Više od polovine zaposlenih u komapniji Port of Adria saglasno je da stupi u štrajk koji je bio zakazan za danas, a među zahtjevima je povećanje zarada od 15 posto i potpisanje Kolegivnog ugovora sa poslodavcem. Međutim, štrajk je zabranjen do pravosnažnosti sudske odluke po tužbi poslodavca, kompanije Port of Adria, piše Primorski portal.
Rijetka prakska u crnogorskim sudovima. Po tužbi Port of Adria, na “optuženičkoj klupi” u Osnovnom sudu u Baru su dvije sindikalne organizacije ove kompanije: Sindikalna organizacija zaposlenih u AD „Port of Adria“ (PoA) i Sindikalne organizacije Port of Adria. Prema saznanju Primorskog portala, sudija Osnovnog suda u Baru Sabina Ličina suđenje je zakazala za sledeću sedmicu.
Port of Adria je 3.januara podnio Osnovnom sudu u Baru tužbu sa privremenom mjerom, sa zahtjevom da se utvrdi da je nezakonita odluka o stupanju u štrajk, koji je zakazan za dan 9. januar 2025. godine.
- Osnovni sud u Baru je donio odluku povodom privremene mjere na način što je istu usvojio i odlučio da se zabranjuje organizovanje štrajka do pravosnažnosti odluke po tužbi. Ročište povodom zahtjeva iz tužbe će se odrzati tokom sledeće sedmice - kazala je za Primorski portal PR Osnovnog suda u Baru sudija Tamara Spasojević.
Sudija Spasojević je potvrdila da su ovakvi zahtjevi rijetki u praksi Osnovnog suda u Baru, i uopste u sudskoj praksi Crne Gore.
Kao osnov za tužbu izvršni direktor Sedat Kara ispred kompanije PoA je pored ostalog naveo: “Poslodavcu nisu dostavljene predmetne odluke izvršnih odbora oba reprezantativna sindikata na osnovu kojih se stupa u štrajk, što je štrajkački odbor bio u obavezi da uradi. Dalje, štrajkački odbor nije dostavio ažurirani spisak zaposlenih koji su u štrajku u roku od 24 sata nakon nastupljenih izmjena u spisku”. Sa druge strane, čelnici sindikata navode da su dostavili svu traženu dokumentaciju od početka organizacije štrajka koji je bio najavljen za 9. januar.
Reprezentativni sindikati na zajedničkoj sjednici krajem 2024. godine su odlučili da pokrenu štrajk i formiraju štrajkački odbor koji će dalje rukovoditi organizacijom štrajka. Na tužbu poslodavca o nezakonitostima štrajka zbog nemanja pojedinačnje odluke izvršnih odbora reprezentativnih sindikata napomenuli su da je prema Zakonu o štrajku dovoljno da štrajk pokrene jedan reprezentativni sindikat.
Od ukupno 282 zaposlena u kompaniji Port of Adria, Primorskom portalu je potvrđeno da je su za štrajk saglasna 144 radnika.
U zahtjevima radnika je povećanje zarada za 15 odsto.
Zahtjevi štrajka odnose se na dogovor iz 2023. godine, kako su kazali, kada je dogovoreno povećanje plata u iznosu od 40 odsto za sve zaposlene u kompaniji. Naime, plate su od tada uvećane za 20 odsto i zatim oko šest, a planirano povećanje od preostalih 15 odsto je obećano za januar ove godine.
Čelnici dva sindikata kompanije Port of Adria Ratko Stanisavljević i Zoran Martinović istakli su da poslodavac, odnosno direktor PoA Sedat Kara nije ispunio taj dogovor, podsjećajući da pregovori sa čelnicima menadžmenta nisu urodili plodom te da su zbog toga planirali da stupe u štrajk.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zaposleni u Port of Adria tražili povećanje plate od 15 odsto pa završili na “optuženičkoj klupi”

Štrajk dijela zaposlenih u kompaniji Port od Adria odložen je do daljnjeg, po nalogu Osnovnog suda u Baru.
Kako Radio Bar i Bar Info saznaju od članova sindikata, sud je odlučio u korist poslodavca koji smatra da zakazani štrajk nezakonit.
U toku je elektronska sjednica sindikalne organizacije Port of Adria, nakon koje će se javnosti obratiti saopštenjem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdio-zaposlenih-u-port-of-adria-krece-u-strajk-traze-vece-plate&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore ranije je najavljeno da će dio zaposlenih u Port of Adria stupiti u štrajk sjutra, da zahtijevaju povećanje zarade od 15 odsto, izradu kolektivnog ugovora kod poslodavca, kao i isplatu režijske zarade za zaposlene koji su u štrajku za vrijeme njegovog trajanja.
Sindikalna organizacija Port of Adria Bar je najavu za štrajk uputila i Ministarstvu pomorstva i Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.

Po nalogu Osnovnog suda: Odložen štrajk dijela zaposlenih u Port of Adria

Gimnazijalac Daris Mujić (18) iz Bara &nbsp;nakon 20 dana provedenih u Kliničkom centru Crne Gore je izašao iz bolnice - potvrdio je u emisiji “Naglas” na Javnom servisu advokat Stefan Jovanović, prenosi Primorski portal.
Istakao je i da kvalitet njegovog života više neće biti isti nakon ovog događaja.
- Prije je okrivljeni izašao iz pritvora nego Daris iz bolnice - rekao je Jovanović.
Mujića je 7. oktobra, na malom odmoru, u školskom dvorištu Gimnazije "Niko Rolović" maloljetni A. K. ranio nožem i nanio mu povrede opasne po život. Daris je dva puta reanimiran.
Član Udruženja sudija Rade Ćetković kazao je da odluka da se A. K. nakon devet dana pusti da se brani sa slobode može izazvati nezadovoljstvo samo kod onih koji ne znaju šta znači pritvor.
- Pritvor nije odluka o nečijoj krivici. Pritvor nije kazna, pritvorom se ne prejudicira ishod postupka. Pritvor služi samo kao mjera da obezbijedi nečije prisustvo ako postoji mogućnost da će on ometati vođenje postupka - objasnio je Ćetković.
Ćetković objašnjava da je sud uvažio to što je maloljetnik A. K, nakon što je ranio Mujića, došao kući i priznao svojoj majci, a ona ga je uzela za ruku i odvela u stanicu policije.
- Takvim licima se mora pristupati obazrivo, jer je riječ o osobama koje nijesu zrele, koje nijesu punoljetne i koje sasvim drugačije razmišljaju od nas. To što je ispričao majci može da ukaže da je osjećao strah. S druge strane, ni sudiji, niti državnom tužiocu nije bila poznata činjenica da se radi o povratniku, jer u spisima egzistira izvod iz kaznene evidencije u kojoj on ranije nije osuđivan. Ne postoji krivična sankcija koja je njemu ranije izrečena - kazao je Ćetković.
Advokat žrtve Jovanović kazao je da činjenica da se A. K. trčećim korakom udaljio u desetinama slučajeva može ukazivati na opasnost od bjekstva.
- To što je on sve ispričao svojim roditeljima možda može da znači i poimanje straha, ali i nešto drugo. Apsolutno mi je neprihvatljivo obrazloženje za puštanje iz pritvora u onom dijelu u kojem kaže da ne može ići van granica Crne Gore. On može bježati po Crnoj Gori. Ne bi bio ni prvi ni posljednji - rekao je Jovanović.
Objasnio je da A. K. nije u kaznenoj evidenciji jer predmet u kojem je osumnjičen za napad na grupu sportista iz BiH prije više od godinu i po nije okončan.
Ćetković je kazao da postupci u Crnoj Gori traju duže zbog nedostatka sudija.
Poslanik Momčilo Leković je kazao da je jako zabrinjavajuće što sud nema informaciju da je riječ o povratniku.
- To upravo ukazuje na činjenicu da se pravosuđe nalazi u problemu i vidi se obim u kojem je taj problem - kazao je Leković.
Smatra da maloljetnik zbog postupaka pravosuđa ne može biti svjestan koliko je ozbiljno ono za šta se tereti.
Predsjednica Osnovnog suda u Baru Tamara Spasojević kazala je da nije tačna informacija da je postupak o nanošenju teških povreda sportistima iz BiH pred sudom već godinu i po.
- Postupak je aktuelizovan tek u februaru ove godine, a prije toga je izvršena istraga - navela je Spasojević.
Objasnila je da su postupci prema malojetnicima drugačiji nego prema punoljetnim licima i da zahtijevaju dodatnu opreznost.
- Vrlo je intenzivno zakazivanje prestresa u tom predmetu i želim da pošaljem poruku građanima Bara da mogu ostvariti pravdu pred Osnovnim sudom - ističe Spasojević.
Istakla je da se sud suočava sa manjkom sudija, a velikom količinom predmeta i da ih trenutno samo petoro radi jer je dvoje na bolovanju, a da po sistematizaciji treba da ih bude jedanaestoro.
- Samo nas petoro se suočava sa velikim brojem predmeta, ali moram da kažem da važimo za efikasan sud i veliki broj riješenih predmeta iza nas. Sud je uradio sve da postupak ne zastari i da se ne odugovlači - naglasila je Spasojević.

Daris Mujić nakon 20 dana provedenih u KCCG izašao iz bolnice

Dojave o navodno postavljenim bombama u više sudova na teritoriji Podgorice, Bara i Ulcinja, kao i u sjedištu Sudskog savjeta su lažne - potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Podsjećamo, ranije su evakuisane zgrada u kojoj se nalaze Vrhovni, Viši i Apelacioni u Podgorici, kao i Privredni sud, te osnovni sudovi u Baru i Ulcinju, a nakon što su pristigle dojave o navodno postavljenim eksplozivnim napravama.
Kako nam je potvrđeno iz Uprave policije, nije ništa pronađeno.
Agencija Mina je ranije navela da u poruci koja je stigla na adresu Vrhovnog suda piše da je sudnica blokirana eksplozivnim napravama.
- Imam ličnu odbojnost prema nekim zaposlenima u sudu. Neki od vas rade svoj posao nehumano, za koji ćete danas platiti svojim bezvrednim životom. Sud će biti dignut u vazduh, a policija koje je stigla ne mjesto događaja biće ubijena - piše u prijetećem mejlu, prenosi Agencija Mina.

Jasmina Beharovic

Lažne dojave o bombama u sudovima u Podgorici, Baru i Ulcinju

U Privredni sud i Viši sud u Podgorici, kao i Osnovni sud u Baru pristigle su dojave o navodno postavljenim eksplozivnim napravama - potvrđeno je nezvanično Portalu ETV iz Uprave policije.
Kako nam je saopšteno, policija preduzima aktivnosti iz svoje nadležnosti.
Kako nam je potvrđeno, dojave o navodno postavljen bombama stigle su i na adrese Sudskog savjeta i Osnovnog suda u Ulcinju.
Agencija Mina piše da je zgrada u kojoj se nalaze Vrhovni, Apelacioni i Viši sud u Podgorici evakuisana jutros, nakon što je stigla prijetnja o postavljenoj bombi na mejl Vrhovnog suda.
Na terenu su policija i vatrogasci. 
 
U poruci koja je stigla navodi se da je sudnica blokirana eksplozivnim napravama. 
 
- Imam ličnu odbojnost prema nekim zaposlenima u sudu. Neki od vas rade svoj posao nehumano, za koji ćete danas platiti svojim bezvrednim životom. Sud će biti dignut u vazduh, a policija koje je stigla ne mjesto događaja biće ubijena - piše u prijetećem mejlu, prenosi Agencija Mina.

Dojave o bombama u više sudova u Podgorici, Baru i Ulcinju, aktivnosti policije u toku

„Slučaj “Kaluđerski laz” predstavlja paradigmatičan primjer institucionalnih slabosti u procesuiranju ratnih zločina i pokazuje koliko je tranziciona pravda u Crnoj Gori nedovršena“, poručeno je na drugom od sedam edukativnih vebinara, koji je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), a na kojem je predavač bio Velija Murić, advokat i izvršni direktor Crnogorskog komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava.&nbsp;
- Važno je da se danas govori o zločinu „Kaluđerski laz“, jer suočavanje s prošlošću predstavlja temelj izgradnje demokratskog i pravednog društva”, kazao je Velija Murić. Pojašnjavajući da je ovaj zločin počinjen 1999. godine na području Rožaja, naveo je da simbolizuje stradanje civila tokom ratnih sukoba na Kosovu i otvara pitanje odgovornosti državnih struktura iz tog perioda. „Stradali su civili koji su pokušavali da izbjegnu ratna dejstva, što ovom slučaju daje dodatnu težinu. Sudski postupci završeni su bez pravosnažnih osuđujućih presuda, što je produbilo osjećaj nepravde i nekažnjivosti. U tom smislu, ovaj slučaj predstavlja paradigmatičan primjer institucionalnih slabosti u procesuiranju ratnih zločina i pokazuje koliko je tranziciona pravda u Crnoj Gori nedovršena - kazao je Murić, navodi se u saopštenju CGO.
Specifičnost zločina „Kaluđerski laz“, kako se dodaje, ogleda se u tome što je počinjen na teritoriji Crne Gore, u vrijeme kada Crna Gora formalno nije bila neposredno ratno poprište.&nbsp;
- Ovo je podsjetnik da nijedno društvo ne može graditi stabilnu budućnost bez istine, priznanja i pravde za žrtve. Govoriti o „Kaluđerskom lazu“ znači afirmisati kulturu sjećanja, poštovanje prema žrtvama i obavezu države da nedvosmisleno osudi ratne zločine - poručio je Murić.
Naglašeno je da pravosuđe ima ključnu ulogu u utvrđivanju individualne krivične odgovornosti i obezbjeđivanju pravičnog suđenja, bez političkog uticaja i selektivnosti. Institucije su, kako je istaknuto, dužne da osiguraju pristup arhivama, zaštitu svjedoka i transparentnost postupaka, dok javnost ima odgovornost da čuva sjećanje na žrtve i reaguje na pokušaje negiranja ili relativizacije zločina, kako bi se spriječili zločini i revizionizam.
Odgovarajući na pitanje učesnika o mogućnosti pravde u ponovljenim postupcima, Murić je naveo da nije moguće pokrenuti postupak protiv onih kojima je već suđeno, ali da tužilaštvo mora tražiti druga pravna rješenja. Ipak, izrazio je optimizam, ističući značaj kulture sjećanja i dokumentovanja činjenica.&nbsp;
- Ako se ne dosegne sudska, dosegnuće se druga pravda. Svjestan toga, odavno sam krenuo u pisanje knjige “Zločin bez kazne - od balkanskih ratova do Kaluđerskog laza”, koja će biti ogledalo istine, zasnovano na činjenicama. Osjetio sam obavezu da to uradim kako bi ostao trag, kao neki vid ove druge, ljudske pravde - naveo je on.
Učesnici/ce su se osvrnuli i na pitanje memorijalizacije i inicijativu za podizanje spomenika žrtvama ovog zločina koja je podnešena opštini Rožaje prije tri godine. „Taj zahtjev sam obnovio i podnio Ministarstvu kulture. Nakon što nijesu ispoštovani zakonski rokovi, lokalna uprava je predmet iznijela na razmatranje i odobrila inicijativu. Sada je ponovo na potezu Ministarstvo da da zeleno svjetlo za postavljanje spomenika na Kaluđerskom lazu, na putu koji kroz selo vodi ka Peći. Na spomeniku će biti naznačena imena žrtava i poruka da se zločin nikada ne ponovi“, zaključio je Murić.
Ovaj vebinar, koji je okupio 20 učesnika i učesnica, predstavlja praktičnu nadogradnju CGO priručnika „<a href="https://cgo-cce.org/2024/08/31/ratni-zlocini-90ih-u-presudama-crnogorskog-pravosuda/" target="_blank">Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa</a>“, omogućavajući dublju analizu i diskusiju o sudskim presudama koje su dostupne u publikaciji <a href="https://media.cgo-cce.org/2019/11/Kaludjerski-laz-publikacija.pdf" target="_blank">Proces suočavanja sa prošlošću u Crnoj Gori – slučaj „Kaluđerski laz“</a>. &nbsp;Cilj programa je da zainteresovanoj javnosti omogući pristup provjerenim informacijama i činjenicama o ratnim zločinima kroz analizu sudskih presuda, relevantnih dokaza i svjedočanstava.
Naredni vebinar, kako su naveli, biće održan 23. februara 2026. godine, o slučaju „Deportacija“, a predavačica će biti Tamara Milaš, aktivistkinja.
Serija vebinara realizuje se u okviru CGO projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde“, kroz regionalni program “Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji je finansiran od strane Evropske unije, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ovog vebinara isključiva je odgovornost autora i ne odražava nužno stavove CGO-a, EU-a ili UNDP-a.

„Kaluđerski laz“ - paradigma nedovršene tranzicione pravde

U saobraćajnoj nesreći koja se juče dogodila u Kladnju poginuo je Ostoja Stanišić, kojeg je Sud Bosne i Hercegovine ranije osudio na pet godina zatvora zbog genocida u Srebrenici.
Do nesreće je došlo u Kladnju prilikom slijetanja automobila u rijeku, a za Klix.ba je nezvanično potvrđeno da je riječ o Ostoji Stanišiću, te da je naređena obdukcija.
Stanišić je, prema pravosnažnoj presudi, proglašen krivim što je, u svojstvu komandanta 6. bataljona Zvorničke brigade, svjesno pružio pomoć pripadnicima vojske i policije Republike Srpske, među kojima Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, u sprovođenju plana da se trajno i prisilno ukloni ukupno bošnjačko civilno stanovništvo iz zaštićene UN zone Srebrenica, pri čemu je oko 40.000 bošnjačkih civila preseljeno iz enklave Srebrenica, a više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno po prijekom postupku.
Sud je zaključio da su 14. i 15. jula 1995. godine pripadnici Šestog bataljona, pod nadzorom optuženog Stanišića, učestvovali u prihvatu i obezbjeđenju više stotina zarobljenih muškaraca iz Srebrenice, koji su u zvorničkom selu Petkovci držani u školi bez osnovnih uslova, izloženi premlaćivanju, a najmanje 20 njih je ubijeno.

U saobraćajnoj nesreći kod Kladnja poginuo Ostoja Stanišić, osuđenik za genocid u Srebrenici

U Sarajevu je danas održan i četvrti protest povodom iskakanja tramvaja iz šina, pri čemu je prošlog četvrtka poginuo student iz Brčkog, a teško povrijeđena 17-godišnja srednjoškolka ostala bez noge.
Skup građana, među kojima je, prema pisanju sarajevskih medija, bilo najviše studenata i srednjoškolaca, počeo je u 12 sati minutom ćutanja ispred Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, u čijoj blizini se dogodila ta nesreća.
Odmah je blokiran saobraćaj u centru grada.
Učesnici skupa uzvikivali su: „Nismo izašli s časa, već po budućnost", „Jedna ulica, jedan život", „Danas on, sjutra mi", a skakali su uz povike „Ko ne skače, taj je lopov".
Okupljeni građani istakli su da ostavka premijera Vlade Kantona Sarajevo Nihada Uka i pad kantonalne vlade „ne znači da će mladi utihnuti", naglašavajući da traže odgovornost za tragediju svih u lancu odgovornosti – od Vlade Kantona, preko resornog ministarstva, do Gradski saobraćaj Sarajevo (GRAS).
U međuvremenu je objavljena informacija da je direktor GRAS-a Senad Mujagić podnio ostavku.
Od Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine kolona je krenula prema Tržnom centru SSC, a potom prema Skenderiji, uz povike „Hoćemo pravdu!".
Protestima se pridružio i Muriz Memić, otac mladića Dženana Memića koji je preminuo 2016. godine od povreda koje je zadobio sedam dana ranije u Velikoj aleji na Ilidži i čija smrt do danas nije razjašnjena.
Prošli su pored Vlade KS, a potom nastavili ka Gimnaziji Obala, pozvavši gimnazijalce da im se pridruže.
Okupljeni su zastali kod Akademije likovnih umjetnosti, gdje je studirao Erdoan Morankić, koji je poginuo u tramvajskoj nesreći.
Zadržali su se potom ispred Tužilaštva KS, koje su obezbjeđivale jake policijske snage.
Tu su pročitali četiri zahtjeva.
Prvi zahtjev je da se objave potpune informacije o istrazi, uključujući podatke o servisiranju tramvaja i snimak kamere iz tramvaja u trenutku nesreće.
Drugi zahtjev je potpuno povlačenje svih starih tramvaja iz saobraćaja dok ne prođu ponovno servisiranje, kao i objavljivanje podataka o njihovoj ispravnosti.
Učesnici protesta tražili su i ostavke svih odgovornih u lancu cijelog sistema javnog prevoza, izgradnju kvalitetnog i sigurnog prevoza, te obustavljanje privatizacije javnog gradskog prevoza.
Tužilaštvo KS saopštilo je da je glavna tužiteljka željela da primi organizatore protesta, ali da se niko nije izjasnio kao organizator.
Navelo je da utvrđuje odgovornost svih u lancu i da se snimak kamere iz tramvaja, koji je na analizi po naredbi tužilaca, ne može objaviti, jer objavljivanje dokaznog materijala može štetiti istražnom postupku.
Od Tužilaštva KS učesnici protesta krenuli su ponovo ka Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, a prolazeći pored zgrade Predsjedništva BiH uzvikivali su „Lopovi, lopovi!" i tražili ostavke.
Objavljeno je da iza organizacije protesta stoji neformalna organizacija mladih „Borba za pravdu", koja od vlasti Kantona Sarajevo (KS) traži veću transparentnost, odgovornost i mjere za suzbijanje, kako su naveli, dugogodišnje korupcije u Bosni i Hercegovini.
Naredni protest u Sarajevu najavljen je za sjutra.

Sarajevo: Održan četvrti protest zbog tramvajske nesreće, nadležnima iznijeta četiri zahtjeva

Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Branka Marković pružila je javnu podršku bivšoj ministarki prosvjete Vesni Bratić, ocjenjujući da se postavlja pitanje opravdanosti njenog zadržavanja.
Marković je podsjetila da je Bratić 2021. godine donijela odluku o smjeni više od 240 direktora vaspitno-obrazovnih ustanova, navodeći da se sada mora otvoriti pitanje proporcionalnosti mjera koje se primjenjuju u konkretnom slučaju.
– Dok su brojna lica optužena za teška krivična djela u Crnoj Gori imala mogućnost da se brane sa slobode, a neki su tu priliku zloupotrijebili i pobjegli, postavlja se pitanje da li je opravdano zadržavanje profesorice Vesne Bratić – navela je Marković na fejsbuku.
Ona je poručila da nije primjereno u isti kontekst stavljati osobe osumnjičene za najteža krivična djela i univerzitetsku profesoricu koja, kako tvrdi, nije pokazivala namjeru da izbjegne postupak.
– Da li je zaista primjereno stavljati u isti koš osobe osumnjičene za najteža krivična djela i univerzitetsku profesoricu koja nije pokazivala namjeru da izbjegne postupak? – upitala je Marković.
Na kraju objave, poslanica PES-a je poručila: – Podrška profesorici Bratić.
Podsjetimo, Bratić je 2021. godine donijela odluku o smjeni više od 240 direktora vaspitno-obrazovnih ustanova, uz identično obrazloženje da nijesu formirali školske odbore. Međutim, dio razriješenih direktora pred sudom je naveo i dokazivao da formiranje tih tijela nije bilo moguće jer Ministarstvo prosvjete prethodno nije imenovalo svoje predstavnike u školske odbore.

Tag: osnovni-sud-u-baru