U Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu formiran je predmet povodom komentara objavljenih na portalu "Aktuelno" koji se odnose se na novinarku "Vijesti" Draganu Šćepanović, navodi se u saopštenju ovog tužilaštva.
Kako dodaju, tokom izviđaja će preduzeti radnje sa ciljem identifikacije autora komentara, te nakon toga cijeniti da li u njihovim radnjama ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.&nbsp;
Prema podacima sa sajta <a href="https://montenegro.mom-gmr.org/cg/mediji/detail/outlet/portal-aktuelno/">Media Ownership Monitor</a>, portal "Aktuelno" je u vlasništvu preduzeća Akcionarsko društvo "Skijalište – Kolašin 1450".&nbsp;
- Skijalište Kolašin je u vlasništvu Caldero Trading Limited sa Kipra koje posjeduje 84,89 odsto vlasništva i Beppler &amp; Jacobson Limited, takođe sa Kipra, koje posjeduje 14,33 odsto vlasništva. Kao direktori Caldero Trading Limited na Kipru navedeni su Zoran Ćoćo Bećirović i Luka Bećirović. Dvije kiparske kompanije dijele istog sekretara, kompaniju Ciproservus co. i imaju istu adresu - navodi se na sajtu Media Ownership Monitor.
Portal "Aktuelno" godinama proganja dopisnicu Vijesti iz Kolašina Draganu Šćepanović, a išlo se toliko daleko da je taj medij iznosio tvrdnje da ona priprema teren za likvidaciju vlasnika tog tabloida Zorana Ćoća Bećirovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fosnovno-drzavno-tuzilastvo-odredilo-zadrzavanje-becirovicu-i-mijatovicu-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjećamo, Bećirović je uz sina Luku i tjelohranitelja Mladena Mijatovića uhapšen zbog napda na novinarku Pobjede Anu Raičković sinoć u Podgorici.
Bećiroviću je, uz Mijatovića, danas u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata, dok je u toku saslušanje njegovog sina.
Njima je, kako se navodi u saopštenju podgoričkog ODT-a, određeno zadržavanje zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje na štetu Raičković.
- Osnovano se sumnja da su zadržana lica, zajedno sa L. B. čije je saslušanje u toku, verbalno i fizički napali novinarku i još dva lica i tom prilikom oštećenoj nanijeli tjelesne povrede - kazali su iz tužilaštva.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdrustvo-profesionalnih-novinara-napadaci-na-novinarku-raickovic-povratnici-trazimo-najostrije-kazne&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Društva profesionalnih novinara su ranije kazali da "jedan žuti portal, čiji je osnivač Bećirovićeva firma, godinama vrijeđa, progoni i maltretira novinare, ukljućujući novinarku i dopisnicu Vijesti iz Kolašina Draganu Šćepanović.
Mijatović je ranije napao novinara Vladimira Otaševića jer se, kako su rekli iz Društva profesionalnih novinara usudio da ga, tada kao novinar lista Dan, snima telefonom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmladen-mijatovic-za-becirovica-ponovo-nasrce-na-novinare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici ni u jednom od ova dva slučaja nije našlo elemente krivičnog djela, pa je Sud za prekršaje u Podgorici oslobodio Mijatovića odgovornosti, dok je Dragana Šćepanović upućena da privatno goni portal - navode iz Društva profesionalnih novinara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Formiran predmet zbog komentara na portalu "Aktuelno" koji se odnose na novinarku Šćepanović

Osnovni sud u Kolašinu izrekao je mjeru nadzora I.D, osumnjičenom za krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Kolašinu rekli su da je osumnjičeni, prema navodima prijave, lakše povrijedio svog bratanića I.B.
- I. D je, nakon verbalnog konflikta, bratanića udario bejzbol palicom, nanijevši mu laku tjelesnu povredu u vidu krvnog podliva lijeve polovine grudnog koša - navedeno je u saopštenju.

Navodi se da je Osnovni sud u Kolašinu mjeru nadzora izrekao postupajući po predlogu kolašinskog ODT-a.

Određena mjera nadzora osumnjičenom za nasilje u porodici

U Crnoj Gori trenutno boravi oko 27,3 hiljade turista, pokazuju posljednji podaci Nacionalne turističke organizacije (NTO).
Predstavnica NTO, Milena Vujović, kazala je u Bojama jutra na Televiziji Vijesti da je to 90,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok se, u poređenju sa 2019, bilježi rast od 73 odsto.
Najveći broj gostiju boravi u Budvi, zatim u Herceg Novom, Baru, Kotoru i Podgorici, prenosi portal Vijesti.
Kada je riječ o strukturi po zemljama, dominiraju gosti iz regiona, dok među najzastupljenijima takođe dolaze i turisti iz Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Turske, Izraela i Kine.
Iz NTO-a su kazali da su najave za ljetnju sezonu ohrabrujuće.
- Na osnovu ankete koju smo sproveli sa turističkom privredom, čak 92,8 odsto anketiranih ocijenilo je da su očekivanja za ovu sezonu visoka, dok je samo 7,2 odsto reklo da trenutno nijesu zadovoljni najavama. Najveći broj dolazaka očekuje se iz regiona, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, ali i sa tržišta Turske, Kine, Izraela, Poljske i baltičkih zemalja - rekla je Vujović.

U Crnoj Gori boravi oko 27,3 hiljade turista

Organizacije civilnog društva oštro se protive inicijativi za uvođenje vjeronauke u obrazovni sistem Crne Gore, smatrajući da je takav prijedlog suprotan principima sekularnosti (vjerske neutralnosti javnih institucija), temeljnim ustavnim vrijednostima i najboljim interesima djece i mladih, navodi se u saopštenju 90 nevladinih organizacija i građanskih aktivista i aktivistkinja povodom inicijative za uvođenje vjeronauke u obrazovni sistem Crne Gore.&nbsp;
Smatraju, kako su kazali, da obrazovni sistem mora ostati prostor zajedništva, učenja i razvoja, a ne podjela i segregacije po vjerskoj osnovi.
Vjerska nastava je izričito zabranjena u javnim obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori (čl. 5 Opšti Zakon o obrazovanju i vaspitanju), a inicijativom se sada traži ukidanje te zabrane i uvođenje vjeronauke u osnovne i srednje škole.
- Prema Ustavu Crne Gore i važećim zakonima o obrazovanju, Crna Gora je sekularna država, u kojoj su vjerske zajednice odvojene od države. Prema tome, i državni obrazovni sistem takođe mora ostati sekularan - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Mora se, dodaju, uzeti u obzir da se u državnim školama izučavaju predmeti koji su utemeljeni u naučnim disciplinama.&nbsp;
- Nauke saznanja stiču kroz naučna istraživanja, koja podstiču sumnju i konstantnu doradu, i koja su otvorena za intervencije i bolje dokaze. Vjerska učenja, suprotno tome, zasnivaju se na dogmi, nepobitna su, ne dozvoljavaju sumnju i insistiraju na vjeri. Smatramo da je u jednom cjelovitom sistemu obrazovanja djece nedopustivo imati cjeline zasnovane na pristupima koji su međusobno suprotstavljeni - naglašavaju iz organizacija.&nbsp;
Mnogo korisnije, ističu, za djecu i mlade je građansko vaspitanje i obrazovanje, koje uključuje kritičko mišljenje, etiku, medijsku pismenost, inkluziju i vještinu nenasilne komunikacije.&nbsp;
Tim sadržajima treba kroz reformu obogatiti nastavne programe, umjesto vjerskih dogmi.
Posebno zabrinjava, navode, činjenica da je Skupština Crne Gore ovoj inicijativi dala status prioriteta, uprkos negativnim stavovima stručne javnosti, dijela institucija i organizacija civilnog društva, kao i činjenici da za njeno razmatranje ne postoji ni stručna ni društvena opravdanost.
- Kada je Skupština Crne Gore 2023. godine uvela mehanizam E-peticija, to je bio pozitivan korak ka aktivnijem učešću građana i građanki u procesima donošenja odluka. No, izostalo je zakonsko definisanje obaveze Skupštine u vezi sa peticijama koje dobiju dovoljno potpisa da bi bile procesuirane, odnosno 6000 potpisa i više. U praksi ovo znači da Skupština ima pravo da odbije svaku peticiju koju ne smatra prioritetnom, čemu smo već svjedočili, jer su se u međuvremenu samo četiri peticije našle pred nadležnim skupštinskim odborima, od ukupno sedam koje su podržane s najmanje 6000 potpisa - kazali su u saopštenju.&nbsp;
Dodaju i da je peticija za uvođenje vjeronauke u škole, koja je pokrenuta 11. marta ove godine, već 19. marta je imala dovoljan broj potpisa.&nbsp;
- Skupština je zakazala sjednicu nadležnog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport već za 16. april, čime je oborila svoj rekord za ažurno postupanje kada je riječ o pristiglim peticijama i napravila svojevrsni presedan, budući da su odlučili da razmatraju otvorenu peticiju za koju se još uvijek prikupljaju potpisi prije isteka roka, koji je prema sajtu E-peticije Skupštine Crne Gore 10. maj 2025. godine - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Podjećaju da ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, iz najveće partije u vlasti Pokreta Evropa sad (PES), smatra da vjeronauka nije potrebna u obrazovnom sistemu, a to mišljenje je dijelio i njen prethodnik, Miomir Vojinović, iz tada i sada vladajuće Socijalističke narodne partije (SNP). Međutim, kako kažu, za predsjednika nadležnog skupštinskog odbora, Nikolu Rovčanina (Demokrate) to je sada prioritet.
Ranije su i iz Zavoda za školstvo naveli da je pitanje religije u sistemu obrazovanja već prikladno uređeno, budući da djeca imaju priliku da o religiji uče kroz izborni predmet istorija religije, koji je dostupan u devetom razredu osnovne škole i u srednjim školama.
- Kroz predmet istorija religije sva djeca imaju priliku da zajednički uče o svim religijama i njihovim običajima, čime se podstiče interkulturalizam i zajedništvo, dok bi vjeronauka odvojila djecu vjernika od djece ateista, a i djecu vjernika dodatno razdvojila na različite vjeroispovijesti, čime bi se dodatno naglasile podjele zasnovane na etničkoj i vjerskoj distanci u crnogorskom društvu, koje su već izražene - naglašava se u saopštenju.&nbsp;
Za porodice koje žele vjersko obrazovanje za svoju djecu, vjerske zajednice, kažu, već organizuju vjersku nastavu u svojim objektima.
- Obrazovno-vaspitni sistem mora ostati mjesto gdje se djeca ne razdvajaju ni po jednom osnovu, već zajednički uče, rastu i razvijaju vještine zajedničkog života u demokratskom društvu, koje je etnički, kulturno i religijski raznoliko - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;
Organizacije civilnog društva koje stoje iza ovog protesta:
1. Akcija za ljudska prava (HRA)
2. Centar za građansko obrazovanje (CGO)
3. Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
4. Prosvjetna zajednica Crne Gore
5. Agora Femina
6. Asocijacija SPEKTRA
7. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG)
8. Crnogorski PEN centar
9. Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro
10. Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK)
11. KOD
12. Žuta kornjača – Normalizuj.me
13. Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje
14. Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)
15. Prima
16. Juventas
17. Agencija za lokalnu demokratiju
18. Ipso Facto
19. Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
20. Društvo crnogorskih izdavača
21. Ekološki pokret Ecopatriotizam
22. Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)
23. Centar za afirmaciju RE populacije (CAREP)
24. Crnogorski ženski lobi
25. Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
26. Centar za građanske slobode (CEGAS)
27. Udruženje pravnika Crne Gore
28. Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
29. Sociološki centar Crne Gore (SOCEN)
30. LINK – Crnogorska mreža za smanjenje štete
31. Centar za kulturu Bihor
32. Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“
33. Gradionica
34. Expeditio
35. Prazan prostor
36. Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
37. Centar za ženska prava (CŽP)
38. Korifej teatar
39. Kalem
40. Monte Lingva
41. Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG)
42. Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT
43. Sigurna ženska kuća (SŽK)
44. Institut za medije Crne Gore (IMCG)
45. Pravozastupnik
46. Antifašisti Cetinja
47. Institut za rodnu ravnopravnost “Dulcinea”
48. Ulcinj Info
49. Novi Horizont
50. HUSEIN PAŠA
51. Centar za multimedijalnu produkciju (CEZAM)
52. Udruženje psihologa Crne Gore
53. Poligon za žensku izuzetnost – Sofija
54. Aktivna zona
55. Dr Martin Schneider-Jacoby Association –MSJA
56. Eduko Plus
57. Balkanski sektor
58. Bona Fide Pljevlja
59. Savez za djecu i mlade – Kuća
60. Forum MNE
61. Forum Bošnjaka Crne Gore
62. Centar za ekonomske i evropske studije (CEES)
63. ERA - Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj
64. SOS Rožaje
65. Centar za obuku i obrazovanje
66. Centar za romske inicijative
67. Monitoring Group Ulcinj – MogUL
68. ALFA Centar
69. Udruženje LBTQ žena „Stana“
70. Djeca Crne Gore
71. Crnogorsko udruženje studenata političkih nauka - MAPSS
72. Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca“
73. Alumni akademija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore
74. Fondacija za promovisanje nauke – Prona
75. Crnogorski kulturni krug
76. Naša akcija
77. NOVA Centar za feminističku kulturu
78. Most Kulture
79. SOS telefon za žene i djecu Nikšić
80. Moja šansa je i tvoja šansa
81. Srce
82. MULTIMEDIAL Montenegro
83. Socijalna pravda - Social justice
84. Udruženje roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju “OAZA”
85. 35 mm
86. Potreba – Need
87. Građanska inicijativa "21. maj“
88. Plan B
89. Internacionalna policijska organizacija Crne Gore
90. Sistem
1. Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
2. Jovana Marović, građanska aktivistkinja
3. Goran Đurović, građanski aktivista
4. Dragoljub Vuković, novinar i građanski aktivista
5. Tamara Milaš, građanska aktivistkinja
6. Dušan Pajović, građanski aktivista
7. Aleksandar Dragićević, građanski aktivista

Obrazovanje mora ostati sekularno: škole su mjesto znanja, a ne podjela

Nakon optužbi kojim su u javnosti targetirani mladi aktivisti, neophodno je do kraja utvrditi odgovornost za njihovo blaćenje, jer takve poruke obeshrabruju građane da koriste svoja osnovna prava – slobodu izražavanja i udruživanja, poručila je direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević.
Studentski pokret "Kamo śutra", koji je formiran nakon tragičnih događaja na Cetinju 1. januara ove godine, uspio je da pokrene društveni dijalog koji su političke strukture godinama izbjegavale. Iako neformalan, ovaj pokret je privukao stotine građana, ali se povukao usljed, kako navode, brutalnih političkih pritisaka.
O stanju građanskog aktivizma i reakciji institucija na inicijativu mladih, govorile su u emisiji "E uživo" na Televiziji E direktorice HRA Tea Gorjanc Prelević i Centra za ženska prava Maja Raičević.
<h2>"Potreba da se reaguje na nepravdu"</h2>
Osvrćući se na studentski protest povodom ponovljenog zločina na Cetinju, Raičević je ocijenila da je bunt proizašao iz autentične potrebe da se reaguje.
- Najmanje sam očekivala da taj njihov iskreni pokušaj, vapaj, bude tako dočekan od strane struktura vlasti. To je potreba mladih ljudi da podignu svoj glas onda kad se desi neka velika nepravda - rekla je ona.
Raičević je podsjetila da je u kratkom vremenskom periodu u Crnoj Gori došlo do dva ozbiljna zločina, a vlast, prema njenim riječima, nije pokazala sposobnost da reaguje adekvatno.
- Vlast nije krenula u defanzivu kada su pozvani na odgovornost, nego je krenula u svojevrsnu represiju, jer su izvukli imena mladih ljudi koji su, ističe ona, tek na osnovnim studijama. Optužili su studente za povezanost sa kriminalnim grupama, i ta saopštenja išla su gotovo svakodnevno. Meni je neshvatljivo da i sami mladi koji vode sektor bezbjednosti, a koji su neposredno prije promjene vlasti 2020. godine i sami se borili za slobodu izražavanja, sad rade upravo ono što su javno kritikovali - naglasila je Raičević.
<h2>"Represija gura društvo u autokratiju"</h2>
Društvo pokazuje jedan krajnje autokratski pravac djelovanja, ocijenila je, jer ako se represivno djeluje na mlade ljude koji imaju potrebu da nešto urade, da se javno oglase, guši se, ističe, sloboda izražavanja i tjera društvo u autokratiju.
- Zaboravljamo da su javni službenici tu u službi građana, da jesu podložni javnoj kritici, da za ovakve stvari mora da postoji neka objektivna ili politička odgovornost - zaključila je Raičević.
<h2>"Mladi koji se bore za opšte dobro treba da budu ponos društva"</h2>
Direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević istakla je da su mladi koji pokreću društvene teme i bore se za opšte dobro, a ne lične interese, oni koji bi trebalo da budu ponos svakom društvu i vlasti.
- U opštem interesu je javni angažman. To je upravo ono što su ti mladi ljudi pokazali. Na Cetinju je ubijeno 13 ljudi, tih ljudi nema danas. Mi smo svi više-manje nastavili sa našim poslovima, te porodice su i dan danas tamo gdje su ostavljene 1. januara. Oni traže odgovore, ovo društvo traži odgovore - kazala je ona.
Podsjetila je da su dvije organizacije – Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava – reagovale već 3. januara, zahtijevajući odgovor na pitanje zbog čega je tog dana na Cetinju bio nedovoljan broj pripadnika policije.
- Ali kada smo njih vidjeli, oni su se pojavili jači od nas, oni su rekli 'tražimo ostavke' i mi smo odmah reagovali i rekli – to je ta energija koja je neophodna svima, koja je govorila u ime svih - dodala je Gorjanc Prelević.
<h2>"Optuženi bez dokaza"</h2>
Gorjanc Prelević oštro je osudila optužbe koje su upućene studentima.
- Studenti su zauzvrat dobili od zvaničnika optužbe da rade za interese jedne političke stranke i da su povezani čak, kako kaže, sa mafijom. U to vrijeme su već neki od članova "Kamo śutra" bili prepoznati jer su još u decembru podržali studente u Beogradu i Srbiji koji su protestovali protiv seksualnog uznemiravanja. Vi djecu koju je u tom trenutku znalo pola Crne Gore optužite za takvu stvar i ne ponudite nikakve dokaze - navela je ona.
Veoma je važno kad se to već desilo da se, kako je rekla Gorjanc-Prelević, insistira na tome da se do kraja utvrdi odgovornost za takvo blaćenje, i to posebno mladih ljudi u javnosti.
- Her to nikoga ne može da ohrabri – može samo da obeshrabri da koriste svoju slobodu izražavanja, da koriste pravo na slobodu udruživanja, a to su naša osnovna prava, na kojima se temelji ovo društvo, kao i svako drugo demokratsko društvo - poručila je Gorjanc-Prelević.

Gorjanc Prelević: Utvrditi odgovornost za blaćenje mladih iz "Kamo śutra"; Raičević: Represivnim djelovanjem guši se sloboda izražavanja

Organizacija Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) pozvala je poslanike Skupštine da odlože odlučivanje o Prijedlogu zakona o ratifikaciji sporazuma o ekonomskoj saradnji i zajedničkim investicijama sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), ocjenjujući da bi njegova primjena mogla imati dugoročno negativne posljedice po crnogorsku ekonomiju, turizam i prostorno planiranje.
Predstavnici STEGE, na konferenciji za medije, ukazali su na, kako su naveli, niz spornih odredbi iz Sporazuma koji je premijer Milojko Spajić potpisao 28. marta u Dubaiju, a Vlada usvojila 3. aprila i proslijedila Skupštini.
<h2>Ugrožavanje evropskih standarda i vladavine prava</h2>
Ekonomski analitičar STEGE Vladimir Nikaljević podsjetio je da Evropska unija od Crne Gore očekuje usklađenost ekonomskog razvoja sa evropskim standardima.
- STEGA naglašava da Crna Gora treba da ostvaruje ekonomski razvoj u skladu sa standardima Evropske unije (EU), što je nedavno i eksplicitno i saopšteno od strane Delegacije EU u Crnoj Gori, kako Sporazum Vlade i Ujedinjenih Arapskih Emirata ne bi negativno uticao na proces pristupanja Crne Gore Uniji - naveo je Nikaljević.
Prema njegovim riječima, najproblematičniji aspekt Sporazuma jeste njegova pravna nadmoć nad domaćim zakonodavstvom, kao i izostanak arbitražnih mehanizama.
- Ukoliko se Sporazum usvoji, on bi kao 'lex specijalis' imao prednost u odnosu na domaće zakone u slučaju sporova. Dodatno, nigdje se ne predviđa arbitraža u slučaju spora. U Sporazumu koji se odnosi na turizam i razvoj nekretnina, piše da se u njegovoj primjeni 'neće primjenjivati bilo koja procedura u vezi sa javnim nabavkama, javnim tenderom ili javnim nadmetanjem', što se odnosi i na otuđenje državne imovine, što do sada nije sadržao niti jedan međudržavni sporazum Crne Gore sa nekom državom – kazao je on.
<h2>Monopolizacija i gubitak suvereniteta</h2>
Nikaljević je upozorio da se izbjegavanjem međunarodnog tendera narušava tržišna konkurencija.
- Zapravo, na ovaj način se narušava konkurencija i uspostavlja monopol – rekao je Nikaljević.
Posebno je ukazao na disbalans u obavezama strane.
- UAE bi predlagali i garantovali za investitore, dok Crna Gora treba da obezbijedi zemljište, infrastrukturu, planska dokumenta i dozvole, čime se dovodi u pitanje benefita od ovog Sporazuma jer ispada da Crna Gora više daje nego dobija – objasnio je.
Kao primjer kontroverznog projekta, naveo je potencijalno ustupanje Velike plaže arapskom investitoru Mohamedu Alabaru na 99 godina, u svrhu izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa.
<h2>Ugroženost životne sredine i prostornog planiranja</h2>
STEGA upozorava da bi ovakav pristup mogao imati razorne posljedice na životnu sredinu i dugoročni razvoj turizma.
- Ne poštuju se međunarodne konvencije o učešću građana u odlučivanju i posebno je problematičan sa stanovišta zaštite životne sredine, jer bi mega kompleks stambenih zgrada na Velikoj ulcinjskoj plaži, degradirao životnu sredinu ukupne Ulcinjske rivijere – jednog od najvažnijih strateških potencijala Crne Gore - rekao je Nikaljević.
<h2>Ratković: Država postaje agent investitora</h2>
Profesor ekonomije i član STEGE dr Rade Ratković istakao je da se država ponaša kao „investiciona agencija“ globalnih investitora u nekretnine, što je, prema njegovim riječima, „rak rana crnogorskog turizma“.
- Ova aktivnost već polarizuje i same organe vlasti, državu i lokalne zajednice. Opština Ulcinj je najviše eksponirana na strani odbrane razvoja održivog turizma na njenom području, što drugima treba biti pouka – navodi Ratković.
On tvrdi da se favorizuju investicije u nekomercijalni smještaj, što je pogubno po turizam, te da Vlada nema legitimitet da samostalno raspolaže mješovitom svojinom bez formiranja javno-privatnog partnerstva.
- Teren koji se planira ustupiti Investitoru na 99 godina je u mješovitoj svojini (privatna, državna, ostala...), pa Vlada ni svojinski nema mandat da bude jedini partner – kazao je on.
<h2>Marković: Nekontrolisani urbanizam vodi u propast</h2>
Prostorni planer mr Dragan Marković poručio je da se ni nakon brojnih izjava i najava, još uvijek ne zna šta konkretno obuhvata Sporazum.
- Ne može se reći da precizno i pouzdano znamo: što i đe će se raditi, ko su učesnici u poslu, kakve su im obaveze i slično – kazao je Marković.
On je posebno kritičan prema ideji masovne gradnje stambenih objekata za tržište, ocjenjujući to kao „pogubnu stratešku grešku“.
- Ako razvoj nekretnina znači izgradnja kuća, stanova, vila i sl. za tržište... to je biznis sa brzom, jednokratnom dobiti preduzetnika – rast koji trajno troši i zatrpava vrijedne prostorne potencijale za ličnu dobit a na opštu štetu – dodao je Marković postavljajući pitanje: Kome treba još stanova ako ih u pojedinim gradovima, na primjer u Ulcinju, ima više nego stanovnika, te ko će živjeti u njima ili ko će ih i kako koristiti?
<h2>Poziv na odlaganje i analizu</h2>
STEGA je pozvala poslanike da odlože odlučivanje o sporazumu dok se ne sprovede sveobuhvatna SWOT analiza njegovih potencijalnih posljedica.
- Ovaj mega projekat je mega šteta za državu i njene stanovnike - zaključio je Vladimir Nikaljević.

STEGA upozorava: Sporazum sa UAE "mega šteta" za Crnu Goru

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.