Medicinski timovi hitne pomoći sinoć su na protestu protiv dodjele ovogodišnje Trinaestojulske nagrade zbrinuli četiri osobe sa iritacijom očiju i jednim gušenjem, dok je nakon okupljanja na Gorici pomoć u ambulanti jedinice u Podgorici zatražilo devetoro građana, rečeno je Portalu ETV iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore.
Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć su rekli našem portalu da je Dispečerski centar jedinice Podgorica juče primio dva poziva, u 19:45 i 19:56 sati, nakon čega su na teren upućene dvije ekipe.&nbsp;
- Medicinski timovi hitne pomoći na licu mjesta zbrinuli su četvoro pacijenata sa iritacijom očiju i jednim gušenjem. Svi su transportovani u Urgentni centar Kliničkog centra Crne Gore - navedeno je u odgovorima Portalu ETV.
Iste večeri hitnu medicinsku pomoć je u ambulanti jedinice u Podgorici zatražilo devetoro građana.
Među njima je, kako su rekli u Zavodu, bilo šestoro pripadnika Uprave policije i troje učesnika protesta.
- Policajci su imali oguljotine na rukama koje su, kako su naveli, nastale prilikom guranja sa demonstarantima, dok je troje učesnika protesta iz ambulante upućeno u Urgentni blok zbog iritacije očiju - kazali su iz Zavoda.
Pojasnili su da Zavod za hitnu medicinsku pomoć nije obezbjeđivao skup jer za njega nije podnijet zahtjev za sanitetsko obezbjeđenje.&nbsp;
- U skladu sa propisima, za prisustvo ekipe Hitne medicinske pomoći na javnom okupljanju neophodno je pravovremeno podnijeti zvaničan zahtjev, što u ovom slučaju nije učinjeno - naveli su u odgovoru našem portalu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.5043%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-protest-protiv-dodjele-trinaestojulske-nagrade-gradani-se-okupljanju-pojacano-prisustvo-policije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Na protestu zbrinute četiri osobe sa iritacijom očiju i jednim gušenjem, pomoć naknadno zatražilo devet građana

Prilaz psihijatrijskoj bolnici u Dobroti kao i čitav kompleks nema nikakvo obezbjeđenje. Bolnica iz sopstvenog budžeta plaća zaštitarsku agenciju koja obezbjeđuje sudsko odjeljenje sa tri-četiri čuvara u smjenama od 24 sata, koji nijesu dovoljno obučeni. Svako može da uđe i izađe, a osoblje bolnice to ne može da kontroliše. Na ulazu u kompleks nema nikakve rampe niti nas je iko pitao ko smo i đe idemo prije nego smo ušli u upravnu zgradu. Hladovina kruga bolnice služi kao parking. Ova ustanova, u kojoj boravi 250 osoba, često je pod lupom javnosti zbog brojnih ozbiljnih propusta, koji ugrožavaju bezbjednost ne samo pacijenata i osoblja nego i cijelog društva. Nedostatak kapaciteta, adekvatnog stručnog osoblja, obezbjeđenja - „stara“ su boljka ove bolnice. To potvrđuju sagovornici Pobjede, psihijatar i direktor ustanove Aleksandar Mačić, tehničko i medicinsko osoblje. Već na početku razgovora direktor bolnice iznosi frapantan podatak da na sudskom odjeljenju ima 21 krevet, a sudskih pacijenata ima oko 135! - Da, dobro ste čuli – oko 135, ponovio je Mačić i dodao da je kapacitet prepunjen i da oko 53 odsto pacijenata čine sudski pacijenti. Naime, od 230 kreveta u Dobroti 135 koriste sudski pacijenti, od čega je čak tridesetak osumnjičenih za ubistvo. Borave uglavnom u trokrevetnim sobama i odjeljenje je prenatrpano. Sa direktorom smo obišli sudsko odjeljenje, gdje nas je dočekao čuvar koji je otključao rešetke kako bismo ušli. Na hodniku je više pacijenata koji znatiželjno gledaju u nas, pitajući se ko smo i zbog čega smo došli. Borave u malim sobama, sa zbijenim krevetima, neokrečenim zidovima i starim namještajem. <h2>PROBLEM BEZBJEDNOSTI</h2> Kako nam je ispričao direktor Mačić, ustanova godišnje plaća agenciju 80.000 eura iz sopstvenog budžeta koji bi trebalo da služi za namještaj i ostale bolničke potrebe. Mačić je naveo da od Ministarstva zdravlja očekuju saglasnost za angažovanje ljudi koji bi obezbjeđivali krug ustanove. - Najbezbolnije rješenje je to, jer vi kad zaposlite čovjeka, vašeg radnika, vi ga možete i kazniti i nagraditi, otpustiti ga, a ovako ne možete ama baš ništa - problematizovao je Mačić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707080728_bf4abae0981843048e891db32959bcb9ab2dcfdd1353e18e5558b602448400fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250707080728_bf4abae0981843048e891db32959bcb9ab2dcfdd1353e18e5558b602448400fa" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="OD 230 KREVETA U DOBROTI 135 KORISTE SUDSKI PACIJENTI: Pacijent kuva kafu u zajednickoj prostoriji na sudskom odjeljenju,"> <figcaption>OD 230 KREVETA U DOBROTI 135 KORISTE SUDSKI PACIJENTI: Pacijent kuva kafu u zajednickoj prostoriji na sudskom odjeljenju(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption> </figure>  Naglašava da zatvorska policija nije nadležna da obezbjeđuje sudsko odjeljenje i nada se da će sud to riješiti na neki drugi način. Poređenja radi kada u Klinički centar Crne Gore upute zatvorenika on dobija 24-časovni policijski nadzor. - Nema odjeljenja na kojem nema sudskih pacijenta, čak i u hroničnim odjeljenjima - istakao je on i negirao da među pacijentima postoje klanovi. Mačić ističe da imaju problem zbog velikog priliva pacijenata, i to ne samo sudskih. - Povećava se taj broj pacijenata što govori u prilog činjenici da fali nešto u sistemu zaštite mentalnog zdravlja u centrima za mentalno zdravlje koji ne mogu dovoljno dobro da liječe ljude sa psihozama. Otuda gdje je otvoreno manje odjeljenje, kao u Bijelom Polju, imamo manje prijema. Iz Nikšića sad imamo manje prijema. Trebalo bi razviti to, u više gradova napraviti manja odjeljenja i ojačati centre za mentalno zdravlje - smatra Mačić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707080732_9c67364f876b4bfcbed51ce0ab66d7e018326c3e8773a2cfc5203b441eb18005.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250707080732_9c67364f876b4bfcbed51ce0ab66d7e018326c3e8773a2cfc5203b441eb18005" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="KNJIGE PACIJENTIMA PUNO ZNAČE: Pacijent razgleda naslove u bolničkoj biblioteci,"> <figcaption>KNJIGE PACIJENTIMA PUNO ZNAČE: Pacijent razgleda naslove u bolničkoj biblioteci(Photo: FOTO: Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Naglašava da je riječ o ljudima koje oni moraju primiti po sili zakona i da je jedini način da dekompresuju bolnicu da otpuštaju ljude koji se bolje osjećaju. - Ako neko vidi drugo rješenje, neka predloži slobodno, navodi on. <h2>ZLOUPOTREBE</h2> Na upit da li ima zloupotrebe u boravku pacijenata na sudskom odjeljenju, Mačić odgovara potvrdno, ali priznaje da to nijesu samo zloupotrebe ustanove na čijem je čelu. - Uvijek ima toga, znate, ali pravni proces vode sudije, tužioci, vještaci, odbrana, a mi smo samo zadnja karika koja tu ispašta. Neka zakonska rješenja bi trebalo možda promijeniti da se neke stvari brže rješavaju. Trenutno imamo 250 pacijenata, a 230 kapaciteta, ukazao je direktor Specijalne bolnice za psihijatriju. Iz razgovora sa ljudima koji borave u ovoj ustanovi ne stiče se utisak da nešto fali, osim, kako kažu, kupanja na plaži. - Zadovoljni smo - kazao je jedan od njih. - E, samo kad bi nas direktor puštio da se okupamo, da odemo do plaže, to bi nam značilo, kazao je, dok se oko njega okupilo još nekoliko pacijenata. Drugi se uključuje u razgovor i direktoru ponavlja da bi toliko mogao „da im učini“. Priča o kupanju, izlascima, sukobima unutar ustanove, nedozvoljenim posjetama i bjekstvima aktuelna je prethodnih dana u medijima. <h2>SUDSKO ODJELJENJE</h2> U okviru kompleksa bolnice pacijenti su smješteni na muška i ženska akutna i hronična odjeljenja uz posebno sudsko odjeljenje u kojem leže osobe koje su, zbog teških krivičnih djela koja su počinili, iz UIKS-a upućeni na liječenje. - Otac mi je „opalio“ više godina zatvora, ja mnogo manje. Nadam se da ću brzo da izađem, imam porodicu i raduje me što ćemo ubrzo biti zajedno - ispričao je jedan od Pobjedinih sagovornika sa sudskog odjeljenja od kojeg smo pokušavali da saznamo informaciju više. Sad je postalo „moderno“ da se pod raznim okolnostima šalju na liječenje u ovu bolnicu, rekao je Mačić dok prilazimo grupi pacijenata koji se terete za najteža krivična djela: ubistva i pokušaje ubistva usljed teških psihičkih bolesti. Ističe da je najveći problem prepunjenost bolnice koja dovodi do lošijeg kvaliteta rada, manjka kadra, nedostatka muških tehničara i doktora. - Mi smo praktično prebačeni pod okrilje pravosudnog sistema, iako to nigdje ni u statutu ni u zakonu ne piše. Posljedica toga je da ne možemo adekvatno liječiti druge pacijente, jer oni zauzimaju njihove krevete iz kojih nikako da izađu, a sudski procesi su veoma spori - istakao je Mačić. Dok mi razgovaramo, stanovnici sudskog odjeljenja u grupi čekaju da im se obratimo. - Jeste li Vi sudija?- bilo je pitanje jednog od njih upućeno novinarki. Drugi, kojem je bilo jasno da u posjetu nije predstavnik sudske vlasti, već pokazuje interesovanje za razgovor i kaže nam da mu je jedino teško što ne viđa porodicu koliko bi htio. - Imam dijete i to mi je jedini problem, jer ne mogu da budem sa njim koliko želim - kazao je on. <h2>Obilazak kompleksa</h2> Pacijenti imaju kreativnu umjetničku radionicu u kojoj, između ostalog, prave autentične suvenire od gline ali i razne druge sadržaje koje distribuiraju u saradnji sa Turističkom organizacijom Kotora. Tamo smo upoznali nekoliko pacijentkinja koje su nas stidljivo posmatrale, pušile i pile kafu. U istoj zgradi je i biblioteka u kojoj uvijek ima mjesta za još knjiga koje, po njihovom svjedočenju, pacijentima puno znače. Jedan od njih kaže da je tek ovdje počeo ozbiljnije da čita i da najviše voli istorijske knjige iz kojih saznaje puno toga što i širi vidike. U nastavku objekta je dobro opremljena teretana u kojoj smo sreli dva pacijenta koja su naporno radila kardio trening, ne osvrćući se na nas.&nbsp; Jedan od njih, kada je završio sa treningom kazao nam je da je na liječenju zbog zavisnosti od alkohola, tvrdeći da je na dobrom putu da se oporavi. Ispričao je da je „čist“, da se uspješno oporavlja, oprašta od alkohola i izlazi. Sreli smo još nekoliko njih koji su nam isto rekli, ali nam je Mačićev osmijeh govorio više od riječi. - A što je bilo prošli put? - pitao ga je direktor. - To je bio posljednji put, direktore, neću više - odgovorio mu je.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707080736_c9a5a30bbeeceaa970e53e04297aebccd6376df92e4c99e01520db6e0365cf28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250707080736_c9a5a30bbeeceaa970e53e04297aebccd6376df92e4c99e01520db6e0365cf28" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="PO ČITAVOM KOMPLEKSU PARKIRANA AUTA I MOTORI: Osoblje silazi niz stazu ispred sudskog odjeljenja,"> <figcaption>PO ČITAVOM KOMPLEKSU PARKIRANA AUTA I MOTORI: Osoblje silazi niz stazu ispred sudskog odjeljenja(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption> </figure>  I još jedan sagovornik tvrdio je da je vrijeme da ide kući, da ne treba da bude tu, jer se „skinuo“ sa droge. - A alkohol? - pitala ga je zaposlena u bolnici. - Pa dobro, moram nešto, više se ne drogiram, ali popijem ponekad, moram nešto - kazao je on. Nakon razgovora sa njim, prilazi i drugi, iz druge države, koji nam govori da je prošao čitav svijet, radio u inostranstvu, ali da je odlučio da se liječi u Dobroti. Donirao je novac za bolnicu, kako kaže, koliko je mogao. - Ovdje sam svega tri dana i baš sam zadovoljan, kazao je i pridružio se ostalima u sređivanju bašte, gdje se na nekoliko lokacija u grupama radilo na uljepšavanju dvorišta. Stepeništem (oko 15 stepenica) stigli smo do ženskog sudskog odjeljenja gdje smo zatekli mlađe osobe, mahom zavisnice. Razgovarali smo sa dvije cimerke. Rukovale su se s nama i poželjele nam dobrodošlicu. Jedna od njih koja se liječi od zavisnosti, a osuđena je za pokušaj ubistva, rekla nam je: „Nije ovdje tako loše kako se predstavlja u javnosti“. Pored nje, pričali smo i sa pacijentkinjom kojoj je određena mjera obaveznog liječenja zbog porodičnog nasilja. - Prvi put sam ovdje, kazala je ona, objašnjavajući nam da je došlo do zabune, nesporazuma u kući koji je okončan njenim dovođenjem u psihijatrijsku ustanovu. Sreli smo i tehničara koji ne krije ljubav prema svom poslu. - Ne, nije mi teško, niti je strašno raditi u ovim uslovima. Naravno, volio bih da su bolji i da su plate veće, ali svoj posao radim s ljubavlju i to osjećaju i znaju pacijenti - kazao je on. Dodaje da je u Specijalnoj bolnici zaposlena i njegova supruga. Na prostranom kompleksu pacijenti imaju i plastenik gdje uzgajaju biljke, kao i sportski teren gdje obično borave, kako nam je pojašnjeno, pacijenti zavisnici. Govoreći o ljudima koji nikada nijesu napuštali bolnicu, Mačić pojašnjava da su povremeno išli na neke vikende, ali su obično porodice te koje ih više ne prihvataju. Kaže da pacijente treba voziti širom Crne Gore na razna suđenja te da ih uglavnom voze oni, a imaju svega dva vozila. Pored toga, Mačić ističe da je paviljonski tip bolnice potpuno nepraktičan, sa mnogo stepeništa gdje se ne može nositi ni hrana, ni veš, jer neki pacijenti ne mogu da dolaze u restoran, i njima treba svakodnevno da se nosi hrana. - Ovo što vam pričam su stari problemi, ja sam ovo zatekao. Uslovi na psihijatriji su uvijek teški. Morate imati šireg društvenog sluha za sve okolnosti koje se dešavaju, počev od finansiranja zdravstva pa nadalje. Mogla se napraviti jedna gradska bolnica u Podgorici ili odjeljenje za psihijatriju, kao u Nikšiću što ima. Svi znaju naše probleme i svi su nudili pomoć ali ta pomoć ne stiže. Mi smo na to navikli - zaključuje Mačić. Nakon više sati boravka u Specijalnoj bolnici odlazimo bez odgovora na pitanje – ko će biti odgovoran za ponovno bjekstvo, prebijanje, nedozvoljene posjete i druge zloupotrebe boravka u ovakvoj instituciji? Loša obezbijeđenost objekata, neograđenost, manjak kadra ali i nedovoljna sredstava u budžetu za ulaganja, samo su dio problema koji idu naruku pacijentima sudskog odjeljenja. Zbog svega toga, krivicu nije realno tražiti isključivo u menadžmentu i osoblju bolnice čiji je osnovni zadatak briga o svim pacijentima kojih je, prema zvaničnim brojkama, mnogo više nego što su sami kapaciteti ustanove. A najrealnije stanje Dobrote pokazuje odgovor koji je Mačić dobio kada je objašnjavao da nema gdje pacijenta da smjesti, jer nema kreveta i pitao đe da ga smjesti. - Ne znam, vodi ga kući - ispričao nam je Mačić odgovor koji mu je saopšten. Možda rješenje stoji u izgradnji potpuno nove ustanove koja će zadovoljiti sve te kriterijume, ali u ovom momentu stoji jedna činjenica – da je pacijentima prilično jednostavno da pobjegnu iz bolnice. Država je izgleda zaboravila da Dobrota postoji. <h2>Radne terapije</h2> Pacijenti u sklopu liječenja imaju radnu terapiju, plastenike o kojima brinu, radionice, teretanu, sportske terene... - Sponzori nam mnogo pomažu, to jesu manja sredstva, ali kad se skupi sve, nešto imamo… Ja sam stanovišta da treba razmišljati o novoj, modernoj bolnici. Razlika između bolnice u Podgorici i ovoj ovdje je ta što se u glavnom gradu nalazi klinika i ona treba da se bavi naučnim radom ili da liječi mekše slučajeve - ocijenio je Mačić. Ističe da u Dobrotu dolaze i maloljetnici jer, kako objašnjava, nemaju gdje. - U više navrata sam se zbog toga žalio ombudsmanu. U Podgorici je napravljeno dječje odjeljenje koje nije zatvoreno i dovoljno obezbijeđeno, pa nije jasno čemu tačno služi. Mi trenutno nemamo maloljetnika u bolnici, godišnje ih bude četiri do šest - ustvrdio je on. <h2>Najveći broj pacijenata iz Podgorice</h2> Mačić pojašnjava da najveći broj pacijenata dolazi iz Podgorice, zato što je najveći grad i naglašava da nestrpljivo iščekuju završetak radova bolnice u Spužu, koja bi trebalo da funkcioniše u okviru UIKS-a. - Time bi se bolnica relaksirala, neka uzmu 50 pacijenata od 130, nama je dovoljno, zbog kreveta. Imamo i problem „podstanara“. To su ljudi koji tu borave 30-40 godina jer nemaju gdje - upozorava on. Problematizuje i to što pacijent i kada mu istekne zatvorska kazna i dalje ne može da ide sa odjeljenja, nego čekaju dozvolu suda za njegov izlazak. - Sud dakle treba da procijeni da li su oni za dalje liječenje ili nijesu, što je greška, nekad je to radila ovdje komisija. To nije vještačenje, mi treba da kažemo završeno je liječenje i obično su te kazne duže od prosjeka liječenja i tu imamo problem - ističe direktor Specijalne bolnice. <h2>Napadi i bjekstva pritvorenika</h2> Pritvorenik koji je bio smješten u Specijalnoj bolnici „Dobrota“ u Kotoru u ponedjeljak je vraćen u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, nakon što je napao drugog pacijenta. Prema našim saznanjima, do incidenta je došlo nakon obilaska ustanove koju smo posjetili kako bismo izvijestili o uslovima u kojima boravi 250 osoba. Direktor Mačić potvrdio je u četvrtak Pobjedi da je došlo do incidenta, prvo verbalnog sukoba, a zatim i do napada koji, kako kaže, nije bio tih razmjera da bi o tome obavještavali policiju. - Obavijestili smo zatvorsku policiju da dođe po njega jer su se stekli zakonski uslovi za to - kazao je Mačić. Odgovarajući na naše pitanje da li je naš dolazak u Specijalnu bolnicu izazvao, kako nam je nezvanično saopšteno, revolt kod tog pacijenta, Mačić je negirao. Dan je prije petnaestak dana objavio anonimno pismo iz Dobrote u kojem se tvrdi da nekoliko pripadnika jednog kotorskog klana nesmetano izlazi iz ustanove, obavlja nedozvoljene posjete, unosi se alkohol i narkotici. I Vijesti su objavile da dvostruki ubica Uroš Jegdić povremeno slobodno šeta državom, jer su mu odobravani slobodni dani, odnosno liječenje u kućnim uslovima. Autorke: Ana Raičković i Jovana Raičević

Portal ETV

Polovina pacijenata kriminalci, bolnički kompleks bez policijskog nadzora

Više od 90 odsto pacijenata Fonda zdravstva za rehabilitaciju u Institutu Igalo ne plaća participaciju ili plaća minimalni iznos po novom cjenovniku, a za određene dijagnoze troškovi su 40 odsto. Ovim pacijentima Institut daje mogućnost plaćanja u više rata, a ka Ministarstvu zdravlja je upućena inicijativa za umanjenje tih troškova, prenosi RTHN.
Cijene usluga u Institutu Dr Simo Milošević koje finansira Fond za zdravstveno osiguranje uvećane su prethodne godine, te je proporcionalno uvećana i visina participacije fondovskih pacijenata. Pojedini mediji nisu dobro interpretirali ovu informaciju, te su prema riječima direktora Zorana Kovačevića, doveli do određenih nedoumica kod pacijenata.
- Bilo bi dobro da su svi predstavnici medija tu informaciju prenijeli u potpunosti tačno, a to je da preko 90 odsto uputnica koje mi dobijamo od Fonda nemaju nikakvu ili minimalnu participaciju. Dalje, da samo dvije, tri dijagnoze imaju 40 odsto učešća u participaciji, te da su skokom osnovne cijene na fakturi koju je Fond konačno poslije 30 godina priznao Institutu Igalo, skočili &nbsp;u iznosu troškovi te participacije - objašnjava Kovačević.
Institut ne može da utiče na predviđene troškove participacije, a Kovačević napominje da je ova ustanova godinama pružala usluge ispod cijene.
- Ovaj put to je faktura koju Fond dostavlja, ali smo zato izlazeći u susret toj manjoj kategoriji naših korisnika, ponudili &nbsp;mogućnost da participaciju plate u pet do deset mjesečnih rata, kako bi im predstavljalo manji teret sa jedne strane, a sa druge strane smo uputili inicijativu ka Ministarstvu zdravlja da se izmijeni taj dio Pravilnika i za te kategorije pacijenata, kako bi se i njihovo učešće umanjilo do mjere beznačajnog, odnosno kako bi kompletna rehabilitacija koju imaju u Institutu bila o trošku Fonda zdravstva Crne Gore - istakao je Kovačević.

Od Ministarstva zdravlja zatraženo umanjenje participacije za određenu kategoriju pacijenata

Kompletne troškove PET/CT dijagnostike, koja će crnogorskim pacijentima biti omogućena od 7. maja privatnoj bolnici Kodra u Podgorici, pokrivaće Fond za zdravstveno osiguranje (FZO). To je saopšteno Portalu ETV iz te ustanove.
Hrvatska Poliklinika Medikol je, na osnovu zaključenog ugovora u martu sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore, omogućila sprovođenje najsavremenijih PET/CT dijagnostičkih postupaka u Podgorici, kao i u alternativnim centrima u Splitu, Rijeci i Osijeku.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpet-ct-dijagnostika-od-7-maja-dostupna-i-u-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Brže do precizne dijagnostike</h2>
PET/CT centar Poliklinike Medikol je prvi centar za dijagnostiku tumorskih bolesti te vrste u Hrvatskoj, koji je sa radom počeo 2007. godine.
Crna Gora je do sada bila jedina država u regionu u kojoj ova vrsta pregleda nije bila moguća, pa su se pacijenti upućivali na klinike u Novom Sadu i Istanbulu.
U FZO su ocijenili da će se saradnjom sa Poliklinikom Medikol omogućiti poboljšanje dostupnosti i povećanje efikasnosti dijagnostičkog procesa, posebno onkološkim pacijentima koji se najčešće šalju na ove preglede.
Time će pacijenti brže dolaziti do precizne dijagnoze i započinjanja odgovarajuće terapije.
Pravo na PET/CT snimanje u Podgorici preko FZO imaće, kako su nam rekli u toj ustanovi, svi osiguranici koji dobiju prijedlog Konzilijuma Kliničkog centra Crne Gore, nakon izdavanja uputnice Fonda za zdravstveno osiguranje.
U FZO pojašnjavaju da će procedura prilikom upućivanja pacijenata na PET/CT u Kodri, biti identična dosadašnjoj praksi.
- To znači da će se upućivanje sprovoditi na način koji je već definisan prilikom upućivanja pacijenata u klinike van Crne Gore. Svi troškovi su na teret sredstava Fonda, pa pacijent nema finansijskih izdataka samim tim što se usluga obezbjeđuje u Crnoj Gori - navedeno je u odgovorima FZO.
<h2>U fokusu čovjek i njegovo zdravlje</h2>
I pacijenti koji već imaju zakazanu PET/CT dijagnostiku u inostranstvu moći će da snimanje obave u Podgorici, ukoliko Konzilijum Kliničkog centra Crne Gore donese novi prijedlog u tom pravcu.
- Ukoliko pacijentima, koji nisu realizovali svoju uputnicu, Konzilijum Kliničkog centra Crne Gore dâ novi predlog za ostvarivanje PET/CT u Podgorici, Fond će izdati novu uputnicu, odnosno odobrenje za dobijanje usluge u zdravstvenoj ustanovi Kodra – pojasnili su u FZO.
Kako je nedavno saopšteno iz Medikola, očitavanje nalaza povjereno je iskusnom timu stručnjaka hrvatske Poliklinike, sa bogatim znanjem i dugogodišnjim iskustvom u oblasti radiologije i nuklearne medicine.
- Naši pacijenti zaslužuju najbolju moguću njegu – u svojoj zemlji, bez odlaganja. Omogućavanjem PET/CT dijagnostike odgovaramo na stvarne potrebe onkoloških pacijenata i njihovih porodica. U fokusu nam je čovjek – njegovo zdravlje, dostojanstvo i sigurnost - poručila je dr Ivanka Trstenjak-Rajković, direktorka Poliklinike Medikol.
Dodatna pogodnost, kako je ranije najavljeno, je i to što će Poliklinika „Medikol“ garantovati i kontinuitet u snabdijevanju izotopom koji je ključna komponenta za pružanje ove vrste dijagnostike.
<h2>Detalji o PET/CT</h2>
PET/CT dijagnostički postupak ima ključnu ulogu u ranom otkrivanju bolesti, praćenju toka liječenja i donošenju terapijskih odluka.
Predstavlja savremenu dijagnostičku metodu koja kombinuje dvije tehnologije – pozitronsku emisionu tomografiju (PET) i kompjuterizovanu tomografiju (CT).
- Ova savremena tehnika omogućava prikaz i mjerenje biohemijskih i fizioloških procesa u raznim organima koje ispitujemo i to na ćelijskom i molekularnom nivou, što ima ogromnu primjenu u dijagnostičke i istraživačke svrhe u medicine – pojašnjeno je u tekstu na sajtu Kliničkog centra Crne Gore.
Za razliku od drugih dijagnostičkih metoda, PET/CT omogućava detaljnu procjenu metabolizma u organima i tkivima, uz istovremeno precizno lociranje promjena.&nbsp;
Osnovna prednost ove metode je što spajanjem slika oba modalieta dobijamo potpunu funkcionalno-anatomsku dijagnostičku informaciju ispitivanog organa.
Kombinovanjem funkcionalnog i anatomskog snimka, ljekari dobijaju kompletnu informaciju o stanju organa, što omogućava ranije otkrivanje i tačnije praćenje bolesti.
PET/CT se najviše koristi u dijagnostici i praćenju malignih bolesti - karcinoma pluća, glave i vrata, debelog crijeva, dojke, ginekoloških i drugih maligniteta. Posebno je koristan za razlikovanje benignih od malignih promjena.
- Najčešće indikacije za primjenu PET/CT-a uključuju: procjenu proširenosti maligne bolesti; praćenje terapijskog odgovora (nakon završetka liječenja ili u toku trajanja &nbsp;terapije, ako se planira promjena iste); u slučaju povećanja tumorskih markera kada uobičajene dijagnostičke metode ne pokazu da je bolest aktivna itd. U rijetkim slučajevima se koristi za otkrivanje mjesta primarnog tumora – navedeno je u tekstu KCCG.
Podsjećamo, Klinički centar godinama radi na realizaciji projekta instalacije PET/CT uređaja, koji je zbog tehničke složenosti planiran u više faza. Trenutno je u završnoj fazi revizija glavnog projekta.&nbsp;
Uređaj će biti nabavljen kroz saradnju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), koja finansira 75 odsto troškova, dok preostalih 25 odsto snosi crnogorski Fond za zdravstveno osiguranje.

FZO pokriva sve troškove PET snimanja u Kodri, procedura ostaje ista

Hrvatska Poliklinika Medikol, na osnovu zaključenog ugovora sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO), omogućava sprovođenje najsavremenijih PET/CT dijagnostičkih postupaka u Podgorici, u bolnici Codra. Snimanje pacijenata u Podgorici počeće u srijedu, 7. maja, saopšteno je iz te poliklinike.
Posebno važan za onkološke bolesnike, PET/CT dijagnostički postupak ima ključnu ulogu u ranom otkrivanju bolesti, praćenju toka liječenja i donošenju terapijskih odluka. Postupak će biti dostupan svim pacijentima putem uputa Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO), uz jasnu medicinsku indikaciju nadležnog ljekara specijaliste. 
Kako je saopšteno iz Medikola, očitavanje nalaza povjereno je iskusnom timu stručnjaka Poliklinike Medikol, sa bogatim znanjem i dugogodišnjim iskustvom u oblasti radiologije i nuklearne medicine.
- Naši pacijenti zaslužuju najbolju moguću njegu – u svojoj zemlji, bez odlaganja. Omogućavanjem PET/CT dijagnostike odgovaramo na stvarne potrebe onkoloških pacijenata i njihovih porodica. U fokusu nam je čovjek – njegovo zdravlje, dostojanstvo i sigurnost - poručila je dr Ivanka Trstenjak-Rajković, direktorka Poliklinike Medikol.
Pacijenti se za PET/CT postupak u Podgorici mogu zakazati putem e-maila na <a href="mailto:info@medikol.me">info@medikol.me</a>; telefonskim pozivom na +382 67 072 700 ili lično u Codra Hospital, na adresi Radosava Burića, 81 000 Podgorica.

PET/CT dijagnostika od 7. maja dostupna i u Crnoj Gori

Uprkos brojnim upozorenjima i apelima pacijenata, stanje na Odjeljenju hemodijalize Doma zdravlja Budva ostaje nepromijenjeno. Pacijenti ističu da i dalje nemaju stalno prisutnog ljekara koji bi bio zadužen isključivo za njihovu njegu i svakodnevno praćenje.
Umjesto toga, na odjeljenju se povremeno pojavljuju ljekari opšte prakse, bez jasne odgovornosti i kontinuiteta u liječenju hroničnih pacijenata. Ovakva praksa, prema riječima pacijenata, izaziva osjećaj nesigurnosti, napuštenosti i dubokog nepovjerenja u sistem.
Portal ETV nedavno je izvijestio o incidentu koji se dogodio 14. marta 2025. godine, tokom redovne dijalize pacijentkinje Doma zdravlja u Budvi, Sanje Pešalj, a koji je pokrenuo niz pitanja o funkcionisanju Odjeljenja hemodijalize u ovoj ustanovi, kao i o širem sistemskom odgovoru nadležnih institucija.
Prema navodima Pešalj, tog dana je tokom terapije osjetila snažne bolove i zatražila lijek Buscopan. Ustanova, kako tvrdi, lijek nije imala na raspolaganju, a dodatni problem predstavljao je izostanak dežurnog ljekara. Lijek joj je, izvan medicinskog protokola, aplikovala medicinska sestra, bez prisustva ljekara, u prisustvu tehničara.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpesalj-mislila-sam-da-cu-umrijeti-u-sred-dana-u-javnoj-zdravstvenoj-ustanovi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako Pešelj danas kaže za naš portal, pacijenti su jedinstveni u zahtjevu da se briga o njima povjeri dr Andrić, jedinoj ljekarki koja pokazuje, kako navodi, istinsku posvećenost i razumijevanje njihove svakodnevne borbe.
– Jutros se dr Andrić pojavila tokom vizite, ali se odmah povukla. Provjerom rasporeda saznali smo da je formalno u prvoj smjeni, ali na opštoj praksi. Takođe, rečeno nam je da je dr Drobnjak raspoređena na naše odjeljenje, ali dolazi samo po pozivu. Kada sam je tražila, morala sam da je čekam, što znači da nije bila prisutna na licu mjesta – ističe Pešalj.
Pacijenti upozoravaju da ih sistem tretira kao "privremeni zadatak", iako se radi o osobama sa ozbiljnim hroničnim oboljenjima kojima je potreban stalni medicinski nadzor.
– Na dijalizu dolazimo s opterećenjem da ćemo, osim borbe sa sopstvenim zdravljem, morati da se borimo i sa sistemom. Sve više djeluje kao da se čeka da neko ozbiljno strada da bi se stvari promijenile – upozorava Pešalj.
Portal ETV će nastaviti da prati razvoj situacije i apeluje na nadležne da hitno reaguju kako bi se obezbijedila adekvatna zdravstvena zaštita za najugroženije pacijente.

Danijela Jovanović

Pešalj: Sve više djeluje kao da se čeka da neko ozbiljno strada da bi se stvari promijenile

Posjete pacijentima u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) od danas su ponovo dozvoljene, nakon što su više od dva mjeseca bile obustavljene zbog pogoršanja epidemiološke situacije i rasta broja oboljelih od gripa i bolesti sličnih njemu, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. 
 
Posjete pacijentima koji su na bolničkom liječenju u KCCG bile su obustavljene od 14. februara. 
 
Iz KCCG su rekli da su, u skladu sa poboljšanjem epidemiološke situacije u državi, dozvoljene posjete pacijentima na bolničkom liječenju, u terminu od 14 do 16 sati. 
 
Oni su objasnili da u jedinicama intenzivnog liječenja samo jedan član uže porodice ili staratelj, uz poštovanje protokola, može posjetiti pacijenta uz nadzor medicinskog osoblja najduže deset minuta, svakog dana, između 14 i 16 sati. 
 
Podsjeća se da posjete nijesu dozvoljene u Klinici za infektivne bolesti, Akušerskom odjeljenju, kao i Odjeljenju za terminsku novorođenčad Klinike za ginekologiju i akušerstvo. 
 
Iz KCCG su zamolili građane da, ukoliko imaju simptome respiratornih infekcija ili akutnu gastrointestinalnu infekciju (povraćanje, dijareju), ne dolaze u posjetu hospitalizovanim pacijentima. 
 
- Preporučujemo da posjetioci tokom boravka u bolesničkoj sobi nose zaštitnu masku - rekli su iz KCCG.

Od danas dozvoljenje posjete pacijentima u KCCG

Najmanje 40 pacijenata sa dijagnozom karcinoma pluća u Specijalnoj bolnici „Dr Jovan Bulajić“ u Brezoviku nije primilo propisanu terapiju, iako su u prethodnom periodu liječeni istim ljekovima koje plaća država, saznaje portal Standard.&nbsp;
Prema informacijama koje je saopštilo više izvora iz te bolnice, sve terapije koje nijesu bile dostupne pacijentima su na listi ljekova koju je usvojila Vlada.
Ovo i druge zabrinjavajuće informacije su rezultat odluke Ministarstva finasija, prije svega, a onda i Fonda za zdravstveno osiguranje koje je nedavno uputilo dopis javnim zdravstvenim ustanovama u kojem ih upozoravaju na potrošnju ljekova u okvirima planiranog. Portal Standard posjeduje dopise Fonda.
Sagovornik Standarda kaže da 15 pacijenata koji su trebali da prime lijek „Tecentriq“ u drugoj polovini marta, nije primilo terapiju koja je odložena, jer bolnica nije mogla da dobije lijek.
Osim toga, iz izvještaja Montefarma za mjesečnu potrošnju od 19.03.2025. godine do kraja marta, nijedna kutija „Tecentriqa“ nije isporučena Brezoviku, iako se vidi da su na stanju imali 70 kutija.
<h2>SB Brezovik: Imali smo kratkotrajnih problema u nabavci ljekova</h2>
Iz bolnice u Brezoviku Standardu su potvrdili da je tokom posljednje sedmice marta „došlo do kratkotrajnog problema u isporuci tražene količine pojedinih ljekova“. Naglasili su da takav problem nije bio samo kod njih, ali da su protekle nedjelje svi pacijenti &nbsp;primili planiranu terapiju.
Iz SB „dr Jovan Kljajić“ nijesu demantovali navedene informacije da tokom marta 15 pacijenata nije primilo „Tecentriq“, kao ni to da najmanje 40 pacijenata sa dijagnozom karcinoma pluća nije primilo terapiju.
Sagovornik Standarda, koji je želio da ostane anoniman, a čije navode nijesu demantovali iz bolnice u Brezoviku, kaže da je ta bolnica krajem nedjelje tražila 20 kutija istog lijeka, a da im je poslato samo 15, iako je napravljen plan za primjenu svih 20 pacijenata. Informacije govore da u Montefarmu ovog lijeka ima dovoljno na lageru.
U bolnici u Brezoviku imali su problema i sa lijekom „Imfinzi durvalumab“ proizvođača „Astra“.
- Najmanje tri pacijenta nijesu primila nastavak terapije, a tri nova, spremna i odobrena, nijesu započela sa terapijom - kaže sagovornik Standarda.
<h2>Odlaganje terapije rizik za gubitak efekta liječenja</h2>
Treba podsjetiti da protokoli za liječenje uznapredovalog karcinoma pluća precizno definišu vrijeme na koje se prima terapija (npr. dvije ili tri nedjelje).
Odlaganjem primjene terapije tokom poslednjih deset dana marta neće se primiti najmanje jedan ciklus liječenja. U slučaju da to postane praksa rizikuje se gubitak efekata liječenja koji su postignuti prethodnim terapijima i povećava vjerovatnoća progresije bolesti. Na ovaj način se do sada uložena sredstva od strane države u dijagnostiku i liječenje ovih pacijenata kompromituju.
Novi pacijenti nijesu dobili propisanu terapiju iako je njihovo liječenje predloženo od strane stručnog konzilijuma i odobreno od strane komisije Fonda za zdravstveno osiguranje.
Podatak da u bolnici „Dr Jovan Kljajić“ nedostaju i potrošni materijal, fiziološki rastvor, rukavice, iz te ustanove su demantovali.
- Što se tiče potrošnog materijala i rastvora, kao i ljekova neophodnih za liječenje pacijenata u SB Brezovik, isključujući onkološke pacijente, nijesmo imali problema u radu, &nbsp;niti nedostatak navedenog - saopšteno je Standardu.
<h2>I KCCG imao problema u nabavci ljekova</h2>
I u KCCG imaju problem sa ljekovima, posebno sa lijekom „Entyvio“ proizvođača Takeda.
- Dva pacijenta za lijek “Entyvio” iz gastro odaljenja su pomjerena za ovu nedjelju, a obrazloženje iz KCCG je bio da čekaju isporuku lijekova od prošle nedjelje - kaže sagovornik Standarda. 
 
KCCG se prošle nedjelje obratio Fondu za “Avastin”, “Vectibix”, “Humani albumin”, “Keytrudu”, “Abraxane”, “Diphereline”…
Standard saznaje da je iz Fonda KCCG odgovoreno, da se pridržavaju sredstava koja su opredijeljena na mjesečnom nivou, te ih upozorili da su u januaru i februaru prekoračili odobrena sredstva, te ponovo poslali mjesečne iznose odobrenih sredstava do kraja godine.
<h2>Dopis Fonda JZU – ljekova nema preko planiranog</h2>
Iz Fonda za zdravstveno osiguraje su početkom marta upozorili javne zdravstvene ustanove da troše ljekova onoliko koliko je predviđeno.
- Shodno odluci Fonda o rasporedu sredstava za 2025 godinu , potrebno je da nabavku redovnih ljekoba od AU Montefarm vršite u okviru mjesečno planiranih finansijskih sredstava , odnosno 1/12 oprediljenog budžeta za ljekove. To znači da iznos ispostavljene cesije može odstupiti u odnosu na mjesečni plan isključivo za iznos odobrenih ljekova od strane komisije Miniistarstva zdravlja čija potrošnja je posebno planirana i izdvojena kao posebna stavka kod AU Montefarm - piše u dopisu Fonda.
Dodaju da ljekove koje odobrava Komisija Ministarstva zdravlja je potrebno da uz cesiju dostave i Odobrenje komisije Ministarstva zdravlja za dati lijek koji je isporučen od AU Montefarm.
- „Ujedno vas obavještavamo da ćemo cesije za januar i februar 2025. godine prihvatiti u iznosu koji je već definisan, ali da će se za eventualno prekoračenje mjesečnog limita u januaru i februaru umanjiti ukupni godišnji iznos opredijeljenih sredstava. U cilju racionalizacije potrošnje ljekova potrebno je da vršite strogu kontrolu planiranje zaliha i stvarnih potreba ustanove za dati mjesec - precizirano je u dopisu Fonda JZU.
<h2>Sadašnji način planiranja potrošnje ljekova neodrživ</h2>
Izvor Standarda sa Instituta za onkologiju smatra da je odluka Fonda i ministarstva o potrošnji jedne dvanaestine planiranih ljekova na mjesečnom nivou, neodrživa.
- Prije svega jer se ne može preczno planirati priliv novih pacujenata, posebno onkoloških, jer to zavisi od više karika u putu pacijenta, slobodnih termina na operacije, čekanja PH nalaza, dijagnostike…. To se prosto ne može izbalansirati na mjesečnom nivou. Možda, ali samo možda na tri ili šest mjeseci… - kaže sagovornik Standarda.&nbsp;
Osim toga, godišnji plan za ljekove se pravi u oktobru, novembru tekuće za narednu godinu.
- Prvi nedostatak toga je to što se planiranje pravi na osnovu potrošnje iz predhodne godine, bez preciznih pidataka o opterećenju malignim bolestima, jer CG nema dobro ažuriran registar za rak. Sve ovo znači da su podaci neprecizni - kaže izvor.
On ukazuje i na drugi problem a to je da se lista ljekova ažurira dva ili tri puta godišnje. 
 
- Plan potrošnje je napravljen, a može se desiti da se za neki lijek ažuriranjem liste proširi indikacija, a samim tim i potrošnja ili da se uvede novi lijek, a on nije ni stavljen u plan jer se to tada nije znalo - precizira izvor sa Instituta za onkologiju.
Dosta manjkavosti ima oko planiranja potrosnje i odredjivanja budžeta za ljekove sa Instituta za onkologiju.
Prema mišljenju više upućenih sagovornika ovakav način planiranja potrošnje može dovesti do odlaganja terapija i dodatnog opterećenja u narednom mjesecu.

U SB Brezovik 40 pacijenata sa rakom pluća nije primilo terapiju

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je deset saobraćajnih nesreća, poginula je jedna osoba, a lakše je povrijeđeno 11.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da su u Podgorici, Baru i Nikšiću evidentirane po tri nezgode, a u Ulcinju jedna.
Izdata su 384 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 65 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.

Za dan deset udesa: Poginula jedna osoba, 11 povrijeđeno

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) obustavljene su posjete hospitalizovanim pacijentima usljed povećanja aktivnosti virusa gripa, kao i registrovanog broja oboljelih od bolesti sličnih gripu i tako će biti do poboljšanja epidemiološke situacije.
Informacije o zdravstvenom stanju pacijenata članovi uže porodice (supružnik, roditelji ili djeca) mogu dobiti svakog radnog dana na matičnom odjeljenju putem telefona u periodu od 14 do 15 sati.
Kontakt telefon porodica može dobiti od medicinskog osoblja prilikom prijema pacijenta ili preuzeti sa sajta Kliničkog centra Crne Gore (<a href="http://www.kccg.me">www.kccg.me</a>).
- Članovi porodice mogu donijeti lične stvari i predati ih za dječiju populaciju na glavni ulaz Instituta za bolesti djece, dok ih za adultne pacijente predaju zaposlenima na info pultu glavne zgrade KCCG, kao i na info pultu klinika za psihijatriju, dermatovenerologiju i infektivne bolesti, svakog dana u periodu od 14 do 16 časova. Lične stvari će nakon 16 časova biti distribuirane svim pacijentima - saopšteno je iz Kliničkog centra.
Mole građane da se pridržavaju navedenih procedura kako bi svi zajedno osigurali bezbjednu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu pacijentima.&nbsp;
- Saradnja i međusobno razumijevanje je od izuzetne važnosti za bezbjedno zbrinjavanje svih pacijenata. Podsjećamo da će obustava posjete trajati do poboljšanja epidemiološke situacije - poručuju iz Kliničkog centra.

KCCG: Posjete pacijentima obustavljene do poboljšanja epidemiološke situacije

Dok požari ne jenjavaju širom Crne Gore – od Luštice, Lovćena i Ćemovskog polja, do Kuča, Bratonožića, Pive i podnožja Durmitora – Ministarstvo unutrašnjih poslova i ministar Danilo Šaranović odbijaju da zatraže pomoć iz vazduha od susjedne Hrvatske, iako su njeni kanaderi proteklih dana već bili angažovani u gašenju požara u Albaniji i Bosni i Hercegovini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.index.hr%2Fvijesti%2Fclanak%2Fhrvatski-kanaderi-upuceni-u-bih-u-pomoc-pri-gasenju-velikih-pozara%2F2693774.aspx&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Situacija je alarmantna – jak vjetar dodatno raspiruje vatru, vatrogasne ekipe su na izmaku snaga, a tehnička podrška iz vazduha, uprkos ranijim najavama i planovima, još uvijek nije angažovana. Sve to dodatno otežava gašenje i ugrožava kako ljudske živote, tako i prirodna dobra i naselja.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović se javno oglasio pozivajući nadležne institucije da hitno zatraže međunarodnu pomoć putem EU mehanizama i bilateralne saradnje sa susjednim državama:
– Naši ljudi na terenu to zaslužuju, poručio je Milatović, naglašavajući da Crna Gora mora iskoristiti sve raspoložive kanale pomoći.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.index.hr%2Fvijesti%2Fclanak%2Fhrvatska-salje-kanader-albaniji%2F2693967.aspx&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Uprkos tome, iz MUP-a i dalje nema potvrde da je takav zahtjev upućen Hrvatskoj, iako su dva kanadera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (CL-415) prethodnih dana učestvovala u gašenju požara u Albaniji, dok su jučerašnjom odlukom Vlade Hrvatske preusmjereni i u BiH, gdje je situacija slična onoj u Crnoj Gori.&nbsp;
Portal ETV kontaktirao je tim povodom Direktorijat za zaštitu i spašavanje, kao i PR MUP-a, i njihove odgovore očekujemo.
Prema informacijama koje su prenijeli hrvatski i regionalni mediji, angažovanje ovih letjelica omogućeno je temeljem odluke Vlade Hrvatske o pružanju humanitarne pomoći inostranstvu. Znači, trebalo je samo tražiti.
Podsjećamo, sistem zaštite i spašavanja u Crnoj Gori je višestruko kritikovan prethodnih godina zbog slabih kapaciteta i sporog odgovora u vanrednim okolnostima, a klimatski izazovi čine ove rizike sve izraženijim.
Crnogorska javnost s pravom očekuje brzu, konkretnu i odgovornu akciju, kao i upotrebu svih raspoloživih domaćih i međunarodnih resursa za zaštitu života, imovine i prirode.
Jer – nema opravdanja da pomoć stoji nadomak granice, a da je niko ne zatraži.

Zemlja gori a ministar ćuti: Zašto Šaranović ne traži kanadere od Hrvatske?

Još nema četrdeset, a odavno je u intenzivnoj žiži javnosti. Bilo da je u prvim redovima odbrane Crne Gore, bilo da je postavio neku od predstava koje znače uspjeh i gledanost. Posljednja je Gospoda Glembajevi u Crnogorskom narodnom pozorištu. Kao reditelj svojim djelima je govorio o važnosti poštovanja ljudskih prava, posebno kad je o manjinama riječ, o Romima i LGBT zajednici. Za svoj film Lud za tobom, ljubavnoj priči u mentalnoj instituciji, dobio je brojne nagrade.
Davno je odučio da će kroz život ići ili bez straha, ili neće ići uopšte. Tvrdi da je to posljedica vaspitanja. I kada ga BIA prije manje od mjesec dana izvuče iz beogradskog hotela Opera i privede u svoje prostorije, ispituje pet sati i otpraši na granicu sa Sjevernom Makedonijom, on kaže da strah nije opcija.
Ponikao je i vaspitavan u umjetničkoj porodici koja je za prijatelje imala najveća imena jugoslovenskog filma, književnosti, slikarstva i svih važnih grana jugoslovenskog kulturnog identiteta. Te ljude je kroz porodicu percepirao kao svoje prijatelje i svoje estetske i etičke uzore. Za crnogorske liberale Slavka Perovića kaže da su bili civilizacijska ideja koja svoju energiju prenosi i danas.
Šta je za vas danas borba za Crnu Goru, za kakvu Crnu Goru?
Marunović: Borba za Crnu Goru, za mene je borba za emancipaciju društva. Gledajući kroz istoriju, crnogorski pokret je uvijek bio i emancipatorski. Takav je bio i antiratni pokret Liberalnog saveza devedesetih u Crnoj Gori, kada je uprkos ogromnoj propagandi tadašnjeg režima u Srbiji, taj pokret imao velike simpatije u Srbiji. Slavko Perović je tada održao čuveni, ikonični govor studentima u Srbiji. Crna Gora je 2006. godine udahnula duh Evrope u regionu i otvorila vrata Atlantskim integracijama. Takva Crna Gora za mene predstavlja i čvor ideološko-istorijskih prelamanja u regionu, sa takvom Crnom Gorom su velike šanse da se ne samo ovdje, već i u regionu, pokrenu neki važni i neophodni društveni procesi.
Vi znate da je Crna Gora odigrala važnu ulogu u rušenju Slobodana Miloševića. Ona je, od srpske vlasti spremne na egzekuciju, skrivala jednog od najvećih protagonista moderne srpske politike, Zorana Đinđića. Snažan uticaj Crne Gore u regionu ogledao se i u nastanku novog književnog talasa čiji su rodonačelnici Balša Brković, Andrej Nikolaidis… Značajna je uloga i Crnogoroskog narodnog pozorišta na čijoj sceni su se ogledali najveći umjetnici u regionu.
Da li je vama u toj Crnoj Gori za koju se borite, danas teže nego što vam je bilo juče?
Marunović: Činjenica je da ni kada nije bila tako snažna i efikasna anticrnogorska mašinerija koja dolazi iz Srbije, a koja se po pravilu bazira na tradicionalno istorijskoj mitomaniji. To što danas sprovodi Aleksandar Vučić, teže je i opasnije od onoga po čemu su poznati njegov imenjak Karađorđević (Palikuća) i Slobodan Milošević. Ali, Crna Gora se budi i to se ovih dana ovdje i osjeća. Mogu to nazvati buđenjem antifašizma i osjećanja slobode, rekao bih i prisjećanjem da smo na ideji slobode mi Crnogorci izgradili cijeli nacionalni romantizam. I upitno je zašto tu vrstu slobode ne osjećamo već dvadesetak godina. Sve ovo što se događa danas, imaće refleksije u najbližoj budućnosti.
Da li je fašizam, odnosno neofašizam danas prisutniji i opasniji na ovim prostorima, ali i u Evropi, nego što je to bio nacionalizam u vrijeme raspada Jugoslavije i stvaranja novih država?
Marunović: Diktatu liberalizma, pod zastavom borbe za slobode, danas je sve dozvoljeno. Tako nastaju i anticivilizacijske nuspojave kojima se dira u ono što je istorija davno postavila kao svoje vrijednosti. Imate situaciju da su fundamenti civilizacijskih postulata ugroženi maltene svuda u Evropi. Tako je ugrožena i osnovna premisa Evropske unije, a to je antifašizam. Kroz tu, navodnu borbu za slobode, imate trend relativizacije fašističkih i antifašističkih odnosa. Naše balkansko društvo je najviše ogrezlo u toj vrsti reafirmacije najmračnijih ideologija koje su učestvovale u podjeli društva 20. vijeka. Vidimo te trendove u globalnim silama na Zapadu, i u njihovim antitezama na Istoku, vidimo te trendove i u Evropskoj uniji. Ali, ono što razlikuje Evropsku uniju i njene sisteme u odnosu na naše, jeste zamjena teza u poređenju desnice i neofašizma. Biti desničar je legitimna opcija, legitiman izbor, a biti fašista je nedopustiva političko-ideološka opcija. I zbog toga je danas potrebno govoriti od kakvog je značaja bila pobjeda antifašizma u Drugom svjetskom ratu, i od kolike je važnosti prepoznavati oblike neofašizma na ovim našim prostorima. I boriti se protiv njih.
Kako se dogodilo da budete podobni za člana žirija za najveće nacionalno priznanje 13. jul gdje ste bili preglasani, i čiji je izbor doživio veliku osudu javnosti u Crnoj Gori, a jedan od nagrađenih, priznati klasični gitarista Miloš Karadaglić je vratio nagradu?
Marunović: Vaše pitanje je tendenciozno, a očigledno ne znate da članove žirija za ovu nagradu predlažu parlamentarne partije. Ja sam predložen od strane crnogorske opozicije, a odnos snaga u tom žiriju je bio ekvivalentan odnosu snaga u parlamentu. Kakav bih ja to Crnogorac bio ako ne bih smio da izađem na crtu nekolicini velikosrpskih nacionalista, a stojim iza ideje o veličini 13. jula kao jednog od najznačajnijih datuma u istoriji Crne Gore? Zato sam odabrao da budem u tom žiriju.
Poslije svega što se desilo ove godine, ta nagrada je dovedena u stanje najveće kompromitacije u istoriji njenog dodjeljivanja. Uvjeren sam da iduće godine neće biti dodjeljivana na ovakav način i po ovakvim standardima.
Vaša predstava Gospoda Glembajevi, koja se igra u Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici, nedavno je gostovala u Narodnom pozorištu u Beogradu. Vi ste takođe doputovali sa ansamblom, ali vas je BIA privela na ispitivanje i potom vas sprovela do granice sa Sjevernom Makedonijom da biste se vratili u Crnu Goru. Koliko vam je žao što se niste poklonili beogradskoj publici?
Marunović: Nije mi žao. U Srbiji je na djelu klasična diktatura i ja sam u ime te diktature protjeran iz zemlje. Najprije sam uhapšen u crnomantijaškom stilu kao u filmu Živka Nikolića, tačno u maniru kako ja vidim Srbiju danas. Međutim, prije ove Srbije danas, postoji moj drugi odnos prema Srbiji koji podrazumijeva da sam vaspitan na autoritetima srpske kulture, da imam poštovanje prema njima i, naravno, da bih želio da participiram u toj kulturi. Kazao sam mojim glumcima te večeri da moraju da igraju predstavu, jer je to nacionalni teatar države Srbije, teatar koji je osudio dolazak Dragoslava Bokana na čelo Upravnog odbora, a nama poslije cijelog skandala, dao šansu da igramo. Za mene je Narodno pozorište tog dana bilo novi bastion slobode.
Šta vam je bila prva misao kada su vam zakucali na vrata hotela?
Marunović: Bio sam spreman na tako nešto, mada su moje kolege i prijatelji, kada sam im to predočavao, mislili da je to moja paranoična procjena. Pokazalo se, i ovim gestom, da je zvanična Srbija danas klasično autoritarno društvo u kome se umjetniku može ujutru zakucati u hotelsku sobu i odvesti ga na saslušanje.
Svetozar Cvetković, gost u toj predstavi kao Ignjat Glembaj, obratio se te večeri publici, okružen cijelim ansamblom. Rekao je da je radeći u Podgorici živeo kao bubreg u loju i da je nešto od tog gostoprimsta htio da uzvrati kolegama u Beogradu. Nažalost, nije bilo baš kako je želio. Kakvo je vaše iskustvo u radu sa ovim velikanom srpske pozorišne i filmske scene?
Marunović: Ovo je moja prva saradnja sa njim. Danas je on jedan od mojih najdražih prijatelja, jedan od najvećih filozofskih i umjetničkih autoriteta. Ja ga doživljavam kao dio savremene Srbije, od takvih ljudi se ne odričem ni po koju cijenu.
Zašto su svi vaši glumci u ovoj predstavi odjeveni u kostime zelene boje, što je bio vaš izbor?
Marunović: Šta hoćete da kažete tim pitanjem? Pitate zašto su zeleni, ili zašto su jednobojni?
Pitam zašto su jednobojni, a jednobojni su zeleni.
Marunović: Ne znam koju vrstu aluzije pravite tim pitanjem, ali to je odluka kreativnog tima predstave. Ako pretpostavljate da ima veze sa zelenaškim pokretom, nema nikakve veze se tim. To je, jednostavno, smaragdna boja.
Koliko kao reditelj imate problema zbog svog javnog djelovanja, svog političkog angažmana? Koliko vas to košta?
Marunović: Moj umjetnički angažman je uvijek imao i snažnu konotaciju političkog, i smatram da je to obaveza i savremenog pozorišta danas. To je jedina šansa da teatar opstane u ovom vremenu spektakla i lažnog sjaja. Politički komentar je jedino što teatru obezbjeđuje pravu relevantnost. Naročito danas i ovdje.
To za šta se borim ne košta me puno, košta me previše. To su ozbiljni egzistencijalni udarci. Nije mnogo ljudi spremno na to. Od kada me je BIA posjetila, svi moji poslovi i angažmani u regionu su otkazani. U pitanju je veoma skupa životna odluka nepripadanja niti koketiranja sa bilo kojom vrstom političkih elita. Ali, ja vjerujem da je to odluka koja na duže staze donosi jednu vrstu lične ekskluzivnosti, da čovjek bude ponosan na sebe. I da to u ishodu ima briljantan rezultat u skladu sa viteškim kodeksom u kome sam vaspitavan. Možda je to previše romantično, ali vjerujem da je dosljednost onome čemu pripadaš kao vrijednosti, da je to najplemenitija ljudska osobina. Bio novčanik tanji ili deblji, ne može me pokolebati u onome što hoću da radim. A uvijek imam velike ambicije.
Jesu li te vaše ambicije sada vezane za neke dalje prostore od Crne Gore, budući, evo, u Srbiji niste poželjni sljedećih godinu dana?
Marunović: Nije Srbija kraj svijeta. Upravo sam u novim pregovorima, dogovaram režije na nekim drugim krajevima svijeta, u Kazahstanu, na primjer. Koliko god Srbi mislili da su nebeski narod, nebeski svod je malo širi od toga i vjerujem da moje vrijeme tek dolazi.
Kako poredite Srbiju i Crnu Goru danas?
Marunović: Ima tu ozbiljnih protivrječnosti. U Crnoj Gori se nikada ne bi moglo desiti da vas tajna policija odvede u svoje prostorije, kao što je mene srpska BIA. Nikad! To vam tvrdim. S druge strane, u Crnoj Gori se ne bi mogao dogoditi otpor kakav građanska Srbija pruža Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Mislim da Crna Gora i Srbija, bez obzira na svoje istorijske kontroverze i srpski imperijalizam koji će uvijek postojati u odnosu na Crnu Goru kao navodno izvorište srpskog mita, da te dvije države danas, u trenutku otpora totalitarizmu, treba da se međusobno inspirišu, da budu zajedno na emancipatorskoj ravni.
Zato smatram da je pogrešna intervencija srpskih blokadera da usvoje kontekst srpske mitomanije kao mehanizam za okupljanje većeg broja pristalica. To se neće desiti, jer to nije vrijednosna podjela po kojoj se identifikuju ljudi na njihovoj strani.
Isto tako i u Crnoj Gori. Onog trenutka kada ste im oduzeli pravo da daju nagrade trećerazrednim, velikodržavnim, mitomanskim pjesnicima i kada ste ih konfrontirali sa Milošem Karadaglićem, globalno poznatim gitaristom koji nastupa u Karnegi holu i Rojal Albert holu, tog trenutka oni su izgubili tlo pod nogama i ušli u paniku.
Miloš Karadaglić je u otvorenom pismu jednom rečenicom odbio nagradu. I više ni reči objašnjenja.
Marunović: Miloš Karadaglić je takva veličina da ne treba nikome ni jednom riječju više da se oglasi tim povodom. Detonacija njegove odluke je nemjerljiva. Kao umjetnik koji superiorno pripada globalnoj ideji kulture, postavio je standarde između onoga što spada u domen moralnosti i principijelnosti, u odnosu na lokalne kvazipjesnike koji pripadaju mitomanskom srpskom svijetu. To je vertikala koja je podvučena, to je eho njegove odluke, to je neprocjenjivo. To je važnije od bilo koje vrste političke aktivnosti koja nam se desila u posljednjih nekoliko decenija. Miloš Karadaglić je najzaslužnija osoba koja je danas zapalila iskru crnogorske pobune. Koja je nezaustavljiva.
Kako vidite odnos vlasti prema kulturi u Srbiji i Crnoj Gori?
Marunović: Srbija je trenutno zemlja koja jednom Goranu Markoviću, Feliniju srpske kinematografije, ne dozvoljava da radi. Goran Marković za mene nije čovjek, on je ideja. Vi nemate tačnu sliku, jer ste previše blizu, koliko taj čovjek za sve nas u regionu predstavlja snažnu inspiraciju zbog onoga što radi i što ne pristaje na jedan totalitaran režim kakav je u Srbiji danas. S druge strane, tabloidni glumci, čak i glumci koji su u jednom trenutku obilježili istoriju jugoslovenske ili srpske kinematografije, danas dobijaju neviđene privilegije jer su lojalni režimu Aleksandra Vučića.
U Crnoj Gori nemamo tako izraženi antagonizam, ali i te kako imamo izraženo pravilo pripadnosti političkoj ideji za šta se dobijaju benefiti od onih koji su na vlasti. U Crnoj Gori su danas na svim rukovodećim mjestima ljudi koji pripadaju B ili C timu u svojoj oblasti. U odnosu na Srbiju, razlika je u tome što ovdje nema te vrste glorifikacije vladajuće ideje i ljudi na vlasti, kao što su to drastični primjeri u Srbiji.
Koliko osjećate podjele kad je riječ o pripadnosti različitim političkim opcijama?
Marunović: Cijeli život sam imao distanciranje dijela ljudi koji ne misle kao ja, ili ne žele da misle kao ja. Ali u ovom trenutku, nakon hapšenja BIA, nakon Trinaestojulske nagrade, nakon Trinaestog jula, osjećam neobičnu promjenu – svi moji najveći hejteri, neprijatelji, danas su stali uz mene. Zbog toga su se vaša tajna služba i naša tajna služba toliko snažno angažovale da me diskredituju, i zato je toliko velika panika u redovima centara moći. Jer, ideja o emancipatorskom regionu se više ne može osporiti. Došlo je vrijeme da stanemo na novi civilizacijski stepen i da u tom smislu promišljamo kao osviješćeni građani, kao građani slične hrabrosti, pa ako hoćete i bezobrazluka. Naš istorijski i kulturološki bekgraund nas podržava u tome.
Koje su podjele danas za vas najopasnije?
Marunović: Demokratija podrazumijeva podjele po svim vertikalama i na svim nivoima. Matriks koji vlada Srbijom pruža vam lažnu predstavu podjela. Onih koje on forsira i koje njemu produžavaju opstanak na vlasti. U Crnoj Gori se, uporno, najdominantnije političke strukture dijele na Srbe i Crnogorce. To nije realna podjela. Vi imate, recimo centar moći oličen u četničkom vojvodi Andriji Mandiću, koji stalno insistira na podjeli kojom se negiraju crnogorska nacija, crnogorska država, fašističko nasljeđe. A prisvaja se crnogorska kulturna baština. To nije realno stanje na terenu. Meni se, recimo, nikada nije desilo da mi neki Srbin u Crnoj Gori prijeti zbog mog političkog angažmana. To čujemo samo na televiziji. Realnih podjela u društvu, među ljudima, mnogo je manje nego što to aktuelni političari smišljaju i plasiraju. Tačnije, lažu.
Nama u Crnoj Gori i Srbiji ostaje da pribjegnemo onome što će nam svima život učiniti dostojnim – da se dijelimo jedino po vrijednosnoj ravni.

Marunović: Crnomantijaši su danas slika Srbije

U okviru složene i koordinisane policijske akcije, službenici Sektora granične policije, u saradnji sa Odjeljenjem bezbjednosti Rožaje i Odsjekom za međunarodnu operativnu policijsku saradnju INTERPOL–EUROPOL–SIRENE, lišili su slobode A.T. (47), državljanina Republike Turske, na graničnom prelazu Kula.
Za ovim licem bila je raspisana crvena potjernica Interpola Visbaden, a sumnjiči se da je organizovao razgranatu kriminalnu mrežu u Saveznoj Republici Njemačkoj, koja se bavila švercom narkotika. Prema dostupnim informacijama, A.T. je koristio kriptovane sisteme komunikacije za distribuciju više stotina kilograma marihuane.
S obzirom na to da je riječ o osobi visokog bezbjednosnog rizika, poznatoj po sklonosti ka nasilju, pružanju otpora i nošenju vatrenog oružja, akcija hapšenja zahtijevala je detaljno operativno planiranje i koordinaciju više organizacionih jedinica Uprave policije.
A.T. će biti sproveden nadležnom sudiji za istragu, radi određivanja ekstradicionog pritvora, nakon čega slijedi dalja procedura i komunikacija između pravosudnih organa Crne Gore i SR Njemačke.

Na graničnom prelazu Kula uhapšena osoba visokog bezbjednosnog rizika po crvenoj Interpolovoj potjernici

Još jedno ljeto, ista drama. Crna Gora gori, a kanaderi koje je premijer Milojko Spajić svečano obećao još 6. avgusta prošle godine, ne postoje. Jedini trag tog obećanja danas je trag dima iznad Kuča, Bratonožića, Pive i Lovćena", poručili su iz Stranke evropskog progresa (SEP)
Iz SEP-a podsjećaju javnost da je premijer tada najavio da će „kanaderi riješiti problem jednom za svagda”, uz, kako kažu, hvalisavo obećanje da će „Vlada iznaći održiv modalitet plaćanja iz budžeta”.
- Godinu dana kasnije, ni kanadera, ni modaliteta, ni odgovornosti. Jedino što se ponavlja jesu požari i izgovori. Dok naši vatrogasci i vojska vode nadljudsku borbu sa vatrenom stihijom, a građani spašavaju imovinu i živote kako znaju i umiju, premijer ćuti. A onda, kad plamen uzme maha, počne da traži krivca među meteorolozima, terenom i „filozofijama”" - kažu iz SEP-a.&nbsp;
Podsjećaju i predsjednika države, Jakova Milatovića, da, kako kažu, nije dovoljno da preko mreže X „poziva na međunarodnu pomoć”.
- On ima ustavnu obavezu da u ovakvim situacijama djeluje koordinisano i preduzme konkretne mjere. Vatra ne čeka tvitove. Crnoj Gori nisu potrebne „super long shot” donacije, već ozbiljna, sistemska i profesionalna zaštita i spasavanje. Obećanje o kanaderima nije bila PR metafora, već obećanje date riječi pred građanima, koja je iznevjerena - navode iz SEP-a.&nbsp;
Traže od Vlade da objavi: Da li su pokrenuli bilo kakav postupak javne nabavke za vazduhoplove za gašenje požara? Ko je odgovoran za nepostupanje po sopstvenom obećanju? Ko će nadoknaditi štetu nastalu zbog izostanka adekvatne vazdušne podrške?
- Ovo nije samo pitanje tehnike, već pitanje života, povjerenja i ozbiljnosti institucija. U zemlji koja godišnje gubi stotine hektara pod šumom i koja vapi za elementarnom zaštitom, ovakva neodgovornost nije propust, već grijeh - &nbsp;zaključuju iz SEP-a&nbsp;

SEP:Crna Gora gori, a kanaderi koje je Spajić obećao još prošle godine - ne postoje

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje Ljubo Milović i Radoje Zvicer. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom Zorana Lazovića, satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.
Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, Aleksa Bečić, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

Nakon što je njegov sin zadobio ozbiljnu povredu, Nikšićanin Spasoje Krunić odlučio je da se javno obrati Ministarstvu zdravlja Vojislavu Šimunu i crnogorskoj javnosti, ukazujući na ozbiljne propuste u funkcionisanju zdravstvenog sistema.
Kako navodi u otvorenom pismu, povreda koju je njegov osamnaestogodišnji sin zadobio u utorak, 22. jula, zahtijevala je hitnu medicinsku intervenciju, uključujući davanje tetanus vakcine. Ipak, u nikšićkoj bolnici vakcine nije bilo, niti osnovnih sredstava poput joda za čišćenje rane – koje su, prema njegovim riječima, sami morali da kupe.
- Od utorka do petka živjeli smo u strepnji, jer dijete nije imalo zaštitu od tetanusa. Možete li Vi kao roditelji mirno spavati da se ovako nešto dogodi vašem djetetu? – navodi Krunić u pismu.
Vakcinu je, kaže, uspio da obezbijedi tek tri dana kasnije – preko ličnih poznanstava, i to u savjetovalištu za djecu Doma zdravlja Nikšić. Tvrdi da se ova vakcina ne može kupiti na tržištu i da je dostupna isključivo kroz javne zdravstvene ustanove.
Posebno zabrinjava što, prema informacijama koje je tom prilikom dobio, trenutno u ustanovi nema ni penicilina, niti seruma protiv ujeda zmija, što dodatno ugrožava građane, posebno u ruralnim sredinama.
- Je li ovo moguće, ministre? Da li građani znaju u kakvom se stanju nalazi zdravstveni sistem? Kome smo prepušteni? – pita Krunić, ističući da ne traži odgovor za sebe, već apeluje da nadležni reaguju tamo gdje treba.
Otvoreno pismo zaključuje pitanjem:&nbsp;
- Volite li ovu zemlju? Ako je volite, znate šta treba da uradite.
Njegovo obraćanje izazvalo je brojne reakcije na društvenim mrežama, gdje su se i drugi građani javili sa sličnim iskustvima, izražavajući zabrinutost zbog sve češćih nestašica osnovnih medicinskih sredstava u javnom zdravstvu.

Tag: pacijenti