Građanski pokret URA saopštio je da na današnjoj sjednici poslanici vlasti nijesu glasali za Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, odnosno, o obeštećenju bivših zaposlenih firmi koje su otišle u stečaj.
Prijedlog zakona potekao je od poslaničkog kluba URA-e, nakon, kako kažu u toj partiji, opsešnih konsultacija sa brojnim nekadašnjim radnicima državnih preduzeća.
Ovakvim glasanjem, kazali su iz GP URA, poslanici vlasti su još jednom pokazali nebrigu prema svim radnicima koji su bili žrtve tranzicije, a prema kojima je država dužna da ispravi nepravdu.
Iz URE podsjećaju da se njihovo zakonsko rješenje odnosilo na obeštećenje svih bivših zaposlenih koji su radili u državnim firmama koje su pošle u stečaj, izuzev radnika koji su već obuhvaćeni prethodnim zakonima, a koji su radili u rudarskoj, metalskoj, drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji.
- Prijedlogom zakona predviđeno je obeštećenje svih bivših zaposlenih koji do sada nijesu dobili otpremnine u iznosu od 12.000 eura po zaposlenom. Dok bi pravo na obeštećenje imali svi bivši zaposleni državnih preduzeća koji su zbog stečaja ostali bez posla ili su morali poći u privremenu penziju. Takođe, bivši zaposleni koji su dobili obeštećenje u manjem iznosu od 12.000 hiljada eura imaju pravo da prime obeštećenje koje će pokriti tu razliku do 12.000 hiljada eura. Predlog zakona je predviđao i da u slučaju ako je bivši zaposleni preminuo da pravo na obeštećenje imaju njegovi zakonski nasljednici - ističu iz URA-e.
Poručili su da sa ovim borba za ostvarivanje prava bivših radnika nije završena i da je njihova moralna i ljudska obaveza da istraju u ovoj borbi kako bi nakon više decenija nepravde država makar malo vratila dug prema svim onim ljudima koji su gradili našu zemlju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

URA: Poslanici vlasti pokazali nebrigu prema bivšim radnicima glasanjem protiv otpremnina

Šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac objavio je fotografiju ugovora kojim je predviđeno da se Aleksandru Vučkoviću nakon razrješenja sa pozicije direktora Sportskih objekata isplati „onoliko bruto zarada koliko bi mu pripalo da je funkciju obavljao do dana prestanka mandata - tj 1.4.2028. godine“.
- Nakon što razriješe direktora Sportskih objekata doo A. Vučkovića građani Podgorice će isplatiti slučajnom direktoru najmanje 50 hiljada eura otpremnine - vjerovatno jer je doveo preduzeće pred stečaj - napisao je Klikovac na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Ovako se, kako je dodao, direktori čašćavaju za nerad.
- Odlaskom Vučkovića saznaćemo i detalje iz ugovora sa M-tel oko brendiranja Sportskog centra Morača - ne može ugovor biti tajan. Da se sazna ko je dobio povlastice od M tel-a, a sve na račun građana Podgorice - zaključio je Klikovac.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1938845578638553307%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938845578638553307%7Ctwgr%5E1f30c12fd2ae7f6d89a4e480bca74aa3a71807c3%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Klikovac objavio fotografiju ugovora: Građani će Vučkoviću nakon razrješenja isplatiti najmanje 50 hiljada eura otpremnine

Američka tehnološka kompanija Gugl pokrenula je novu rundu smanjenja troškova i ponudila dobrovoljne otpremnine zaposlenima u nekoliko svojih ključnih odjeljenja, uključujući pretragu, oglašavanje, istraživanje i inženjering.
Za sada nije poznato koliko je radnika pogođeno ovom mjerom, ali Gugl je potvrdio da se program odnosi na zaposlene u Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi AP.
- Određeni timovi su pokrenuli program dobrovoljnog odlaska uz otpremninu za zaposlene u SAD, a sada još nekoliko timova nudi istu mogućnost kako bismo podržali naš dalji važan rad - izjavila je portparolka firme Kortni Mensini.
Kompanija je takođe saopštila da pojedini Guglovi timovi zahtijevaju od zaposlenih koji rade na daljinu, a žive u blizini kancelarija firme, da se vrate na hibridni model rada kako bi se poboljšala saradnja uživo.
Gugl je još početkom 2023. godine započeo sa smanjenjem broja zaposlenih, kada je otpustio oko 12.000 ljudi, što je tada činilo približno šest odsto globalne radne snage.

Nova runda smanjenja troškova: Gugl ponudio otpremnine zaposlenima u više sektora

Bivša vršiteljka dužnosti izvršne direktorice pljevaljskog Vodovoda Biljana Đondović u dva navrata pretprošle godine dostavljala je zahtjev nekadašnjem direktoru ovog preduzeća Milanu Lekiću za povraćaj otpremnine, prvi je vraćen „jer lice nije pronađeno na adresi“, dok je drugi od 5. decembra 2023. uručen, ali on do danas nije odgovorio kada će vratiti 8.000 eura koje je dobio nakon što je sporazumno raskinuo radni odnos u ovoj firmi. Portalu ETV ovo je saopštio izvršni direktor Vodovoda Mladen Jaćimović, dostavljajući nam odgovor koji je uputio nezavisnom odborniku u Skupštini Opštine Pljevlja Saši Ječmenici koji je nedavno obavijestio javnost da Lekić nije vratio otpremninu koju je uzeo nakon napuštanja funkcije prvog čovjeka lokalnog Vodovoda. Objasnio je da je Lekić u Rudniku uglja Pljevlja radni odnos zasnovao 12. aprila 2021. godine, prije proteka roka od pet godina od 9. februara 2017. – dana kada mu je isplaćena otpremnina u iznosu od 8.000 eura po prestanku radnog odnosa u Vodovodu. - Prije svega istaći ću činjenicu da doo Vodovod Pljevlja već godinu dana u svom sastavu nema zaposlenog nijednog pravnika što značajno meni kao izvršnom direktoru otežava rad i odlučivanje. U toku 2024. godine Ministarstvo finansija Crne Gore je na naš zahtjev za zapošljavanje pravnika dalo negativno mišljenje što nam je storilo dodatno opterećenje - saopštio je Jaćimović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217210236_3dcc5d8b9f35c9edb2dfa477fd0fb4cde496cb35b14ed2ecd0441eed347dce0a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250217210236_3dcc5d8b9f35c9edb2dfa477fd0fb4cde496cb35b14ed2ecd0441eed347dce0a" data-rendition-name="original" width="1536" height="864" loading="lazy" alt="Mladen Jaćimović"><figcaption>ČEKA STAV PRAVNIKA: Mladen Jaćimović(Photo: Foto: TV Pljevlja)</figcaption></figure>  Istakao je da je o Lekićevoj otpremnini upoznao i Odbor direktora, na sjednici održanoj 31. januara ove godine, na kojoj je donešen zaključak „kojim se konstatuje da su u prethodnom periodu preduzete mjere tj. poslati zahtjevi na koje do sada nije bilo odgovora, te da isti nije potrebno opet slati“. - Usljed nedostatka stručnog kadra konsultovao sam se sa više advokatskih kancelarija gdje sam dobio oprečna mišljenja i stavove na osnovu kojih nijesam mogao utvrditi konkretne i precizne korake za dalje postupanje. Naime, dobio sam različite stavove po pitanju nadležnosti sprovođenja pravnog postupka povraćaja otpremnine tj. da li je za to nadležno doo Vodovod Pljevlja, novi poslodavac ili je to obaveza drugih nadležnih organa. Odgovor na ovo pitanje još čekamo - istakao je Jaćimović, uz konstataciju da je i od Ječmenice, „kao pravnika sa dugogodišnjim iskustvom tražio pomoć u vidu dostavljanja postupka koji se sprovodi u ovakvim slučajevima“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217210236_74f32ca18327a82d4f578138ce8bca42d476c05af5d209f9b0a6488b3073214f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250217210236_74f32ca18327a82d4f578138ce8bca42d476c05af5d209f9b0a6488b3073214f" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Saša Ječmenica"><figcaption>UPOZORIO DA LEKIĆ NIJE VRATIO OTPREMNINU: Saša Ječmenica</figcaption></figure>  Milan Lekić slovi za „lokalnog šerifa“ u Pljevljima, ali unazad dvije godine, zbog bahatog ponašanja gubi pozicije, moć i uticaj. Gubi uticaj i u partiji - Novoj srpskoj demokratiji, na čijem je čelu u Pljevljima i koja je na vlasti u ovom gradu, a izvori Portala ETV kažu da će lider ove stranke Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, morati da ga se odrekne, „ako misli da zadrži birače“. Prema nezvaničnim informacijama u lokalnom odboru NSD je raskol, jedni podržavaju predsjendika Opštine Daria Vraneša, koji je uskratio poslušnost Lekiću, dok je dio odbora još uz Lekića. - Međutim, njegovom „patronatu“ nad gradom počeo je da se bliži kraj, jer je, u međuvremenu, pozicije ojačao i Vraneš, pogotovo u seoskom području gdje ima ogromnu podršku, tako da Lekić gubi pozicije. Dodatno je svoj položaj u stranci ugrozio nedomaćinskim upravljanjem Rudnikom uglja, zbog čega je smijenjen, iako je šef partije Andrija Mandić pokušao da ga spasi postavljanjem na čelo Odbora direktora kada je razriješen sa mjesta izvršnog direktora. No nije uspio da se zadrži ni na toj funkciji. Prvo je „uhavćen“ da pijan vozi službeni automobil, a onda je to skupo vozilo nekoliko mjeseci kasnije uništio u saobraćajnom udesu, koji je, takođe, izazvao pijan - kazao je ranije nezvaničan sagovornik Portala ETV iz Pljevalja. Vraneš je prošle sedmice našem portalu rekao da on ne vodi „nikakav rat sa bilo kim, ni unutarpartijski, ni vanpartijski“. Da je Lekić „potpuno izgubio kompas“, prema riječima našeg nezvaničnog sagovornika iz Pljevalja, potvrđuje i nedavni događaj kada je, dok je vatrom krčio livadu u selu, zapalio službeni automobil Rudnika koji mu je posudio na korišćenje novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović. Ovu aferu, prema našim nezvaničnim saznanjima, Lekić pokušava da zataška tako što bi odgovornost preuzeo službnik RUP-a koji je formalno dužio taj automobil. Kako smo pisali, sukob u NSD u Pljevljima objelodanjen je još u septembru prošle godine kada je iznenadno prekinuta sjednica lokalnog parlamenta, a nakon što se, poslije pauze, u salu nijesu vratili odbornici vladajuće koalicije, jer se nijesu mogli usaglasiti o dopuni dnevnog reda - razrješenju Vraneša, što je bila inicijativa Lekića. - Zadnje što je potrebno srpskom narodu u Pljevljima, koji je najbrojniji u toj opštini, je budvanski scenario - zavapio je tada Andrija Mandić, čije arbitriranje između zavađenih Lekića i Vraneša, očigledno nije dalo rezultat. Prema tvrdnjama izvora Portala ETV sukob je sada na tom nivou da „više nema toga Mandića koji će ih izmiriti, niti primiriti“.

Kaćuša Krsmanović

Lekić ćuti na raniji zahtjev Vodovoda da im vrati otpremninu - 8.000 eura

Nezavisni odbornik u Skupštini Opštine Pljevlja Saša Ječmenica poslao je tamošnjoj „Čistoći“ zahtjev da mu dostave podatke o tome kako su Vidan Vuković i Dražen Petrić, koji su prije isteka roka od pet godina ponovo zasnovali radni odnos u javnom sektoru, njihovom preduzeću vratili otpremninu koja je isplaćena po završetku radnog odnosa.&nbsp;
Ječmenica je ovaj potez povukao kako bi se pokrenuo postupak za povraćaj otpremnine Milana Lekića koji je u Rudniku uglja Pljevlja radni odnos zasnovao 12.4.2021. godine – prije proteka roka od pet godina od 9.2.2017. – dana kada mu je isplaćena otpremnina u iznosu od 8.000 eura po prestanku radnog odnosa u Vodovodu.
Lekić je, kako je naglasio Ječmenica, tim prilikom „pritajio“ novom poslodavcu da za zasnivanje odnosa postoji zakonska smetnja - pošto je nesumnjivo bio dužan da povrati otpreminiu Vodovodu i tako otkloni zakonsku smetnju za zasnivanje novog radnog odnosa.
Ječmenica je u dopisu ustvrdio i da je izvršni direktor Vodovoda na sjednici lokalnog parlamenta dao javno obećanje da će pokrenuti postupak za povraćaj otpremnine Lekića – te da ga je kao odbornika i bivšeg izvršnog direktora Čistoće pozvao da mu dostavi primjer kako je to učinjeno u tom preduzeću u prethodnim slučajevima – a kako bi do 31. januara pokrenuo postupak za povraćaj Lekićeve otpremnine.
U članu 48c Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru jasno je propisano: „Zaposleni kome prestane radni odnos na osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa, a ostvari pravo na otpremninu u skladu sa članom 33 stav 1 tačka 3 ovog zakona, ne može zasnovati radni odnos u javnom sektoru, uključujući sve institucije, pravna lica i privredna društva obuhvaćena članom 41 ovog zakona, u periodu od pet godina od dana sporazumnog prestanka radnog odnosa“.
Dodaje se da se ograničenje iz stava 1 ovog člana ne odnosi na zaposlenog koji vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.
- Kako je Milan Lekić obavljao funkciju izvršnog direktora DOO „Vodovod“ u periodu do 2014 godine, i pod čijim je rukovođenjem nastalo gotovo 2.000.000 poreskog duga, složićete se da je neophodno pomoći izvršnom direktoru Mladenu Jaćimoviću da povrati nezakonito zadržan iznos otpremine od strane Milana Lekića u iznosu od 8.000 eura, sa pripadajućom zakonskom kamatom od dana njegovog nezakonitog imenovanja na poziciju izvršnog direktora Rudnika uglja AD Pljevlja do dana povraćaja otpremnine u 2025. godini – istakao je Ječmenica u dopisu.
Dodao je da se nada da razumiju u kakvom je finansijskom problemu Vodovod, te da smatraju neprihvatljivim da direktor koji je odgovoran za loše stanje u tom društvu nezakonito zadržava više godina isplaćenu otpremninu od 8.000 eura.
- Uvjeren sam da ćete tražene podatke za povraćaj otpremnine gospode Vukovića i Petrića dostaviti bez odlaganja – kako bi svi pred zakonom bili jednaki, a ne neki jednakiji – zaključio je Ječmenica.&nbsp;

Ječmenica od „Čistoće“ traži dokaze kako su odgovorni vraćali otpremninu po zakonu - za razliku od Milana Lekića „Vodovodu“

Suđenje u slučaju napada na fotoreportera Borisa Pejovića prilikom postavljanja spomenika četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Berana, odloženo je na neodređeno vrijeme nakon što je jedan od okrivljenih Nikola Raičević zatražio izuzeće sudije Ivana Došljaka.
Kako saznaje mreža <a href="https://safejournalists.net/sudenje-zbog-napada-na-fotoreportera-pejovica-odlozeno-na-neodredeno-vrijeme/">SafeJournalists</a>, Raičević je izuzeće zatražio jer je njegov otac u prošlosti navodno imao sukob sa sudijom, koji mu je tada bio nadređeni.
Pred Osnovnim sudom u Beranama vode se dva odvojena postupka zbog incidenta u Gornjem Zaostru, kada je grupa mještana napala fotoreportere Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića. Oni su tog dana izvještavali o uklanjanju spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću.
Prvi postupak počeo je 13. oktobra protiv Danka Femića, koji je optužen za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera.
Drugi postupak, u kojem se Nikola Raičević i Milić Ralević terete za isto krivično djelo, trebalo je da počne 5. decembra. Međutim, ročište je tada odloženo zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića. Naredno ročište takođe je odgođeno zbog izostanka njegovog branioca.
Pejović je na današnjem ročištu ocijenio da učestala odlaganja ne mogu biti slučajna.
- Kada su se konačno stekli uslovi za početak suđenja, zatraženo je izuzeće postupajućeg sudije. Ako je postojala potreba za tim, izuzeće je trebalo tražiti odmah po saznanju za navodni razlog. Smatram da je riječ o klasičnoj opstrukciji vođenja krivičnog postupka - naveo je Pejović.

Suđenje za napad na fotoreportera Pejovića odloženo na neodređeno vrijeme: Raičević traži izuzeće sudije Došljaka

Neću da budem predsjednik Bijelog Polja ili poslanik zato što sam Bošnjak - nego zato što želim da budem prepoznat kao dobar čovjek, koji teži društvu svijeta, obrazovanju i profesionalnom integritetu - poručio je potpredsjednik i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Abaz Dizdarević u odgovoru na izjavu Amera Smailovića iz Bošnjačke stranke (BS) koji ga je pozvao da se „zajedno bore za građansku državu u kojoj mu nacionalna pripadnost neće biti smetnja da bude predsjednik Opštine“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsmailovic-abaze-bujrum-kod-nas-da-se-borimo-za-gradansku-drzavu-u-kojoj-ti-nacionalna-pripadnost-nece-biti-smetnja-da-budes-predsjednik-opstine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dizdarević je istakao da je, za one koji ga poznaju, jasno njegovo promišljanje da se interes Bošnjaka ne ostvaruje isključivo kroz funkcije - nego kroz doprinos građanskom društvu i afirmaciji vrijednosti savremenog doba.
- S vašeg stanovišta, to je jako teško za razumjeti? Nijesu fotelje osnovni princip za djelovanje u politici, nikako da se tome naučimo. Funkcije prema meritokratskom, a ne nacionalnom ključu je politika za koju se zalažem i za koju ću se boriti - naglasio je Dizdarević u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAbazDizdarevic%2Fstatus%2F2026266677428535602&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bošnjaci, cijeni on, najviše rade u svoju korist kad rade na građanskoj - a ne etnofederalizovanoj Crnoj Gori.
- Narativ vaših koalicionih partnera se duboko uvlači u vašu politiku, bez razumijevanja koju vrstu štete dugoročno možete nanijeti građanskoj Crnoj Gori - zaključio je Dizdarević.

Dizdarević Smailoviću: Neću da budem predsjednik Opštine jer sam Bošnjak, narativ vaših koalicionih partnera se duboko uvlači u vašu politiku

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pitao je ministra pravde Bojana Božovića kako je moguće da Vlada usvoji inicijativu za ustavne promjene iz oblasti pravosuđa, a ne za uvođenje srpskog jezika kao službenog.
Knežević je, na vanrednoj sjednici Skupštine na kojoj se razmatra set prijdloga zakona u oblasti pravosuđa, rekao da je Crna Gora nije Crna Gora, nego "ambasadoristana", a da je premijer Johan Satler koji je, kako je rekao, dao nalog da se sve inicijative DNP-a odbiju.
- Pošto ste prošle nedjelje usvojili inicijativu za ustavne promjene iz oblasti pravosuđa, kako može ta inicijativa, a ne za srpski jezik? Kako su to važniji Tužilački i sudski savjet od srpskog jezika kojim govori lingvistička većina? To je vrhunski primjer licemjerstva premijera Milojka Spajića da nas upućuje u Skupštinu da pričamo o srpskom jeziku, a Vlada 15 dana nakon toga donosi inicijativu za ustavnu promjenu u oblasti pravosuđa. Hajde, budite šmekeri, pa ubacite i srpski jezik u tu priču i da se potpuno poravna priča o diskriminaciji i pokušajima da se sprki jezik predstavi kao kočenje evropskog puta Crne Gore - istakao je Knežević u parlamentu.
Umjesto da se povećavaju penzije, predlaže se, navodi on, rast plata sudijama.
- Predložio bih da kažete Satleru da sve sudije i tužioci koji su pravili greške, od kojih će država imati štetu, zatvorimo u onaj tunel i da ih držimo jedno deset dana. Ko pretekne da im damo 30 odsto, ko ne pretekne da ih zatrpamo. Jer nam je država otkopani tunel koji je zacementiran, a svako može da uđe i izađe iz njega - naveo je Knežević.
Na dnevnom redu Skupštine su Predlog zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, Predlog zakona o izmjeni Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Predlog zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu, Predlog zakona o javnim izvršiteljima i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima.
Knežević je upitao Božovića da li imaju saglasnost Satlera za donošenje ovih izmjena.&nbsp;
- Pojedini visoki državni fucnkcioneri bez njegove saglasnosti ne mogu se ni istuširati. Satler je izazvao ustavnu krizu proške godine, jer je tražio da se penzionišu tri sudije Ustavnog suda. A kada su penzionisali samo sutkinju Draganu Đuranović, pojavio se kao vatrogasac da ugasi krizu. On je tražio i insistirao i najodgovorniji je za inrervenciju u Botunu - kazao je, pored ostalog, Knežević.
<h2>Nikolić: Imamo političko-institucijalnu anarhiju i pravdu pod uticajem politike</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je da se dio javnosti s pravom pita zašto sve više preovladava utisak da imamo političko-institucijalnu anarhiju i pravdu pod uticajem politike.
- Imamo institucije koje se pred očima crnogorske javnosti prepucavaju oko odbjeglog spomenika Pavlu Đurišiću, oko odbjeglog Miloša Medenice... Ova država treba za tri godine da postane članica EU, a imamo institucijalnu i političku anariju i pravdu koja je pod sjenkom politike - naglasio je Nikolić.
Stiče se, dodaje on, utisak da se istrage vode gdje postoji politički interes, a gdje je milionska šteta po državu vlada muk.
- Godinama slušamo priču o navodnoj nabavci stotinu kalašnjikova za izbore 2020. godine. Rečeno je da su zakopani po Crnoj Gori. Šta je sa tim predmetom, gdje su pretresi i optužnice? Gdje je informacija šta se spremalo u Crnoj Gori u susret 2020. godini - pitao je Nikolić ministra Božovića.
On je pitao i šta je sa presudom za put Meljine-Petijevići, kupovinom trajekta, situacijom sa Elektroprivredom...
- Ovo liči na selektivnu pravdu. Ovo liči na politički projekat pod krinkom vladavine prava - konstatovao je Nikolić.
On se osvrnuo i na slučaj poznat kao "državni udar". Nikolić je rekao da ni devet optuženih koji su priznali krivicu, ni izjava predsjednika susjedne države da je svojim očima vidio kako se spremalo zlo na dan parlamentarnih izbora 2016, ni podaci zapadnih obavještajnih službi o aktivnosti ruskih agenata, ni prisustvo bivšeg komandanta srpske Žandarmerije Bratislava Dikića, nije bilo dovoljno za crnogorske sudove da vide koji se to scenario spremao za Crnu Goru.
- Ne ulazimo ovdje u odmjeravanje bilo čije pojedinačne odgovornosti, uključujući i Andriju Mandića i Milana Kneževića, niti smo komentarisali prvostepšene presude, ali neće biti da niko nije kriv i da se baš ništa nije spremalo Crnoj Gori i da samo sudovi ne vide ono što je vidio cijeli demokratski i respektabilni obavještajni svijet. Da nije ničega drugog, nego ovih što su potpisali priznanja o krivici, makar neko bi odgovarao za ono što se dešavalo u Crnoj Gori - naglasio je Nikolić.
On je istakao da Crnoj Gori ne treba revanšizam i spektakl, već uređena, institucionalna i uređena demokratija da bi država unijela neki kvalitet u Evropsku uniju.
Uskoro opširnije...

Knežević Božoviću: Budite šmekeri i ubacite srpski jezik u ustavne promjene kao i pravosuđe

Apelacioni sud Crne Gore je ukinuo presudu Privrednog suda Crne Gore &nbsp;po tužbi „CG SKI“ doo Žabljak i „Baltic International Trading“ iz Talina protiv Crne Gore za naknadu materijalne štete u iznosu od 18.791.841,05 eura i vratio predmet tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
- Tom presudom djelimično je usvojen tužbeni zahtjev i obavezana Crna Gora da na ime naknade materijalne štete isplati tužiocima iznos od 1.369.726,93 eura, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 26. novembra 2024. godine do isplate, dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan - naveli su u Apelacionom sudu.
Tužioci tužbeni zahtjev, prema njihovim riječima, zasnivaju na tvrdnjama da je država povrijedila obaveze iz Ugovora o dugoročnom zakupu od 20. novembra 2018. godine, zaključenog radi realizacije turističkog projekta na lokalitetu bivšeg vojno-turističkog kompleksa „Mediteran“ na Žabljaku.
- Tužioci potražuju naknadu stvarne štete i izgubljene dobiti, tvrdeći da je realizacija projekta onemogućena postupanjem nadležnih organa u vezi sa procedurama zaštite područja Nacionalnog parka „Durmitor“, koje se nalazi na Listi svjetske baštine UNESCO-a - pojasnili su u Apelacionom sudu.
Apelacioni sud je odlučujući o žalbama i jedne i druge strane u sporu, ocijenio da prvostepena presuda sadrži bitne povrede odredaba parničnog postupka, da činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno, kao i da je materijalno pravo za sada pogrešno primijenjeno.&nbsp;
Ovaj sud je posebno ukazao da u prvostepenoj odluci nijesu dati jasni i potpuni razlozi o odlučnim činjenicama koje se tiču odgovornosti države za eventualnu štetu i u vezi sa tim nijesu cijenjene sve relevantne ugovorne odredbe, uključujući međusobne izjave i garancije ugovornih strana, niti je razjašnjena pravna priroda i sadržaj eventualnog mišljenja UNESCO-a, niti ishod upravnog postupka u vezi sa prijavom građenja.
U rješenju je navedeno da je u ponovnom postupku potrebno da prvostepeni sud ima u vidu ukazano, nakon čega će biti u mogućnosti da donese novu na zakonu zasnovanu odluku.

Tag: otpremnina