UNIQA osiguranje nastavlja tradiciju ulaganja u vrhunski sport i podršku organizaciji najvećih sportskih događaja. Ove godine UNIQA postaje zvanično osiguranje Evropskog prvenstva (EP) u vaterpolu za muškarce, prestižnog takmičenja koje u Beograd dovodi najbolje selekcije kontinenta i predstavlja jedan od najznačajnijih sportskih događaja u 2026. godini. UNIQA kao osiguravajuća kompanija EP koje će biti održano u Beogradskoj areni brine se o sigurnosti učesnika takmičenja, osoba angažovanih u organizaciji događaja, volontera i objekta u kojem se održava ovo takmičenje.
- Velika nam je čast da budemo partner Evropskog prvenstva u vaterpolu, sporta koji u regionu ima dugu tradiciju, izuzetne uspjehe i najvatrenije navijače. Kao i prije deset godina, kada smo prvi put postali zvanično osiguranje evropskog vaterpolo prvenstva održanog u Beogradu, nastavljamo da vjerujemo u vrijednosti timskog duha, zajedništva i pobjedničke energije. Zato sa ponosom obezbjeđujemo sigurnost učesnika, organizatora i cjelokupnog događaja, koji će i ovog puta donijeti vrhunske sportske trenutke. Najveći rast i najjači uticaj ostvaruju se upravo kada radimo kao tim. U vaterpolu, kao i u osiguranju, pobjede se postižu kroz povjerenje i međusobnu podršku. Upravo zahvaljujući toj zajedničkoj snazi rastemo kao tim, ostvarujemo bolje rezultate, dajemo važan doprinos zajednici i pokazujemo da zaista živimo bolje zajedno - izjavili su predstavnici UNIQA osiguranja.
Podrška UNIQA osiguranja donosi značajnu vrijednost Evropskom prvenstvu.
- Ovaj turnir predstavlja vrhunac evropskog vaterpola i okuplja najbolje timove, stručnjake i publiku iz cijele Evrope. Drago nam je što imamo pouzdanog partnera kao što je UNIQA. Obezbjeđivanje visokih standarda sigurnosti za takmičare, zvaničnike, volontere i posjetioce prioritet je svakog velikog sportskog događaja - i upravo to omogućava kvalitetna osiguravajuća podrška. Radujemo se zajedničkom radu na organizaciji takmičenja koje će, sigurno, biti zapamćeno po atmosferi i sportskim rezultatima - izjavio je Đorđe Đorđević, direktor EWPC.
Evropsko prvenstvo u vaterpolu za muškarce 2026. biće održano u Beogradu od 10. do 25. januara, kada će se u Beogradskoj areni, okupiti 16 najboljih evropskih reprezentacija, među kojima je i Crna Gora.
Ovo je treći put da Beograd dočekuje najveće kontinentalno vaterpolo takmičenje (poslije 2006. i 2016. godine), čime još jednom potvrđuje svoj status jednog od najvažnijih centara evropskog vaterpola. Vjerujemo da će publika ispratiti ovo takmičenje i biti dobar domaćin učesnicima turnira i najboljim evropskim timovima.

PROMO SADRŽAJ

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

UNIQA zvanično osiguranje Evropskog prvenstva u vaterpolu za muškarce u Beogradu 2026.

U Zakonu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, u Republici Hrvatskoj, osobe koje boluju od sistemskog lupusa imaju pravo na beneficirani radni staž, te na skraćeno radno vrijeme. U Crnoj Gori zakon ne prepoznaje sistemski lupus. 
 
Večeras u "Liniji života" sa Jasminom Đukić Pavićević govorimo o životu s bolešću koju Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju naše zemlje ne prepoznaje.
Emisija počinje u 22 sata na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DEQ-CoYhuTTM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

U "Liniji života" o životu s bolešću koju Zakon o PIO ne prepoznaje

Dijalog iz jedne stare TV reklame u kojoj na pitanje penzionera "Je’ l javljaju nešto za penzije" poštar odgovora "Penzije su ukinute", na koju podsjeća Gordana Matković iz Centra za socijalnu politiku u Beogradu, oslikava strah građana o (ne)sigurnosti penzija.
Radenko Milinković iz Beograda je u penziji šest godina, ali ipak mora da radi dodatan posao, te prodaje sladoled u glavnoj gradskoj ulici Kneza Mihaila.
- Pedeset hiljada penzija (430 eura), kredit trideset hiljada (260 eura) dinara. Zato moram da radim. A najviše radim da bi malo pomogao djeci, unučićima, da bi njima pružio, da ne budem baš da nemam da unucima pružim bar neki dinar, nego zadovoljstvo - kaže on za Radio Slobodna Evropa.
Penziju je stekao radeći 36 godina, a u nju je otišao prije nego što je napunio 65 godina, što je u Srbiji starosna granica, pa mu je zbog toga umanjena. Da bi imao normalan život, mora mnogo čega da se odriče.
- I odričem se. Na more sam otišao dva puta u životu i to dok su bila deca mala. Sad ne mogu jer sam ovdje od marta do novembra, na sladoledu, i ne može se finansijski. "Kažnjen" sam deset hiljada dinara (85 eura) od penzije jer nisam imao dovoljno godina života (da bih dobio punu penziju). Da imam bar tih deset hiljada, mnogo bi mi značilo, da mi nije odbijeno po rješenju."
Vlade u regionu suočavaju se s teškim zadatkom – kako balansirati između ograničenih budžetskih resursa i rastućih potreba za penzione izdatke.
Iako su reforme u nekim državama pokrenute, često nailaze na otpor i nepovjerenje javnosti. U međuvremenu, sve je više penzionera koji preživljavaju zahvaljujući pomoći porodice ili su prinuđeni da rade i u starosti.
- Kami (teško) nama - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Miljan iz Podgorice službenik jedne državne institucije, kome je do odlaska u penziju ostalo još tri godine.
Kako navodi, zabrinut je da li će penzioni Fond u budućnosti moći da isplaćuje penzionere.
- Na jednoj strani imamo predstavnike Vlade, mlade i neiskusne, koji nam obećavaju da mirno spavamo jer će biti novca čak i za povećanje penzija. A na drugoj strani ekonomski stručnjaci tvrde suprotno. E, ja sam skloniji njima da vjerujem - kaže Miljan.
<h2>Reforme u Crnoj Gori</h2>
Od oktobra u Crnoj Gori traje reformski program "Evropa sad 2", kojim se plate povećavaju na 1.000 eura, uz ukidanje doprinosa poslodavaca za penzije. PIO Fond se zbog toga suočava s deficitom od 400 miliona eura, koji bi Vlada nadoknadila iz budžeta.
Plate će biti uvećane za dio doprinosa od pet odsto koji su do sada zaposleni od svoje zarade uplaćivali u Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO). Istovremeno se ukidaju i doprinosi od 5,5 odsto koje su poslodavaci za svakog zaposlenog uplaćivali za penzioni fond.
Crna Gora ima skoro 265 hiljada zaposlenih i više od 116 hiljada penzionera, što znači da jednog penzionera pokriva 2,29 zaposlenih, podaci su Fonda PIO iz avgusta ove godine.
Zbog novog manjka u državnoj kasi Centralna banka Crne Gore (CBCG) sugerisala je Vladi da "sagleda dalekosežne posljedice ukidanja penzionih doprinosa".
- Radi se o mjeri koja sistemski utiče na prihode PIO i penzije zaposlenih, te CBCG smatra da je potrebno uraditi simulaciju iznosa penzije sa horizontom do 20 godina - saopšteno je iz te institucije početkom septembra.
Direktor Fonda penzijsko invalidskog osiguranja Crne Gore Ranko Aligrudić kaže da će i nakon izjednačavanja srazmjernih penzija sa najnižim biti crnogorskih građana koji će imati značajno nižu penziju od 450 eura.&nbsp;
Vlada je to odbila, a premijer Crne Gore Milojko Spajić izjavio da će nedostajuća sredstva za penzioni fond biti nadoknađena iz budžeta. Smanjenjem doprinosa za penzijsko osiguranje oko 180 miliona eura će, prema riječima premijera Spajića, biti nadomiješteno setom reformi.
- Povećaće se osnovica na koju se obračunavaju doprinosi, uvešćemo dodatne preduzetnike iz sive zone u legalne tokove, biće uvedena jedinstvena stopa PDV-a za ugostiteljstvo od 15 odsto. Generisaćemo nove prihode od igara za sreću - kaže Spajić.
Prema aktuelnom zakonodavstvu zaposleni u Crnoj Gori stiču pravo na starosnu penziju sa navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina staža.
<h2>Dodavanje iz budžeta "normalno"</h2>
Penzioni sistemi u regionu su slični – napravljeni prema takozvanom Bizmarkovom sistemu (prema tvorcu Otu fon Bizmarku). U osnovi zavise od zaposlenosti i naplate doprinosa od kojih se isplaćuju penzije.
Uprošćeno, od bruto plate svakog zaposlenog dio se odvaja za isplate penzija. Ukoliko se, međutim, od zarada ljudi koji rade ne prikupi dovoljno novca – manjak se dopunjava iz budžeta.
Koliki god da su doprinosi za penzije, izvjesno je da bez dodatnih davanja iz državnih budžeta ukupan ceh ne može da se pokrije.
Gordana Matković iz Centra za socijalnu politiku u Beogradu kaže da treba posmatrati koliko se ukupno para kroz doprinose i budžet izdvaja za penzije i koliki dio bruto domaćeg proizvoda (BDP) čini ta suma.
Cilj je, dodaje, da se BDP uveća - kako penzije ne bi bile problem za državne finansije. Za to je, kaže, potrebno ne samo da bude što više zaposlenih, nego i da budu produktivniji, kako bi stvarali više dohotka.
- U slučaju Evropske unije se računa i na migracije, ali i na produženje radnog vijeka, na povećanje štednje za starost i jako, jako važno na ulaganje u ljudski kapital - kaže ona.
<h2>Sve manje radnika, sve više penzionera</h2>
Da društva u regionu stare, odavno nije više demografska ekskluziva. Statistika mjeri takozvani Zavisni odnos starijih osoba (Old-age dependency ratio) – broj starijih od 65 godina u odnosu na broj radno sposobnih (obično uzrasta između 15 i 64 godine).
Ovaj odnos pokazuje koliko starijih ljudi "zavisi" od radne populacije. Projekcije su da bi do 2050. godine, zavisni odnos starijih osoba u EU mogao da se poveća na više od 50 odsto, zbog čega se očekuje da na svake dve radno sposobne osobe dolazi jedan penzioner.
Naravno, broj radno sposobnih ne znači i da svi oni rade. U Bosni i Hercegovini se u praksi vidi kako stvari funkcionišu u takvim okvirima. Broj penzionera u Bosni i Hercegovini se gotovo izjednačio s brojem radnika kojih je u junu bilo oko 855.000.
Oko 738.000 umirovljenika penzije koje u prosjeku iznose oko 400 eura proteklih godina prima redovno, ali ne zahvaljujući uplati radničkih doprinosa.
Vladama dva entiteta u Bosni i Hercegovini – Federaciji BiH i Republici Srpskoj u čijoj nadležnosti su socijalna pitanja - u prosjeku nedostaje više od 200 miliona eura godišnje za isplatu penzija. Toliko iznosi razlika između uplaćenih doprinosa i ukupnih rashoda za starosne i vojne penzije, invalidnine i druga prava.
Broj penzionera u Bosni i Hercegovini gotovo se izjednačio s brojem radnika.
Razlika između uplaćenih doprinosa i isplaćenih penzija će se, prema zvaničnim procjenama vlasti, i dalje povećavati zbog sve većeg broja penzionera, redovnog zakonskog povećanja penzija za nekoliko postotaka godišnje i nedostajućeg broja radnika.
Vlade zvanično procjenjuju da bi do 2032. godine razlika između uplaćenih doprinosa i isplaćenih penzija mogla premašiti 800 miliona eura koji će se morati namiriti iz budžeta.
Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH, nedavno je izjavio da je takvo stanje "neodrživo", te da vlade moraju podsticati zapošljavanje.
- Međutim, nama mladi i najstručniji kadrovi odlaze u inostranstvo, jer ovdje ne vide perspektivu za svoju djecu. S druge strane, strani investitori kada dođu u BiH vide političku nesigurnost i namete na platu od 41 odsto. To je neodrživo i dovodi u pitanje isplatu budućih penzija - kazao je Mehić za RSE.
Jedno od rješenja u BiH vide i u dolasku radnika iz inostranstva.
Inače, U Bosni i Hercegovini je oblast socijalne zaštite u nadležnosti dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske – u kojima postoje dva fonda za penzijsko osiguranje.
Zbog neodrživosti fonda, koji je ranije funkcionisao po sistemu solidarnosti gdje tri radnika treba da uplaćuju doprinose koji bi bili dovoljni za jednu penziju, Republika Srpska je 2016. godine prešla na tzv. trezorsko poslovanje.
Federacija BiH je to učinila četiri godine kasnije.
Doprinosi se od tad ne uplaćuju na račune penzijskih fondova, već direktno u entitetski budžet. Nedostajući iznosi za penzije namiruju se od drugih poreza, PDV-a ili akciza.
<h2>Najradikalnije reforme na Kosovu</h2>
Čak i u zemljama gdje je odnos penzionera i mlađe populacije povoljniji, postoje ozbiljne zabrinutosti da doprinosi nisu dovoljni za održivost sistema. Ukupno, godišnji izdaci budžeta Kosova za penzije premašuju 300 miliona eura.
U oktobru ove godine, Vlada Kosova donijela je odluku o povećanju penzija i socijalnih programa za 20 do 50 odsto. Tako penzioneri, koji su doprinose dok su radili uplaćivali u drugi stub, sada iz tog fonda primaju između 218 i 318 eura u zavisnosti od nivoa obrazovanja.
Uz to, kao i svi drugi primaju osnovnu penziju koja iznosa 120 eura. Sva ova sredstva isplaćuju se iz budžeta Kosova, koji ove godine iznosi 3,3 milijarde eura.
<h2>Prekomjerno opterećenje budžeta</h2>
Penzioni i socijalni sistemi vrše preveliki pritisak na budžet, upozoravaju bivši zvaničnici i predstavnici civilnog društva. Bivši ministar za rad i socijalnu zaštitu Kosova, Skender Rečica, smatra da način finansiranja ovih sistema nije dobro osmišljen.
- Nemamo penzioni sistem gdje jedna generacija plaća za drugu. Dok ne stvorimo fond socijalnog osiguranja kao mehanizam da generacija plaća za sebe, nećemo imati socijalnu stabilnost i neće biti blagostanja za starije osobe - rekao je Rečica za Radio Slobodna Evropa.
Sličan stav dijeli i direktor Instituta za razvojne politike (INDEP) Burim Ejupi. Prema njegovim riječima, ukoliko bi postojao takav sistem, sredstva koja se sada troše na penzije mogla bi biti uložena u ekonomski razvoj.
Ejupi predviđa da će penzije iz drugog stuba postati dominantne do 2031. godine, kada generacija koja je počela da radi poslije rata počne da se penzioniše.
Na sjednici Vlade u oktobru, premijer Kosova Aljbin Kurti najavio je penzijsku reformu tokom svog sljedećeg mandata, bez davanja detalja.
Skender Rečica naglašava da su u reforme neophodno uključiti i demografske promene, budući da je poslednji popis stanovništva pokazao pad populacije od osam odsto u odnosu na 2011. godinu, što će dodatno smanjiti prihode od poreza u budućnosti.
Prema podacima popisa, prosječna starost na Kosovu porasla je na 34,3 godine, što ukazuje na starenje populacije i potencijalne izazove u održavanju penzijskog sistema u budućnosti.
<h2>Srbija računa na nove radnike i bolje poslove</h2>
Srbija bi, prema analizi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) mogla da se "izvuče" iz eventualnih neprilika koje bi obaveze za penzionere mogle da izazovu u budućnosti. Ne, međutim, bez promjena.
Studija MMF pokazuje da u Srbiji postoji značajan prostor za povećanje učešća radne snage, ukazuje Gordana Matković.
- Kad gledamo ko može da stvara društveni proizvod, dakle, osobe između 18 i 64 godine u današnjim uslovima, nisu svi uključeni u radnu snagu - rekla je Matković.
Ona je dodala da postoji značajan prostor za povećanje ekonomske aktivnosti, odnosno za povećanje produktivnosti.
- Ono što mi apsolutno znamo za Srbiju, to je da je nam je efektivan radni staž krakat, znači da se mnogo ljudi prije starosne granice (za penziju) isključuje, onda vi imate naravno mogućnost da dodatno kroz penzionu politiku stimulišete ostajanje duže na tržištu rada. Mi sad nemamo te, na primjer, bonuse kad neko radi preko starosne granice - kaže Gordana Matković.
Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog savjeta Srbije i stručnjak za penzione sisteme kaže da je svaki penzioni sistem u osnovi određen demografijom.
- Demografsko starenje svi dijelimo u Evropi, neko stari malo brže poput Srbije, neko malo sporije poput Albanije, ali na kraju dana svi dijelimo iste izazove demografskog starenja. Kada imate situaciju da imate sve više starih u odnosu na mlade, možete da povećate starosnu dob odlaska u penziju, a druga stvar je da se do neke mjere, koja je socijalni prihvatljiva smanjuje odnos prosečne plate i penzije - dodaje Altiparmakov. Objašnjava da se to postiže tako što penzije sporije rastu od plata.
U Srbiji postoji sistem povećanja penzija koji zavisi od toga koliko je učešće ukupnih izdataka za penzije u BDP. Ako je manje od deset odsto BDP-a, postoji mogućnost da penzije rastu koliko i plate.
Ako troškovi, pak, pređu tu granicu, onda se penzije povećavaju prema takozvanoj "švajcarskoj formuli", 50 odsto "prate" rast plata, a 50 odsto rastu u odnosu na rast troškova života.
<h2>Sjeverna Makedonija prati trendove</h2>
Profesor bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović kaže da Makedonski penzijski fond nikada neće propasti, država će uvijek moći da nađe novac za isplatu penzija, u krajnjoj instanci čak i štampanjem novca.
- Problem je što trenutno novac za penzije ne dolazi samo od namjenskih dažbina za ovu namjenu, odnosno od doprinosa za penzijsko osiguranje, već i od opštih poreza. Naime, u 2024. planirani su prihodi fonda od doprinosa od 1,2 milijarde eura, a rashodi za penzije 1,8 milijardi, što znači da država treba da isplati fondu oko 600 miliona eura iz republičkog budžeta - kaže on.
Razlozi za manjak su brojni, dodaje. Jedan je povećanje penzija, ali nije jedini.
- Prvi važan razlog je penziona reforma iz 2006, kada je trećina doprinosa za penzijsko osiguranje počela da se uplaćuje u privatne penzione fondove, a penzije su nastavile da se isplaćuju samo iz državnog fonda. Drugi je smanjenje stope doprinosa - 2008. iznosio je 21 odsto, sada je 18,8 odsto. Treći, možda i najozbiljniji razlog je starenje stanovništva - danas na svaku petu osobu u radnoj dobi (15-64 godine) dolazi jedna "stara" osoba (65+ godina), dok je prije 30 godina bila jedna "stara" osoba na svakih deset radno sposobnih - rekao je Jovanović.
Kaže da je bitno da ta "budžetska rupa" ne raste na srednji rok. Da li će se to desiti zavisi od nekoliko stvari – visine penzija, visine plata, broja zaposlenih, stope doprinosa, demografskih kretanja.
Inače, kako je živjeti u Sjevernoj Makedoniji sa penzijom ilustruje sljedeći podatak - makedonska potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu iznosi 1.245 eura (za avgust), а prosječna makedonska penzija 344 eura.
<h2>Penzionerski hljeb sa sedam kora</h2>
Desanka Ivanković Drčić ima 84 godine i jedna je od penzionera u Srbiji koji žive iznad prosjeka. Penzionerka je 13 godina, a radila je kao profesorka srpskog jezika i književnosti. Njena priča je ilustrativna jer pokazuje koliko je poslije kriza devedesetih građanima bitna sigurnost da će penzija biti.
Kaže za RSE da joj u penziji nije loše, jer kako kaže, "ranije se nije znalo ni kad će penzije niti kolike će biti, dok je sada povoljnija situacija, jer su penzije sve veće, a i zna se tačno kada će biti uplaćene, te se može planirati".
- Moja penzija je 65 hiljada (dinara, odnosno 555 eura). Ali suprug ima penziju i ima dodatak na invalidnost. Tako da njegova penzija i moja i mi nekako možemo da platimo i stan i ogrijev, snalazimo se, ali smo i skromni. Ne treba da kažemo sad da živimo ne znam kako, ali one osnovne stvari možemo, uzmemo još nešto u kući što je dotrajalo, krediti su tu isto. Snalazimo se. Nismo nezadovoljni - kaže Ivanković Drčić.
Svako ko je otišao u penziju osjetio je smanjenje mjesečnih prihoda. Takozvana stopa zamjene pokazuje kolika je penzija u odnosu na to kolika je bila plata.
Komentarišući regionalnu situaciju Gordana Matković je rekla da će apsolutnu životni standard moći da se održi za one koji su duže radili i više ulagali.
- Što se tiče relativnog standarda, ne bi trebalo da se stope zamjene smanjuju, ali takođe je činjenica da će taj pad standarda da postoji i da će oni koji žele da se da im se održi taj relativni životni standard morati da se obezbjeđuju kao što je to slučaj i u znatnom broju zemalja, da štede dodatno za svoju penziju na različite načine, da izdvajaju neka dodatna sredstva za starost - kaže Matković.
Nikola Altiparmakov kaže da je jedini način da se podigne standard penzionera, da se uveća "ekonomski kolač", odnosno da se poveća BDP zemlje.
- Što je svima bolje, biće bolje i penzionerima. Ne bi smjelo da se dogodi da troškovi za penzije budu znatno uvećani u odnosu na BDP. To se desilo, na primjer, u Grčkoj, kad su troškovi penzija otišli na 17 odsto BDP, ili u Srbiji 2008, nakon neosnovanog političkog povećanja penzija na 14 odsto BDP. To rasturi budžet, uništi konkurentnost - dodaje on.
Ali, šta sa socijalnom komponentom penzija, da se pri odlasku u mirovinu ne osjeti značajan pad standarda.
Altiparmakov kaže da treba posmatrati odnos prosječne plate i prosečne starosne penzije, što znači da ne treba računati penzije onih koji su otišli prije vremena, ili ljudi koji su dobili porodične penzije.
U tom slučaju ta stopa zamjene ide i do 60 odsto, kaže on i dodaje da su to odnosi kakvi postoje i u najvećem broju evropskih ekonomija.
- Kad pogledate demografiju, to je to što možete da očekujete. Ne treba imati nerealna očekivanja. To je perspektiva čitave Evrope - kaže Altiparmakov.
<h2>"Mladi odlaze trajno": Migracije sa Zapadnog Balkana</h2>
On ukazuje da je ranije bilo i po deset mladih na jednu stariju osobu, zbog čega su penzije mogle da budu izdašnije, ali da se taj odnos sada manji i da će pasti na 2,5 ili dva prema jedan.
- Treba imati realna očekivanja, a to je da penzije zamijene pedesetak odsto ili nešto više od plate. Da postoji garantovana minimalna penzija, a oni koji imaju više da krenu na vrijeme da štede. Da li će da štede u banci, životnom osiguranju, penzionom fondu ili kupovinom nekretnine, to je na njima - kaže Altiparmakov.
Održivost penzionih sistema u regionu ozbiljan je izazov, naročito za mlade radnike čija budućnost zavisi od dugoročnih reformi. Kako sve više mladih napušta zemlju, baze doprinosa se smanjuju, a trenutne mjere djeluju kao privremeno rješenje.
Da bi izbjegli nesigurnu starost, mladi trebaju jasne podsticaje – od privatnih fondova do nagrada za duži radni staž. Samo tako će penzioni sistem osigurati dostojanstvenu budućnost za sljedeće generacije.

Štednja uz penziju, jedini izlaz za mirne stare dane na Balkanu

Ambasada Narodne Republike Kine u Crnoj Gori donirala je Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore deset automatskih eksternih defibrilatora (AED), uz posredstvo Ministarstva zdravlja Crne Gore. Ugovor o donaciji potpisali su direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković i ambasador NR Kine u Crnoj Gori Čen Sijufeng, u prisustvu ministra zdravlja Crne Gore dr Vojislava Šimuna, saopšteno je iz ZHMP.
- Donacija obuhvata 10 AED uređaja tipa FRED PA-1 ONLINE Fully Automatic Schiller (sa GSM modulom), namijenjenih pružanju prve pomoći u slučajevima iznenadnog srčanog zastoja van bolničkih uslova. Vrijednost donacije iznosi 34.364 eura sa PDV-om, odnosno 28.400 eura bez PDV-a- navodi se u saopštenju,
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković zahvalio je ambasadoru Sijufengu na vrijednoj donaciji. Program javno dostupne defibrilacije, naglasio je Niković, tek je uveden i ovakva donacija ubraza proces. Ovakva podrška, kako je istakao, značajno ubrzava razvoj javno dostupne defibrilacije koja je nedavno uvedena u Crnoj Gori.
- Cjelokupan zdravstveni sistem se reorganizuje, a posebno sistem hitne medicinske pomoći. Cilj je da sistem bude prilagođen standardima savremene urgentne medicine i Evropske unije. Javno dostupna defibrilacija, kao i kvalitetna usluga hitne medicinske pomoći, važna je za našu zemlju, kako za građane tako i za turiste koji nas posjećuju kao destinaciju. Nadam se da će saradnja sa Kinom biti nastavljena, na obostranu korist- istakao je Niković.
Ambasador Narodne Republike Kine u Crnoj Gori Nj.E. Čen Sijufeng čestitao je ministru zdravlja na pokrenutim reformama u zdravstvu i produbljivanju odnosa Kine i Crne Gore.
- Sa zadovoljstvom doprinosimo razvoju i poboljšanju standarda javnog zdravlja u vašoj lijepoj zemlji. Defibrilatori koje doniramo su iskra života za osobe koje dožive srčani zastoj. Zato se i Kina opredijelila za postavljanje AED uređaja. Ambasada Narodne Republike Kine je uvijek na raspolaganju da pomogne jačanju kapaciteta javnog zdravlja, kako bismo zaštitili život i zdravlje građana Crne Gore- izjavio je ambasador Sijufeng.
Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun izrazio je zahvalnost na donaciji 10 defibrilatora, koji će, kako je najavio, biti opredijeljeni za sjeverni region Crne Gore, po dva defibrilatora po opštini. Šimun je ukazao na izuzetno dobru saradnju između Crne Gore i Narodne Republike Kine, naročito u oblasti zdravstva. Kako je dodao, u planu je izgradnja novih zdravstvenih objekata koji će zahtijevati savremenu i pouzdanu medicinsku opremu.
- Zdravstveni sistem Crne Gore prolazi kroz intezivan reformski proces. Pored opsežnog ulaganja u infrastrukturu, intezivno se radi na inovatnivnim zdravstvenim rješenjima, kao i na povećanju dostupnosti kvalitetne zdravstvene njege. Zahvaljujem ambasadi na prepoznavanju naših reformskih procesa, te doprinosu u realizaciji istih kroz ovaj konkretan projekat- istakao je ministar Šimun.
Donacija deset defibrilatora važan je doprinos razvoju javno dostupne defibrilacije, unapređenju sistema hitne medicinske pomoći i jačanju kapaciteta zdravstvenog sistema Crne Gore. Ambasador Sijufeng poručio je da će nove inicijative Ministarstva zdravlja Crne Gore proslijediti nadležnim institucijama u Kini.

Ambasada NR Kine u Crnoj Gori donirala defibrilatore Zavodu za hitnu medicinsku pomoć

The Mayor of Podgorica Saša Mujović said that he congratulates the leader of the Democratic People’s Party Milan Knežević on his retirement from politics, wishing him good health in his retirement years.
- Montenegro has always admired heroes and heroism, but has also, with the greatest suspicion, regarded those who act against its interests and for the sake of enjoying favor from the rulers of other states. I will adhere to that principle and avoid any response to Mr. Knežević. I congratulate him on his retirement from politics and wish him good health in his retirement years - Mujović stated.
Appearing on Prva Television, Knežević said that the DPP councilors’ caucus in Podgorica would act as the opposition. He added that Mujović, if he stands by his word, should submit his resignation today.
- I also call on him to do so. He is no longer the Mayor of Podgorica. Whether we will call into question the quorum or initiate activities aimed at shortening the mandate of the Assembly is something we will jointly analyze and assess. But at this moment, Saša Mujović cannot be mayor without the Democratic Party of Socialists (DPS) - the DPP leader said yesterday.
He asked the other parties that have remained aligned with Mujović whether they would accept having the Democratic Party of Socialists provide them with a quorum.
- To vote together with them on decisions concerning the executive authority in the capital? Mujović defended the DPS and Ivan Vuković project most vigorously by insisting on a highly corrupt contract, which is now reaching its climax in the form of a sealed construction site. This means that the building permit was issued unlawfully, and therefore someone within the Ministry of Urbanism and Spatial Planning should be held accountable - Knežević added.
He stressed that Mujović and the director of Podgorica’s Water Supply company Aleksandar Nišavić should also be held accountable, because „by force, with the involvement of 680 police officers, the arrest of an entire village took place“.

Mujović: I congratulate Knežević on his political retirement

Bez obzira na zacrtanu dinamiku evropskog puta i planove za zatvaranje poglavlja do kraja godine, nedopustivo je da se 25 kompleksnih zakona koji direktno utiču na građane usvajaju u Skupštini Crne Gore za nešto više od sat vremena, poručili su iz Građanskog pokreta URA.
Upozoravaju da je poražavajuće da se bez rasprave, bez pojašnjenja, pukim pritiskom na taster, poslanici izjašnjavaju o zakonima koje objektivno nijesu ni pročitali i da na taj način pristaju na ponižavanje svog digniteta i institucije parlamenta.
- Ovakva dinamika je sve osim, evropska. Ako su neke druge države činile isto ili slično da bi ubrzale zatvaranje poglavlja, to ne treba da bude primjer na koji se ugledamo, nego primjer iz kojeg učimo kako ne treba. Svi zakoni doneseni na ovakav način će se mijenjati, a posljedice takvog rada će plaćati građani. I da ne idemo dalje od sopstvenog dvorišta, imali smo isto iskustvo sa IBAR zakonima. Tada su, pod pritiskom u žurbi za dobijanje IBARA usvojeni štetni zakoni u oblasti korupcije i organizovanog kriminala, koje je ista Vlada, odmah nakon dobijanja IBARA morala mijenjati- navode iz pokreta URA.
Oni su naglasili da takav površan rad Vlade, uz ponižavanje i obesmišljavanje Skupštine, nije nikakva odlika evropskog društva kakvom težimo.
- Zato ova Vlada i parlamentarna većina, koja pokazuje disfunkcionalnost na svakom polju: bezbjednosnom, ekonomskom, u zdravstvu, energetici, treba što prije da bude smijenjena, da ne bi njihove greške ispravljali decenijama nakon ulaska u EU- zaključili su iz Građanskog pokreta URA.

GP URA: Evropski put postao izgovor vlasti za urušavanje Skupštine i donošenje štetnih zakona

Španija planira da zabrani pristup društvenim mrežama maloljetnicima mlađim od 16 godina.
Platforme će biti obavezane da implementiraju sisteme za verifikaciju starosti, izjavio je danas premijer Pedro Sančez, najavljujući nekoliko mjera za garantovanje sigurnog digitalnog okruženja.
Sančezova vlada, koja je u koaliciji sa ljevicom, više puta je ukazivala na širenje govora mržnje, pornografskog sadržaja i dezinformacija na društvenim mrežama, tvrdeći da to ima negativan uticaj na mlade.
- Naša djeca su izložena prostoru koji nikada nije trebalo da istražuju sama. Nećemo više to prihvatati - rekao je Sančez obraćajući se na Svjetskom samitu vlada u Dubaiju, pozivajući druge evropske zemlje da primijene slične mjere.
- Štitićemo ih od digitalnog Divljeg zapada - dodao je on, prenosi Rojters.
Australija je prva zemlja koja je zabranila društvene mreže za djecu mlađu od 16 godina, a to razmatraju i Velika Britanija i Francuska.
Sančez je rekao da se Španija evropskim zemljama, koje je nazvao "Koalicijom digitalno voljnih", kako bi koordinisale i sprovele prekograničnu regulaciju.
Koalicija će održati svoj prvi sastanak u narednim danima, dodao je. Nije rekao koje zemlje čine ovu grupu, a njegov kabinet nije odgovorio na zahtev za pojašnjenjem.
- Znamo da je ovo bitka koja daleko prelazi granice svake zemlje - rekao je Sančez.
Najavio je da će u Španiji takođe sljedeće nedjelje biti predložen zakon koji će omogućiti kažnjavanje rukovodilaca društvenih mreža za ilegalni sadržaj i govor mržnje, kao i kriminalizovati manipulaciju algoritmima i širenje ilegalnog sadržaja, rekao je Sančez.
Među mjerama koje je predložio bio je sistem za praćenje govora mržnje na internetu, dok bi platforme bile obavezane da uvedu sisteme za verifikaciju starosti koji "nisu samo formalnost", rekao je on.
Njegova vlada će početi proces donošenja zakona već sljedeće nedjelje, dodao je Sančez.

Tag: osiguranje

UNIQA zvanično osiguranje Evropskog prvenstva u vaterpolu za muškarce u Beogradu 2026.

U "Liniji života" o životu s bolešću koju Zakon o PIO ne prepoznaje

Štednja uz penziju, jedini izlaz za mirne stare dane na Balkanu

Ambasada NR Kine u Crnoj Gori donirala defibrilatore Zavodu za hitnu medicinsku pomoć

Mujović: I congratulate Knežević on his political retirement

GP URA: Evropski put postao izgovor vlasti za urušavanje Skupštine i donošenje štetnih zakona

Španija će zabraniti pristup društvenim mrežama za osobe mlađe od 16 godina

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO