Ukinut je istražni zatvor devetorici osumnjičenih koji su uhapšeni nakon incidenta na Danima srpske kulture u Splitu.
Anamarija Ljubičić Kuzmanić, advokat Jakova Ćalete, pritvorenog predsjednika HDZ-a Kotara Blatine-Škrape, potvrdila je RTL-u da je dobila rješenje o puštanju iz istražnog zatvora za svog branjenika, te ostalih petoro osumnjičenih unutar prve optužnice. Još trojica osumnjičenih već su primila rješenje o puštanju iz pritvora.
Index prenosi da u obrazloženju Izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Splitu stoji da nisu ispunjeni uslovi za određivanje istražnog zatvora, odnosno da više nema opasnosti od ponavljanja krivičnog djela, kao ni utjecaja na svjedoke.
Prije deset dana grupa od 50 do 100 muškaraca, uglavnom maskiranih i uglavnom pripadnika splitske Torcide, došla je na priredbu u sklopu Dana srpske kulture i prekinula manifestaciju, te naredila okupljenima da napuste prostorije splitskog kotara Blatine, gdje se događaj održavao.
Devetoricu je u danima nakon incidenta policija uhvatila, a sud im je odredio mjesec istražnog zatvora.
Torcida je prošle subote održala protest u Splitu na kojemu je zahtijevala puštanje "svoje braće" iz zatvora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Ukinut pritvor devetorici uhapšenih nakon prekida Dana srpske kulture u Splitu

U okviru istrage o istorijskoj pljački u slavnom pariškom muzeju Luvr i nestanku neprocjenjivih kraljevskih dragocjenosti, u subotu uveče pokrenuta je hitna operacija.
Dvojica muškaraca privedena su i zadržana od strane policije, prenose franviski mediji.
Njih dvojica, porijeklom iz pariske regije, sumnjiče se da su bili dio tima od četiri pljačkaša koji su 19. oktobra provalili u najpoznatiji francuski muzej, koristeći kamion sa dizalicom. Opremljeni žutim prslucima i motociklističkim kacigama, lopovi su razbili prozor koji vodi do Apolonove galerije - dijela muzeja u kojem su izloženi dragulji Francuske krune, i uz pomoć reznih diskova odnijeli kraljevske dragocjenosti koje su pripadale više francuskih vladara, uključujući caricu Eugeniju, suprugu Napoleona III.
Francuski mediji prenose i da su pljačkaši imali pomoć iznutra. Navodno im je jedan čuvar pomogao, prenose Nezavisne.
Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez izjavio je da je “protiv” postavljanja policijske stanice unutar Luvra, što je zatražila direktorka muzeja nakon spektakularne pljačke kulturnih dragocjenosti, u intervjuu koji će biti objavljen u listu La Tribune Dimanche.
Tokom svog saslušanja u srijedu pred Komisijom za kulturu Senata, Lorens de Kars, direktorka muzeja, rekla je da želi “da se obrati Ministarstvu unutrašnjih poslova da se razmotri mogućnost postavljanja policijske stanice unutar muzeja”.
- Protiv sam toga. Ako počnemo sa Luvrom, bićemo prisutni svuda. Trenutna policijska stanica je odmah pored Luvra. Čim je alarm aktiviran, policajci su bili tu za tri minuta - kazao je Nunjez.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Pljačka vijeka u Luvru: Privedeno dvoje osumnjičenih, imali pomoć iznutra

Muškarac star 36 godina, porijeklom iz Rumunije, osumnjičen da je zapalio crkvu Notr-Dam, pritvoren je, a Krivični sud je naredio da se izvrši psihijatrijska procjena i odložio suđenje za 7. oktobar, saopštilo je danas Tužilaštvo.
Ukoliko se utvrdi da je muškarac "podložan krivičnoj odgovornosti", biće mu suđeno za "uništavanje opasnim sredstvima", za šta može da se izrekne kazna do 10 godina zatvora, prenosi Figaro.
Osumnjičeni, koji nema stalno mjesto boravka, uhapšen je zahvaljujući analizi snimaka sa video-nadzora nakon dva uzastopna požara u crkvi Notr-Dam u Parizu.
Šteta je procijenjena na dva do tri miliona eura.
U četvrtak, 24. jula, požar je izbio kod statue u kapeli Svetog Josipa, potom se proširio na drvene panele i nedavno obnovljeni zidni mural.
Vatrogasci su brzo stavili požar pod kontrolu, a povrijeđenih nije bilo.
Dan ranije, zabilježen je prvi požar u dijelu kod orgulja, koji je potpuno uništen.
U to vrijeme je isključena struja, a vrata crkve su ostavljena otvorena kako bi dim i neprijatan miris mogli da izađu.
Šteta je, prema procjeni gradske uprave Pariza i nadbiskupije, između dva i tri miliona eura, saopštilo je tužilaštvo.
Kako se navodi, iako je kriminalni karakter drugog požara neupitan, prvi požar, prema prvim nalazima istrage, najvjerovatnije je izazvan kvarom na električnom kolu orgulja.
Međutim, činjenica da su se dva požara dogodila u razmaku od samo nekoliko sati izaziva sumnju.

Požar u crkvi Notr-Dam u Parizu: Pritvoren osumnjičeni, slijedi psihijatrijska procjena

Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Nikšiću predao je Osnovnom sudu u tom gradu optužnicu protiv R.N, osumnjičenog za krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. 
 
Iz ODT-a u Nikšiću su saopštili da je predoženo i produženje pritvora okrivljenom zbog opasnosti da će ponoviti krivično djelo. 
 
- Iz dokaza prikupljenih u istrazi proizilazi osnovana sumnja da je R.N. 4. jula, na teritoriji opštine Plužine, primjenom nasilja nanio teške tjelesne povrede supruzi - naveli su u saopštenju.

Podignuta optužnica protiv Nikšićanina osumnjičenog za nasilje u porodici

Vrhovni sud Crne Gore produžio je pritvor okrivljenima J.L. i V.M. za još dva mjeseca, odlučujući po predlogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici od 10. jula 2025. godine. Pritvor će trajati do 20. septembra 2025.
Kako je saopšteno, pritvor je produžen zbog postojanja osnovane sumnje da su okrivljeni počinili produženo krivično djelo teška krađa, kao i zbog ocjene da postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od ponavljanja krivičnog djela.
Podsjećamo, pritvor J.L. i V.M. prvobitno je određen rješenjem sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici 22. aprila 2024. godine, a potom je produžen 17. juna 2025. godine odlukom vijeća tog suda. Sadašnjim rješenjem Vrhovnog suda pritvor je produžen do 20. septembra 2025.

Vrhovni sud produžio pritvor dvojici osumnjičenih za teške krađe

Bivši saradnik guvernera Minesote Tima Volza osumnjičen je za ubistvo državne poslanice i njenog supruga, kao i za pokušaj ubistva senatora, saopštili su izvori iz policije.
Vens Luter Boelter navodno se predstavljao kao policajac kada je u ranim jutarnjim satima u subotu upucao senatora Džona Hofmana i njegovu suprugu u njihovoj kući u Čamplinu, teško ih ranivši, prije nego što se uputio u dom bivše predsjednice Predstavničkog doma, Melise Hortman – gdje je, prema navodima, ubio nju i njenog muža.
Boeltera (57) je guverner Volz 2019. imenovao za člana Odbora za razvoj radne snage Minesote, na četvorogodišnji mandat, pokazuju zvanični dokumenti.
Ranije, 2016. godine, bio je član istog tijela pod tadašnjim guvernerom Markom Dejtonom.
U njegovoj biografiji navodi se da je dr Vens Boelter izvršni direktor kompanije Red Lion Group sa sjedištem u Demokratskoj Republici Kongo, kao i firme Praetorian Guard Security Services u Minesoti. Diplomirao je međunarodne odnose na Univerzitetu St. Cloud State, a posjeduje i master diplomu iz menadžmenta te doktorat iz oblasti liderstva u obrazovanju i javnim službama sa Univerziteta Cardinal Stritch u Milvokiju, Viskonsin.
Radio je u nekoliko velikih kompanija poput Nestlé, Del Monte, Tesoro, Marathon Speedway i 7-Eleven, u sektorima operacija, tehničkih servisa, kontrole kvaliteta i stalnog unapređenja.
Boelter ima iskustva u Istočnoj Evropi, na Bliskom istoku i u Africi, a trenutno živi u Minesoti sa suprugom Dženi i njihovom djecom.
U automobilu osumnjičenog pronađeni su leci sa sloganom “Ne kraljevima”, što se dovodi u vezu sa najavljenim protestima protiv administracije Donalda Trampa, kao i “manifest” i spisak političara koje je, navodno, planirao da ubije, saopštila je policija.
Osumnjičeni je bio obučen kao uniformisani policajac i vozio je vozilo koje je izgledalo identično policijskom SUV-u – sa svjetlima i sirenama, kazao je načelnik policije Mark Bruli.
Na konferenciji za medije, guverner Volz nazvao je ubistvo Melise Hortman i njenog supruga “političkim atentatom”.

Poznat osumnjičeni za ubistvo američke političarke i njenog muža, kao i ranjavanje senatora i njegove supruge

Podgorička policija je uhapsila M.B. koji je 16. januara ove godine, telefonskim putem preko Dežurne službe, policiji saopštio namjere i prijetnje upućene po život osobe koju eventualno može zateći toga dana kod sebe u kući a koja nijesu članovi njegove uže porodice.
Preventivne mjere i radnje su, kako navode, preduzete u cilju sprečavanja izvršenja krivičnih djela i nasilja sa najtežim posljedicama.&nbsp;
Nakon toga, u cilju preveniranja mogućih posljedica, M.P. je odmah lociran i doveden u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica.
Po prikupljenom obavještenju od ovog M.B, isti je po nalogu tužioca sproveden na pregled u Kliničkom centru Crne Gore nakon čega mu je od strane doktora specijaliste određeno liječenje.
- Preduzimajući dalje aktivnosti iz svoje nadležnosti, policijski službenici su shodno naredbi suda izvršili pretres kuće i vozila koje koristi M.P. prilikom kojeg su pronađena dva komada municije nepoznatog kalibra, dok je u putničkom motornom vozilu pronađen pištolj marke Crvena zastava sa okvirom u kojem se nalazilo osam komada pripadajuće municije - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Takođe, dodaju, u vozilu je pronađen još jedan komad municije i vaga za precizno mjerenje kao i pvc zamotuljak sa praškastom materijom bijele boje nalik na opojnu drogu kokain.
Nakon sprovedenih mjera i radnji, postupajući tužilac je naložio da se M.P. uhapsi zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;
- M.P. je uhapšen juče odmah nakon otpusta sa liječenja - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Uhapšen Podgoričanin, oduzet pištolj u ilegalnom vlasništvu i opojna droga

Policija ispituje 26-godišnjeg Luigia Mangionea u Pensilvaniji kao osumnjičenog za ubistvo direktora međunarodne kompanije Junajtedheltker (UnitedHealthcare) Brajana Tompsona koji je ubijen prošle nedelje u Njujorku, piše ABC News.
Mangione, koji odgovara opisu osumnjičenog za ubistvo, uhapšen je zbog nevezanih optužbi za oružje, saopštila je Policija Njujorka.
Muškarac je bio u autobusu koji je prošao kroz Altunu (Pensilvanija) u ponedjeljak ujutru, kada je izašao i ušao u Mekdonalds, gdje ga je jedan svjedok prepoznao sa slika koje je policija distribuirala.
Zaposleni u Mekdonaldsu je prijavio prepoznavanje, a „zbog toga vjerujemo da imamo snažnu osobu od interesa“, izjavio je gradonačelnik Njujorka na konferenciji za medije u ponedjeljak.
- On odgovara opisu osobe koju tražimo - rekao je Adams.
Mangione je bio u posjedu rukopisnog dokumenta koji, kako je rekla komesarka policije Džesika Tiš, „govori o njegovoj motivaciji i načinu razmišljanja.“
Takođe je bio u posjedu falsifikovane vozačke dozvole iz Nju Džersija, slične onoj koju je osumnjičeni koristio da se prijavi u hostel u Njujorku pre pucnjave, dodala je Tiš.
Izvori iz organa za sprovođenje zakona rekli su za ABC News da su, do nedjelje, detektivi razrađivali stotine prijava koje su filtrirane na desetine potencijalno obećavajućih tragova, i da su se fokusirali na dvije moguće osobe.
Veliki dio njihovog rada bio je usmjeren na putovanje napadača do Menhetna – gdje je stigao 24. novembra – jer je policija znala rutu autobusa koju je osumnjičeni koristio, rekli su izvori. Detektivi su otišli u Atlantu, odakle je autobus krenuo, i detaljno pregledali video snimke i slike sa svakog od 13 stajališta na toj ruti, dodali su izvori.
U međuvremenu, novi video dobijen od ABC News prikazuje ubicu kako čeka Tompsona neposredno prije pucnjave. Video prikazuje ljude koji prolaze pored njega, a zatim, kada maskirani napadač ugleda Tompsona, prelazi ulicu i otvara vatru.
Video, koji prethodno nije bio prikazan javnosti, čini se da podržava policijsku verziju događaja, prema kojoj je napadač ciljao Tompsona zato što je odugovlačio dok su drugi prolazili pored njega, piše ABC News.
Policija još nije utvrdila motiv, ali su izjavili da nisu pronašli dokaze koji bi ukazivali da je ubistvo bilo povezano sa Tompsonovim privatnim životom.
U srijedu ujutro, maskirani napadač pucao je u Tompsona iz neposredne blizine ispred hotela Hilton Midtown, gdje je Tompsonova kompanija organizovala konferenciju za investitore. Tiš je napad opisala kao „drski“ i „ciljani“.
Odmah nakon pucnjave, osumnjičeni je pobjegao biciklom kroz Central Park. Potom je uzeo taksi do autobuske stanice na 178. ulici i ušao u autobus koji je krenuo iz Njujorka, prema saopštenju policije.
Zvaničnici njujorške policije objavili su nove slike osumnjičenog ovog vikenda, na kojima se vidi kako osumnjičeni sjedi na zadnjem sjedištu taksija, gdje gleda kroz otvoreni prozor između sjedišta. Druga fotografija prikazuje muškarca kako prolazi pored taksi prozora.
U nedjelju, članovi ronilačkog tima njujorške policije pretraživali su podvodni dio Central Parka u blizini fontane Bethesda.
Ranac osumnjičenog – sa jaknom i novcem od Monopola koji se nalazio unutar ranca – pronađen je u blizini, u Central Parku.

Uhapšen osumnjičeni za ubistvo direktora međunarodne kompanije u Njujorku

Više javno tužilaštvo u Novom Sadu donijelo je naredbu o sprovođenju istrage i zatražilo pritvor za 13 osumnjičenih za pad betonske nadstrešnice sa Željezničke stanice u tom gradu, saopšteno je na sajtu VJT-a 22. novembra.
- Više javno tužilaštvo u Novom Sadu obavještava javnost da je donijelo Naredbu o sprovođenju istrage zbog postojanja osnova sumnje su osumnjičeni: J.T., G.V., A.D. i N.Š. učinili krivično djelo Teško djelo protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa krivičnim djelom Izazivanje opšte opasnosti iz člana 278 stav 3 u vezi sa stavom 2 Krivičnog zakonika, a osumnjičeni S.N., M.J., Lj.M.M., M.S., D.J., M.G., Z.S.M., J.S.M. i D.T. izvršili krivično djelo Teško djelo protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa krivičnim djelom Nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova iz člana 281 stav 1 Krivičnog zakonika - navodi se u saopštenju Tužilaštva.
Kako kažu, prijedlog za određivanje pritvora je podnijet zbog postojanja okolnosti da bi boravkom na slobodi mogli ometati postupak uticanjem na svjedoke i saučesnike, da bi mogli ponoviti krivično djelo, kao i zbog uznemirenja javnosti.
Tužilaštvo je zatražilo izdavanje potjernice za osumnjičenom J.S.M. zbog toga što je nedostupna organima gonjenja.
Dvanaest osumnjičenih, među kojima je i ministar građevinarstva u ostavci Goran Vesić, uhapšeno je 21. novembra, dok je jedna osoba u inostranstvu.
<h2>Određen pritvor jednoj od osumnjičenih</h2>
Prethodno je Viši sud u Novom Sadu saopštio 22. novembra da je odredio pritvor do 30 dana Ljiljani Milić Marković, koja je uhapšena dan ranije u vezi sa obrušavanjem nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra, kada je poginulo 15 osoba a dvije su teško povrijeđene.
To je za Radio Slobodna Evropa potvrdila portparolka Višeg suda Sanja Ćetojević.
- Obavještavam Vas da je sudija za prethodni postupak Višeg suda u Novom Sadu nakon saslušanja, osumnjičenoj za krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti u vezi sa krivičnim djelom nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova LJ.M.M. odredila pritvor do 30 dana zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da bi boravkom na slobodi mogla ometati postupak uticajem na svjedoke i da bi u kratkom vremenskom periodu mogla ponoviti krivično djelo za koje je osnovano sumnjiva - navodi Ćetojević.
Kako kažu u Višem sudu, način izvršenja i težina posljedica krivičnog djela doveli su do uznemirenja javnosti, koje može ugroziti nesmetano i pravično vođenje krivičnog postupka.
Ljiljana Milić Marković je diplomirana građevinska inženjerka i <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/dokumenti-o-rekonstrukciji-zeleznicka-stanica-novi-sad/33184964.html" target="_blank">bila je potpisana kao glavni projektant </a>na projektu izgradnje brze pruge Novi Sad-Subotica, u okviru kojeg je rekonstruisana Željeznička stanica u Novom Sadu.
Stanica je svečano otvorena u julu nakon trogodišnje rekonstrukcije. Svega nekoliko mjeseci kasnije, 1. novembra nešto prije podneva, sa stanice se obrušila betonska nadstrešnica i tom prilikom je stradalo 15 ljudi, a dvije osobe su teško povrijeđene i hospitalizovane su u Kliničkom centru Vojvodine u Novom Sadu.
<h2>Ko je uhapšen?</h2>
Među uhapšenima su ministar građevinarstva u ostavci Goran Vesić, v.d. direktorka Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković, bivši direktor Infrastrukture željeznice Srbije Nebojša Šurlan i pomoćnica ministra za željeznički saobraćaj Anita Dimoski.
Oni se sumnjiče za izvršenje krivičnih djela teško djelo protiv opšte sigurnosti u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti.
Pored četvoro državnih funkcionera, uhapšeno je još osam osoba, čije je inicijale objavilo Tužilaštvo. Oni se sumnjiče za "teško djelo protiv opšte sigurnosti u vezi sa nepropisnim i nepravilnim izvođenjem građevinskih radova".
Mediji prenose da su uhapšeni zaposleni u firmama koje su bile zadužene za projektovanje, radove i nadzor nad rekonstrukcijom Željezničke stanice u Novom Sadu.
Izvođač radova bio je kineski konzorcijum CRIC&amp;CCCC ("China Railway International Co.Ltd" i "China Communications Construction Company Ltd").
CRIC&amp;CCCC je saopštio da nadstrešnica nije bila obuhvaćena rekonstrukcijom zgrade. Detalji ugovora, koji je sklopljen na osnovu međudržavnog sporazuma Srbije i Kine, nijesu javno dostupni.
Nije poznato ni koje su sve firme bile angažovane kao podizvođači radova.
Za stručni nadzor nad rekonstrukcijom Željezničke stanice bio je zadužen konzorcijum od šest privatnih firmi iz Srbije i Mađarske.&nbsp;

Tužilaštvo u Novom Sadu zatražilo pritvor za sve osumnjičene za pad nadstrešnice

To je poznato nakon večerašnje ubjedljive pobjede Norveške nad Brazilom 33:14 &nbsp;u grupi "IV", kojim su Norvežanke izbile na čelo tabele.
Norvežanke, koje su bile favoritkinje uoči utakmice, posao su završile već u prvom poluvremenu, kada je bilo 18:7, dok se &nbsp;dominacija rukometašica Norveške nastavila i drugom periodu.
"Lavice" su čekale pobjednika ove utakmice da bi saznale protivnika u narednoj rundi.
Četrvrtfinalna utakmica Crne Gore i Norveške na programu je u srijedu, a igra se u Dortmundu.
Satnica još nije određena, ali se očekuje da utakmica počne u 20:30 časova.

Očekivano: "Lavice" u četvrtfinalu čeka Norveška

Empatija koju učesnice i organizatori Međunarodnog turnira prijateljstva u Pljevljima pokazuju snagu koja oplemenjuje sport i društvo, kazao je ministar Dragoslav Šćekić, navodeći da očekuje da će zajednička podrška biti podstrek Miljanu Aničiću u njegovoj borbi za ozdravljenje.
Šćekić je prisustvovao Međunarodnom turniru prijateljstva u Pljevljima, koji je okupio mlade fudbalerke iz više država drgiona.
On je pohvalio dugogodišnji kvalitetan rad ŽFK Breznica, navodeći da već decenijama organizuje &nbsp;događaje koji spajaju mlade, šire vidike i brišu granice.
- Posebno je pohvalio posvećenost organizatora i njihovu ulogu u promociji ženskog sporta i zdravih vrijednosti među mladima. Ovogodišnji turnir nosi i humanitarni karakter, posvećen sportskom radniku Miljanu Aničiću - navodi se u saopštenju iz Šćekićevog kabineta.
On je naglasio da Ministarstvo sporta i mladih i Vlada Crne Gore prepoznaju predan rad klubova, trenera i zajednica koje stvaraju pozitivno okruženje za razvoj mladih sportista.
- Takve ideje i projekti uvijek će imati naše razumijevanje i podršku - poručio je Šćekić.

Šćekić: Snaga koja oplemenjuje sport i društvo

Austrijanka Julija Šajb pobjednica je četvrtog veleslaloma sezone, koji je za Svjetski kup alpskih skijašica vožen večeras u kanadskom Tremblantu.
Šajb, koja je slavila i na otvaranju sezone u Zeldenu, bila je drugoplasirana nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva minuta i 13 sekundi.
Šveđanka Sara Hektor osvojila je drugo mjesto sa zaostatkom od 57 stotinki, dok je treća bila pobjednica jučerašnjeg veleslaloma, Novozelanđanka Alis Robinson.
Ona je bila vodeća nakon prve vožnje, a trku je završila sa 78 stotinki slabijim vremenom od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Amerikanka Mikaela Šifrin, a šesta Amerikanka Pola Polcan.
Hrvatica Zrinka Ljutić, koja je juče bila drugoplasirana, završila je na sedmom mjestu.
Robinson je vodeća u poretku veleslaloma sa 292 boda.
Austrijanka Julija Šajb je druga sa 280, dok je treća Ljutić sa 178 bodova.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 458 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 302, a treća Robinsonsa 292 boda.

Šajb slavila u Tremblantu, druga pobjeda u Svjetskom kupu

Njemački kancelar Fridric Merc izjavio je u nedjelju da Berlin ne namjerava priznati nezavisnu palestinsku državu "u bliskoj budućnosti".
Merc je ovo izjavio dok je boravio u posjeti Izraelu.
- Sada je važno sprovođenje ovog mirovnog plana korak po korak, a niko od nas danas ne zna kakav će biti ishod. Zbog toga što je to slučaj, savezna vlada, za razliku od drugih evropskih država, suzdržala se od priznavanja palestinske države u ovoj ranoj fazi. Nećemo to učiniti ni u doglednoj budućnosti.. - rekao je Merc na brifingu za novinare s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Jerusalemu.
Dodao je da je mišljenja da priznavanje palestinske države treba doći na kraju, a ne na početku mirovnih pregovora.
- Rješenje o dvije države može se postići samo pregovorima - naveo je Merc.
Dodao je da rade "na cilju novog Bliskog istoka" u kojem bi i država Izrael bila priznata.
- Uvjereni smo da potencijalno uspostavljanje palestinske države uz Izrael vjerovatno nudi najbolje izglede za ovu budućnost - dodao je Merc.
Njemačka vlada suočila se sa sve većim javnim kritikama zbog svoje bezuslovne podrške Izraelu. U oktobru je skoro 200 intelektualaca, pravnih stručnjaka i stručnjaka za vanjsku politiku pozvalo vladu desnog centra da okonča svoju politiku "slijepe lojalnosti" Izraelu i represiju propalestinskih glasova u zemlji.

Merc: Njemačka neće priznati Palestinu, nećemo to učiniti ni u bliskoj budućnosti

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Tag: osumnjiceni