Od samog konstituisanja, jedina konstanta aktuelne parlamentarne većine jeste njena nefunkcionalnost, neodgovornost i nesposobnost da se bavi pitanjima od suštinskog značaja za građane Crne Gore. To je u <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/huter-vlast-koja-ne-moze-da-rijesi-problem-u-jednom-naselju-nema-kapacitet-da-vodi-drzavu-vanredni-izbori-jedino-rjesenje">intervjuu za Portal Analitika </a>ocijenio poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Oskar Huter.
Prema njegovim riječima, unutrašnje podjele, loše upravljanje ključnim procesima i kontinuirani pad povjerenja javnosti jasno ukazuju da se ovoj većini bliži politički kraj.&nbsp;
<h2>Ili odbrana evropske Crne Gore ili nastavak političkog zarobljeništva</h2>
- Situacija u Botunu do kraja je ogolila nemoć aktuelne vlasti da upravlja čak i najjednostavnijim lokalnim problemima, a kamoli složenim državnim procesima. Mjesecima svjedočimo odsustvu odluka, prebacivanju odgovornosti između institucija i potpunom izostanku političke volje da se problemi rješavaju u interesu građana. Vlast koja nije u stanju da obezbijedi elementarnu funkcionalnost i zaštiti javni interes u jednom naselju nema kapacitet da vodi državu niti da upravlja reformama od kojih zavisi budućnost Crne Gore- kategoričan je Huter.
Stava je da su maske pale te da direktna miješanja političkih centara iz regiona postaju sve očiglednija i učestalija, bez, kako ističe, ikakvog pokušaja prikrivanja, sa jasnom namjerom planskog kočenja evropskih integracija Crne Gore.
- To postaje jasno čak i dijelu političkih aktera koji danas učestvuju u vlasti. Iako još nemaju snage da to otvoreno saopšte, neminovno dolazi trenutak kada će morati jasno da se opredijele – ili će stati u odbranu evropskog puta države ili će nastaviti da ćute pred politikama koje Crnu Goru guraju unazad i drže je politički zarobljenom- smatra sagovornik Analitike.
<h2>Sistem se raspada po šavovima&nbsp;</h2>
Ne bi se, kaže, oslanjao na obećanja lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da će izaći iz vlasti, ali vjeruje da će ministri DNP-a, ukoliko su javno saopštili da će napustiti Vladu, biti prinuđeni da to i učine.
Upitan da prokomentariše trenutni odnos između Milana Kneževića i Andrije Mandića i položaj koalicije „Za budućnost Crne Gore“, naš sagovornik kaže da su nazivi koalicija promjenjivi – bilo da se zovu „Demokratski front“, „Za budućnost Crne Gore“ ili se pojave u nekom novom aranžmanu pred redovne ili vanredne izbore – ali da to neće promijeniti suštinu retrogradnih politika koje baštine njihovi ideološki i politički uzori.&nbsp;
- Moguće su određene prekompozicije, svjesni činjenice da su se odnosi snaga promijenili, što potvrđuju i istraživanja javnog mnjenja i rezultati lokalnih izbora u najvećim crnogorskim gradovima. Iza istrošenog legitimiteta iz 2023. godine pokušavaju da prikriju političku realnost, dok građane drže taocima ranijih dogovora, a sistem se raspada po šavovima. Vrijeme koje dolazi samo će potvrditi njihovu političku irelevantnost- izričit je Huter.
<h2>Demokrate love u mutnom, PES očigledno dezorijentisan</h2>
Komentarišući aktuelni položaj pojedinih konstituenata vladajuće većine, poslanik DPS-a kaže da Demokrate love u mutnom, dok je PES očigledno dezorijentisan.
- Preuzete resurse, bilo da je riječ o ministarstvima ili državnim preduzećima, Demokrate tretiraju kao lične i porodične feude, uz nastojanje da se kroz kontrolu bezbjednosnog sektora silom održe iznad cenzusa. Sa druge strane, unutrašnji rascjep, nakon izbornog uspjeha, između Spajića i Milatovića je pokazao da taj pokret nema funkcionalno rukovodstvo. Nakon toga su poslanice Pejović i Ćinćur istupile zbog neslaganja sa strateškim i ideološkim kursom PES-a. Zbog sličnih razloga je isključen i ministar Andrej Milović, koji je do tada bio „kičma“ aktuelnom premijeru- podsjeća Huter.&nbsp;
Pored ovih najistaknutijih funkcionera, kako dodaje, došlo je do rascjepa i u podgoričkom lokalnom odboru, što, dodaje, jasno ukazuje da su konstituenti bivšeg Demokratskog fronta rasparčavali i slabili ovaj pokret koji je u nizu lokalnih izbornih procesa bilježio kontinuirani pad podrške.&nbsp;
- Govorimo o partiji koja ima predsjednika Vlade u najglomaznijoj Vladi sa najvećim brojem ministara. Što smo bliže redovnim parlamentarnim izborima, sve je očiglednije da će DF potpuno progutati njihovo biračko tijelo- upozorava on.
<h2>Milatović izgubio politički kredibilitet, suverenističkom bloku ne treba nova stranka već ujedinjenje</h2>
Upitan da li bi stranka čije je osnivanje najavio predsjednik države Jakov Milatović mogla da promijeni odnos snaga na političkoj sceni Crne Gore , Huter ističe daje nezahvalno davati prognoze i hipotetički licitirati. Smatra da je Milatović nakon podgoričkih izbora u velikoj mjeri izgubio politički kredibilitet.&nbsp;
- Propustio je priliku da sačuva sopstveni integritet i pokaže sposobnost autonomnog političkog odlučivanja. Nakon takvog iskustva, teško je vjerovati da bi samostalno mogao da pređe izborni cenzus. Ukoliko bi se to ipak desilo, vjerovatno bi to išlo u korist onih kojima se i nakon podgoričkog raspleta morao povinovati- jasan je sagovornik Analitike.
Komentarišući najavljeno osnivanje jedne crnogorske partije, Huter ističe da nikome ne osporava pravo na samostalno političko djelovanje, ali dodaje i da ne vjeruje da su suverenističkom bloku potrebne, niti poželjne, nove partije ili pokreti.&nbsp;
- Skloniji sam uvjerenju da bi svi oni kojima su državni i nacionalni interesi primarni trebalo da se udruže i, pred izbore koji su pred nama, daju maksimum kako bismo, svi zajedno kao i 2006. godine, odbranili državu od razgoropađenih i povampirenih politika, koje su u proteklih šest godina sistematski razgrađivale Crnu Goru- jasan je on.
<h2>DPS neće biti dio aranžmana koji ugrožava nacionalne i državne interese</h2>
Poslanik DPS-a kaže da u novonastalim političkim okolnostima njegova partija vidi šansu koja je pred njima i siguran je da će je iskoristiti.&nbsp;
- DPS je prepoznat kao politička snaga koja je kroz dijalog umjela da riješi i najsloženija, višedecenijska pitanja. Kao što ni tada nijesmo djelovali sami, tako smo i danas svjesni da je Crnoj Gori potreban što širi politički i društveni konsenzus. Stožer tih procesa je DPS i uvjeren sam da će, na zadovoljstvo građana, vratiti Crnu Goru na put stabilnosti i prosperiteta- poručuje Huter.
Na pitanje da li smatrada turbulencije unutar vladajuće većine mogu dovesti do vanrednih parlamentarnih izbora te da li bi DPS u tom slučaju razmatrao saradnju sa nekim od partija većine, npr. PES-om, Huter ističe da je, imajući u vidu da vladajuću većinu čine politički subjekti bez dosljednosti istvarnog političkog kredibiliteta, čije se ključne odluke, po pravilu, donose van Crne Gore, teško očekivati bilo kakvo odgovorno ili predvidivo djelovanje.&nbsp;
- Umjesto politike u interesu građana, svjedočimo haosu koji prikrivaju isključivo borba za fotelje i goli opstanak na vlasti. Duboka i sve otvorenija neslaganja unutar većine jasno ukazuju na političko rasulo koje se održava samo zahvaljujući podjeli funkcija. Jedino demokratsko i održivo rješenje ove krize jeste hitno raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, kako bi građani ponovo dali legitimitet vlasti- smatra Huter.
Sa druge strane, dodaje, ne treba isključiti ni scenario u kojem će se, po već ustaljenoj praksi, pokušati sa novim političkim trgovinama, dodatnim „prepakivanjima“ i daljim uvećavanjem ionako preglomaznog državnog aparata. 
&nbsp;
- U tom slučaju, mogli bismo svjedočiti formiranju novih ministarstava ili zapošljavanju dodatnih savjetnika, sve pod izgovorom navodnog „poboljšanja“ sistema, a zapravo radi očuvanja fotelja i kratkoročnih političkih interesa. Što se tiče eventualnih budućih koalicija, svakako je prerano govoriti o njima. Jedno je, međutim, potpuno sigurno – nikada nećemo biti dio bilo kakvog aranžmana u kojem se urušavaju crnogorski državni i nacionalni interesi- kategoričan je Huter.
Mišljenja je i da će od načina na koji će se aktuelna politička kriza razriješiti zavisiti kako će se najnovija dešavanja unutar vladajuće većine odraziti na evropski put Crne Gore.
- Po onoj staroj - svaka je kriza istovremeno i šansa, ova duboka kriza vladajuće većine, ukoliko rezultira njenim raspadom i vanrednim parlamentarnim izborima, može predstavljati prekretnicu za Crnu Goru. Takav rasplet otvorio bi prostor za formiranje stabilne, odgovorne i kredibilne vlasti, koja bi imala jasan cilj, ali i kapacitet da obnovi povjerenje evropskih partnera i vrati zemlju na ozbiljan, predvidiv i siguran put ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji- kaže sagovornik Analitike.
<h2>Vlast u Glavnom gradu više nema stabilnost i povjerenje građana</h2>
Savezi u Podgorici takođe su na ispitu nakon akcije Glavnog grada i policije u Botunu i početka izgradnje kolektora. Huter podsjeća da je aktuelna vlast u Podgorici nastala na neprincipijelnim političkim trgovinama. Slučaj Botun samo je, ističe, ogolio ono što je od početka jasno – da u toj većini ne postoji ni kapacitet ni odgovornost za upravljanje krizama i zaštitu javnog interesa.&nbsp;
- U takvim okolnostima, prekompozicija vlasti nameće se kao realna politička opcija. Da li će do nje doći ili će se većina vještački održavati novim kompromisima još neko vrijeme, zavisi od spremnosti aktera da snose odgovornost. Ono što je i laicima jasno je da vlast u Glavnom gradu više nema stabilnost ni povjerenje građana- ukazuje Huter.
<h2>Ne slažem se sa odlukom DPS Budva, ali nisam mogao uticati na njeno donošenje</h2>
Upitan da prokomentariše odluku Opštinskog odbora DPS Budva da podrži Nacrt Budžeta za ovu godinu koji uključuje i milionsko izdvajanje za Crkvu Srbije, sagovornik Analitike podsjeća da je politika vještina mogućeg i da često pojedini potezi nijesu lako razumljivi sa strane.&nbsp;
- Po svojoj prirodi sam najmanje političar – odluke donosim srcem, nerijetko i impulsivno – i upravo zato razumijem ogorčenje građana zbog činjenice da je milion eura opredijeljen Crkvi Srbije čije djelovanje u Crnoj Gori je u suprotnosti sa osnovnim principima na kojima crkva kao institucija treba da počiva. Posebno ako se ima u vidu sve što smo od nje doživjeli i preživjeli, ali i činjenica da su ta sredstva mogla biti usmjerena u mnogo racionalnije i potrebnije svrhe, poput izgradnje škola, bolnica, puteva i druge javne infrastrukture- kaže Huter.
Ipak, kako dodaje, osluškujući raspoloženje i potrebe biračkog tijela u Budvi, njegove kolege iz budvanskog opštinskog odbora procijenile su da je takva odluka u datim okolnostima najracionalnija.&nbsp;
- Sa tom odlukom se lično ne slažem i ne mogu je podržati, ali kao neko ko nije član Opštinskog odbora Budva nijesam imao nikakav uticaj na njeno donošenje- ukazuje Huter.
Kada je riječ o reakcijama pojedinih decenijskih koalicionih partnera DPS-a, koji su ovaj potez osudili, ističe da je teško to drugačije opisati osim kao – politikantstvo.
Upitan kako se ova odluka može odraziti na rejting partije čiji je poslanik, Huter podsjećada DPS bilježi stabilan i kontinuirani rast podrške i povjerenja građana u politiku koju zastupa.&nbsp;
- Taj trend nije rezultat pukih procjena, već jasnih političkih činjenica: potvrđen je na nedavnim lokalnim izborima, a dosljedno ga registruju i sva relevantna istraživanja javnog mnjenja. Građani prepoznaju dosljednost, odgovornost i jasnu državotvornu i proevropsku politiku, što se direktno reflektuje na jačanje naše političke pozicije- ocjenjuje Huter.
<h2>Dio medijske scene svjesno proizvodi dezinformacije s ciljem manipulacije&nbsp;</h2>
Na pitanje da prokomentariše pisanje pojedinih prosrpski orijentisanih medija da će krenuti stopama svojih kolega Drite Llolle i Nikole Janovića i napustiti partiju, Huter ističe da se ozbiljni i odgovorni mediji ne bave plasiranjem neistinitih, netačnih i neprovjerenih informacija.&nbsp;
- Nažalost, dio medijske scene funkcioniše po drugačijim principima, svjesno proizvodeći dezinformacije s ciljem manipulacije javnošću. Smatram apsolutno nepotrebnim komentarisanje bezimenih-nepotpisanih tekstova koje plasiraju ti i takvi mediji- zaključuje Huter.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Huter: Vlast koja ne može da riješi problem u jednom naselju nema kapacitet da vodi državu, predsjednik države izgubio politički kredibilitet

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter, kazao je da je tokom večerašnjeg gostovanja na RTCG, Andrija Mandić, odgovarajući na pitanje zašto nije čestitao Dan osnivanja Prijestonice, poručio da Cetinje mora promijeniti svoj odnos prema ostatku Crne Gore.
- Tom rečenicom ogolio je suštinu svog političkog stava i duboko ukorijenjenog odnosa prema Prijestonici. Da četnički vojvoda, koji funkcijom predsjednika Skupštine prikriva ulogu političkog okupacionog guvernera Crne Gore, Cetinje ne doživljava kao prijestonicu i istorijsko izvorište crnogorske slobode – od Ivana Crnojevića do danas – odavno je opštepoznato. Zgrada tzv. Zetske banovine, nekadašnje okupacione centrale karađorđevićke uprave, očigledno mu je zaklonila pogled na Lovćen, a time i na Crnu Goru- ističe Huter.&nbsp;
Hoter podsjeća da Mandić poručuje da Cetinje treba da prema ostatku Crne Gore gradi odnos kakav su imali Petrovići.
- Podsjećamo ga: u doba Petrovića Crnogorska crkva bila je autokefalna. Da li na to misli Andrija Mandić? U doba Petrovića, njegovi Moračani nijesu išli u Beograd po instrukcije, već na Cetinje. Da li i na to misli? U doba Petrovića jasno je i glasno obznanjeno: „Crnoj Gori životno načelo je – crnogorstvo.“ Slaže li se s tim Andrija Mandić?- poručuje Huter.&nbsp;
Umjesto, kako kaže Huter, očekivanog izvinjenja, Mandić svakim novim istupom dodatno potvrđuje ispravnost zaključka Skupštine Prijestonice, koja je jednoglasno odlučila da Andrija Mandić nije dobrodošao u Prijestonicu Crne Gore.
- Cetinje neće mijenjati sebe da bi se svidjelo onima koji ga nikada nijesu razumjeli – niti poštovali- poručio je Huter.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOskarHuter%2Fstatus%2F2010817774323712256&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Huter poručio Mandiću: Cetinje neće mijenjati sebe da bi se svidjelo onima koji ga nikada nijesu razumjeli niti poštovali

Priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika je vrhunska hipokrizija, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter.
Huter se na današnjoj sjednici parlamenta osvrnuo na riječi poslanika Demokratske narodne partije (DNP) Dragana Bojovića za kojeg naziv predmeta u školama Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost predstavlja vajveći oblik diskriminacije i, kako je rekao "pokušaj nasilne asimilacije".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5735%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbojovic-jezik-u-skolama-vidi-kao-nasilnu-asimilaciju-omladini-nametnuto-da-govore-crnogorskim&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Poslanik DPS-a je istakao da je jedino nepobitno da su danas diskirminisani Crnogorci koji govore crnogorskim jezikom.&nbsp;
- Za takve nema mjesta u državnoj administraciji, takvi se proganjaju kao politički protivnici - istakao je on.
Kako je kazao, desetine je takvih primjera. Posljednji je, podsjeća Huter, vezan za smjenu direktorice Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragice Lompar koja je, kako je istakao, digla glas prtiv sramotnog unižavanja najvažnijeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade.
- Danas možete biti što god poželite, osim Crnogorac lojalan svojoj državi. Za takve u ovoj Crnoj Gori nema mjesta i zato je priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika vrhunska hipokrizija - poručio je Huter.
T.K.

Huter: Priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika je vrhunska hipokrizija

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pozvao je ministra pravde Bojana Božovića da svojim autoritetom posreduje i pomogne ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću kako bi dobio odgovor od Srbije koja se tiče pitanja državljanstva prvog čovjeka Skupštine Andrije Mandića.
- Sami znati koliko je ona Valtazara Bogišića ispravna: "Što se grbo rodi vrijeme ne ispravi". Sama situacija đe je neko izgubio državljanstvo Crne Gore nakon 2006. sticanjem državljanstva druge države bi, sve ono što je proisteklo iz takvog akta, učinila upitnim i, rekao bih, nelegitimnim. Molim Vas, baš zbog toga što se radi o državi gdje su naši zvaničnici persone grate... Tu možete da posredujete i da dobijete odgovor konačno - rekao je Huter danas u parlamentu.
On je na početku izlaganja poslao poruku koju su crnogorski navijači uputili sa tribina stadiona Pod Goricom u fudbalskoj utakmici sa Hrvatskom.
- U vrijeme eskalacije i povampirenja fašizma, kada bi trebalo da se bavimo anatomijom fašističkih ideologija, odavde želim poslati poruku koja postaje problematična u crnogorskom društvu: "Ustače, četnici zajedno ste bježalI". Pridružujem se našim navijačima i svima koji šalju takve poruke iz Crne Gore i pokazuju da država i dalje egzistira na tekovinama antifašizma - poručio je Huter.

Tamara Klikovac

Huter apelovao na Božovića: Pomozite Šaranoviću da dobije odgovor Srbije o državljanstvu Mandića

Smjena direktorice Nacionalne biblioteke Crne Gore Dragice Lompar još je jedan brutalan primjer partijskog nasilja nad državnim institucijama i crnogorskim interesima, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Komentarišući ovaj potez Vlade, Huter je istakao da je sa čela krovne ustanove naše kulturne baštine uklonjena žena koja je svoj posao obavljala profesionalno, časno i odgovorno, a da se dovodi kadar bez znanja, iskustva i ikakve veze sa bibliotekarstvom i kulturom.
- Njegova jedina preporuka nije stručnost, već političko–crkvena podobnost i bliskost sa popovima iz susjedne Srbije. Ovo nije slučajnost, već plansko urušavanje institucija i otvorena kolonizacija kulturnog prostora Crne Gore - naglasio je Huter na Fejsbuku.
On je podsjetio da je Dragica Lompar javno ukazala na jednu od najvećih sramota koja se desila pod okriljem Ministarstva kulture.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.6038%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Flompar-nezakonito-imenovanje-radulovica-je-samo-kontinuitet-rada-mkm-skandali-koji-prate-mandat-vujovic-tuzna-slika-stanja-u-tom-resoru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Razotkrila je prljave i nečasne radnje oko dodjele najvećeg državnog priznanja. Od tog trenutka postala je meta. Ministarka kulture nije tražila rješenje za sistem, već osvetu nad onima koji se usuđuju da govore istinu. I našla ga je: poslušnog, ali nestručnog izvršioca - dodao je Huter.
Prema njegovom mišljenju, Cetinje i Crna Gora tonu sve dublje u političko, kulturno i institucionalno poniženje.
- A mi? Predugo ćutimo. Predugo pristajemo. Ja sam otvoreno i jasno na strani pravde i istine, podrška Dragici Lompar i svim stručnim, profesionalnim i časnim ljudima koji brane dostojanstvo crnogorskih institucija. Ovo nije pitanje jedne funkcije — ovo je pitanje opstanka kulture, države i samopoštovanja crnogorskog - poručio je Huter.

Huter o razrješenju Lompar: Brutalan primjer partijskog nasilja nad državnim institucijama, jedina preporuka Raduloviću političko-crkvena podobnost

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Uprava policije saopštila je da je zbog, kako su naveli, narušavanja javnog reda i mira početkom jula ispred Vile Gorica procesuirano 35 osoba. Među njima su, prema do sad poznatim informacijama, poslanik DPS-a Oskar Huter, članica Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aida Petrović, dekan FCJK Aleksandar Radoman i crnogorska umjetnica Iva Nešić.
Poslanik Oskar Huter za Antenu M kaže da procesuiranje njega i još 35 građana zbog protesta ispred vile „Gorica“ doživljava kao pokušaj zastrašivanja i disciplinovanja onih koji otvoreno kritikuju rad policije.
- Ovo vidim prvenstveno kao pokušaj zastrašivanja, kao način da se male berije obračunavaju sa političkim neistomišljenicima i to nije ništa novo. Pored poluga koje se režimski koriste u pravcu zloupotrebe raznih institucija, od VDT-a tužilaštva i Agencije za sprečavanje korupcije. Na Vili Gorica se tome pridružilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno Uprava policije, procesuirajući građane koji su izrazili negodovanje zbog odluke da se najznačajnija državna nagrada dodijeli osobi koja je poklonik fašizma, šovinista i nacionalista. Čovjeku koji nije bio ni napisao knjigu za koju je dobio nagradu- kaže Huter.
Time se, kaže Huter, pokazao bič, odnosno topuz vlasti.
- A kome zakon lezi u topuzu, tragovi mu smrde nečovještvom- poručuje Huter.
Huter naglašava i da je za informaciju da je procesuiran saznao iz medija.
- Zamislite samo koliko je to profesionalno da mi majka, đeca i supruga saznaju iz medija, a oni, kao ni ja, ne vladaju tom policijskom terminologijom. Procesuirati može značiti bilo što. I to je jedan vid zastrašivanja, a mene neće uplašiti, jer nijesam od onih operisanih. Ako treba da mi se skine imunitete, odmah se stavljam na raspolaganje svim državnim institucijama u bilo kojem procesu- kaže.
Kao poseban problem Oskar Huter ističe i to što je, kako kaže, procesuirana i Aida Petrović iz Savjeta za kontrolu rada policije.
- Pretpostavljam da su željeli da pošalju poruku upravo onima koji su najglasniji u ocjeni njihovih nepočinstava i brojnih propusta koji se nižu još od Belvedera 2021. godine. Nakon toga su se ti propusti manifestovali onda kada je Cetinje vapilo za policijskom reakcijom, a ona nije bila promptna- ističe.“
Huter ocjenjuje da se ovakva praksa uklapa u širi obrazac političkog pritiska, gdje se žele disciplinovati oni koji žele slobodu da izraze svoje mišljenje.&nbsp;
- To uvijek rade režimi kada im se bliži kraj. Očigledno je da je njihov kraj blizu- zaključuje Huter.
&nbsp;

Huter: Procesuiranje kao pokušaj zastrašivanja kritičara vlasti

Vijest da je policija prekršajno procesuirala poslanika i člana Predsjedništva Demokratske partije socijalista Oskara Hutera, članicu Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aidu Petrović, Ivu Nešić i ostale zbog dešavanja ispred Vile Gorica prilikom sramne dodjele Trinaestojulske nagrade potvrđuje da se nastavlja progon političkih neistomišljenika aktuelne vlasti - kazali su iz DPS-a.
Ovim činom, kako dodaju, osim tužilaštva i ASK-a, i "policija se već tog dana brutalnim napadom na prisutne građane legitimisala kao bič ove vlasti za obračun sa njenim kritičarima koji se suprotstavljaju svemu što oslobodioci rade na štetu Crne Gore i njenih najboljih interesa".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Huter je, zajedno sa brojnim građanima, koristeći pravo na slobodu mišljenja, koju vlastodršci besramno pokušavaju da uguše, s pravom izražavao nezadovoljstvo zbog skrnavljenja najvišeg državnog priznanja time što su najviše državno priznanje dodijelili pokloniku fašizma, nacionalisti i šovinisti. Dodijeliti Vukoviću nagradu nazvanu po najvećem antifašističkom datumu Evrope, ruganje je slobodarskoj, građanskoj i evropskoj Crnoj Gori - zato je pobuna bila obaveza - ističu u saopštenju.
Poručuju aktuelnoj vlasti da mogu "zloupotrebljavati sve sile, i tužilačke, i policijske, i medijske", ali da im je "džaba sve".
- Poslanike DPS-a ne možete zastrašiti i borbu za građansku, antifašističku i evropsku Crnu Goru ni pod koju cijenu nećete zaustaviti - zaključili su u saopštenju.

DPS: Procesuiranje Hutera, Petrović, Nešić i još 32 osobe novi propali pokušaj zastrašivanja vlasti, ne mogu ugušiti borbu za Crnu Goru

Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je prijedlog Prsotorno-urbanističkog plana Bara prepoznaje lokaciju za crkvu na Rumiji, ali da on ne može biti usvojen bez saglasnosti Ministarstva kulture. Radunović je danas u parlamentu odgovarao na pitanja poslanika vezana za sprovođenje Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, odnosno rezultatima, izazovima i narednim koracima. Ministar je kazao da je rok za legalizaciju objekata neograničen, a da će razmisliti o produženju onog za predaju elaborata Upravi za nekretnine. - Rok za predaju elaborata Upravi za nekretnine se odnosi samo na nelegalne graditelje koji nemaju upisan objekat u posjedovni list. To nije tako ogroman broj. Razmotrićemo produženje roka od šest mjeseci, međutim u tom roku ne treba da se riješi svaki od tih predmeta, već samo da se preda katastrima - rekao je Radunović odgovarajući na pitanja poslanika u parlamentu. On je istakao da minimalno postoji pet godina za legalizaciju objekata. - Jedina oročena stvar je Uprava za legalizaciju bespravnih objekata, koja počinje sa radom ovih dana i koja će da radi pet godina. &nbsp;- naveo je Radunović. Komentarišući to što neki građani do sada nijesu mogli legalizovati kuće, Radunović je rekao da je zbog postojala falinka u zakonu, a to je da se legalizacija odobravala u skladu sa planovima. - Nelegalni objekti su se podizali tamo gdje nije bilo planova. Ovim zakonom je to regulisano - rekao je Radunović. <h2>Radunović: Tri uslova za legalizaciju crkve na Rumiji</h2> Poslanik Albanskog foruma Artan Čobi pitao je Radunovića kakav je stav njegovog Ministarstva u vezi inicijative da se legalizuje bespravno podignute crkve na Rumiji. - Poštujući integritet planine, smatramo da relevantne institucije moraju postupati u skladu sa tim smjernicima. To je i zakonska obaveza, država je dužna da zaštiti prirodnu i kulturnu baštinu od bilo kakvih nelegalnih aktivnsoti - ustvrdio je Čobi. Radunović je odgovorio da postoje tri uslova da objekat bude legalizovan. - Jedan je da bude na snimku iz jula 2025, drugi da ne ugrožava putne pravce i javni interes i treći da bude upisan u katastru s teretom. To važi za sve objekte, pa i taj - naveo je ministar. S druge strane, kako je rekao, prijedlog PUP-a Bara je prepoznao poziciju za sakralni objekat i dokument, ističe, ne može biti usvojen bez saglasnosti Ministarstva kulture. - Mi radimo strogo po zakonima i ukoliko budemo sve saglasnosti plan ćemo usvojiti, ukoliko ne bude - nećemo - poručio je Radunović. Čobi je rekao da će Ministarstvo napraviti prekršaj ako legalizuje taj objekat jer ne ispunjava zakonom predviđene uslove. - Niti Zakon o zaštiti prirode, niti o zaštiti kulturnih dobara. Zahtijevam da se rade istraživanja jer je tamo postojalo nešto prije 2005. - kazao je Čobi. <h2>Huter: Kao da slušam ministra iz DPS-a</h2> Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pitao je ministra u kojoj mjeri je zakon o legalizaciji bespravnih objekata pravedan za sve građane Crne Gore. - Više je aspekata koji problematizuju ovo zakonsko rješenje. Da li ste objedinili jednaku, efikasnu i nepristrasnu obradu zahtjeva u smislu administrativne kapacitiranosti, odnosno predvidjeli korake koji će rpevenirati kašnjenja, selektivnost i arbitriranost do kojih će doći - pitao je, pored ostalog, Huter.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202131224_5dce89f4cd0c61dbf1eec2d2a44320b372203172bb03ac4cd4328d36dd526194.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251202131224_5dce89f4cd0c61dbf1eec2d2a44320b372203172bb03ac4cd4328d36dd526194" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Oskar Huter"> <figcaption>Oskar Huter(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Radunović je odgovorio da se iz dva ugla može gledati koliko je pravedan ovaj zakon. - Koliko je pravedan prema onima koji treba da legalizuju, a koliko prema onima koji su radili sve prema zakonu. Kad dođete u situaciju kad morate da pomirite te dvije strane, unaprijed ste svjesni činjenice da ste osjetljivi na napade kad je Zakon u pitanju. Ta dilema je jedna od najznačajnijih koje sam imao i zajedno sa timom pokušali smo da nađemo rješenje koje je zadovoljavajuće iz oba pravca - istakao je Radunović. Gledali su, kako kaže, da oni koji danas legalizuju objekte moraju to da plate. - Nelegalni graditelji su imali prednost - gradili su gdje im je bilo milo i kad su htjeli - naveo je Radunović. Nijedna ni druga strana ne može da bude zadovoljna i zadovoljena u potpunosti, a posebno, ističe ministar, oni kao nosioci vlasti ukoliko građani nijesu koliko-toliko zadovoljni. - Tako postoji razlika između ljudi koji su radili za tržište i oni koji su rješavali stambeno pitanje jer nisu imali gdje da se sklone od kiše. Oni drugi, kojima je to jedini objekat stanovanja dobili su mogućnost da otetu državnu zemlju mogu da plate u roku od 30 godina. Platiće zemlju koliko košta. To je jedna privilegija - kazao je Radunović. Dodao je i da onaj koji je gradio mora da plati elaborat.&nbsp; Radunović je rekao i da će građani dobii priliku da svoju imovinu valorizuju. Zabranjen je promet nelegalnim objektima dok se ne legalizuju, izuzimajući, kako je rekao, pravosnažne presude, nasljedno pravo i poklon roditelja djetetu. - S tim što ne prestaje obaveza kod djeteta da legalizuje objekat - pojasnio je Radunović. Huter je u komentaru rekao da je Radunović danas mnogo obazriviji nego 2018. godine. - Danas kao da sam slušao ministra iz DPS-a sa ovim odgovorima. Međutim, tada ste u kampanji u Podgorici obećali legalizaciju za osnovni objekat besplatno. Svjestan sam da je to nemoguće. Došli ste na ono što smo od početka govorili, ali sjedište mijenja gledište - naveo je Huter. <h2>Radunović: Ja bih najradije kao Vučić...</h2> Radunović je odgovorio da je 2018. godine bio nosilac liste za podgoričke izbore, te da je tada bilo određeno stanje i okolnosti. - To su vam prepričali za Park šumu. Tada sam tražio podršku građana, bila je najbolja namjera da se to tako završi. Ali da bi se to desilo trebalo je da budem izabran. Park šuma ima problem jer je građeno na zemlji koja je bila državna, ali je restitucijom vraćena određenim porodicama. Tako da sad oni nemaju problem kao ostali građani i ne mogu da se dogovore oko cijene otkupa. Tada sam rekao da ukoliko budem u prilici da odlučujem, grad će porodicama ponuditi pravičnu razmjenu kako bi došli u situaciju da razgovarate sa državom kao ostali građani koji treba da legalizuju objekte. Moj plan je bio da do 100 kvadrata smatramo besplatnim, od 100 do 200 kvadrata bude minimalna naknada, a preko 200 da se plati kako treba jer to više nije zadovoljenje osnovnih životnih potreba &nbsp;- pojasnio je Radunović, navodeći da bi najradije uradio kao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić da bude sve besplatno, ali ističe da nešto ipak mora da se plati državi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202131224_b9dabc0a3e80c109827612f85793e922c10e00393483c74b4869c127254a45c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202131224_b9dabc0a3e80c109827612f85793e922c10e00393483c74b4869c127254a45c6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> <figcaption>Slaven Radunović(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  On je poručio da će ispraviti sve što se ne pokaže kao dobro zakonsko rješenje. - Neke stvari su nepromjenljive - ni na čiji poziv da se progleda kroz prste neće biti pozitivno odgovoreno, da je predsjednik države, parlamenta, Vlade, moj brat rođeni... Moramo stati na kraj selektivnostima, ako se ruši - ruši se svima a to će se dešavati samo kad su graditelji pokazali nevjerovatnu drskost, pa su nastavili da grade i poslije svih upozorenja i donošenja Zakona - poručio je Radunović. Tako će biti za one koji su gradili nakon jula ove godine, ostale je pozvao da što prije podnesu zahtjeve za legalizaciju. On je istakao da u katastar pristižu zahtjevi fizičkih i pravnih lica, ali da još nije počelo rješavanje konkretnih predmeta. - Nadam se da će krenuti brzo. Ovo je veliki posao, poznajući našu administraciju, bojim se koliko će biti sposobna da svemu odgovori, posebno zbog problema kadrova - saopštio je Radunović.

Radunović: PUP Bara prepoznao poziciju za crkvu na Rumiji, neće biti usvojen bez saglasnosti Ministarstva kulture

Ako je neko iz tužilaštva uradio nešto nezakonito, treba da odgovara, bilo etički, disciplinski, krivično, i vjerujte mi, Ministarstvo pravde niti jednoj osobi u takvim radnjama neće biti saveznik. Naprotiv, poručio je ministar pravde Bojan Božović.
Božović je to istakao u pisanom odgovoru poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Oskaru Huteru kojeg je interesovalo da li ministar smatra da je povrijeđen član 35 Ustava Crne Gore i ostvareno biće jednog od krivičnih djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore (protiv sloboda i prava čovjeka i građanina, ili zloupotreba službenog položaja) time što su iz tužilaštva dostavljene telefonske, lične prepiske određenim medijima.
Podsjećamo, dio medija objavio je djelove sadržaja naredbe o sprovođenju istrage Specijalnog državnog tužilaštva protiv crnogorskog biznismena Aleksandra Mijajlovića, visokih funkcionera policije i bezbjednosnih službi Milovana Pavićevića i Draga Spičanovića, policajca Vladana Lazovića, tužiteljke Andrijane Nastić i bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića, zavedenu pod brojem Kti-S br. 21/25 iako je bila pod oznakom tajnosti. Naknadno su se oglasili iz SDT-a, navodeći da je postupak do 5. oktobra bio tajan, kad je skinuta oznaka tajnosti.
Huter je u pitanju, koje je bilo predviđeno da danas postavi u parlamentu, istakao da je Zakonom o krivičnom postupku, u dijelu koji se odnosi na istragu, jasno propisan postupak i ovlašćenja iz nadležnih organa.
- Ovo posebno imajući u vidu činjenicu da je postupak bio proglašen tajnim, a oznaka tajnosti skinuta sa istog ne obavještavajući advokate pritvorenih lica, koji su za skidanje oznake tajnosti saznali putem medija – naveo je Huter.
Božović je u pisanom odgovoru kazao da ne nema informaciju da su lični podaci građana nezakonito proslijeđeni medijima iz tužilaštva.
- Ja takvu informaciju nemam, a da imam, i sam bih bio u obavezi da takvo postupanje prijavim nadležnim institucijama u ciiju utvrđivanja odgovornosti. Sve dok takva tvrdnja ne bude potvrđena neću je komentarisati, baš kao što nisam komentarisao niti jedno hapšenje, niti jedno otvaranje istrage, podizanje optužnice – poručio je Božović.
<h2>Mandićevu izjavu o VDT-u doživljava kao politički stav</h2>
Odgovarajući na drugo pitanje Hutera o izjavi predsjednika Skupštine Andrije Mandića da je on bio presudan političar koji je odlučio da Milorad Marković postane vrhovni državni tužilac, Božović je rekao da je ne doživljava kao urušavanje procedura i institucije, već kao politički stav.
Na sličan način Božović kaže da je doživio pitanje poslanika DPS-a da li je Mandić svojim javnim svjedočenjem o izboru VDT-a diskreditovao sve institucije koje su učestvovale u predlaganju i izboru VDT-a, te da li je njegovo izlaganje javni uticaj na tužilaštvo i pravi pokazatelj stanja u Crnoj Gori?
- Činjenica je da se VDT bira u Skupštini Crne Gore kvalifikovanom većinom od strane poslanika, dakle nas političara. Pravo je svakog od vas da iz određenih razloga glasate za ili protiv nekog kandidata. Dobro je što je danas Crna Gora na tom nivou demokratije da javno svi 
 iznosimo stavove i što je sloboda izražavanja doprla do svih pora ovog društva, iako svi mi ponekad moramo imati i mjeru, jer ni ta sloboda nije apsolutna. Uostalom, EU je u svom posljednjem Izvještaju govorila i o tome, i kako je dobro da nekad svi malo zastanemo, jer pravosuđe nije i ne treba da bude u poziciji da nam odgovara i da komunicira uvijek na način na koji to Vi i ja činimo trenutno – zaključio je Božović u pisanom odgovoru.
<h2>Prenijeće poruku Ankari da Crna Gora ne podržava nasilje</h2>
Ministar Božović izrazio je očekivanje da će uskoro posetiti Ankatu i tom prilikom prenijeti poruku crnogorskoj dijaspori koja je, kaže, zabrinuta zbog nedavnih dešavanja u Podgorici i ksenofobnih ispada.
Božović je to saopštio u odgovoru poslaniku Bošnjačke stranke (BS) Jasminu Ćoroviću koji je pitao ministra da li planira da nešto učini po pitanju sprečavanja stvaranja, izazivanja, podsticanja i učestvovanja u “atmosferi linča”, kakvu smo nedavno imali u glavnom gradu, čiji su motivi vjerska i nacionalna netrpeljivost, ksenofobija, politički motivi i slično?
Božović navodi da se trudio da lično ne istupa u javnosti kako se njegove riječi ne bi okarakterisale kao pritisak na pravosuđe i zaštita bilo koga, dok je, podsjeća, institucionalni, ali i lični stav javno iznio i državni sekretar Sergej Sekulović, osuđujući ova dešavanja.
- Ako mislite da treba nešto da uradim, što već nijesam, otvoren sam za vaše sugestije. Naš Krivični zakonik je jedan od najstrožih u Evropi i pozivam sve koji ga primjenjuju da to čine dosljedno i nediskriminatorno. Osim toga, nadam se da ću uskoro posjetiti i Ankaru i da ću i zvanično razmijeniti iskustva i poruke sa uvaženim kolegama iz prijateljske Turske, ali i kako bih prenio poruku našoj dijaspori koja se trenutno osjeća veoma zabrinuto, da Crna Gora ne podržava nasilje, napade i atmosferu linča, i da ćemo dati institucionalni odgovor – poručio je Božović.
On je istakao dobre odnose sa Turskom i podsjetio da više od 250.000 naših građana živi u toj zemlji.
- Moramo nastaviti saradnju koja je u prethodnom periodu bila izuzetno kvalitetna, posebno u oblasti ekstradicija. Naši ljudi u Turskoj, kao i turski državljani koji poštuju zakone i propise Crne Gore, moraju se osjećati dobrodošlo i bezbjedno - zaključio je Božović.

Božović: Nemam informaciju da su lični podaci građana proslijeđeni medijima iz tužilaštva, ako je neko uradio nešto nezakonito treba da odgovara

Strahuje se da su stotine ljudi poginule ili nestale nakon pokušaja prelaska Sredozemnog mora, a u posljednjih deset dana prijavljeno je više brodoloma nakon perioda lošeg vremena, saopštila je u ponedjeljak Agencija Ujedinjenih nacija za migracije.
- Konačan broj žrtava mogao bi biti znatno veći, što je oštar podsjetnik da ova ruta ostaje najsmrtonosniji migracijski koridor na svijetu - saopštila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
Potvrđeno je da su tri osobe, uključujući djevojčice bliznakinje stare oko godinu dana, stradale na Lampedusi u Italiji, nakon operacije potrage i spašavanja broda koji je isplovio iz Sfaksa u Tunisu, navodi IOM. Prema riječima njihove majke iz Gvineje, koja je preživjela, djevojčice su preminule od hipotermije. Jedan muškarac je takođe umro od istog uzroka, dodaje se u saopštenju.
Preživjeli sa istog broda kazali su da je u isto vrijeme isplovio i drugi brod, ali da nikada nije stigao na odredište te da njegova sudbina ostaje nepoznata, saopštio je IOM.
Prema podacima IOM-a, tokom proteklih deset dana, usljed snažne mediteranske oluje izazvane ciklonom Hari, vjeruje se da je nestalo više plovila, a stotine ljudi vode se kao nestale. Potrage su dodatno otežane zbog loših vremenskih uslova.
Agencija provjerava i iskaz preživjelog sa drugog broda, kojeg je spasio komercijalni brod u blizini Malte, o brodolomu u kojem je najmanje 50 ljudi nestalo ili stradalo. Odvojeno, strahuje se da je 51 osoba poginula nakon brodoloma kod Tobruka u Libiji, saopštio je IOM.

Strahuje se da su stotine ljudi nestale ili poginule pokušavajući preći Sredozemno more prethodnih deset dana

Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, i funkcioner DNP-a Milun Zogović kazao je u emisiji "Naglas" na TVCG da pitanja normiranja srpskog jezika kao službenog, pitanja izmjena i dopuna zakona o državljanstvu, te zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava za DNP nikad nijesu gubila na značaju i aktuelnosti.
On je hronolški obuhvatio niz događaja u prošlosti, podsjećajući da nakon što su predstavnici Vlade Crne Gore u UN podržali usvajanje Rezolucije u Srebrenici, DNP je tražila usvajanje Rezolucije o Jasenovcu i tražila od većine da se otvori dijalog o "srpskom" pitanju.
- Nakon toga došlo je do rekonstrukcije vlade, i ja sam u emisiji "Budimo budni" na TVCG, prošle godine otvorio ova pitanja - istakao je Zogović.
Kaže da Knežević i dalje smatra da je "dio Vlade krvav".
Zogović kaže da bi DNP i da nije bilo Botuna otvorila identitetska pitanja, jer je to najavljeno i ranije.
- Knežević je predložio izlazak iz Vlade. Mi smo donijeli odluku da damo šansu dijalogu, i inicijativi. Ako bude negativnog odgovora na tu inciijativu, naš odgovor će biti izlazak iz Vlasti, i tu neće imati mjesta priči da Milan Knežević nije održao riječ - istakao je Zogović.
Govoreći o akciji policije u Botunu, krajem prošle godine, Zogović kaže da je sva Crna Gora gledala "traumatične" scene iz tog sela.
- Pitanje je ko je donio odluku da policija reaguje, posebno imajući u vidu da su građani Crne Gore blokirali puteve, u nekim slučajevima i po nekoliko mjeseci. U Botunu je uhapšeno 50 mještana. Možete zamisliti kako bi se situacija odvijala da su kojim slučajem Botunjani pružali aktivni otpor - istakao je Zogović.
Zogović je stava da se mora ispoštovati demokratska volja mještana Zete.
- Gospodin Saša Mujović je bio u Zeti, sa Vladimirom Bulatovićem i Mihailom Asanovićem, i građanima Botuna obećao, da se kolektor neće graditi u Botunu - istakao je Zogović, i upitao Mujovića kada je tačno, i zašto promijenio taj stav...
Nakon što na ova pitanja odgovori, gospodin Mujović i mještani Botuna treba da sjednu da razgovaraju, uz napomenu da isključivost nije dobra ni za jednu ni za drugu stranu.

Zogović: Knežević i dalje smatra da je dio Vlade "krvav", ako odgovor bude negativan, izlazimo iz Vlade

Poglavlje 32 bavi se finansijskim nadzorom koji sprovodi državna unutrašnja revizija, a odnosi se prvenstveno na praćenje realizacije budžetskih sredstava – rekla je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E, novinarka Jadranka Rabrenović.
Zatvaranje Poglavlja 32 odnosi se na finansijski nadzor, što, kako navodi Rabrenović, podrazumijeva jaku unutrašnju kontrolu, a to do sada u Crnoj Gori, kada je riječ o unutrašnjoj reviziji, nije bio slučaj, pa su rezultati bili porazni.
Dodaje da je suština unutrašnje revizije praćenje efikasnog trošenja budžetskih sredstava, po čemu se državna revizija razlikuje od komercijalne.
- Treba jačati eksternu reviziju, prije svega Državnu revizorsku instituciju. Treba voditi računa da se ne zloupotrebljavaju evropski fondovi, da nam se ne bi desilo kao u Hrvatskoj da nam dvije trećine ministara hapsi Europol. Na kraju, posljednja stvar koju podrazumijeva to poglavlje je zabrana falsifikovanja euro novčanica. Jako je bitna unutrašnja kontrola, unutrašnja revizija, koju su do sada sve institucije i veća preduzeća izbjegavala - rekla je Rabrenović.
Rabrenović navodi da je Zakonom o unutrašnjoj reviziji određeno da cijeli proces bude pod ingerencijom Ministarstva finansija – od licenciranja revizora do različitih savjeta za reviziju.
Ističe da je svako zatvaranje poglavlja korak bliže Evropskoj uniji, što je veliki benefit za građane Crne Gore koji su, kako kaže, u nadpolovičnom procentu zainteresovani za proces pristupanja Evropskoj uniji.
- Doduše, u Crnoj Gori postoji dosta jaka politička struja koja već pokazuje na različite načine da ne smatra da bi Crna Gora trebalo da uđe sama u Evropsku uniju, već da bi možda mogla da uđe zajedno sa još nekim. Međutim, i dalje imamo nadpolovičnu zainteresovanost građana Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji, tako da dovođenje u red javnih finansija i kontrola trošenja evropskog novca definitivno donose benefite građanima - istakla je Rabrenović.
Smatra da su fiskalni programi Evropa sad 1 i Evropa sad 2 bili u skladu sa EU direktivama, te podsjeća da su i druge evropske države postupale slično, poput Hrvatske, koja je naglo povećala minimalnu i prosječnu penziju, kao i minimalnu i prosječnu zaradu, na način sličan onome koji je primijenjen u Crnoj Gori.
Rabrenović navodi da je u drugim evropskim zemljama praksa godišnje usklađivanje plata sa stopom inflacije ili, kako kaže, da određene struke dobiju povećanje kroz dogovor sa zaposlenima.
- Ove godine u Njemačkoj, koja je posebno osjetila krizu izazvanu Trampovom politikom, nije bilo većih povećanja plata osim onih u skladu sa inflacijom – sve plate su povećane za tri odsto, jer je takva bila inflacija. A mi nijesmo pratili te tokove. Iako smo imali benefite – zaduživanje i emitovanje obveznica, što je bilo omogućeno politikom Evropske centralne banke i upumpavanjem novca – to se nije odrazilo na građane. Zato su Evropa sad 1 i Evropa sad 2 bile iznuđene mjere koje su se morale sprovesti - naglasila je Rabrenović.
Kaže da je već glomazna administracija dodatno uvećana, što, prema njenim riječima, ne bi mogla da izdrži ni mnogo bogatija država, jer se zapošljavaju partijski kadrovi, a isplaćuju se i funkcionerske naknade čak i godinu dana nakon prestanka funkcije.
Dodaje da je to naročito izraženo zbog velikog broja partija u Vladi, te da se političari trude da što više, kako kaže, uzmu i za sebe i za partiju, iako su to sredstva svih građana.
- Evo, ovi iz DNP-a najavljuju izlazak iz Vlade, ali ćemo im opet morati isplaćivati plate, kao i onima iz gradske vlasti, još godinu dana. Kao prvo, te zakone treba mijenjati - poručila je Rabrenović.
Podsjeća da se zakoni koji se brzo usvajaju u Skupštini često kasnije mijenjaju podzakonskim aktima, te da se takvom praksom Crna Gora ne približava Evropskoj uniji, već postoji opasnost da se i zatvorena poglavlja, zbog neimplementacije, ponovo otvore.
- Ova administracija je čak ažurnija u prihvatanju evropskih propisa od prethodne, ali ukoliko se oni ne budu primjenjivali, poglavlja mogu ponovo biti otvorena. Ne bismo smjeli da budemo u tom riziku. Ne znam koliko su konstituenti ove vlasti toga svjesni i koliko je svima njima zaista stalo da Crna Gora uđe u Evropsku uniju. Trenutno smo u opasnoj situaciji. Smatram da bi Crnoj Gori bilo najbolje u Evropskoj uniji – ona se od svih republika bivše Jugoslavije najbolje snalazila u zajedničkoj državi, dok su druge bile nezadovoljne iz različitih razloga. Crnogorcima je bilo dobro, i vjerujem da bi se jednako dobro snašli i u Evropskoj uniji - zaključila je Rabrenović.

Rabrenović: Nije svim konstituentima vlasti stalo da Crna Gora uđe sama u EU i to je opasna situacija

U naletu ledenog olujnog talasa širom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) stradalo je najmanje 18 ljudi u više saveznih država, prenijeli su danas američki mediji.
Gotovo četiri hiljade letova danas je otkazano ka ili iz SAD-a, pri čemu su najteže pogođeni aerodromi u Bostonu i Njujorku, pokazuju podaci sajta FlightAware.
Prema navodima ABC njuza, od petka je zbog zimske oluje otkazano više od 20 hiljada letova. &nbsp;
Samo u nedjelju otkazano je više od 11 hiljada letova, što je najveći broj dnevnih otkazivanja još od pandemije korona virusa, prema podacima kompanije Sirium, prenosi Tanjug.
Očekuje se da će letovi danas biti obnovljeni na aerodromu Ronald Regan u Vašingtonu, nakon što je aerodrom u nedjelju obustavio celokupan saobraćaj zbog zimske oluje.

Tag: oskar-huter