Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv suspendovanog službenika Uprave policije Petra Lazovića koji se tereti za otmicu Gorana Brajovića.
Na ročištu za kontrolu optužnice Lazović je rekao da nije kriv ali da je u Crnoj Gori postala praksa da za sve što se dešava optuže njega bilo da je mučenje, otmica i hapšenje.
Njemu se na teret stavlja da je 1. avgusta 2020. oteo Gorana Brajovića.
Njegova branilac advokat Nikola Martinović kazao je tada da optužnica ne sadrži nijedan dokaz da je Petar Lazović 1. avgusta 2020. godine bio u Nikšiću, a kamoli da je imao kontakt sa Brajovićem a tako se on zjasnio.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Potvrđena optužnica protiv Petra Lazovića za otmicu

Vijeće Vrhovnog suda produžilo je pritvor za dva mjeseca Pakistancu A.Z. koji se sumnjiči da je, u dogovoru sa još jednom osobom, oteo pet državljana Indije u namjeri da od njih iznudi novac.
Kako su naglasili u Vrhovnom sudu, pritvor mu je produžen zbog opasnosti od bjekstva.
Isprva mu je određen rješenjem sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici 4. februara, a produžen rješenjem vijeća tog suda 31. marta 2025. godine.
- Tako da po Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore pritvor može trajati do 2. jula - naglasili su oni.

Portal ETV

Za dva mjeseca produžen pritvor Pakistancu koji je oteo državljane Indije u Podgorici

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva uhapsili su dvojicu pripadnike jedne organizovane kriminalne grupe koji su osumnjičeni da su juče na šetalištu u Budvi pokušali otmicu jedne osobe.
Prema saznanjima TV E, radi se o Dušanu Dudiću i Ljubomiru Krivokapiću, koji prema policijskoj evidenciji važe za pripadnike škaljarskog klana.
Službenici budvanske policije su, kako se navodi u saopštenju, juče oko 15 sati dobili telefonsku prijavu oštećenog Budvanina, u kojoj je naveo da su tri osobe pokušale da ga nasilno uguraju u vozilo ispred jednog ugostiteljskog objekta, kojom prilikom je zadobio tjelesne povrede.
- Od oštećenog je prikupljeno obavještenje na okolnosti događaja nakon čega su preduzete sve operativno-taktičke mjere i radnje na identifikaciji učesnika događaja i u kratkom roku locirana dvije osobe iz Kotora: D. D.(31) i Lj. K.(33), pripadnici jedne organizovane kriminalne grupe - kazali su iz Uprave policije.
Po završetku kriminalističke obrade, a po nalogu tužioca, policijski službenici su uhapsili D. D. i Lj. K. zbog sumnje da su počinili krivično djelo otmica u pokušaju u saizvršilaštvu i protiv istih podnijeli krivične prijave.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva tragaju za još jednom nepoznatom osobom, koja je upravljala vozilom korišćenim prilikom izvršenja krivičnog djela - kazali su iz Uprave policije.
Policijski službenici su sinoć izvršili pretrese na više lokacija u Kotoru, dok se nastavljaju intenzivne policijsko-tužilačke aktivnosti na potpunom rasvjetljavanju krivičnog djela, lociranju i procesuiranju izvršilaca.
Dudić je, podsjećamo, dio grupe Stefana Đukića i Emila Tuzovića koja je, prema potvrđenoj optužnici iz 2022, planirala da ubije bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića i da prebije sutkinju Višeg suda Biljanu Uskoković.
Ovaj postupak i dalje traje pred Višim sudom u Podgorici.

Ivona Đokić

1250x600

1084x550

Uhapšeni Dudić i Krivokapić: Osumnjičeni da su pokušali otmicu na šetalištu u Budvi

Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo odredilo je zadržavanje do 72 sata Z.A. zbog sumnje da je po dogovoru i sa jednom osobom oteo pet indijskih državljana - i umjesto u Budvu ih prevezao do kuće u Podgorici gdje su ih zatočili, tukli i prijetili im nožem i pištoljem kako bi od njih dobili novac.
- Osumnjičeni je 18. decembra 2024. godine oko 18 sati, zajedno i po prethodnom dogovoru sa izvjesnim licem, stao kombijem bijele boje na autobuskom stajalištu gdje su čekali oštećene - pet indijskih državljana i ponudili im prevoz do Budve. Nakon toga su oštećene umjesto u Budvu odveli u kuću u Podgorici - gdje su ih zatvorili, udarali drvenom palicom i rukama, prijetili nožem i pištoljem - saopšteno je iz ODT Podgorica.
Nakon četiri dana su ih, dodaju u podgoričkom ODT-u, doveli blizu graničnog prelaza sa Bosnom i Hercegovinom i predali drugim licima.
- Koja su ih držala danima zatočenim, iznuđujući od njihovih porodica iz Indije novac koji su uplaćivali na račun jednog od lica koje ih je čuvalo - dodali su u ODT.

Oteli, tukli i oružjem prijetili indijskim državljanima da bi od njih iznudili novac

Državljani Azerbejdžana H.H. (33), M.S. (35) i A.A.Z. (22) uhapšeni su zbog sumnje da su oteli mušku osobu i pokušali da iznude novac. Njima je nakon saslušanja kod tužioca određeno zadržavanje do 72 sata.
Podgorička policija je postupila po prijavi jednog stranog državljanina koji je naveo da su ga tri osobe mimo njegove volje, dok se nalazio u budvanskoj opštini, strpali u vozilo i dovezli u Podgoricu, gdje su od njega tražili novac.
- Policija je locirala ova lica - H.H. (33), M.S. (35) i A.A.Z. (22) iz Azerbejdžana i dovela ih u službene prostorije. Od njih su prikupljena obavještenja na zapisnik, a od H.H. je policija i oduzela mobilni telefon koji pripada oštećenom licu - saopšteno je iz Uprave policije.
Preduzete su sveobuhvatne intenzivne policijske mjere i radnje i na taj način policija je došla do sumnje da su H.H, M.S. i A.A.Z. 21. decembra došli do stana gdje oštećeni boravi u mjestu Rafailovići kada su ga protivno njegovoj volji smjestili u vozilo i dovezli ga u Podgoricu. Potom su mu u jednom stanu prijetili i zahtijevali da im preda određenu količinu novca.&nbsp;
Oštećeni je uspio da napusti ovu lokaciju i slučaj prijavi policiji.
- Sa događajem je upoznat nadležni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru po čijem su nalogu službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica ova tri lica lišili slobode i oni su sprovedeni u Odjeljenje bezbjednosti Budva na dalje postupanje - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Državljani Azerbejdžana osumnjičeni da su oteli mušku osobu, odvezli ga iz Budve u Podgoricu i pokušali da iznude novac

Jedinica "mornaričkih komandosa" je kidnapovala jednog državljanina Libana sjeverno od Bejruta, rekla je danas libanska vojska.
Identitet kidnapovanog Libanca nije poznat, a otet je 50 kilometara od Bejruta, glavnog grada Libana.
- Vojni komandosi su kidnapovali civila, u toku je istraga - rekla je jedna vojna zvaničnica dodajući da se istražuje i da li je to djelo Izraela.
Zvaničnik suda u Libanu rekao je anonimno „da su šanse da Izrael stoji iza ovoga 90 odsto“.
Izraelska vojska izjavila je da „provjerava informacije“.
Neki od očevidaca rekli su da se „vojska iskrcala na obalu grada Batrouna“.
- Došli su s mora s vojnom opremom i otišli do kolibe blizu plaže, kidnapovali Libanca i odveli ga gliserom - rekao je jedan svjedok.
Kidnapovana osoba ima oko 30 godina i student je Marsati instituta.
Ovo je prvi put da se nešto takvo desilo od početka rata u Gazi prije godinu.
Grad Batroun, u kojem žive uglavnom hrišćani, do sada je bio pošteđen napada vojske Izraela.
Više od 1.900 osoba je poginulo u Libanu od 23. septembra kada su počeli napadi Izraela.

"Mornarički komandosi" kidnapovali Libanca s obale, sumnja se na Izrael

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Fudbaleri Pari Sen Žermena (PSŽ) plasirali su se u finale Lige evropskih šampiona.
PSŽ je večeras na Parku pinčeva, u revanš meču polufinala, savladao Arsenal 2:1 i sa dva trijumfa izborio veliko finale.
Prvi duel u Londonu dobio je 1:0.
Domaćin je poveo golom Fabijana Ruisa u 27. minutu.
Priliku da riješi sve dileme imao je Vitinja, ali je njegov šut sa 11 metara odbranio golman Arsenala David Raja.
Raja je ipak savladan tri minuta kasnije, strijelac je bio Ašraf Hakimi.
Konačan rezultat postavio je Bakajo Saka u 76. minutu.
Pari Sen Žermenu biće to drugo finale Lige šampiona, nakon 2020. godine, u kojem je poražen od Bajerna.
Plasman u finale juče je izborio Inter, koji je u Milanu, nakon produžetaka, savladao Barselonu 4:3. Utakmica je u regularnom toku, kao i prva na olimpijskom stadionu Luis Kompanis, završena neriješeno 3:3.
Finale je zakazano za 31. maj u Minhenu.

Pari Sen Žermen u finalu

Student prava Varšavskog univerziteta ubio je večeras sjekirom portirku koja je pokušavala da zatvori ulaz u zgradu kada je taj 22-godišnji napadač upao u kampus, a čuvar koji je pokušao da je zaštiti teško je povrijeđen i prevezen hitno u bolnicu, saopštila je poljska policija. 
 
- Počinilac je 22-godišnji državljanin Poljske. Ne zna se kakve su mu bile pobude. Znamo da je napao oštrim oružjem. Jako brutalno, već je uhapšen. Ubijena je tehnička radnica Varšavskog univerziteta. Druga osoba je teško povrijeđena i prevezena u bolnicu. Detaljnije informacije daćemo za 40 sati poslije uviđaja - kazao je dnevniku Gazeta viborča portparol Okružnog tužilaštva u Varšavi Pjotr Skiba.
Rektor Varšavskog univerziteta proglasio je dana žalosti sutra, 8. maja i sazvao krizni štab a prema prvim saznanjima žrtvu je ubica odabrao nasumično.
Poslije napada kada je pred brojnim studentima napao portirku i žestoko je udarao sjekirom tako da joj je odrubio glavu, napadač nije bježao već je sačekao da ga uhapsi obezbjeđenje univerziteta, javljaju poljski mediji.
- Potresen sam zvjerskim zločinom na Varšavskom univerzitetu. Nadam se da će muškarac povrijeđen u napadu ozdraviti. Za taj brutalni napad mora da padne žestoka kazna - poručio je na mreži Iks gradonačelnik Varšave Rafal Tšaskovski.
U trenutku napada na Univerzitetu je bio i ministar pravde Adam Bodnar na jednom predavanju koji je odmah evakuisan ali napad prema izvorima iz poljskog Ministarstva pravde nema veze sa politikom i ministrom.
Policija za sada na početku istragu nema saznanja o razlozima a prema saznanjima medija zločin su vidjeli brojni studenti.

Zločin na univerzitetu u Varšavi: Student sjekirom portirki odrubio glavu, teško ranio čuvara

Crnogorska vlast i opozicija treba da pojačaju svoju ozbiljnost, a politička scena je od 2020. godine pretvorena u političku trgovinu, smatra predsjednik Centra za međunarodnu politiku i evropske integracije Miodrag Lekić.
- Taj momentum 30. avgusta je izgubljen i jako teško ga je vratiti. Nikad nijesam mislio da je to nulta tačka u istoriji, niti sam taj datum idealizovao, ali bio je to trenutak promjena da se pokuša nešto ozbiljno - ocijenio je Lekić.
Lekić navodi da se politika u Crnoj Gori nakon 30. avgusta svela na dioničarsko trgovačko društvo.
- To je jedna trgovina da bi se došlo do zbira koji ima većinu. Koalicije jesu u jednom dijelu stvar dogovora, ali nikako da se ide baš ovako brutalno: da svako ima svoj feud - smatra Lekić.
Lekić je prokomentarisao i aktuelnu crnogorsku političku scenu, primijetivši da kada član DPS-a kritikuje Vladu, on ne kritikuje cijelu Vladu i premijera.
- Krivci su dakle jedan segment Vlade. Tu se teži dosta providnom i jeftinom triku: da se izbaci jedna grupacija koja je dežurni krivac i genetski destruktivna na ovom prostoru – a da oni (DPS) uskoče u Vladu - komentariše Lekić u emisiji “Klub Aplus”.
<h2>Propaganda uzela maha, pitanje je da li će EU i NATO opstati</h2>
Lekić nije siguran da Crna Gora ostavlja utisak ozbiljne zemlje koja se bazira na pravilima.
- Građani trebaju malo ozbiljniji rječnik, bez propagande koja je uzela maha na političkoj sceni Crne Gore već duži period. A tu se treba suočiti sa ozbiljnim promjenama na međunarodnom planu, gdje se dovodi u pitanje da li će Evropske unije i NATO-a uopšte biti - ukazao je Lekić.
Lekić je podsjetio da su Slovenija i Hrvatska pred ulazak u Evropsku uniju bile jako složne, dok se u Crnoj Gori konstantno “vodi neprekidna borba”.
- Te zemlje su pred ulazak u EU figurativno zakopale ratne sjekire. Bili su podređeni tom cilju, ojačali su snage i iskazali su ozbiljnost prema partnerima. Kod nas se nastavlja neprestana borba. Ja jesam pristalica pluralizma i legitimnih konfrotacija, ali sam pristalica i zajedničkih stvari - zaključio je Lekić.

Lekić: Crnogorska politička scena pretvorena u političku trgovinu, nikad nijesam idealizovao 30. avgust

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Iako se čelnici demokrata Aleksa Bečić i Boris Bogdanović hvališu preko društvenih mreža da uspješno čiste policiju od kriminalaca u njoj, podaci o postavljenju partijskih uhljeba i preletača razotkrivaju teške, razarajuće posljedice stranačke kadrovske kombinatorike. SPECIJALAC ZA SPECIJALNE NAMJENE Slučaj Miloša Pekovića, imenovanog posljednjeg dana prošle godine za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, pokazuje kako partijski vojnici skrivaju nepočinstva unutar sektora bezbjednosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689" data-rendition-name="original" width="1600" height="1219" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Početkom 2021. godine Miloš Peković je bio najniži starješina, pomoćnik komandira stanice policije za bezbjednost saobracaja u Centru bezbjednosti Podgorica. Po dolasku na vlast Ure, kasnije i Demokrata, Peković se odmah novim partijskim moćnicima stavio na raspolaganje. Napredovao je ekspresno: preskočio je više nivoa i policijskih zvanja, uvijek ispunjavajući želje lidera partija koje su ga postavljale na rukovodeće pozicije u policije. Aprila 2021. godine Peković je postavljen za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Sektora posebne namjene. Tom sektoru pripadaju Specijalna jedinica, Posebna jedinica policije, kao i jedinica koja se bavi zaštitom štićenih ličnosti i štićenim objektima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića"> <figcaption>RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  MANDIĆEV ZAŠTITNIK&nbsp; Stoga je Peković i po funkciji koju obavlja znao da Danilo Mandić odavno obezbjeđuje - privatno a protivzakonito strica Andriju Mandića - predsjednika Skupštine Crne Gore. Međutim, Peković nije dao da se o tome raspravlja na kolegijumima njegovog sektora i da se oko toga postupa po proceduri. Tako je kršen zakon: bezbjednosno-interesantna osoba i čovjek sa podebljim dosjem Danilo Mandić je – prema informacijama Televizije E – imao ugovor o djelu i na raspolaganju službeno vozilo Skupštine Crne Gore. Ko je kriv za skandalozni bezbjednosni propust? Nema ni traga od istrage. I ne treba očekivati da će bilo ko od policijskih starješina postavljati nezgodna pitanja jer su na bitne pozicije Demokrate postavile sebi lojalne ljude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević"> <figcaption>PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,NAŠI LJUDI”&nbsp; Željko Pavićević je još jedan je od preletača iz DPS-a, prvo u Uru Dritana Abazovića, potom u Demokrate Alekse Bečića. Aktuelni komandant Protivterorističke jedinice policij (PTJ) kadrovski je izbor Duška Stijepovića, poslanika Demokrata.&nbsp; Kad je Lazar Šćepanović postavljen za v.d. direktora Uprave policije, na zahtjev Demokrata došlo je do kadrovskih rotacija: Miloš Peković sa mjesta komandanta PJP ide na poziciju v.d. pomoćnika direktora kojU je pokrivao Miloš Rakonjac. Istovremeno, Rakonjac, čija je uloga ogromna u skandaloznom ponašanju policije septembra 2021. prilikom ustoličenja Joanikija Mićovića, postaje komandant Specijalne jedinice. A Pekovićevo mjesto zauzima – Pavićević. Tako su Demokrate izgradile mrežu lojalnih policijskih službenika.&nbsp; Sve ove veze funkcionera Demokrata sa policijskim službenicima razotkrivaju motive čistke politički nepodobnih u policiji: bilo je potrebno ukloniti profesionalce, da bi se doveli partijski lojalni ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić"> <figcaption>SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TEST LOJALNOSTI A za održavanje lojalnosti čelnika u policiji, ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović – po uputstvima Alekse Bečića I Borisa Bogdanovića - koriste efikasno sredstvo: najveći dio rukovodioca dobili su rješenja za vršioca dužnosti. Prema zakonu, policijski službenik može biti imenovan na poziciju vršioca dužnosti samo dva puta po šest mjeseci. Što će reći da u tih 12 mjeseci Demokrate koje upravljaju bezbjednosim sektorom očekuju apsolutnu poslušnost. Zato su neka od ključnih imenovanja i bila u formatu – vršioca dužnosti. Kao neka vrsta testa lojalnosti. O tome govore i neki podaci: Lazar Šćepanović imenovan je 16. decembra 2024. godine za vršioca dužnosti direkztora Uprave policije. Sredinom janura ove godine Velimir Furtula je postavljen za v.d., pomoćnika direktora policije Sektora borbe protiv kriminala. Milošu Rakonjcu je 7. septembra 2024. produženo v.d. stanje, baš kao i Milutinu Vasiljeviću, načelniku granične policije i načelniku Draganu Goroviću.&nbsp; Upravo ovi podaci otkrivaju kako Demokrate drže pod kontrolom policijske službenike: oni koji budu poslušni, koji izvršavaju komande čuvenog dvojca Bečić- Bogdanović - na kraju će dobiti trajni raspored.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528" data-rendition-name="original" width="1080" height="545" loading="lazy" alt="LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović"> <figcaption>LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAGRADE ZA LOJALNOST &nbsp; Prvi koji je prošao kvalifikacije i test bespogovorne odanosti je Lazar Šćepanović. Aktuelnom vršiocu dužnosti direktora Uprave policije ističe drugi šestomjesečni mandat 16. juna. Ali za njega nema zime. ,,Nemam dileme da će, saglasno zakonu, ministar Šaranović predložiti da gospodin Šćepanović nastavi ovu misiju - kazao je juče potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ispovijedajući se na Gradskoj televiziji. &nbsp; Tako će Lazar Šćepanović - koji 1. januara ove godine, sa stotinu policajaca, nije mogao na Cetinju da nađe i uhapsi krvoloka Aca Martinovića, koji je komandovao skandalozno neuspješnom akcijom potrage za Alijom Balijagićem – i koji danas komanduje nezakonitim čistkama u policiji - biti nagrađen direktorkom pozicijom u višegodišnjem mandatu.&nbsp; To je poruka i drugim koji su na privremenim pozicijama: poslušnost se isplati, naročito kad slušaju anređenja Demokrata. A da li se tako postiže efikasnost policije? To očito nikoga iz sadašnje vlasti nije briga.

,,V.D. STANJE” – šifra Demokrata za disciplinovanje policijskog kadra

Tradicionalna, pozitivistička, Rankeova škola, u istorijskoj nauci, veli da treba pisati kako je uistinu bilo (te teze je ponovio i znameniti Karel Kosik) i da treba pustiti činjenicama da same govore. Nepristrasno i bez posrednika. To u istorijskoj nauci, modernoj, ipak, i na žalost, nije moguće, jer je istoričar taj koji pronalazi i objavljuje istorijske izvore, on je posrednik između prošle stvarnosti i sadašnjosti i preko istoričara se saznaju dokumenta, uglavnom, i on ih saopštava i interpretira u skladu, sa, nadasve, utvrđenim istorijskim činjenicama.&nbsp; Drugo ime za utvrđene istorijske činjenice se naziva ISTINA, premda se istorija uvijek piše, a nikad napisati ne može, konačno. To je jasno, makar u istorijskoj nauci. No da budeno konkretni, u konkretnom slučaju istoriografske teme i ekspozicije. Četnički pokret 1941-1945. bio je &nbsp;zločinački, kvislinški, a jedan od njegovih glavnih vođa u Crnoj Gori bio je kapetan Jakov Jovović iz Bjelopavlića. &nbsp;Klasični ubica, mučitelj i sluga fašističko- nacističkog italijanskog i njemačkog okupatora i kukavički bjegunac iz Crne Gore 1944. I krvnik Crnogoraca. &nbsp;Sa njim u stroju pobjegao je i bivši zemljoradnik- Blagoje Jovović 1944, lažni atentator na poglavnika NDH Anta Pavelića 1957. Pobjegli i Jakov i Blagoje u Argentinu 1944 i kasnije i tamo obojica umrli. Jedan prije, drugi kasnije.&nbsp; Obojica proglašeni službeno ratnim zločincima i obojicu grli svetosavska sekta pod nazivom Srpska pravoslavna crkva, lažnim imenom jer je vaseljenski carigradski patrijatrah zove ispravno Crkva Srbije jer ona to jeste. A ona je okupatorska u Crnoj Gori od kraja 1918. godine. A zločinačka četnička politika i ideologija je njen savremeni i bivši , jedinstveni oficijelno spiritus movens oličena u vođstvu Crkve Srbije i režima u Srbiji i partijama bitnim, na žalost u vlasti u današnjoj Crnoj Gori. &nbsp;Baš upravo to. Oni glorifikuju četničke ratne zločince i zločine i pokušavaju "pravdati" njihove zločine. Od Draže, Pavla itd. To su oni i ne čudimo se tome ništa. Oni su vazda tom projektu pripadali. U ovom tekstu objavljujem, dva zanimljiva dokumenta, koja vrijedi pročitati, kako su zloglasni četnički komandant Jakov Jovovic i ostali, među kojima i Blagoje Jovović činjeli povrede ratnog i humanitarnog prava, i zatvarali, pljačkali i mučili crnogorske rodoljube i civile Momčila Kovačevića, Dušana L. Simonovica, koji su bili žrtve proganjanja od strane četničke bande Jakova Jovovića, a u svemu tome je učestovavo je i Blagoje Jovović kao saizvršilac, i bjegunac, koji je i zvanično (Blagoje Jovović, koga glorifijuje Crkva Srbije i režim u Srbiji i ovdašnji četnički paževi) proglašen ratnim zločincem 10. juna 1946. godine.&nbsp; I u sjajnoj emisiji "Drugačija radio veza", na Anteni M, Darko Šukovic je u razgovoru sa uvaženim dr Dragutinom Papovićem, između ostalog, jasno i tačno rekao pominjući Blagoja Jovovića da je on bio- prevarant. Izmislio Jovović po nalogu četničke bratije da je on pucao na poglavnika NDH zločinca Pavelića. Obična laž i nista više. &nbsp;U nastavku slijedi faksimil arhivskih dokumenta.&nbsp; IZVOR:&nbsp; DRŽAVNI ARHIV CRNE GORE, ARHIVSKO ODJELJENJE PODGORICA, KUTIJA 3, PREDMET RG. BR. 81, INV. Br. 273, FOND- PRINOVLJENI SPISI NOB-a (1941-1945), MATERIJALI (ODLUKE) ZEMALJSKE KOMISIJE ZA UTVRĐIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJEGOVIH POMAGAČA, DOSIJE ČETNIKA BLAGOJA JOVOVIĆA.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506200528_5497015ca3e76be3f4b5d5dd1d08a90f40a7e9f0b78fa2e4c54100417db6f13c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506200528_5497015ca3e76be3f4b5d5dd1d08a90f40a7e9f0b78fa2e4c54100417db6f13c" data-rendition-name="original" width="1209" height="1600" loading="lazy" alt="faksimil"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506200532_eed8bdc542bce99526a3eff0098a6ea6c75856169dd987c97aa99425b403ba14.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506200532_eed8bdc542bce99526a3eff0098a6ea6c75856169dd987c97aa99425b403ba14" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="faksimil"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506200532_0fe164e21d8536e51a0fe6d9a860201f9fba9d00caf6229ee2cb9e974a8f95c3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506200532_0fe164e21d8536e51a0fe6d9a860201f9fba9d00caf6229ee2cb9e974a8f95c3" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="faksimil"> </figure>

Četnički komandant Jakov Jovović i njegov vojnik Blagoje Jovović bili su zvanično proglašeni ratni zločinci

Suđenje suspendovanim policajcima Petru Lazoviću i Jugoslavu Raičeviću, optuženima za mučenje, nastavljeno je saslušanjem Jovana Mrvaljevića, koji je ispričao da je bio žrtva torture, da ga je više policajaca tuklo, prijetilo mu smrću i maltretiralo.
Sa druge strane, odbrana optuženih smatra da se radi o nekredibilnom svjedoku koji ne govori istinu, ukazujući na to da u ljekarskom izvještaju kod Mrvaljevića nema konstatovanih povreda.
Lazovića i Raičevića Tužilaštvo tereti za mučenje Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića krajem 2020. godine.
Mrvaljević je danas doveden iz Istražnog zatvora. On je pred sudijom Ilijom Radulovićem ispričao da je krajem 2020. godine bio u vozilu sa Vladanom Mijuškovićem i Milom Jovanovićem, te da je prilikom pretresa automobila pronađeno oružje, nakon čega su svi odvedeni u Centar bezbjednosti Nikšić.
Nakon toga, prema njegovim riječima, dovedeni su u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala u Podgorici, gdje su mu, kako je naveo, govorili da prizna da je planirao da ubije nekog iz „kavačkog klana“.
Mrvaljević je rekao da su nakon toga vozilom s njim krenuli prema Budošu.
– Jugoslav Raičević je na motoroli rekao: "Petre, ovaj neće da sluša". Nakon toga Lazović je izašao iz drugog vozila i krenuo da me udara i vrijeđa – kazao je Mrvaljević.
Kako kaže, sve vrijeme dok su ga vozili, tukli su ga i udarali po nogama i rebrima. U vozilu su bila četvorica policajaca.
On je naveo i da su ga iz vozila izvukli u blizini Mareze, „stavili mu kesu na glavu“ i nastavili da ga maltretiraju. Kaže i da mu je prijećeno „smrću i silovanjem“.
Prema njegovim riječima, pozlilo mu je i odveli su ga u bolnicu.
– Kada sam napustio bolnicu, opet su me odveli u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, gdje su nastavili da me maltretiraju i stvaraju pritisak da priznam da smo planirali da ubijemo nekog „kavčanina“ – kazao je Mrvaljević.
Dodao je da je prepoznao Jugoslava Raičevića jer je skinuo fantomku i rekao mu da potpiše ono što su mu dali da potpiše.
Sudija Radulović ukazao je na razlike u iskazima Mrvaljevića – pred tužiteljkom je rekao da je Jugoslav pozvao kolegu, a danas da je zvao Petra Lazovića. Mrvaljević je odgovorio da je Raičević rekao: „Petre, ovaj neće da sluša“.
Na pitanje tužiteljke, Mrvaljević je rekao da ga je Raičević tokom vožnje udarao "otvorenom pesnicom", a udarali su ga i suvozač iz vozila.
Advokat Borivoje Borović, koji zastupa Lazovića, ukazao je na brojne razlike u iskazima Mrvaljevića. On je naglasio da je svaka suptilna razlika bitna jer odbrana smatra da svjedok ne govori istinu.
Na pitanje Borovića, Mrvaljević je kazao da je prvi put Petra Lazovića vidio bez fantomke kada su se nalazili između Tunela Budoš i malog tunela.
– Gdje je ostavio fantomku, ne znam. Prišao je vozilu bez fantomke i počeo da me vrijeđa i udara – kazao je Mrvaljević.
Borović je ponovio da su evidentne razlike u njegovim iskazima.
Na pitanje advokata, Mrvaljević je kazao da je na Marezi bilo dosta policajaca i da su svi bili u čizmama. Takođe je rekao da su ga tamo tukli između 20 i 30 minuta, prema njegovoj procjeni.&nbsp;
– Tu je bilo više serija mučenja dok su me tukli – rekao je Mrvaljević.
U prvoj seriji udaraca, kako kaže, udaralo ga je sedam ili osam ljudi. Borović je ukazao da je u istrazi naveo da ga je tuklo četvoro ili petoro.
– Ne mogu se tačno izjasniti koliko me ljudi tuklo. Molio sam se da ostanem živ – kazao je Mrvaljević.
Na pitanje Borovića rekao je da su ga tukli po rebrima, nogama, stomaku, ali ne i po glavi.
– Kasnije, kad sam došao kući, vidio sam crvenilo po glavi – kazao je Mrvaljević.
Naveo je i da ga je tek danas strah kad vidi "šta su mu sve radili".
Na pitanje advokata Borovića, svjedok je rekao da su policajci na Marezi izgovarali svakakve prijetnje i da ih je bilo dosta – kaže da ih nije brojao, ali je zato rekao da ih je bilo 30.
Na još jedno Borovićevo pitanje, rekao je i da je svijest izgubio u autu, i to upravo na Marezi.
Kako kaže, i u City Mall-u je bio šamaran i udaran.
– Medijima sam se obratio radi zaštite. Nijesam podnio krivičnu prijavu protiv inspektora – kazao je Mrvaljević.
Na pitanje Borovića, rekao je da se obratio redakciji "Vijesti" nekoliko dana nakon događaja. Dodao je da se vjerovatno novinarka kojoj je dao izjavu danas nalazi u sudnici.
Objasnio je da se osjećao ugroženo i da su ti ljudi bili veoma opasni, pa je odlučio da kontaktira medije kako bi obavijestio javnost.
– Pronašao sam broj telefona na internetu i pozvao redakciju "Vijesti". Ne znam sa kim sam razgovarao – kazao je Mrvaljević.
Na pitanje Borovića, rekao je da se zbog pronađenog pištolja u vozilu u kojem je bio, protiv njega vodi postupak pred Višim sudom, gdje mu se na teret stavlja članstvo u kriminalnoj organizaciji, iako, kako kaže, s tim nema nikakve veze.
– Taj pištolj je pripadao Vladanu Mijuškoviću – rekao je Mrvaljević.
Dodao je da se ne sjeća da li je u vozilu pronađeno još nešto, ali mu se stavlja na teret da je organizacija imala za cilj sticanje dobiti, zastrašivanje i eventualnu likvidaciju određene osobe.
Advokat Borović je ukazao na ljekarski izvještaj u kojem se navodi da Mrvaljević nema vidljive povrede. Potom je pitao svjedoka zašto je izmislio da ima povrede kada ih nema u izvještaju, ali je sudija Radulović zabranio odgovor na to pitanje.
Na pitanje drugog branioca Lazovića, advokata Nikole Martinovića vozilo u kojem je bio sa Mijuškovićem i Jovanovićem, zaustavljeno je iznad jezera Slano.
- Na licu mjesta je izvršen pretres vozila - kazao je Mrvaljević.
On je na pitanje Martinovića rekao i da nije imao kriptovani telefon.
On je saopštio i da mu je Milo Jovanović rekao da su i njega tukli na putu do Podgorice a i u City molu.
Mrvaljević je rekao i da nije bio u mogućnosti sam da hoda kada su ga doveli u City moll.
- Sjećam se da je Jugoslav bio bez fantomke - kazao je Mrvaljević.
On je dodao da je po cijelom tijelom imao modrice i oguljotine.
- Velike modrice imao po stomaku i nogama- kazao je svjedok.
On je na pitanje Martinovića kazao da je fotografisao sve povrede koje je imao ali mu je telefon oduzela policija.
- Ja dok sam bio u vozilu shvatio sam da je policajac na prvom sjedištu Jugoslav Raičević i njegov glas mi je bio poznat- kazao je Mrvaljević. Sve mu je to potvrđeno kad je skinuo fantomku.
On je rekao da Raičević ne poznaje lično ali je " znao kako izgleda" " neko mu ga je pokazao u prolazu".
Na pitanja Martinovića odakle zna Petra Lazovića kaže da ga zna od avgusta 2020. kada je, kako naveo, bio žrtva torture jer je " učestvovao u tome i bio je bez fantomke".
Osim Lazovića , prema riječima Mrvaljevića, bila su još tri policajca.
- Svi službenici policajce su tada bili bez fantomke.Ne znam ko su ostala trojica ali bih ih mogao poznati- kazao je Mrvaljević.
U tom momentu kada su ga tukli on nije znao njihova imena već je kasnije navodno saznao da je jedan od njih Petar Lazović iz priče po Nikšiću.
Na pitanje odbrane kazao je da su mu tada svi objasnili da je sin visokog policijskog funkcinera policije, vidio je njegovu fotografiju u novinama i tako je "saznao za Petra Lazovića".
On je objasnio da su četvorica policajaca došla za njega zbog " nekog ubistva u Podgorici" ali da je on prošao poligraf i da je pušten kući.
Na pitanje advokata Miloša Vuksanovića koji zastupa Raičevića na prvom saslušanju je pominjao policajca Ivana Đokovića da je bio na mjestu suvozača i da ga je udarao sve vrijeme dok je danas pomenuo Raičevića da je to radio.
- Mislim da je to bio lapsus. Siguran sam da je na prvom mjestu sjedio Jugoslav Raičević - kazao je Mrvaljević.
On je, kako je dodao, vjerovatno poslije izjave Jugoslava Raičevića kod tužioca shvatio da je bio i Ivan Đoković.
Vuksanović je ukazao na kontradiktornosti u iskazima i da te razlike Mrvaljević ne može objasniti na valjan način i da se to ne može podvesti pod "lapsus".
- Svjedok nije objasnio odakle zna boju glasa Jugoslava Raičevića jer sa njim nikada nije prije toga razgovarao - kazao je Vuksanović.
Petar Lazović je u cjelosti prigovorio iskazu Mrvaljevića.
Navodeći da se radi o lažnom iskazu.
Ukazao je da Sektkr za borbu protiv organigovanog kriminala uspio da riješi veliki broj krivičnih djela a među osumnjičenima je i ime Mrvaljevića.
Vuksanović je ukazao da Tužilaštvo treba da pokrene postupak zbog davanja lažnog iskaza i lažnog prijavljivanja.
- Spise treba dostaviti Tužilaštvu na ocjenu - kazao je Vuksanović.
Advokat Borović je pozilvao tužiteljku da obustavi krivično gonjenje, jer se radi o nekredibilnom svjedoku koji više pita mijenja izjave.
Interesantan je podatak da nije podnio prijave protiv inspektora, nego ciljano za Petra Lazovića.
Borović je rekao da je izmislio fotografije jer da ih je imao objavio bi ih u medije.
- Ne postoji nijedan posrednika dokaz za ovo što Mrvaljević danas govori - kazao je Borović.
Suđenje se nastavlja 9. juna.

Tag: otmica