliničkog centra Crne Gore - navedeno je u odgovorima Portalu ETV.
Iste večeri hitnu medicinsku pomoć je u ambulanti jedinice u Podgorici zatražilo devetoro građana.
Među njima je, kako su rekli u Zavodu, bilo šestoro pripadnika Uprave policije i troje učesnika protesta.
- Policajci su imali oguljotine na rukama koje su, kako su naveli, nastale prilikom guranja sa demonstarantima, dok je troje učesnika protesta iz ambulante upućeno u Urgentni blok zbog iritacije očiju - kazali su iz Zavoda.
Pojasnili su da Zavod za hitnu medicinsku pomoć nije obezbjeđivao skup jer za njega nije podnijet zahtjev za sanitetsko obezbjeđenje.&nbsp;
- U skladu sa propisima, za prisustvo ekipe Hitne medicinske pomoći na javnom okupljanju neophodno je pravovremeno podnijeti zvaničan zahtjev, što u ovom slučaju nije učinjeno - naveli su u odgovoru našem portalu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.5043%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-protest-protiv-dodjele-trinaestojulske-nagrade-gradani-se-okupljanju-pojacano-prisustvo-policije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

Na protestu zbrinute četiri osobe sa iritacijom očiju i jednim gušenjem, pomoć naknadno zatražilo devet građana

Prilaz psihijatrijskoj bolnici u Dobroti kao i čitav kompleks nema nikakvo obezbjeđenje. Bolnica iz sopstvenog budžeta plaća zaštitarsku agenciju koja obezbjeđuje sudsko odjeljenje sa tri-četiri čuvara u smjenama od 24 sata, koji nijesu dovoljno obučeni. Svako može da uđe i izađe, a osoblje bolnice to ne može da kontroliše. Na ulazu u kompleks nema nikakve rampe niti nas je iko pitao ko smo i đe idemo prije nego smo ušli u upravnu zgradu. Hladovina kruga bolnice služi kao parking. Ova ustanova, u kojoj boravi 250 osoba, često je pod lupom javnosti zbog brojnih ozbiljnih propusta, koji ugrožavaju bezbjednost ne samo pacijenata i osoblja nego i cijelog društva. Nedostatak kapaciteta, adekvatnog stručnog osoblja, obezbjeđenja - „stara“ su boljka ove bolnice. To potvrđuju sagovornici Pobjede, psihijatar i direktor ustanove Aleksandar Mačić, tehničko i medicinsko osoblje. Već na početku razgovora direktor bolnice iznosi frapantan podatak da na sudskom odjeljenju ima 21 krevet, a sudskih pacijenata ima oko 135! - Da, dobro ste čuli – oko 135, ponovio je Mačić i dodao da je kapacitet prepunjen i da oko 53 odsto pacijenata čine sudski pacijenti. Naime, od 230 kreveta u Dobroti 135 koriste sudski pacijenti, od čega je čak tridesetak osumnjičenih za ubistvo. Borave uglavnom u trokrevetnim sobama i odjeljenje je prenatrpano. Sa direktorom smo obišli sudsko odjeljenje, gdje nas je dočekao čuvar koji je otključao rešetke kako bismo ušli. Na hodniku je više pacijenata koji znatiželjno gledaju u nas, pitajući se ko smo i zbog čega smo došli. Borave u malim sobama, sa zbijenim krevetima, neokrečenim zidovima i starim namještajem. <h2>PROBLEM BEZBJEDNOSTI</h2> Kako nam je ispričao direktor Mačić, ustanova godišnje plaća agenciju 80.000 eura iz sopstvenog budžeta koji bi trebalo da služi za namještaj i ostale bolničke potrebe. Mačić je naveo da od Ministarstva zdravlja očekuju saglasnost za angažovanje ljudi koji bi obezbjeđivali krug ustanove. - Najbezbolnije rješenje je to, jer vi kad zaposlite čovjeka, vašeg radnika, vi ga možete i kazniti i nagraditi, otpustiti ga, a ovako ne možete ama baš ništa - problematizovao je Mačić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707080728_bf4abae0981843048e891db32959bcb9ab2dcfdd1353e18e5558b602448400fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250707080728_bf4abae0981843048e891db32959bcb9ab2dcfdd1353e18e5558b602448400fa" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="OD 230 KREVETA U DOBROTI 135 KORISTE SUDSKI PACIJENTI: Pacijent kuva kafu u zajednickoj prostoriji na sudskom odjeljenju,"> <figcaption>OD 230 KREVETA U DOBROTI 135 KORISTE SUDSKI PACIJENTI: Pacijent kuva kafu u zajednickoj prostoriji na sudskom odjeljenju(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption> </figure>  Naglašava da zatvorska policija nije nadležna da obezbjeđuje sudsko odjeljenje i nada se da će sud to riješiti na neki drugi način. Poređenja radi kada u Klinički centar Crne Gore upute zatvorenika on dobija 24-časovni policijski nadzor. - Nema odjeljenja na kojem nema sudskih pacijenta, čak i u hroničnim odjeljenjima - istakao je on i negirao da među pacijentima postoje klanovi. Mačić ističe da imaju problem zbog velikog priliva pacijenata, i to ne samo sudskih. - Povećava se taj broj pacijenata što govori u prilog činjenici da fali nešto u sistemu zaštite mentalnog zdravlja u centrima za mentalno zdravlje koji ne mogu dovoljno dobro da liječe ljude sa psihozama. Otuda gdje je otvoreno manje odjeljenje, kao u Bijelom Polju, imamo manje prijema. Iz Nikšića sad imamo manje prijema. Trebalo bi razviti to, u više gradova napraviti manja odjeljenja i ojačati centre za mentalno zdravlje - smatra Mačić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707080732_9c67364f876b4bfcbed51ce0ab66d7e018326c3e8773a2cfc5203b441eb18005.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250707080732_9c67364f876b4bfcbed51ce0ab66d7e018326c3e8773a2cfc5203b441eb18005" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="KNJIGE PACIJENTIMA PUNO ZNAČE: Pacijent razgleda naslove u bolničkoj biblioteci,"> <figcaption>KNJIGE PACIJENTIMA PUNO ZNAČE: Pacijent razgleda naslove u bolničkoj biblioteci(Photo: FOTO: Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Naglašava da je riječ o ljudima koje oni moraju primiti po sili zakona i da je jedini način da dekompresuju bolnicu da otpuštaju ljude koji se bolje osjećaju. - Ako neko vidi drugo rješenje, neka predloži slobodno, navodi on. <h2>ZLOUPOTREBE</h2> Na upit da li ima zloupotrebe u boravku pacijenata na sudskom odjeljenju, Mačić odgovara potvrdno, ali priznaje da to nijesu samo zloupotrebe ustanove na čijem je čelu. - Uvijek ima toga, znate, ali pravni proces vode sudije, tužioci, vještaci, odbrana, a mi smo samo zadnja karika koja tu ispašta. Neka zakonska rješenja bi trebalo možda promijeniti da se neke stvari brže rješavaju. Trenutno imamo 250 pacijenata, a 230 kapaciteta, ukazao je direktor Specijalne bolnice za psihijatriju. Iz razgovora sa ljudima koji borave u ovoj ustanovi ne stiče se utisak da nešto fali, osim, kako kažu, kupanja na plaži. - Zadovoljni smo - kazao je jedan od njih. - E, samo kad bi nas direktor puštio da se okupamo, da odemo do plaže, to bi nam značilo, kazao je, dok se oko njega okupilo još nekoliko pacijenata. Drugi se uključuje u razgovor i direktoru ponavlja da bi toliko mogao „da im učini“. Priča o kupanju, izlascima, sukobima unutar ustanove, nedozvoljenim posjetama i bjekstvima aktuelna je prethodnih dana u medijima. <h2>SUDSKO ODJELJENJE</h2> U okviru kompleksa bolnice pacijenti su smješteni na muška i ženska akutna i hronična odjeljenja uz posebno sudsko odjeljenje u kojem leže osobe koje su, zbog teških krivičnih djela koja su počinili, iz UIKS-a upućeni na liječenje. - Otac mi je „opalio“ više godina zatvora, ja mnogo manje. Nadam se da ću brzo da izađem, imam porodicu i raduje me što ćemo ubrzo biti zajedno - ispričao je jedan od Pobjedinih sagovornika sa sudskog odjeljenja od kojeg smo pokušavali da saznamo informaciju više. Sad je postalo „moderno“ da se pod raznim okolnostima šalju na liječenje u ovu bolnicu, rekao je Mačić dok prilazimo grupi pacijenata koji se terete za najteža krivična djela: ubistva i pokušaje ubistva usljed teških psihičkih bolesti. Ističe da je najveći problem prepunjenost bolnice koja dovodi do lošijeg kvaliteta rada, manjka kadra, nedostatka muških tehničara i doktora. - Mi smo praktično prebačeni pod okrilje pravosudnog sistema, iako to nigdje ni u statutu ni u zakonu ne piše. Posljedica toga je da ne možemo adekvatno liječiti druge pacijente, jer oni zauzimaju njihove krevete iz kojih nikako da izađu, a sudski procesi su veoma spori - istakao je Mačić. Dok mi razgovaramo, stanovnici sudskog odjeljenja u grupi čekaju da im se obratimo. - Jeste li Vi sudija?- bilo je pitanje jednog od njih upućeno novinarki. Drugi, kojem je bilo jasno da u posjetu nije predstavnik sudske vlasti, već pokazuje interesovanje za razgovor i kaže nam da mu je jedino teško što ne viđa porodicu koliko bi htio. - Imam dijete i to mi je jedini problem, jer ne mogu da budem sa njim koliko želim - kazao je on. <h2>Obilazak kompleksa</h2> Pacijenti imaju kreativnu umjetničku radionicu u kojoj, između ostalog, prave autentične suvenire od gline ali i razne druge sadržaje koje distribuiraju u saradnji sa Turističkom organizacijom Kotora. Tamo smo upoznali nekoliko pacijentkinja koje su nas stidljivo posmatrale, pušile i pile kafu. U istoj zgradi je i biblioteka u kojoj uvijek ima mjesta za još knjiga koje, po njihovom svjedočenju, pacijentima puno znače. Jedan od njih kaže da je tek ovdje počeo ozbiljnije da čita i da najviše voli istorijske knjige iz kojih saznaje puno toga što i širi vidike. U nastavku objekta je dobro opremljena teretana u kojoj smo sreli dva pacijenta koja su naporno radila kardio trening, ne osvrćući se na nas.&nbsp; Jedan od njih, kada je završio sa treningom kazao nam je da je na liječenju zbog zavisnosti od alkohola, tvrdeći da je na dobrom putu da se oporavi. Ispričao je da je „čist“, da se uspješno oporavlja, oprašta od alkohola i izlazi. Sreli smo još nekoliko njih koji su nam isto rekli, ali nam je Mačićev osmijeh govorio više od riječi. - A što je bilo prošli put? - pitao ga je direktor. - To je bio posljednji put, direktore, neću više - odgovorio mu je.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707080736_c9a5a30bbeeceaa970e53e04297aebccd6376df92e4c99e01520db6e0365cf28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250707080736_c9a5a30bbeeceaa970e53e04297aebccd6376df92e4c99e01520db6e0365cf28" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="PO ČITAVOM KOMPLEKSU PARKIRANA AUTA I MOTORI: Osoblje silazi niz stazu ispred sudskog odjeljenja,"> <figcaption>PO ČITAVOM KOMPLEKSU PARKIRANA AUTA I MOTORI: Osoblje silazi niz stazu ispred sudskog odjeljenja(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption> </figure>  I još jedan sagovornik tvrdio je da je vrijeme da ide kući, da ne treba da bude tu, jer se „skinuo“ sa droge. - A alkohol? - pitala ga je zaposlena u bolnici. - Pa dobro, moram nešto, više se ne drogiram, ali popijem ponekad, moram nešto - kazao je on. Nakon razgovora sa njim, prilazi i drugi, iz druge države, koji nam govori da je prošao čitav svijet, radio u inostranstvu, ali da je odlučio da se liječi u Dobroti. Donirao je novac za bolnicu, kako kaže, koliko je mogao. - Ovdje sam svega tri dana i baš sam zadovoljan, kazao je i pridružio se ostalima u sređivanju bašte, gdje se na nekoliko lokacija u grupama radilo na uljepšavanju dvorišta. Stepeništem (oko 15 stepenica) stigli smo do ženskog sudskog odjeljenja gdje smo zatekli mlađe osobe, mahom zavisnice. Razgovarali smo sa dvije cimerke. Rukovale su se s nama i poželjele nam dobrodošlicu. Jedna od njih koja se liječi od zavisnosti, a osuđena je za pokušaj ubistva, rekla nam je: „Nije ovdje tako loše kako se predstavlja u javnosti“. Pored nje, pričali smo i sa pacijentkinjom kojoj je određena mjera obaveznog liječenja zbog porodičnog nasilja. - Prvi put sam ovdje, kazala je ona, objašnjavajući nam da je došlo do zabune, nesporazuma u kući koji je okončan njenim dovođenjem u psihijatrijsku ustanovu. Sreli smo i tehničara koji ne krije ljubav prema svom poslu. - Ne, nije mi teško, niti je strašno raditi u ovim uslovima. Naravno, volio bih da su bolji i da su plate veće, ali svoj posao radim s ljubavlju i to osjećaju i znaju pacijenti - kazao je on. Dodaje da je u Specijalnoj bolnici zaposlena i njegova supruga. Na prostranom kompleksu pacijenti imaju i plastenik gdje uzgajaju biljke, kao i sportski teren gdje obično borave, kako nam je pojašnjeno, pacijenti zavisnici. Govoreći o ljudima koji nikada nijesu napuštali bolnicu, Mačić pojašnjava da su povremeno išli na neke vikende, ali su obično porodice te koje ih više ne prihvataju. Kaže da pacijente treba voziti širom Crne Gore na razna suđenja te da ih uglavnom voze oni, a imaju svega dva vozila. Pored toga, Mačić ističe da je paviljonski tip bolnice potpuno nepraktičan, sa mnogo stepeništa gdje se ne može nositi ni hrana, ni veš, jer neki pacijenti ne mogu da dolaze u restoran, i njima treba svakodnevno da se nosi hrana. - Ovo što vam pričam su stari problemi, ja sam ovo zatekao. Uslovi na psihijatriji su uvijek teški. Morate imati šireg društvenog sluha za sve okolnosti koje se dešavaju, počev od finansiranja zdravstva pa nadalje. Mogla se napraviti jedna gradska bolnica u Podgorici ili odjeljenje za psihijatriju, kao u Nikšiću što ima. Svi znaju naše probleme i svi su nudili pomoć ali ta pomoć ne stiže. Mi smo na to navikli - zaključuje Mačić. Nakon više sati boravka u Specijalnoj bolnici odlazimo bez odgovora na pitanje – ko će biti odgovoran za ponovno bjekstvo, prebijanje, nedozvoljene posjete i druge zloupotrebe boravka u ovakvoj instituciji? Loša obezbijeđenost objekata, neograđenost, manjak kadra ali i nedovoljna sredstava u budžetu za ulaganja, samo su dio problema koji idu naruku pacijentima sudskog odjeljenja. Zbog svega toga, krivicu nije realno tražiti isključivo u menadžmentu i osoblju bolnice čiji je osnovni zadatak briga o svim pacijentima kojih je, prema zvaničnim brojkama, mnogo više nego što su sami kapaciteti ustanove. A najrealnije stanje Dobrote pokazuje odgovor koji je Mačić dobio kada je objašnjavao da nema gdje pacijenta da smjesti, jer nema kreveta i pitao đe da ga smjesti. - Ne znam, vodi ga kući - ispričao nam je Mačić odgovor koji mu je saopšten. Možda rješenje stoji u izgradnji potpuno nove ustanove koja će zadovoljiti sve te kriterijume, ali u ovom momentu stoji jedna činjenica – da je pacijentima prilično jednostavno da pobjegnu iz bolnice. Država je izgleda zaboravila da Dobrota postoji. <h2>Radne terapije</h2> Pacijenti u sklopu liječenja imaju radnu terapiju, plastenike o kojima brinu, radionice, teretanu, sportske terene... - Sponzori nam mnogo pomažu, to jesu manja sredstva, ali kad se skupi sve, nešto imamo… Ja sam stanovišta da treba razmišljati o novoj, modernoj bolnici. Razlika između bolnice u Podgorici i ovoj ovdje je ta što se u glavnom gradu nalazi klinika i ona treba da se bavi naučnim radom ili da liječi mekše slučajeve - ocijenio je Mačić. Ističe da u Dobrotu dolaze i maloljetnici jer, kako objašnjava, nemaju gdje. - U više navrata sam se zbog toga žalio ombudsmanu. U Podgorici je napravljeno dječje odjeljenje koje nije zatvoreno i dovoljno obezbijeđeno, pa nije jasno čemu tačno služi. Mi trenutno nemamo maloljetnika u bolnici, godišnje ih bude četiri do šest - ustvrdio je on. <h2>Najveći broj pacijenata iz Podgorice</h2> Mačić pojašnjava da najveći broj pacijenata dolazi iz Podgorice, zato što je najveći grad i naglašava da nestrpljivo iščekuju završetak radova bolnice u Spužu, koja bi trebalo da funkcioniše u okviru UIKS-a. - Time bi se bolnica relaksirala, neka uzmu 50 pacijenata od 130, nama je dovoljno, zbog kreveta. Imamo i problem „podstanara“. To su ljudi koji tu borave 30-40 godina jer nemaju gdje - upozorava on. Problematizuje i to što pacijent i kada mu istekne zatvorska kazna i dalje ne može da ide sa odjeljenja, nego čekaju dozvolu suda za njegov izlazak. - Sud dakle treba da procijeni da li su oni za dalje liječenje ili nijesu, što je greška, nekad je to radila ovdje komisija. To nije vještačenje, mi treba da kažemo završeno je liječenje i obično su te kazne duže od prosjeka liječenja i tu imamo problem - ističe direktor Specijalne bolnice. <h2>Napadi i bjekstva pritvorenika</h2> Pritvorenik koji je bio smješten u Specijalnoj bolnici „Dobrota“ u Kotoru u ponedjeljak je vraćen u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, nakon što je napao drugog pacijenta. Prema našim saznanjima, do incidenta je došlo nakon obilaska ustanove koju smo posjetili kako bismo izvijestili o uslovima u kojima boravi 250 osoba. Direktor Mačić potvrdio je u četvrtak Pobjedi da je došlo do incidenta, prvo verbalnog sukoba, a zatim i do napada koji, kako kaže, nije bio tih razmjera da bi o tome obavještavali policiju. - Obavijestili smo zatvorsku policiju da dođe po njega jer su se stekli zakonski uslovi za to - kazao je Mačić. Odgovarajući na naše pitanje da li je naš dolazak u Specijalnu bolnicu izazvao, kako nam je nezvanično saopšteno, revolt kod tog pacijenta, Mačić je negirao. Dan je prije petnaestak dana objavio anonimno pismo iz Dobrote u kojem se tvrdi da nekoliko pripadnika jednog kotorskog klana nesmetano izlazi iz ustanove, obavlja nedozvoljene posjete, unosi se alkohol i narkotici. I Vijesti su objavile da dvostruki ubica Uroš Jegdić povremeno slobodno šeta državom, jer su mu odobravani slobodni dani, odnosno liječenje u kućnim uslovima. Autorke: Ana Raičković i Jovana Raičević

Polovina pacijenata kriminalci, bolnički kompleks bez policijskog nadzora

Više od 90 odsto pacijenata Fonda zdravstva za rehabilitaciju u Institutu Igalo ne plaća participaciju ili plaća minimalni iznos po novom cjenovniku, a za određene dijagnoze troškovi su 40 odsto. Ovim pacijentima Institut daje mogućnost plaćanja u više rata, a ka Ministarstvu zdravlja je upućena inicijativa za umanjenje tih troškova, prenosi RTHN.
Cijene usluga u Institutu Dr Simo Milošević koje finansira Fond za zdravstveno osiguranje uvećane su prethodne godine, te je proporcionalno uvećana i visina participacije fondovskih pacijenata. Pojedini mediji nisu dobro interpretirali ovu informaciju, te su prema riječima direktora Zorana Kovačevića, doveli do određenih nedoumica kod pacijenata.
- Bilo bi dobro da su svi predstavnici medija tu informaciju prenijeli u potpunosti tačno, a to je da preko 90 odsto uputnica koje mi dobijamo od Fonda nemaju nikakvu ili minimalnu participaciju. Dalje, da samo dvije, tri dijagnoze imaju 40 odsto učešća u participaciji, te da su skokom osnovne cijene na fakturi koju je Fond konačno poslije 30 godina priznao Institutu Igalo, skočili &nbsp;u iznosu troškovi te participacije - objašnjava Kovačević.
Institut ne može da utiče na predviđene troškove participacije, a Kovačević napominje da je ova ustanova godinama pružala usluge ispod cijene.
- Ovaj put to je faktura koju Fond dostavlja, ali smo zato izlazeći u susret toj manjoj kategoriji naših korisnika, ponudili &nbsp;mogućnost da participaciju plate u pet do deset mjesečnih rata, kako bi im predstavljalo manji teret sa jedne strane, a sa druge strane smo uputili inicijativu ka Ministarstvu zdravlja da se izmijeni taj dio Pravilnika i za te kategorije pacijenata, kako bi se i njihovo učešće umanjilo do mjere beznačajnog, odnosno kako bi kompletna rehabilitacija koju imaju u Institutu bila o trošku Fonda zdravstva Crne Gore - istakao je Kovačević.

Od Ministarstva zdravlja zatraženo umanjenje participacije za određenu kategoriju pacijenata

Kompletne troškove PET/CT dijagnostike, koja će crnogorskim pacijentima biti omogućena od 7. maja privatnoj bolnici Kodra u Podgorici, pokrivaće Fond za zdravstveno osiguranje (FZO). To je saopšteno Portalu ETV iz te ustanove.
Hrvatska Poliklinika Medikol je, na osnovu zaključenog ugovora u martu sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore, omogućila sprovođenje najsavremenijih PET/CT dijagnostičkih postupaka u Podgorici, kao i u alternativnim centrima u Splitu, Rijeci i Osijeku.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpet-ct-dijagnostika-od-7-maja-dostupna-i-u-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Brže do precizne dijagnostike</h2>
PET/CT centar Poliklinike Medikol je prvi centar za dijagnostiku tumorskih bolesti te vrste u Hrvatskoj, koji je sa radom počeo 2007. godine.
Crna Gora je do sada bila jedina država u regionu u kojoj ova vrsta pregleda nije bila moguća, pa su se pacijenti upućivali na klinike u Novom Sadu i Istanbulu.
U FZO su ocijenili da će se saradnjom sa Poliklinikom Medikol omogućiti poboljšanje dostupnosti i povećanje efikasnosti dijagnostičkog procesa, posebno onkološkim pacijentima koji se najčešće šalju na ove preglede.
Time će pacijenti brže dolaziti do precizne dijagnoze i započinjanja odgovarajuće terapije.
Pravo na PET/CT snimanje u Podgorici preko FZO imaće, kako su nam rekli u toj ustanovi, svi osiguranici koji dobiju prijedlog Konzilijuma Kliničkog centra Crne Gore, nakon izdavanja uputnice Fonda za zdravstveno osiguranje.
U FZO pojašnjavaju da će procedura prilikom upućivanja pacijenata na PET/CT u Kodri, biti identična dosadašnjoj praksi.
- To znači da će se upućivanje sprovoditi na način koji je već definisan prilikom upućivanja pacijenata u klinike van Crne Gore. Svi troškovi su na teret sredstava Fonda, pa pacijent nema finansijskih izdataka samim tim što se usluga obezbjeđuje u Crnoj Gori - navedeno je u odgovorima FZO.
<h2>U fokusu čovjek i njegovo zdravlje</h2>
I pacijenti koji već imaju zakazanu PET/CT dijagnostiku u inostranstvu moći će da snimanje obave u Podgorici, ukoliko Konzilijum Kliničkog centra Crne Gore donese novi prijedlog u tom pravcu.
- Ukoliko pacijentima, koji nisu realizovali svoju uputnicu, Konzilijum Kliničkog centra Crne Gore dâ novi predlog za ostvarivanje PET/CT u Podgorici, Fond će izdati novu uputnicu, odnosno odobrenje za dobijanje usluge u zdravstvenoj ustanovi Kodra – pojasnili su u FZO.
Kako je nedavno saopšteno iz Medikola, očitavanje nalaza povjereno je iskusnom timu stručnjaka hrvatske Poliklinike, sa bogatim znanjem i dugogodišnjim iskustvom u oblasti radiologije i nuklearne medicine.
- Naši pacijenti zaslužuju najbolju moguću njegu – u svojoj zemlji, bez odlaganja. Omogućavanjem PET/CT dijagnostike odgovaramo na stvarne potrebe onkoloških pacijenata i njihovih porodica. U fokusu nam je čovjek – njegovo zdravlje, dostojanstvo i sigurnost - poručila je dr Ivanka Trstenjak-Rajković, direktorka Poliklinike Medikol.
Dodatna pogodnost, kako je ranije najavljeno, je i to što će Poliklinika „Medikol“ garantovati i kontinuitet u snabdijevanju izotopom koji je ključna komponenta za pružanje ove vrste dijagnostike.
<h2>Detalji o PET/CT</h2>
PET/CT dijagnostički postupak ima ključnu ulogu u ranom otkrivanju bolesti, praćenju toka liječenja i donošenju terapijskih odluka.
Predstavlja savremenu dijagnostičku metodu koja kombinuje dvije tehnologije – pozitronsku emisionu tomografiju (PET) i kompjuterizovanu tomografiju (CT).
- Ova savremena tehnika omogućava prikaz i mjerenje biohemijskih i fizioloških procesa u raznim organima koje ispitujemo i to na ćelijskom i molekularnom nivou, što ima ogromnu primjenu u dijagnostičke i istraživačke svrhe u medicine – pojašnjeno je u tekstu na sajtu Kliničkog centra Crne Gore.
Za razliku od drugih dijagnostičkih metoda, PET/CT omogućava detaljnu procjenu metabolizma u organima i tkivima, uz istovremeno precizno lociranje promjena.&nbsp;
Osnovna prednost ove metode je što spajanjem slika oba modalieta dobijamo potpunu funkcionalno-anatomsku dijagnostičku informaciju ispitivanog organa.
Kombinovanjem funkcionalnog i anatomskog snimka, ljekari dobijaju kompletnu informaciju o stanju organa, što omogućava ranije otkrivanje i tačnije praćenje bolesti.
PET/CT se najviše koristi u dijagnostici i praćenju malignih bolesti - karcinoma pluća, glave i vrata, debelog crijeva, dojke, ginekoloških i drugih maligniteta. Posebno je koristan za razlikovanje benignih od malignih promjena.
- Najčešće indikacije za primjenu PET/CT-a uključuju: procjenu proširenosti maligne bolesti; praćenje terapijskog odgovora (nakon završetka liječenja ili u toku trajanja &nbsp;terapije, ako se planira promjena iste); u slučaju povećanja tumorskih markera kada uobičajene dijagnostičke metode ne pokazu da je bolest aktivna itd. U rijetkim slučajevima se koristi za otkrivanje mjesta primarnog tumora – navedeno je u tekstu KCCG.
Podsjećamo, Klinički centar godinama radi na realizaciji projekta instalacije PET/CT uređaja, koji je zbog tehničke složenosti planiran u više faza. Trenutno je u završnoj fazi revizija glavnog projekta.&nbsp;
Uređaj će biti nabavljen kroz saradnju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), koja finansira 75 odsto troškova, dok preostalih 25 odsto snosi crnogorski Fond za zdravstveno osiguranje.

FZO pokriva sve troškove PET snimanja u Kodri, procedura ostaje ista

Hrvatska Poliklinika Medikol, na osnovu zaključenog ugovora sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO), omogućava sprovođenje najsavremenijih PET/CT dijagnostičkih postupaka u Podgorici, u bolnici Codra. Snimanje pacijenata u Podgorici počeće u srijedu, 7. maja, saopšteno je iz te poliklinike.
Posebno važan za onkološke bolesnike, PET/CT dijagnostički postupak ima ključnu ulogu u ranom otkrivanju bolesti, praćenju toka liječenja i donošenju terapijskih odluka. Postupak će biti dostupan svim pacijentima putem uputa Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO), uz jasnu medicinsku indikaciju nadležnog ljekara specijaliste. 
Kako je saopšteno iz Medikola, očitavanje nalaza povjereno je iskusnom timu stručnjaka Poliklinike Medikol, sa bogatim znanjem i dugogodišnjim iskustvom u oblasti radiologije i nuklearne medicine.
- Naši pacijenti zaslužuju najbolju moguću njegu – u svojoj zemlji, bez odlaganja. Omogućavanjem PET/CT dijagnostike odgovaramo na stvarne potrebe onkoloških pacijenata i njihovih porodica. U fokusu nam je čovjek – njegovo zdravlje, dostojanstvo i sigurnost - poručila je dr Ivanka Trstenjak-Rajković, direktorka Poliklinike Medikol.
Pacijenti se za PET/CT postupak u Podgorici mogu zakazati putem e-maila na <a href="mailto:info@medikol.me">info@medikol.me</a>; telefonskim pozivom na +382 67 072 700 ili lično u Codra Hospital, na adresi Radosava Burića, 81 000 Podgorica.

PET/CT dijagnostika od 7. maja dostupna i u Crnoj Gori

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: pacijenti