Rožajac D.J. (20) osuđen je na sedam mjeseci zatvora zbog krivičnog djela laka tjelesna povreda.
D.J. je, u ulcinjskom naselju Donji Štoj nožem ubo u leđa muškarca i nanio mu ranu u središnjem dijelu kičmenog predjela.
- Sud je prilikom odmjeravanja kazne cijenio sve okolnosti koje su od značaja na visinu kazne, pa je utvrdio da će se ovako odmjerenom kaznom u dovoljnoj mjeri uticati na okrivljenog da ubuduće ne čini krivična djela, posebno ne ona protiv života i tijela - kazali su iz Osnovnog suda u Ulcinju.
Smatraju da će kazna zatvora uticati i na druge da ne čine krivična djela i izraziti jasnu društvenu osudu prema svakom vidu ovakvog ponašanja lica. Tako će se, cijene u Sudu, u potpunosti ostvariti ciljevi kako specijalne, tako i generalne prevencije.
Protiv navedene presude stranke imaju pravo na žalbu u roku od osam dana od dana prijema pisanog otpravka presude.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rožajcu sedam mjeseci zatvora zbog ranjavanja nožem

Osnovni sud u Ulcinju izrekao je petomjesečni kućni zatvor H.A. (32) zbog krivičnog djela napad na službeno lice.
H.A. je napao službeno lice Sekretarijata za komunalni nadzor i inspekcijske poslove Opštine Ulcinj prilikom redovne kontrole osoba koje su nepropisno bacale smeće u kontejnere za građansku upotrebu i oko njih. H.A. ga je otvorenom šakom udario u predjelu lijevog ramena i gurnuo ga.
- Sud je prilikom odmjeravanja kazne cijenio sve okolnosti koje su od značaja na visinu kazne, pa je našao da će se ovako odmjerenom kaznom u dovoljnoj mjeri uticati na okrivljenog da ubuduće ne čini krivična djela, posebno ne ona protiv državnih organa, čiji je objekt zaštite pravilno funkcionisanje državnih organa i obavljanje određenih poslova iz njihovog djelokruga - saopšteno je iz Osnovnog suda u Ulcinju.
Smatraju da će ovakva kazna uticati i na druge da ne čine krivična djela i izraziti jasnu društvenu osudu prema svakom vidu ovakvog ponašanja lica.
- Protiv navedene presude stranke imaju pravo na žalbu u roku od osam dana od dana prijema pisanog otpravka presude - podsjećaju iz Osnovnog suda.

Ulcinjaninu kućni zatvor zbog napada na službeno lice: Udario ga dok je nepripisno bacao smeće

Parnični predmet u Osnovnom sudu Ulcinj trajao je skoro 40 godina.
Predsjednica Osnovnog suda Ulcinj sudija Sanja Mirović za Primorski portal kaže da stranke nisu stvorile preduslove da se vodi postupak i objašnjava zašto je sudski postupak iz 1984. okončan tek nakon skoro 40 godina.
- Imali smo predmet iz 1984.godine. Predmet je do 2013. godine bio u prekidu jer je osoba koja je pokrenula postupak preminula. Godinama je trajao ostavinski postupak. U međuvremenu preminula su dva naslednika i tek 2013. godine predmet je ponovo u radu Osnovnog suda Ulcinj. Vodi se godinu dana, zatim vlasnici imovine pokušavaju mirnim putem da riješe spor sa Opštinom Ulcinj. Ponovo slijedi prekid suđenja, i tek prije godinu ovaj predmet je „vraćen u sudnicu“ Osnovnog suda Ulcinj. Inicijalna oznaka 84.-ta godina. To je šok za svakoga. Konačno presuda je donesena u Osnovnom sudu Ulcinj. Predmet je u Višem sudu. Djeluje frapantno svakome ko čuje da je predmet traje 40 godina. Kad se gleda sa strane Osnovni sud Ulcinj za 40 godina nije uspio da rješi predmet i to zaista djeluje strašno, ali je suština u tome da stranske nisu stvorile preduslove da se postupak vodi. Prije dvije godine je počeo postupak sa naslednicima koji su živi i ubrzo predmet je okončan - kazala je Mirović.
U Osnovnom sudu Ulcinj dominiraju parnični sporovi - svojinski predmeti. Oko 80 odsto strukture parničnih premeta su svojine.
- Imamo jako loše evidencije u katastru. Loše evidencije iz 80-tih i 70.-tih godine. Dio arhive je izgorio i nemaju podatke u katastru. Treba izvući tapije iz 1800.-neke godine, a teško je na osnovu njih suditi. Tada nisu postojali instrumenti za mjerenje. Sve se radilo „pokazivanjem“. Otprilike –ovoliko. Ali, kad moramo pojasniti koliko, ostajemo bez preciznog odgovora. Zato je teško suditi te predmete. Nema pravnog osnova kako je zemljište sa jednog vlasnika prešlo na drugog. Ko ima rješenje o nasleđivanjum mali broj građana. Mnogi nisu sačuvali ugovore - objašnjava PR Osnovnog suda Ulcinj sudija Artan Kroma.
Ovakva praksa, odnosno stanje u katastrima,otežavaju primjenu Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, koji je na snazi od 2007. godine. 
Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku usaglašen je sa međunarodnim standardima i praksom Evropskog suda za ljudska prava u ovoj oblasti.

U Osnovnom sudu Ulcinj sudski postupak okončan nakon skoro 40 godina

U Osnovnom sudu u Ulcinju u ovoj godini je u radu 4.367 predmeta na kojima je radilo pet sudija.
- Na dan 1. januara 2024. godine, neriješeno je bilo 1.333 predmeta. U 2024. godini do sada je primljeno ukupno 3.034 predmeta. Do danas &nbsp;riješeno je 2.830 predmeta, a neriješeno je ostalo 1.525 &nbsp;predmeta. Riješeno je u odnosu na priliv 93,28 odsto,do kraja godine nadamo se da će priliv biti u potpunosti savladan - kazala je novinarima predsjednica Osnovnog suda Ulcinj sudija Sanja Mirović dodajući da je procenat ukinutih odluka na nivou suda 30 odsto.&nbsp;
Transparetnost rada suda, kazala je predsjednica Mirović, će biti nastavljena i u 2025.godini.
PR Osnovnog suda Ulcinj sudija Artan Kroma kazao je da u krivici imaju oko 90 odsto potvrđenih predmeta. Prema riječima sudije Kroma, dominantan broj predmeta u parničnim postupcima u Osnovnom sudu Ulcinj su svojinsko-pravni predmeti, a rad suda otežavaju loše evidencije u katastru.
Na današnji dan predmeta crvenih omota (predmeti stariji od tri godine) je ukupno 78.
- U narednoj godini među prioritetima &nbsp;će biti rješavanje predmeta crvenih omota. Očekujemo da ćemo naredne godine biti popunjeni što se tiče sudijskog kadra sobzirom da je u toku obuka kandidata za sudije I očekujemo da će se u našem sudu rasporediti neko od kandidata,a očekujemo i da će pripravnici položiti pravosudni ispit te da ćemo popuniti i upražnjena mjesta savjetnika - kazala je sudija Mirović.
Odlukom o broju sudija u sudovima za Osnovni sud Ulcinj predvidjen je rad šest sudija (pet sudija i predsjednik suda) od kojih je jedno sudijsko mjesto već godinama upražnjeno. Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Osnovnog suda u Ulcinju sistematizovano je tri savjetnika, od kojih su sva tri upražnjenja, predviđena su dva pripravnika od kojih je trenutno jedno pripravničko mjesto upražnjeno.
- U 2024.godini bilo je ukupno pet podnijetih zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć i svi su usvojeni. S obzirom na mali broj podnijetih zahtjeva sud će u narednoj godini raditi na afirmaciji instituta besplatne pravne pomoći kako bi gradjani imali više saznanja o mogućnosti da mogu ostvariti prava na besplatnu pravnu pomoć, a posebno sa ranjivim kategorijama (djeca bez roditeljskog staranja,lica sa invalitetom,žrtve nasilja u porodici i žrtve trgovine ljudima) - navela je sudija Mirović.
Prema riječima predsjednice Osnovnog suda Ulcinj, podizanje kvaliteta rada a time i povjerenja gradjanja u rad Osnovnog suda u Ulcinju biće prioritetan &nbsp;zadatak u 2025.godini jer se povjerenje građanja svakako ne može povratiti samo brojem riješenih predmeta već taj rad treba biti valorizovan i kroz bolji kvalitet sudskih odluka.
U Osnovnom sudu Ulcinj na Dan otvorenih vrata bila je prilika da polumaturanti i maturanti iz ulcinjskih škola postave pitanja vezana za rad suda, o propisanim kaznama, Zakonu o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku prema kome su krivično odgovorni od 14 godine života. Dan otvorenih vrata u Osnovnom sudu Ulcinj održan je na međunarodni Dan ljudskih prava.
- Takođe nam je plan da u narednoj godini radimo na adaptaciji jedne prostorije (tzv. “child friendly room”) koja bi se koristila za boravak djece i lica koja su žrtve porodičnog nasilja, ili žrtve trgovine ljudima. &nbsp;U prostoriji bi se obavljalo video snimanje davanja njihovih iskaza u postupcima, uz uvođenje odgovarajuće opreme za snimanje, a kako bi se ranjive kategorije osjećale ugodnije dok čekaju suđenja u sudu odnosno da ne borave u istim hodnicima sa počiniocima krivičnih djela. Radićemo na adaptaciji parkinga i njegovom prilogodjavanju osobama sa invaliditetom - kazala je Mirović.

Osnovnom sudu Ulcinj u 2025. među prioritetima rješavanje predmeta crvenih omota

Sudija Osnovnog suda u Ulcinju Kroma Artan donio je presudu kojom je Ulcinjanina Ali Ušakua (30) proglasio krivim i osudio na jednogodišnju zatvorsku kaznu zbog krivičnog djela teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaj.
Podsjećamo, on je vozeći gliser marke “Safter 500 Sport”, ne pridržavajući se saobraćajnih propisa, 10. maja 2023. godine oko 9:30 sati, propelerom i trupom plovila, nanio teške tjelesne povrede roniocu Andreju Samardžiću iz Sutomora, usljed kojih je mladić preminuo.
- Naime, optuženom je stavljeno na teret da je u neposrednoj blizini rta Đerane u Ulcinju, upravljajući plovilom, ne pridržavajući se saobraćajnih propisa ugrozio brodski saobraćaj i doveo u opasnost život i tijelo oštećenog S.A. iz Sutomora, iako je bio svjestan da postupa suprotno saobraćajnim propisima i da tako može ugroziti saobraćaj i dovesti u opasnost život i tijelo oštećenog, ali je olako držao da do posledice neće doći, ili da će je spriječiti, ostvario kontakt sa tijelom oštećenog, kojom prilikom je oštećeni zadobio povrede, usljed kojih je preminuo - navodi sud.
Odlučujući o kazni za optuženog, sud je cijenio sve okolnosti iz Krivičnog zakonika Crne Gore (olakšavajuće i otežavajuće okolnosti), pa je na strani optuženog od olakšavajućih okolnosti cijenio njegovu raniju neosuđivanost, kao i doprinos oštećenog, imajući u vidu da oštećeni za vrijeme ronjenja po vodenoj površini nije imao balon namijenjen za obilježavanje pozicije, dok otežavajućih okolnosti nije bilo.
- Sud je cijeneći navedene okolnosti, kao i stepen krivice osudio optuženog na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine smatrajući da će se tako odmjerenom kaznom u cjelosti postići, u okviru opšte svrhe krivičnih sankcija iz Krivičnog zakonika Crne Gore, i svrha kažanjavanja čiji je cilj sprečavanje počinioca da čini krivična djela i uticanje na njega da ubuduće ne čini krivična djela, uticanje na druge da ne čine krivična djela, izražavanje društvene osude za krivično djelo i obaveze poštovanja zakona, kao i jačanje morala i uticaj na razvijanje društvene odgovornosti Krivičnog zakonika Crne Gore - ističe se u saopštenju.
Protiv navedene presude stranke imaju pravo na žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka presude.
Rezultati obdukcije tijela dvadesetosmogodišnjeg mladića iz Sutomora, čiji je život 10. maja prošle godine tragično okončan dok je ronio u ulcinjskom akvatoriju, &nbsp;potvrdili su da je smrt nastupila uslijed zadobijenih povreda od propelera plovila, potvrđeno je ranije Primorskom portalu &nbsp;u tužilaštvu.

1084x550

Ulcinjaninu godina zatvora zbog smrti ronioca

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp održaće danas prvi govor o stanju nacije u svom drugom mandatu. Prioriteti administracije republikanskog predsjednika u velikoj mjeri su usmjereni na ekonomiju, imigraciju, kriminal, energiju i nacionalnu bezbjednost.
Tramp je proteklu godinu proveo hvaleći se svojim postignućima i ismijavajući učinak svog prethodnika, bivšeg predsjednika Džo Bajden. Međutim, dobar dio tih tvrdnji zasniva se na netačnim i obmanjujućim navodima, od kojih se mnogi vrlo vjerovatno mogu očekivati i u obraćanju naciji, prenosi Klix.
Donosimo pregled nekih od netačnih i obmanjujućih izjava koje je Tramp iznosio na nedavnim javnim nastupima.
Tramp često govori da su Sjedinjene Američke Države sada „najvrelija zemlja bilo gdje u svijetu“ nakon godina kao „mrtva zemlja“. Ipak, američka ekonomija nikako nije bila „mrtva“ kada se Trump prošle godine vratio u Bijelu kuću. U drugom mandatu uglavnom bilježi solidne rezultate – nakon što je imala klimav početak.
Tokom 2024. godine, posljednje godine Bajdenovog predsjedničkog mandata, američki bruto domaći proizvod porastao je za 2,8 odsto, prilagođeno za inflaciju, brže nego u bilo kojoj bogatoj zemlji na svijetu osim Španije. BDP je takođe bilježio zdrav rast od 2021. do 2023. godine.
BDP se smanjio prvi put nakon tri godine u prvom kvartalu 2025. Rast se potom oporavio u drugoj polovini godine, ali je ponovo usporio u četvrtom kvartalu. Godišnji rast BDP-a u 2025. iznosio je 2,2 odsto.
Ključni pokazatelj inflacije u januaru je pao na gotovo petogodišnji minimum. Ipak, prema pokazatelju koji preferiraju Federalne rezerve, inflacija je i dalje povišena, jer cijene roba poput namještaja, odjeće i namirnica rastu.
Kompanije su takođe snažno usporile zapošljavanje. Poslodavci su u 2025. otvorili svega 181.000 novih radnih mjesta, što je najmanje, izvan perioda recesije, još od 2002. godine. Ekonomisti za to okrivljuju niz faktora: neizvjesnost izazvana carinama i vještačkom inteligencijom vjerovatno je navela brojne firme da odgode zapošljavanje, a mnoge su nakon pandemije zapošljavale izuzetno agresivno i sada su odlučile da privremeno odustanu od otvaranja novih pozicija.
Američko berzansko tržište bilo je uspješno prošle godine, ali je ipak zaostalo za mnogim stranim berzama. Referentni indeks S&amp;P 500 porastao je 17 odsto, što je solidan rast, ali ispod skoka od 71 odsto u Južnoj Koreji, 29 odsto u Hong Kongu, 26 odsto u Japanu, 22 odsto u Njemačkoj i 21 odsto u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Trump je više puta tvrdio da su SAD osigurale i do 18 biliona dolara investicija, ali nije ponudio dokaze za tako visok iznos. Čini se da je ta brojka preuveličana, vrlo spekulativna ili oboje.
Veb-stranica Bijele kuće navodi znatno manji iznos, 9,6 biliona dolara, a čini se da su u tu cifru uračunate i pojedine investicione obaveze preuzete za vrijeme Bidenove administracije.
Studija objavljena u januaru dovela je u pitanje hoće li se više od 5 biliona dolara investicionih obaveza koje su prošle godine najavili mnogi od najvećih američkih trgovinskih partnera uopšte realizovati i na koji način bi taj novac bio potrošen ako se investicije zaista ostvare.
Ključni segment Trampove agende jeste ograničavanje ilegalne imigracije, iako predsjednik često poseže za netačnim navodima kako bi potkrijepio svoje argumente.
Na primjer, Tramp je više puta tvrdio da je priliv imigranata doveo do masovnog porasta kriminala. Iako statistike Federal Bureau of Investigation ne razdvajaju krivična djela po imigracionom statusu počinioca, ne postoje dokazi o skoku kriminala koji bi se mogao pripisati migrantima, ni duž američko-meksičke granice ni u gradovima s najvećim prilivom migranata, poput New Yorka. Studije su pokazale da ljudi koji žive u SAD-u bez regulisanog statusa imaju manju vjerovatnoću da budu uhapšeni zbog nasilnih, narkotičkih i imovinskih krivičnih djela nego Amerikanci rođeni u SAD-u.
Predsjednik takođe često pominje više od 300.000 navodno nestale djece migranata. Time pogrešno predstavlja nalaze izvještaja Kancelarije inspektora generalnog Ministarstva domovinske bezbjednosti iz avgusta 2024. U tom izvještaju se kritikuje agencija za imigraciju i carinu (ICE) zbog toga što nije dosljedno pratila „lokaciju i status maloljetnih migranata bez pratnje“ nakon što budu pušteni iz federalnog starateljstva.
Trump u kontinuitetu hvali ugalj kao idealan izvor energije, nazivajući ga „predivni, čisti ugalj“. Proizvodnja uglja danas jeste čišća nego što je bila istorijski, ali to ne znači da je ugalj čist energent.
Emisije ugljen-dioksida, gasa koji zagrijava planetu, iz industrije uglja smanjile su se u proteklih 30 godina, prema podacima Američke administracije za energetske informacije. Ipak, istraživanja pod okriljem Ujedinjene nacije pokazuju da se globalna proizvodnja uglja i dalje mora naglo smanjivati kako bi se efikasno odgovorilo na klimatske promjene.
Pored ugljen-dioksida, sagorijevanje uglja oslobađa i sumpor-dioksid i okside azota, koji doprinose kiselim kišama, smogu i respiratornim oboljenjima, navodi ista agencija.
Predsjednik redovno omalovažava i energiju vjetra, tvrdeći da je skupa i da vjetroturbine ubijaju ptice.
Međutim, vjetroelektrane na kopnu jedan su od najjeftinijih izvora proizvodnje električne energije. Prema julskim procjenama Administracije za energetske informacije, očekuje se da će nove vjetrofarme proizvoditi struju po cijeni od oko 30 dolara po megavatsatu.
Vjetroturbine, kao i svaka infrastruktura, mogu predstavljati rizik za ptice. Ipak, Nacionalno udruženje Audubon, koje se bavi zaštitom ptica, smatra da se ti rizici mogu upravljanjem ublažiti, dok klimatske promjene predstavljaju daleko veću prijetnju.
Uoči izbora za Kongres 2026. godine, Trump je počeo da ponavlja tvrdnju da je on pobjednik predsjedničkih izbora 2020. godine.
Ta tvrdnja je otvorena laž koja je više puta demantovana – izbori 2020. nijesu pokradeni.
Bidenova pobjeda potvrđena je ponovnim prebrojavanjima, revizijama i dodatnim provjerama u ključnim saveznim državama u kojima je Tramp osporavao svoj poraz 2020. godine. On i njegovi saveznici izgubili su desetine sudskih sporova vezanih za izbore, a i njegov tadašnji ministar pravde kazao je da nije bilo široko rasprostranjene izborne prevare koja bi mogla promijeniti rezultat.
Biden je osvojio 306 elektorskih glasova naspram 232 za Trumpa. Ujedno je dobio više od sedam miliona glasova više od Trampa u ukupnom broju izašlih birača.
Tramp se takođe hvali da je njegova pobjeda 2024. bila „ubjedljiva“. Međutim, njegova razlika u odnosu na protivničku kandidatkinju nije bila onoliko velika koliko je predstavlja.
Osvojio je 312 elektorskih glasova naspram 226, uključujući svih sedam ključnih „swing“ država, prema podacima Federalne izborne komisije. Ipak, razlika u broju glasova birača bila je znatno manja: Tramp je osvojio 49,8 odsto glasova, odnosno 77.302.580 glasova, dok je demokratska kandidatkinja Kamala Harris dobila 75.017.613 glasova, odnosno 48,32 odsto.
Tramp sebi pripisuje zasluge za značajan pad nasilnog kriminala tokom 2025. godine, tvrdeći da je stopa ubistava u SAD-u pala na najniži nivo u posljednjih 125 godina. Ta tvrdnja je, ipak, djelimično obmanjujuća. Kriminal je već nekoliko godina bio u padu.
Studija objavljena u januaru od strane Nezavisnog vijeća za krivičnu pravdu, koje je prikupilo podatke o ubistvima iz 35 američkih gradova, pokazala je pad stope ubistava za 21 odsto u periodu od 2024. do 2025. godine.
U izvještaju se navodi da postoji velika vjerovatnoća da će, kada Federal Bureau of Investigation kasnije ove godine objavi sveobuhvatne podatke za jurisdikcije svih veličina, ukupna stopa ubistava u SAD-u u 2025. pasti na oko 4,0 na 100.000 stanovnika. To bi bila najniža stopa ikada zabilježena u podacima organa za sprovođenje zakona ili javnog zdravstva još od 1900. godine.
Izvještaji FBI-ja za 2023. i 2024. godinu već bilježe značajno smanjenje nasilnog kriminala.
Kriminal je snažno porastao tokom pandemije koronavirusa, pri čemu je broj ubistava u 2020. skočio za gotovo 30 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što je bio najveći jednogodišnji rast otkako FBI vodi evidencije. Međutim, nasilni kriminal se oko 2022. vratio blizu nivoa prije pandemije, kada je predsjednik bio Biden.
Porast nasilnog kriminala tokom pandemije izbjegavao je jednostavna objašnjenja, a stručnjaci slično navode da ni istorijski pad nasilja prošle godine nema jasno objašnjenje, uprkos tome što su izabrani zvaničnici na svim nivoima – i demokratskim i republikanskim – žurili da sebi pripišu zasluge.
Jedan od Trampovih najčešćih motiva u govoru jeste tvrdnja da je „riješio“ osam ratova, statistika koja je u velikoj mjeri preuveličana. Iako je pomagao u posredovanju u odnosima između pojedinih država, njegov uticaj nije tako jasan kao što tvrdi.
Sukobi koje Tramp ubraja među one koje je navodno riješio jesu oni između Izraela i Hamasa, Izraela i Irana, Egipta i Etiopije, Indije i Pakistana, Srbije i Kosova, Ruande i Demokratske Republike Kongo, Armenije i Azerbejdžana, te Kambodže i Tajlanda.

Tramp će danas održati prvi govor o stanju nacije

Grupa mještana Botuna i Zete okupila se jutros u blizini kapije gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, protestujući protiv njegove izgradnje, dok je na terenu pojačano prisustvo policije koja građanima preporučuje alternativne pravce kretanja.
Kako pišu Vijesti, mještani su zaustavili nekoliko vozila, a policija sugeriše građanima da ne koriste dionicu mjesnog puta pored postrojenja. Prema nezvaničnim informacijama, saobraćaj nije zvanično obustavljen, već se vozačima nudi alternativni pravac, dok kroz Botun mogu proći na sopstvenu odgovornost.
Mještani koji protestuju propuštaju autobuse.
Mještanin zetskog naselja Srpska, Bojan Terzić, kazao je da su u prethodnom periodu pokušali da se institucionalnim putem, kroz prijave nadležnim inspekcijama, izbore za svoja prava.
On tvrdi da se na lokaciji ponovo otkopava otpad koji je, kako navodi, tokom rada Kombinata aluminijuma bio zakopan, te da je riječ o kancerogenim anodama.
Terzić je naveo da je cilj blokade sprječavanje dolaska radnika na gradilište.
– I danas će donosioci odluka dobiti prijave u vezi sa ovim otpadom. Odustati nećemo – poručio je Terzić, naglašavajući da je „ovo naša teritorija – teritorija Opštine Zeta“.
On je dodao da očekuju ostavku gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića.
Terzić je kazao i da mještani Botuna i Zete imaju podršku predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića, kao i lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

Mještani Botuna i Zete blokirali prilaz gradilištu postrojenja, pojačano prisustvo policije

Sedamdeset prva sjednica Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore biće održana danas sa početkom u 11 časova, a članovi Odbora razmatraće više kadrovskih i programskih pitanja.
Na dnevnom redu je Predlog za imenovanje savjetnice predsjednika Skupštine Crne Gore, kao i Nacrt izvještaja o radu Administrativnog odbora za 2025. godinu i Nacrt plana rada za 2026. godinu.
Odbor će razmotriti i obavještenje o sprovedenom postupku izbora predsjednika i članova Centralne izborne komisije po Drugom javnom konkursu za izbor predsjednika i četiri člana CIK-a, kao i tekuća pitanja.

Administrativni odbor danas o imenovanju Mandićeve savjetnice i izboru članova CIK-a

Ministarstvo energetike i rudarstva saopštilo je da su od danas u Crnoj Gori skuplje za cent sve vrste goriva.
Litar Eurosupera 98 košta 1,43 eura, a litar Eurosupera 95 1,40 eura.
Litar Eurodizela koštata 1,34 eura.
Cijena lož ulja od danas po litru iznosi 1,27 eura.
- Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata naredni obračun će se obaviti 9. marta, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 10. marta - zaključili su u tom resoru.

Tag: osnovni-sud-ulcinj