Više državno tužilaštvo (VDT) u Podgorici podiglo je optužnicu protiv osam osoba zbog ubistva Petra Lipovine (41) i Žarka Pejakovića (25), saopšteno je iz tog tužilaštva.
Lipovina i Pejaković ubijeni su u pucnjavi koja se 6. novembra prošle godine dogodila u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću.
Više državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Vuka Lalatovića, Artura Cimermana i Lazara Lazića zbog krivičnog djela teško ubistvo i krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, protiv Sava Kaluđerovića, A.D, Miljana Marijanovića, Nikolete Uskoović i Tomija Ra Frosta zbog krivičnog djela teško ubistvo pomaganjem i krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija pomaganjem.
- Svim ostalim okrivljenim stavljeno na teret i krivično djelo kriminalno udruživanje - navedeno je u saopšenju Tužilaštva.
Lipovina i Pejaković, koje je policija označavala kao bezbjednosno interesantne osobe bliske “kavačkom klanu”, ubijeni su dok su se nalazili u vozilu, na raskrsnici magistralnih puteva Podgorica-Cetinje-Nikšić.
Nakon pucnjave, najmanje dvoje napadača su, prema sumnjama policije, ušli u automobil, odvezli se do Mareze, gdje su zapalili to vozilo.
Na njih je, saopšteno je tada, ispaljeno najmanje 30 projektila.
Obojica ubijenih Cetinjana, koji su odranije poznati policiji, bili su u spuškom pritvoru, odakle su izašli jer u roku od tri godine nijesu donijete prvostepene presude u postupcima koji su se vodili protiv njih.
Nekoliko dana nakon dvostrukog ubistva procesuirano je više osoba koje se terete da su pomagale ubicama. Kao direktne počinioce policija sumnjiči Vuka Lalatovića (25) iz Nikšića i Artura Cimermana (28) iz Beograda, za kojima policija traga.
Zbog ubistva Cetinjana uhapšeni su Sava Kaluđerović (21), Aleksandar Dacić (23), Miljan Marijanović (23), Nikoleta Uskoković (20) i danski državljanin, nastanjen u Andrijevici, Tomi Ra Frost (41). Osim za Lalatovićem i Cimermanom, koji se ranije zvao Nikola, policija traga i za Lazarom Lazićem (31) iz Beograda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Osam optuženih za ubistvo Lipovine i Pejakovića

Vijeće Višeg suda kojim predsjedava Zoran Radović 19. maja razamtraće optužnicu protiv Strahinje Koprivice, Igora Krstovića, Blaža Đurkovića, Nikole Vukotića i Marinka Koprivice.
Strahinja Koprivica je sin bivšeg penzionisanog policijskog funkcionera Duška Koprivice protiv kojeg je takođe podnijeta krivična prijava i određen mu je pritvor zbog pranja novca.
Protiv Strahinje i Marinka Koprivice, Vukotića i Đurkovića SDT je predalo optužnice zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.
Strahinja Koprivica, Đurkovi, Vukotić i Krstović se terete za krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Optužnim aktom Strahinja i Matinko Koprivica se takođe terete za dva krivična djela krijumčarenje, dok je Strahinja i zbog i dva krivična djela nedozvoljena trgovina.
Prema navodima SDT, kriminalnu grupu je organizovao okrivljeni Strahinja Koprivica početkom 2019. godine i djelovala je u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, do aprila 2021. godine, čiji članovi su postali Vukotić, Đurković i Marinko Koprivica i druge nepoznate osobe.
Finansijska istraga je takođe u toku.

Marija Žižić

O optužbama protiv Strahinje Koprivice i ostalih 19. maja

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv suspendovanog službenika Uprave policije Petra Lazovića koji se tereti za otmicu Gorana Brajovića.
Na ročištu za kontrolu optužnice Lazović je rekao da nije kriv ali da je u Crnoj Gori postala praksa da za sve što se dešava optuže njega bilo da je mučenje, otmica i hapšenje.
Njemu se na teret stavlja da je 1. avgusta 2020. oteo Gorana Brajovića.
Njegova branilac advokat Nikola Martinović kazao je tada da optužnica ne sadrži nijedan dokaz da je Petar Lazović 1. avgusta 2020. godine bio u Nikšiću, a kamoli da je imao kontakt sa Brajovićem a tako se on zjasnio.

Potvrđena optužnica protiv Petra Lazovića za otmicu

Osnovni sud u Kotoru potvrdio je optužnicu protiv Nasera Ramaja i Valentine Grubović za utaju poreza i doprinosa u iznosu od 2.235.000 eura.
To je danas saopšteno iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru (ODT).
- Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru podiglo je optužnicu protiv jednog pravnog lica (doo „A.C.B.-CG“ ) iz Budve i dva odgovorna lica (V.G. i N.R.) zbog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa u ukupnom iznosu od 2.235.000 eura. Optužnica je potvrđena od strane Osnovnog suda u Kotoru - naveli su oni u saopštenju medijima.
Naser Ramaj i direktorica njegove firme Alart centar Valentina Grubović se terete da su porez utajili sakrivajući prihode od prodaje stanova i apartmana u kompleksu Porto Budva u Budvi. Oni su uhapšeni 8. avgusta prošle godine.
Inače, samo četiri dana prije nego što će Milojku Spajiću predati dužnost premijera, Dritan Abazović je, 27. oktobra 2023. godine, preko svog partijskog druga iz Ure, ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, a na prijedlog ministra finansija Aleksandra Damjanovića, Ramaju uručio rješenje o prijemu u crnogorsko državljanstvo.
Naser Ramaj je 28. avgusta 2023. godine podnio molbu odlazećem predsjedniku vlade Dritanu Abazoviću za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, kao investitorvelikog projekta u Budvi ,,Porto Budva” vrijedan oko 80 miliona eura i zatražio je državljanstvo jer, kako je navedeno, riječ je o ,,velikom zaljubljeniku u Crnu Goru koji je smatra za svoju državu”.
Nakon što je Damjanovićevo Ministarstvo finansija dalo pozitivno mišljenje, Adžićev resor je izdao Rješenje o prijemu Nasera Ramaja u crnogorsko državljanstvo.

Potvrđena optužnica protiv Nasera Ramaja i Valentine Grubović za utaju više od dva miliona eura

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) podignutu protiv bivše direktorice Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Jelene Perović i njene tadašnje pomoćnice Nine Paović, zbog sumnje da su počinile više krivičnih djela u vezi s nezakonitim postupanjem u okviru institucije, saopšteno je iz tužilaštva.
Prema navodima SDT-a, Perović se tereti da je, u svojstvu službenog lica, u više navrata nezakonito raspolagala budžetskim sredstvima Agencije, omogućavajući isplate članovima Savjeta ASK bez pravnog osnova. Takođe se tereti za nezakonitosti u postupcima zapošljavanja, uključujući uvrštavanje kandidata u uži izbor mimo odluka konkursne komisije, kao i za korišćenje službenih resursa u privatne svrhe.
Njena pomoćnica Nina Paović optužena je da je postupala po nalogu direktorice i pomagala u izvršenju više navedenih radnji, uključujući davanje naloga za isplate bez pravnog osnova i učestvovanje u neregularnim konkursima za zapošljavanje. Paović je, prema tužilaštvu, više puta tražila od zaposlenih da postupe po nalogu direktorice, iako su ih prethodno upozorili na moguću nezakonitost takvih odluka.
U saopštenju SDT-a se navodi da su radnje za koje se Perović i Paović terete dovele do narušavanja zakonitosti rada Agencije i omogućavanja nezakonite koristi drugim licima.
Advokat Nikola Martinović nakon ročišta za kontrolu optužnice 10 aprila kazao je novinarima da se radi o politički motivisanom postupku i da su osporili sve navode iz optužnog akta.&nbsp;
Sudu su predali i dokument kako je predsjednik Tužilačkog savjeta sebi i članovima dijelio naknade na identičan način kako je to radila Perović koju je Tužilaštvo optužilo.
- Mi smo pokazali sudiji nešto što je neobično - da Tužilaštvo postupa na identičan način na koji je postupala i Jelena Perović ali da nju za to optužuju a za sebe koriste novac koji im država opredjeljuje za te naknade – kazao je tada Martinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmartinovic-politicki-motivisan-proces-predali-smo-dokument-kako-je-predsjednik-tuzilackog-savjeta-sebi-i-clanovima-dijelio-naknade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Viši sud potvrdio optužnicu protiv Perović i Paović

Specijalno državno tužilaštvo je (SDT) predalo je optužnicu protiv okrivljenih Emila Tuzovića, Stefana Đukića Mandića, Gorana Milašinovića, Milana Brajovića, Ivana Čarapića i Milovana Sekulovića za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Protiv okrivljenih Tuzovića, Đukića Mandića i Brajovića predata je optužnica i za krivično djelo teško ubistvo, okrivljenih Milašinovića, Čarapića i Sekulovića za teško ubistvo pomaganjem, a protiv Brajovića i Sekulovića i za krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Kako je saopšteno iz SDT-a, optužnica je podignuta zbog sumnje da su okrivljeni, u drugoj polovini 2019. godine, postali pripadnici kriminalne organizacije, koju su, u Crnoj Gori, organizovali pokojni Mile Radulović zvani Kapetan i Alen Kožar, radi izvršenja krivičnih djela ubistvo i teško ubistvo.
- Pa su, sprovodeći kriminalni plan organizatora da se liše života oštećeni F.M. i V.G, državljani Srbije, pripadnici suprostavljene kriminalne organizacije, izvršavali povjerene im zadatke u okviru određene im uloge, što je dovelo do lišenja života oštećenih iz bezobzirne osvete, na svirep način i iz koristoljublja - navedeno je u saopštenju SDT-a.
U optužnici je predloženo da se okrivljenima Brajoviću, Milašinovću i Sekuloviću produži pritvor, dok je u odnosu na okrivljene Tuzovića, Đukića Mandića i Čarapića, kojima je određen pritvor i za kojima su raspisane međunarodne potjernice, predloženo da im se sudi u odsustvu.

Podignuta optužnica protiv šest osoba za ubistvo dvojice državljana Srbije

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnice koje je Specijalno državno tužilaštvo podiglo protiv optuženih D.P, S.G, S.Š, D.J, Z.V, B.Lj, Đ.G, S.Z, N.Z, E.T, N.C, A.R, A.R, F.C, M.Š, A.B, N.V, V.J, D.K, M.G, V.Z i D.P. za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.
Protiv D.J. podignuta je optužnica za tri, Z.V, S.Z i A.R. za dva, a protiv B.Lj, M.Š. i V.J. za po jedno krivično neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Protiv V.J. je podignuta optužnica i za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
- Prilikom donošenja odluke o podizanju optužnica, osim personalnih i materijalnih dokaza, cijenjeni su kao pravno valjani i elektronski dokazi sa tada kriptovane ANOM aplikacije, pribavljeni u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima - navedeno je u saopštenju SDT-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpotvrdena-prva-optuznica-sa-dokazima-sa-anom-aplikacije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Još potvrđenih optužnica sa dokazima sa ANOM aplikacije

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu protiv 11 osoba za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, organizovane radi krijumčarenja opojnih droga u Crnoj Gori, zemljama okruženja i zemljama Evropske unije.
Optužnica koju je podiglo specijalno državno tužilaštvo (SDT) potvrđena je provit optuženih M.J, T.J, D.V, B.V, S.Đ, S.Z, A.Đ, F.K, M.M, A.Lj. i N.P, za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, organizovane radi krijumčarenja opojnih droga u Crnoj Gori, zemljama okruženja i zemljama Evropske Unije, a protiv M.J, A.Lj, N.P. i A.Đ. i za krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Protiv optuženog M.M. optužnica je podnijeta i za krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, i teško ubistvo putem podstrekavanja.
- Sva krivična djela su, kako postoji osnovana sumnja, učinjena u 2021. i 2022. godini, a prilikom donošenja odluke o podizanju optužnice, osim personalnih i materijalnih dokaza, cijenjeni su kao pravno valjani i elektronski dokazi sa tada kriptovane ANOM aplikacije, pribavljeni u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima - navedeno je u saopštenju SDT-a.

Potvrđena prva optužnica sa dokazima sa ANOM aplikacije

Sutkinja Višeg suda Nada Rabrenović razmatraće optužnicu protiv bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović i njene nakadašnje pomoćnice Nine Paović, koje se terete za zloupotrebu položaja.
Predsjedik Višeg suda Zoran Radović odbio je zatjev advokata Nikole Martinovića koji je na ročištu za kontrolu optužnice 18. februara zatražio izuzeće sutkinje Rabrenović, potvđeno je Portalu ETV iz Višeg suda.
- Rješenjem Apelacionog suda odbijen je zahtjev za izuzeće predsjednika Višeg suda, a rješenjem predsjednika suda odbijen je zahtjev za izuzeće sutkinje Rabrenović – saopštili su iz Višeg suda.
Na ročištu od 18. februara Advokat Martinović je obrazložio da je sutkinja Rabrenović postupala u vijeću koje je odredilo mjere nadzora Jeleni Perović. On je podsjetio da je Ustavni sud usvojio njegovu žalbu i da je u toj odluci konstatovano da je vijeće koje je činila i sutkinja Rabrenović nije bilo objektivno i nije cijenilo da li su te mjere neophodne u demokratskom društvu.
Sutkinja Rabrenović je kazala da će spise predmeta dostaviti predsjedniku Višeg suda Zoranu Radoviću na odlučivanje.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva ranije je saopšteno da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Perović je 4. decembra ukinuta mjera nadzora -zabrana napuštanja stana.
Ona je ranije gostujući na Televiziji E kazala da je imala dovoljno vremena da se uvjeri da slučajnih grešaka nema. Vjeruje da što god se dešavalo u vezi sa njenim slučajem nije bilo slučajno, a sam je početak djelovao kao, kako je kazala, skrivena kamera.
- Sami ulazak SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, sve dalje što se dešavalo, ne mogu da pripišem neznanju, nikakvim greškama... jer, to su osnovni pravni postulati– poručila je tada Perović.
Ona je kazala kako vjeruje da se kao direktorica Agencije za sprečavanje korupcije zamjerila svima koji krše zakon i kriju koruptivne radnje. Kaže da takvih nije mali broj, naročito među pripadnicima aktuelne vlasti.
- Tri godine se gradio slučaj protiv mene. Gradio se, prije svega, medijski, uz pomoć određenih političkih struktura. U jednom trenutku to je urodilo plodom. SPO je uletio u Agenciju za sprečavanje korupcije. Za takav slučaj ulaska u jednu državnu instituciju nikada u životu nijesam čula. Ali, oni su postigli svoj cilj. Dobili su Agenciju za sprječavanje korupcije. Više nema niko da im ukaže da se kriju iza određenih izmjena, koje imaju visoke korupcijske rizike. Meni je, apsolutno, nesporna činjenica da je ovo bilo politički motivisano. Postavlja se samo pitanje ko koga kontroliše. Da li (Aleksa) Bečić kontroliše Specijalno državno tužilaštvo, ili tužilaštvo kontroliše njega i njegove kolege iz partije – poručila je bivša direkotrica ASK-a.

Sutkinja Rabrenović će razmatrati optužnicu protiv Perović i Paović

Odluka o potvrđivanju optužnice protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića izazvala je burne reakcije javnosti, a posebno pravnih stručnjaka. Advokat Zoran Piperović, koji brani Lazovića, zapanjen je činjenicom da je obrazloženje ove odluke napisano u svega osam redova. U rješenju koje je danas dostavljeno advokatima u dispozitivu se nalazi bukvalno samo ono što je pisalo i u kratkom saopštenju Višeg suda, povodom odluke troje sudija Vijeća - predsjednika Zorana Radovića, članice Vesne Kovačević i člana Nenad Vujanović. Da „po nalaženju vijeća, dokazi predloženi u optužnici opravdavaju postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni Zoran Lazović i Milivoje Katnić izvršili krivična djela koja im se optužnicom stavljaju na teret, do onog stepena koji je neophodan i dovoljan za potvrđivanje optužnice i iznošenje ove krivične stvari na glavni pretres. Ovo vijeće posebno ukazuje da u fazi kontrole optužnice nije ovlašćeno da vrši ocjenu protivrječnih dokaza, kod izvedenog zaključka o postojanju osnovane sumnje. Ocjenu protivrječnih dokaza može vršiti jedino raspravno vijeće nakon njihovog izvođenja u kontradiktornom postupku, na glavnom pretresu“. - Bukvalno u osam redova, bez devetog. To govori da ti ljudi koji su donijeli odluku nijesu smjeli da urade ono što je bilo ispravno, a to je obustava postupka. Oni su ovo odradili jer su morali, a kada nešto uradite za što nemate pravnu podlogu ni potporu, onda to ne liči ni na šta – kazao je Piperović u razgovoru za Televiziju E i Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320170348_6e2b3c962475702c6268ae455acdcbb4df5fa5daafb85494ecf75a58cf2f950b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320170348_6e2b3c962475702c6268ae455acdcbb4df5fa5daafb85494ecf75a58cf2f950b" data-rendition-name="original" width="1256" height="707" loading="lazy" alt="Osam redova"> <figcaption>PIPEROVIĆ: Čak i obična krađa zasluživala bi duže obrazloženje od ovog(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je istakao da se u tih osam redova „opisuje“ osnov sumnje za šest krivičnih djela, uključujući stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, pranje novca i držanje oružja. - Neka ovo vide građani, crnogorski pravnici, sudije, tužioci i političari. Ovo je potvrda onoga što sam govorio, a evo im i potvrda onoga što oni govore. Evo zbog čega treba Lazovića, Katnića i Sašu Čađenovića držati u pritvoru još duže - zbog ovoga - dodao je Piperović. Advokat je naglasio da bi čak i obična krađa zasluživala duže obrazloženje od ovog, te da je očigledno da sudije nijesu imale što drugo da napišu. - Da su krenuli da pišu, ne bi mogli da napišu. Ajde da budemo oportuni i da napišemo dvije klasične rečenice da oni ne mogu da se odbrane od svih protivrječnih dokaza. Ja nijesam ni jedan dokaz ponudio, samo sam tvrdio da pet dispozitiva ne predstavljaju krivično djelo - objasnio je Piperović. On je dodao da je cijeli slučaj bazirao na tvrdnjama tužioca, ističući da ono što se stavlja na teret optuženima ne predstavlja krivično djelo. - Ovo je bilo čisto pravno pitanje i posao od pet minuta za iskusnog sudiju. Rekao sam Zoranu Lazoviću, ako i potvrde optužnicu, mogu da je potvrde tako što neće ništa reći. I evo, bio sam u pravu - rekao je Piperović. On je pozvao političare da dobro pogledaju obrazloženje odluke i da se izjasne o tome. - Neka vide gdje je stala sva njihova inkriminacija za Katnića, Lazovića i Čađenovića. Ovdje nema ništa u ovim redovima. To su one stereotipne rečenice koje se ponavljaju za svaku optužnicu. Ovdje se ponavlja da se protiv okrivljenih dokazi raspravljaju u glavnom procesu. Nijedan dokaz nije raspravljen, jer ovako kako je data optužnica, ne trebaju dokazi - istakao je Piperović. Advokat je podsjetio da je tužilac Miloš Šoškić sam sebe demantovao kada je rekao da je Veljko Belivuk opasnost po nacionalnu bezbjednost, a nije dostavio rješenje o zabrani ulaska u zemlju. - Tražili smo od njega da dostavi rješenje o zabrani ulaska, jer takva definicija podrazumijeva da to lice mora da dobije rješenje sa pravnom poukom na koju ima pravo žalbe. On to nije dostavio, a sudije nisu komentarisale zašto to rješenje više nije bitno za potvrđivanje optužnice - rekao je Piperović. <h2>Odluka nije bila jednoglasna?</h2> On je dodao da je čuo spekulacije da odluka nije donijeta jednoglasno i da je bilo bučno na vijećanju, ali da ne želi da ulazi u to. - Postavljam pitanje da li će sudije koje budu odlučivale o produženju pritvora za Lazovića i Katnića imati u vidu ovo obrazloženje od osam redova. Ovo je sramota za crnogorsko pravosuđe. Od istorijskog predmeta smo dobili potvrdu da je Zoran Lazović počinio pet krivičnih djela, a u obrazloženju se ne pominje nijednom njegovo ime, već su prepisane dvije tipske rečenice iz Zakona o krivičnom postupku - rekao je Piperović. On je ocijenio da je ovo potvrda da je sve što je govorio od prvog dana bilo tačno i da je ovo pravo srozavanje pravosuđa. - Mogu da se ljute na mene, uopšte mi nije bitno, jer se ovdje radi o životu i smrti dva čovjeka. Ako Katnić do ljeta umre, umrijeće zbog ovoga. Uopšte nijesam patetičan - rekao je Piperović. On je istakao i da je ovo prvi put u istoriji crnogorskog pravosuđa da se sudije i tužioci u nekom slučaju bave čovjekovim karakterom. - U prijedlogu za određivanje pritvora piše da se radi o lošem karakteru Lazovića i da će zbog toga pobjeći. Ana Vuković kaže da je on lošeg karaktera, pa će da pobjegne. Imamo sudije koji postavljaju neuropsihijatrijske dijagnoze, a to ne smiju da rade. Ja sam podnio krivičnu prijavu protiv vijeća Vrhovnog suda, a tužilac je odbacio i rekao da je Vuković pogriješila, pa je ispravila. Zamislite državu gdje tužilac ocjenjuje da li je Vrhovni sud pogriješio - rekao je Piperović. On je ocijenio da je ovaj predmet paradigma nerada, neznanja, nekompetentnosti i dokaz da je sve politika. - Ovo je opasno po građane, jer svako može da završi u zatvoru dvije-tri godine. Sudija neće da potvrdi, ili da potvrdi, optužnicu zbog ne znam čega. Predsjednik Radović je rekao da se neke optužnice ne potvrđuju zato što se sudije plaše medija, a neke su inače u strahu. Ne mogu da objasnim što je njemu bilo u ovom sučaju – prvo, drugo, ili nešto treće - rekao je Piperović. On je istakao da će ovaj slučaj dovesti do revolta, jer ljudi neće više da trpe ovakvo ponašanje pravosuđa i jer potvrđivanje optužnice sa ovoliko inkriminacija zahtijeva najmanje 20 stranica obrazloženja.&nbsp; - Oni to nijesu mogli da urade, jer bi morali da ospore sve moje argumente. Sada treba da se priča o ovom predmetu, svi su u zatvoru, a svi samo gledaju jednu stvar - da Lazović i Katnić ne izađu živi odatle. Da se riješe svih njihovih strahova i dilema. Možda zvuči zlokobno, ali je istina - rekao je Piperović. On je podsjetio da se ljudi drže u zatvoru godinama samo na osnovu sumnje. - Bio sam sudija 25 godina, nudili su mi da radim svašta, ali ovo da urade visoki profesionalci i da ovo serviraju meni i kolegama, to je sramota. Osam redova zašto treba potvrditi optužnicu, to je nevjerovatno - rekao je Piperović.

Duško Mihailović

Pravna farsa u osam redova

Širenje Evropske unije na Zapadni Balkan jedan je od prioriteta, kazao je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
Podsjetimo, on će sjutra početi seriju posjeta našoj regiji, tokom koje će boraviti i u Crnoj Gori.
On ističe kako bi Albanija i Crna Gora mogle da se priključe EU prije drugih država naše regije.
- Albanija i Crna Gora su očigledno naprednije od ostalih zemalja - navodi Košta u intervjuu za Euronews.
On se pita zašto neka od država iz našeg područja, sprovede li reforme, ne bi postala članica i prije 2030. godine.
- Nemam fiksiran datum. Zašto 2030? A zašto ne i prije? Pristupanje je proces zasnovan na zaslugama. Ako zemlje sprovedu reforme, mogu se pridružiti i prije 2030. godine - zaključio je on.

Košta: Albanija i Crna Gora očito naprednije od ostalih u evropskim integracijama

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, Radovan Višković, predsjednik Vlade bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine RS, došli su u banjalučku kasarnu "Kozara" na obilježavanje Dana Vojske RS i Dana Trećeg pješadijskog puka (RS) Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i pored naredbe o zabrani njihovog ulaska.
Kroz kasarnu su dovezeni u pratnji policije, a dočekao ih je Aleksandar Goganović, zamjenik ministra odbrane BiH.
Ministar odbrane BiH Zukan Helez krajem prošle sedmice izdao je naredbu o zabrani ulaska u kasarnu- Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću, premijeru i predsjedniku Skupštine tog bh. entiteta, jer se radi o osobama koje su na centralnoj potjernici.
Bh. pravosuđe sedmicama pokušava da privede Dodika, koji je osumnjičen za napad na ustavni poredak.
On se, zajedno sa predsjednicima Skupštine RS i Vlade RS, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem tereti za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana i <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/raspisana-centralna-potjernica-za-dodikom-viskovicem-i-stevandicem-/33350601.html" target="_blank">centralna potjernica</a> u BiH, nakon što se nisu odazvali pozivu Tužilaštva BiH na saslušanje.
To znači da postoji obaveza svih policijskih agencija u zemlji da ih privede na saslušanje i pritvor u okviru istrage o napadu na ustavni poredak BiH, nakon niza neustavnih odluka donesenih u institucijama RS.
Helez je u naredbi naveo da će protiv lica koja na bilo "koji način omoguće kršenje tačke 1. ovog Naređenja biti poduzete odgovarajuće mjere koje uključuju: podnošenje krivične prijave, disciplinski postupak i udaljenje iz službe".
Treći pješadijski (Republika Srpska) puk, jedan je od tri pješadijska puka koji njeguju identitet i vojno naslijeđe jedinica i konstitutivnih naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba iz kojih potiču - Armije Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatskog vijeća odbrane i Vojske Republike Srpske.
Pukovi imaju svoje zastave i obilježja, te nemaju operativna ni administrativna ovlaštenja.
Treći pješadijski RS puk je i ranijih godina bio u centru pažnje kada su njegovi pripadnici učestvovali u obilježavanju 9. januara kao neustavnog dana Republike Srpske.

Dodik, Višković, Stevandić ignorisali zabranu ulaska u kasarnu Oružanih snaga BiH u Banjaluci

Predsjedniku Opštine Nikšić Marku Kovačeviću pregovori sa Evropom sad nijesu ni potrebni, jer su mu oni do te mjere servilni da će podržati sve ono što on kaže, za nekoliko pozicija po dubini, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.
On kaže kako ovog puta nema ni fingiranja povodom određenih uslova za formiranje postizborne koalicije.
- Uostalom, i sami nosilac liste PES-a je, samo nekoliko dana nakon izbora, nakon „prijateljske kafice“ sa Markom Kovačevićem i Nemanjom Vukovićem, izjavio da za njega nema dileme oko toga da Kovačević ponovo treba da bude predsjednik opštine. Očekivao sam da će, u njihovom političkom maniru, makar fingirati da imaju neke uslove. Međutim, ni to se nije desilo - kazao je on za Pobjedu.
Kako ističe Zirojević, u potpunosti je izvjesno da će Evropa sad ostati uz Andriju Mandića i njegovu koaliciju.
- Uostalom, za utorak je zakazan Kolegijum predsjednika SO Nikšić i to me navodi na činjenicu da neki dogovor već postoji. Javnost će vrlo brzo saznati o čemu se radi - naglašava Zirojević.

Zirojević: PES će za nekoliko funkcija „po dubini“ podržati sve što im Marko Kovačević kaže

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore usvojio je pritužbu Akcije za ljudska prava (HRA) i utvrdio da je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) prekršilo načelo zabrane diskriminacije isticanjem amblema sa kapelom na Lovćenu na uniformi Specijalne jedinice policije tokom takmičenja „Dubai SWAT Challenge“. Ombudsman je preporučio MUP-u da amblem izmijeni u skladu sa građanskim i sekularnim karakterom države.
U mišljenju od 9. maja 2025. godine, Ombudsman navodi da Ministarstvo, kao nadležno za izgled policijskih obilježja, treba da preduzme mjere i radnje radi izmjene amblema tako da isti poštuje principe jednakosti, nediskriminacije i sekularnosti, kako ih definiše Ustav i Zakon o unutrašnjim poslovima. MUP je dužan da u roku od 30 dana dostavi izvještaj o postupanju po preporuci.
Istragom je utvrđeno da je na sajtu „UAE SWAT Challenge“ objavljena fotografija logotipa crnogorske Specijalne jedinice sa prikazom kapele na Lovćenu. Prethodne godine na istom takmičenju korišćen je državni grb. Uprava policije potvrdila je da je od 1998. do 2015. amblem jedinice sadržavao isti motiv.
Ombudsman zaključuje da je do diskriminacije došlo jer se na uniformi državne policije našao simbol jedne vjerske zajednice, čime je narušen sekularni karakter države, u kojoj su, po Ustavu, vjerske zajednice odvojene od državne vlasti.
HRA je, uz pohvalu mišljenja Ombudsmana, izrazila zabrinutost zbog oštre retorike Ministarstva prema organizacijama koje ukazuju na nepravilnosti. U svom očitovanju, MUP je optužio HRA za „manipulativni pokušaj politizacije Uprave policije“ i „uvlačenje u vjerska i nacionalna pitanja“, što HRA odbacuje kao neutemeljeno.
- Jedino su MUP i Uprava policije odgovorni za propust u vezi s amblemom. Do danas nije objašnjeno kako je do toga došlo i ko je odgovoran - poručuju iz HRA.
Ova organizacija podsjeća da je dužnost državnih institucija u demokratskom društvu da pokažu poštovanje prema onima koji ukazuju na kršenje zakona u javnom interesu, i poziva sve građane da aktivno nadziru rad vlasti i koriste instrumente pravne zaštite, uključujući obraćanje Ombudsmanu.

Ombudsman: Policijski amblem s kapelom na Lovćenu diskriminiše – MUP da ga izmijeni u skladu sa sekularnim karakterom države

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.
Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

10.05.
15:50h
Vučem neku tjeskobu, vučem je, u meni je, guram stid pred sobom. Nikako da pristanem sve da odbacim i pazim svoga posla, pred neuređenim, nekompetentnim narativima dijela vlasti, koji obnašajući istu pokazuju tupavu, mrzilačku zlovolju. Čiji postupci determinisani averzijom prema subjektu, brukaju samu državu.
Sve neprijatne misli, neizbježna pitanja, nijema čuđenja, sputavaju me da se iz nemoći kao građanin nasmijem establišmentu, u kojem, očito, neki efemerni likovi brukajući vlasti, ispoljavaju prapotopsku glupost garniranu nezrelostima.
Pozoveš nekoga za dan, kakav je državni praznik, a onda se presabereš i na memorandumu Vlade napišeš da je prvi poziv sa sve memorandumom nevažeći i dodaš da primalac računa da nije ni poslat.
Šaljući tu poruku-poslao si sledeću:
1. Računajte građani da bulevar Jaz - Tivat, ne radi onaj ko radi i biće mu zabranjeno.
2. Kad se vozite autoputem, kojim se mi u inat ne vozimo, računajte da ga nije radio ko jeste, ako računate da ipak jeste - oburdaćemo ga.
3. Milione poreza koje plaša subjekat-primalac obavještenja, Uprava prihoda računa da nisu uplaćene jer mi taj novac inače ne koristimo.
4. Ne računajte da djeca idu u skolu "Novka Ubović", jer ona ne postoji, a ako mislite da ona postoji, ispišite ih. Jer će Vlada školu porušiti.
5. Ako neko igra u najboljoj maloj dvorani na Balkanu, pored Morače, ili neko tamo ima koncert ralunajte da niko tamo ne igra, niti pjeva. Zatvorićemo je ili ćemo je sravnati sa zemljom.
6. Ako neko šeta po njihovom parku, računajte da ne šeta.
7. Sve ceste, puteve, tunele, bulevar Tuzi - Podgorica, smatrajte nepostojećim. A ako ih vidite - loše vidite.
Ništa ne postoji, samo naši hipotalamusi koje je teško izgraditi, dograditi, proširiti. Čak i porušiti.
Takav materijal.
P.S. Ako se jedna moja intimna nada ne može dogoditi po Zakonu vjerovatnoće, dogodiće se po nekom drugom.
P.S.2 Nigdje kao U Crnoj Gori političari ne mrze, preziru, ponižavaju dio stanovništva, neke ljude, a da izgleda kao da im je do svih građana najviše stalo.

Tag: optuznica