Redakciji PV portala pristigle su brojne žalbe građana Pljevalja, kao i pojedinih zaposlenih u lokalnoj upravi, zbog ovogodišnjeg novogodišnjeg kalendara koji je Opština Pljevlja podijelila građanima.&nbsp; Tradicionalno, pljevaljski kalendari predstavljaju običaj koji njeguje prikazivanje najvažnijih znamenitosti grada, poput Manastira Svete Trojice, Husein-pašine džamije, spomenika palim borcima na Stražici, poznatih meandara na rijeci Ćehotini i drugih prepoznatljivih simbola Pljevalja. Međutim, ovogodišnji kalendar izazvao je negodovanje zbog izostavljanja nekih od najznačajnijih obilježja grada, što je povrijedilo osjećanja dijela građana.&nbsp; Posebno su povrijeđeni potomci boraca iz pljevaljske bitke, jer na kalendaru nije našao mjesto Memorijalni spomenik na Stražici – simbol borbe protiv fašizma i žrtava koje su pale za slobodu u Drugom svjetskom ratu.&nbsp; Takođe, na kalendaru nije predstavljena ni Husein-pašina džamija, koja je, sa svojih više od 500 godina, jedno od najstarijih i najprepoznatljivijih obilježja Pljevalja, te ključni dio kulturne i vjerske baštine Bošnjaka u ovom kraju. <h2>Gubitak simbola zajedništva</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125130128_a30f6893ca6c46863b1378f69de6a1fdb9437100e9ebac80ec3bb31242cd1ab3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125130128_a30f6893ca6c46863b1378f69de6a1fdb9437100e9ebac80ec3bb31242cd1ab3" data-rendition-name="original" width="752" height="1020" loading="lazy" alt="Kalendar Opštine Pljevlja"> </figure>  Izostavljanje ovih važnih znamenitosti izazvalo je različite interpretacije i nagađanja među građanima. Jedan dio stanovništva smatra da ovakve odluke narušavaju tradicionalni multietnički sklad po kojem je Pljevlja poznata, dok se pojedinci osjećaju isključenima iz javnog života grada. U prilog tim tvrdnjama ide i činjenica da je ovogodišnji kalendar zapravo crkveni, s označenim pravoslavnim praznicima, što je kod dijela građana izazvalo osjećaj diskriminacije i nepoželjnosti. Pljevlja su grad bogate istorije, gdje su stoljećima zajedno živjeli pripadnici različitih vjerskih i nacionalnih zajednica. Ovaj sklad je prepoznat i van granica naše zemlje, a generacije Pljevljaka su ponosno čuvale tu tradiciju. Upravo zbog toga je važno da simboli grada – koji pripadaju svima nama – budu zastupljeni i sačuvani na način koji uvažava sve građane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125130128_81e7aa23e37fd023c0cbfe9ed2844a74402ee137dc999b303c151f844a054cc9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125130128_81e7aa23e37fd023c0cbfe9ed2844a74402ee137dc999b303c151f844a054cc9" data-rendition-name="original" width="1152" height="1536" loading="lazy" alt="Kalendar Opštine Pljevlja"> </figure>  <h2>Poziv lokalnoj upravi na jedinstvo</h2> Ono što brine mnoge građane jeste osjećaj da se budžetska sredstva, koja pripadaju svim građanima, ne koriste na način koji odražava multietničku prirodu Pljevalja. Lokalna administracija ima odgovornost da očuva vrijednosti zajedništva, solidarnosti i poštovanja različitosti. Kalendar, kao simbol godine koja dolazi, treba da inspiriše i podsjeća na ono što Pljevlja čini posebnim – na istoriju, kulturu i zajedništvo svih građana, bez obzira na vjeru i naciju. Pozivamo nadležne u lokalnoj upravi da u budućnosti pažljivije razmotre ovakve odluke i uključe predstavnike svih zajednica u osmišljavanje javnih sadržaja koji predstavljaju naš grad. Na taj način možemo zajedno očuvati Pljevlja kao mjesto međusobnog poštovanja, tolerancije i zajedničkog prosperiteta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125130128_e10e90229472de03f9bf14f49a5e3961ca2dc1802a007fb7ba839a5ff76429d9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125130128_e10e90229472de03f9bf14f49a5e3961ca2dc1802a007fb7ba839a5ff76429d9" data-rendition-name="original" width="1152" height="1536" loading="lazy" alt="Kalendar Opštine Pljevlja"> </figure>  Pljevlja nisu samo grad; Pljevlja su zajednica. Neka simboli našeg grada i dalje budu most koji nas povezuje a ne razdvaja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ovogodišnji kalendar opštine Pljevlja bez simbola koji spajaju sve građane

Ukoliko se nastavi inicijativa za smjenu direktorice podgoričke Gimnazije "Slobodan Škerović" Biljane Vučurović imamo potpuno pravo, kao legitimni predstavnici srpskog naroda, da tražimo po istim aršinima i smjenu ministarke prosvjete, nauke i inovacija Anđele Jakšić Stojanović, za koju ipak vjerujemo da će imati razuma i smoći hrabrosti i snage da zaštiti koleginicu Vučurović - kaže predsjednik opštine Pljevlja Dario Vraneš.
- Najnoviji napadi na Vučurović, uzornu suprugu, majku dvoje djece, profesoricu srpskog jezika i knjizevnosti, Srpkinju, jasan su pokazatelj da je montenegrinska politika u Crnoj Gori doživjela svoj potpuni krah a ovaj orkestrirani atak je &nbsp;poslednja &nbsp;faza samrtnog hropca srbofobije u Crnoj Gori - ocijenio je Vraneš.&nbsp;
U proteklom periodu, kako dodaje u saopštenju, pritisak od brojnih političkih grupacija kojima, kako navodi, smeta prisustvo srpskog naroda u Crnoj Gori, uglavnom su trpljeli direktno predstavnici srpskog naroda.&nbsp;
- Da se taktika mijenja kada je u &nbsp;pitanju pritisak na predstavnike Srba vidi se po činjenici da se sada pritisak vrši i na članove porodica srpskih predstavnika. Pritisak se pojačava, a to se vidi upravo i po dešavanjima u Gimnaziji "Slobodan Škerović" u Podgorici, odnosno po zatjevu da se trazi ostavka gospođe Vučurović. Stručnjaci koji se bave dijagnostikom i liječenjem ljudskog uma ne bi imali mnogo muke da daju tačnu dijagnozu ovom poremećaju.Tražiti direktorici smjenu zbog ovog slučaja je slikovito objašnjeno u "Balkanskom špijunu": "Izvini se Đuri, Đura će ti oprostiti što te je tukao" - navodi Vraneš.
Očigledno je, kako je rekao, došlo vrijeme da mnoge antisrpske grupacije gube strpljenje ili ih panika hvata zbog činjenice da su Srbi iz dana u dan sve bolje organizovani.
- I da sve odlučnije brane osnovna ljudska prava koja im Ustavom pripadaju. Očigledno je da maske padaju i da se neki nikako ne mogu navići da su Srbi konačno ravnopravan narod u Crnoj Gori i da imaju svoje predstavnike u izvršnoj vlasti. Као društvo treba da se ozbiljno zapitamo kuda idemo &nbsp;kada uopšte dozvoljavamo da &nbsp;nekakve moralne nakaze i bijede, intelektualne olupine, razni magovi, daju sebi za pravo da dovode u &nbsp;pitanje dignitet jedne istinske intelektualke koja je najelitnijoj podgoričkoj školi vratila stari sjaj koji su neke njene prethodnice svele na najniže grane - kazao je Vraneš.
Dajući podršku Vučurović, prema njegovim riječima, ne brani se samo jedna osoba.
- Već se brani jednakost i ravnopravnost svih nacionalnih i vjerskih zajednica, dostojanstvo moralnih, čestitih i slobodnomislećih ljudi. Montirani procesi su ranije davali dobre rezultate u progonu srpskih predstavnika, ali takva politika je doživljela potpuni slom i protiv iste ustaju svi slobodni ljudi - poručio je Vraneš.
Dodaje da se "samo u nesrećnim vremenima o ljudskim sudbinama odlučivalo podmetanjima".
- I kao narod dobro znamo kako smo prolazili kada su se kao činjenice koristile klasične podmetačine - kazao je Vraneš.
Uputio je punu podršku Vučurović, njenoj porodici i kolegama.
- Čvrsto stojim uz sve moralne, tradicionalne, čestite vrijednosti koje zajedno zastupamo - zaključio je Vraneš.

Vraneš: Ukoliko se nastavi inicijativa za smjenu Vučurović imamo potpuno pravo da tražimo smjenu Jakšić Stojanović

Služba zaštite Nacionalnog parka „Durmitor“ je povodom prijave u vezi proboja puta u kanjonu rijeke Tare, izašla na teren i tom prilikom utvrdila da se predmetni radovi vrše van granica Nacionalnog parka – saopšteno je Portalu ETV iz ove institucije. Istakli su kako je „služba zaštite NP „Durmitor“ konstantno prisutna na terenu u cilju zaštite i kontrole prostora i svakako bi reagovala na vrijeme da je došlo do proboja puta u zoni parka“. - Takođe ukazujemo da zaposleni u Službi zaštite NP „Durmitor“ nijesu ovlašćeni za postupanje i procesuiranje aktivnosti van granica nacionalnog parka – naglasili su oni. Iz Nacionalnih parkova Crne Gore saopštili su Portalu ETV da apeluju „na sve korisnike prostora da se sa najvišim stepenom odgovornosti odnose prema ukupnim vrijednostima zaštićenih područja, posebno prema očuvanju prostora kao jednom od najvažnijih resursa Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FYIyd5aDd5Fo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - U tom pravcu, a imajući u vidu značaj snažne povezanosti odgovornih građana i nadležnih organa u cilju zaštite vrijednosti koje baštini ukupna društvena zajednica, JPNPCG zahvaljuje na blagovremenoj informaciji o izvođenju radova – napisali su oni u odgovoru na naša pitanja povodom prijave građanskog aktiviste iz Pljevalja Pavla Čolovića o građevinskim radovima u zaštićenoj zoni. Istakli su i da je „uprava NP 'Durmitor' dokumentaciju o utvrđenim aktivnostima sa terena proslijedila na provjeru i postupanje nadležnim institucijama“. Čolović je, s druge strane, kategoričan da se put radi na samoj granici NP „Durmitor“ i da će imati ogroman uticaj na život i zagađenje u Parku i ogroman uticaj na krivolov.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122201144_255b72c1bd74221d473dd69cc34cea747f0daf45e95aa2f3451b20a85ac03cc0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241122201144_255b72c1bd74221d473dd69cc34cea747f0daf45e95aa2f3451b20a85ac03cc0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1600" loading="lazy" alt="Požari uništili četinarsku šumu u zoni gdje se gradi put"><figcaption>Požari uništili četinarsku šumu u zoni gdje se gradi put</figcaption></figure>  - Uzeo sam plan upravljanja za nacionalni park Durmitor za 2021-2025. godinu sa sajta Nacionalnih parkova Crne Gore i našao sam da je ta lokacija označena na strani broj 11 na „Mapi br 1. Rezervat biosfere kanjona rijeke Tare (označen kao rezervat UNESCO na karti)“. Predmetni put se nalazi u granicama tog Unesco rezervata, nalazi se u prelaznoj zoni (transition area) – naglašena razvojna uloga u skladu sa principima održivosti PPPN za Durmitorsko područje, a van granice Nacionalnog parka „Durmitor“, ali u okviru granica zaštitne zone Nacionalnog parka „Durmitor“ – napisao je Čolović u odgovoru Nacionalnim parkovima na njegovu prijavu. Naglasio je da je prijavu podnio radi „zaštite pejzažno–ambijentalnih vrijednosti Rezervat biosfere kanjona rijeke Tare-rezervat UNESCO i zaštite od antropogenog uticaja na NP 'Durmitor' i na sam kanjon rijeke Tare, gdje se dozvoljava selektivno i ograničeno korišćenje uz kontrolisane aktivnosti u prostoru, a u skladu sa PPPN za Durmitorsko područje“. - Opština Pljevlja predmetne radove izvodi bez projekta, bez ikakvog papira, a sve to radi u okviru rezervata biosfere kanjona rijeke Tare - rezervata Unesco, a u okviru zaštitne zone Nacionalnog parka „Durmitor“ i PPPN za Durmitorsko područje, bez studije uticaja na životnu sredinu i na NP „Durmitor“ – istakao je on u odgovoru Nacionalnim parkovima. Prijavu je proslijedio i Ministarstvu uređenja prostora i Agenciji za zaštitu životne sredine. Portalu ETV iz Opštine Pljevlja su potvrdili da se radovi odvijaju po njihovom odobrenju. - Mjesna zajednica Kosanica, kojoj pripadaju sela Glibaći, Lever Tara i dio planine Bunetine, se obratila predsjedniku Opštine Pljevlja još 15. septembra 2023. godine zahtijevajući pomoć u vidu izgradnje puta u planini Bunetini. U dijelu pomenute planine postoje privatni posjedi i u posjedovnim listovima kod Uprave za imovinu postoji evidencija o vlasništvu gdje više desetina fizičkih lica ima svoje posjede u katastarskim opštinama Lever Tara, Glibaći i Bobovo. U ranijim periodima, kada su domaćinstva držala konjske i volovske zaprege, kada nije bilo savremene mehanizacije, mještani su izvršili izgradnju puta u cilju prevoza ljetine. Zbog kamenitih predjela i terena tada izgrađeni put nije moguć za primjenu u današnjim uslovima kada se koristi razna poljoprivredna mehanizacija – naveli su u odgovoru na naša pitanja iz d.o.o. Lokalni putevi Pljevlja. Objašnjavaju da su mještani, premo mjesne zajednice, tražili „pomoć za sanaciju i izgradnju tog starog i zapuštenog puta u dužini oko 1,5 kilometara“, uz opasku da je stvarna dužina puta 1,4 kilometra. - Lokalni putevi d.o.o. kao preduzeće osnovano od strane lokalne uprave sa ciljem djelovanja na polju izgradnje i održavanja lokalne putne infrastrukture, je uz saglasnost sekretara Sekretarijata za komunalno-stambene poslove, saobraćaj i vode i predsjednika Opštine Pljevlja, ušlo u posao sanacije pomenutog postojećeg puta koji se većinom prostire kroz parcelu br. 1/1 KO Lever Tara koja se nalazi u privatnom vlasništvu. Obzirom da se radi o sanaciji postojećeg puta nije postojala potreba za izdavanje urbanističkih uslova i saglasnosti – tvrde oni. Pozivaju se na dopis Mjesne zajednice u kojem su mještani naveli da „pored potrebe korišćenja u poljoprivredne svrhe“, put može biti valorizovan i za turističke potrebe. - Naglašavamo i to da se put nalazi na totalno opožarenom podrčju gdje je zbog nedostatka puteva i mogućnosti pristupa vatrogasnih vozila u prethodnim godinama sagorjelo više hiljada kubika prvoklasne borove šume. Tim prije i sanacija puta ima značaj i u svrhu budućih potreba protivpožarne zaštite – kategorični su iz lokalnog preduzeća za puteve.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122201144_583090a9e19b643d8c71e7f451f5ca2331bd111edf3a972114c9da97b5b7ddad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241122201144_583090a9e19b643d8c71e7f451f5ca2331bd111edf3a972114c9da97b5b7ddad" data-rendition-name="original" width="1600" height="1600" loading="lazy" alt="Iz opštinskog preduzeća koje gradi put poručuju da će ubuduće biti lakše izboriti se i sa požarima"><figcaption>Iz opštinskog preduzeća koje gradi put poručuju da će ubuduće biti lakše izboriti se i sa požarima</figcaption></figure>  Ističu da se put nalazi van granica zone NP „Durmitor“ i da nije u zoni Tarskog omara već u dijelu planine Bunetine. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović, međutim, kategoričan je da je za probijanje puta trebalo konsultovati državne institucije i da opštinske vlasti nijesu smjele početi ovaj posao bez dozvola tih ustanova.

Kaćuša Krsmanović

„Opštinari“ kažu da samo popravljaju stari kolski put

Predsjednik Opštine Pljevlja dr Dario Vraneš, kako su javili pljevaljski mediji, primio je danas Emira Loja, mladića koji je u četvrtak, 24. oktobra, bez straha za svoj život, na vapaj medicinske sestre – upomoć, utrčao u ordinaciju u Domu zdravlja, gdje je zatekao ljekara u krvi, sa nožem pod grlom i napadač koji je prijetio da će da ga zakolje. Predsjednik Opštine je, kako prenose lokalni mediji, izrazio duboko poštovanje i zahvalnost mladom heroju za njegovu hrabrost i odlučnost. - Ovaj čin je primjer kako pojedinac može da utiče na život drugih. Tvoja hrabrost zaslužuje sve pohvale, i mi smo ponosni što imamo ovakve ljude u našem gradu - rekao je Vraneš. On je, sudeći prema saopštenju sa ovog sastanka, Loju obećao posao. Iako diplomirani ekonomista ovaj maldić, kako smo pisali, od 2019. godine u Pljevljima ne može naći posao i sakupio je desetine odbijenica. Konkuriše i na oglase sa nižim kvalifikacijama, ali uzalud.&nbsp; Vraneš je danas rekao Loju da je sa ministrom zdravlja dr Vojislavom Šimunom razgovarao o mogućnostima rješavanja njegovog zapošljenja. Mladom heroju Vraneš je uručio simboličan poklon, a, kako je saopšteno, razgovaralo se i o mogućim inicijativama za promovisanje sigurnosti na radnom mjestu i podršku zdravstvenim radnicima. - Ovaj događaj podsjeća sve nas na važnost solidarnosti i hrabrosti u teškim trenucima. Opština Pljevlja će nastaviti da radi na unaprjeđenju uslova rada i sigurnosti za sve naše građane, a istinske heroje će uvijek ponosno isticati – zaključio je Vraneš. Portal ETV prvi je medij koji je ispričao priču o heroju iz Pljevalja Emiru Loju, u subotu, 26. oktobra, kada smo istakli upravo sramotnu činjenicu da ga do objavljivanja tog teksta niko od lokalnih i državnih zvaničnika nije pozvao da mu, makar, zahvali na herojskom činu.&nbsp; Do informacije smo došli zahvaljujući Fejsbuk objavi Pljevljaka Pavla Čolovića koji je napisao da je dr Tursumović živ zahvaljujući Loju i apelovao na državne i lokalne vlasti da zaposle ovog mladića. Lojo je tada za Portal ETV ispričao da je u hodniku čekao red da ovjeri ljekarsko uvjerenje koje je trebalo da preda uz ostalu dokumentaciju za oglas za vozača u Domu starih, kada je istrčala medicinska sestra dozivajući upomoć. Bez razmišljanja je utrčao u ambulantu i savladao napadača koji je doktoru držao nož pod grlom. Napisali smo da je rizikovao život, jer dok se rvao sa napadačem u pokušaju da mu otme nož, oštrica je bila tik uz njegov stomak. - To je slika koju nikada neću zaboraviti. Napadač je doktoru držao nož tačno pod grkljanom, a doktor sav u lokve od krvi – ispričao je Lojo za naš portal Na dr Tursumovića, poznatog neuropsihijatra, u ordinaciji je nasrnuo šezdesetpetogodišnji Pljevljak Dušan Vukašinović. Došao je u ambulantu, naoružan nožem, a pošto je ovaj ljekar dan ranije odbio da mu izda ljekarsko uvjerenje za oružni list. - Začuo se krik. Bila je to medicinska sestra koja je radila sa doktorom Tursumovićem... Vikala je: „Upomoć, neka mi neko pomogne! Čovjek je nožem napao doktora Tursumovića!“... Onda je zavikala: „Lojo, molim Vas, pomozite“! I ja sam pojurio. Ušao u prostoriju i imao sam što vidjeti. Bez razmišljanja sam krenuo prema napadaču i uhvatio ga za ruku. Nekako mu oteo nož, savladao ga i bacio na krevet. U to su još dvojica momaka ušla da mi pomognu da ga zadržim. On je samo ponavljao: „Pustite me da ga zakoljem! Pustite me da ga zakoljem!“... Vikao je: „Polomi mi ruku!... Pustite me, pustite me!“... To je trajalo jedno pet-šest minuta, a meni je to bila vječnost. To je scena koja će mi za čitav život ostati. Držali smo ga dok je došla policija. Nož sam spustio na radijator. Sav od krvi – prisjeća se Lojo. On je i dalje u šoku zbog svega što se dogodilo prošle sedmice, a prema informacijama Portala ETV, do danas ga nijesu nazvale kolege dr Tursumovića – direktor Opšter bolnice Pljevlja Saša Grbović i direktorica Doma zdravlja Brankica Stanković. Bolnica i Dom zdravlja su u istoj zgradi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028201024_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028201024_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Zgrada Opšte bolnice i Doma zdravlja Pljevlja"> <figcaption>Zgrada Opšte bolnice i Doma zdravlja Pljevlja(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U subotu smo objavili i kako je poziv izostao sa adresa predsjednika Opštine Vraneša i ministra zdravlja Šimuna... Nakon našeg tekst, prvo je Šimun, u neđelju, tokom obilaska u bolnici dr Tursumovića, zahvalio Loju na na hraborom činu, a juče ga je ugostio i Vraneš. Loja, u saopštenjima, nijesu pomenuli ni policija ni tužilaštvo, iako bi i on trebalo da se tretira kao, kako oni kažu, oštećeni. Niko nije pomenuo da je život ljekaru spasio čovjek koji se zatekao u hodniku Doma zdravlja i koji je napadača, zajedno sa još dvojicom momaka, kako nam je ispričao, držao dok nije stigla policija – pet-šest minuta kasnije. A policija je saopštila da su uhapsili napadača, ne pominjući da ga je, ugrožavajući sopstveni život, savladao Lojo i da su oni stigli na „gotov posao“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028201024_7b2a25d0d091fa01ec902a0668ead313e5cf0fe703a2099f2418d92610a7ad00.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241028201024_7b2a25d0d091fa01ec902a0668ead313e5cf0fe703a2099f2418d92610a7ad00" data-rendition-name="original" width="750" height="430" loading="lazy" alt="Šimun u neđelju posjetio dr Tursumovića"> <figcaption>Šimun u neđelju posjetio dr Tursumovića(Photo: Ministarstvo zdravlja)</figcaption> </figure>  Dr Tursumović uspješno se oporavlja u pljevaljskoj bolnici. Imao je više ubodnih rana u na leđima, grudnom košu i po rukama. Pokušao je da otme nož napadaču, ali bezuspješno. Da nije bilo Loja i njegovog herojskog čina, dr Tursumović danas, vjerovatno, ne bi bio živ. Vukašinović se tereti za krivična djela - ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nasilničko ponašanje.

Vraneš i ministar Šimun obećavaju Loju posao

Opština Pljevlja je podnijela tužbu protiv investitora i izvođača radova poslovnog objekta na raskrsnici ulica Nikole Pašića i Treće Sandžačke ulice, zbog urušavanja dijela stambenog objekta koji se nalazi neposredno uz gradilište i tom prilikom zatražila naknadu štete. Riječ je o objektu koji je u vlasništvu Opštine a u kojem su bili smješteni građani u stanju socijalne potrebe.&nbsp;
Prilikom sudskog postupka sudski vještaci građevinske struke treba da utvrde da li se radi o djelimičnoj ili potpunoj šteti na objektu u vlasništvu opštine Pljevlja.
Iz opštine Pljevlja su više puta u ranijem periodu ponavljali da nisu imali nikakvih nadležnosti u vezi odobrenja za izgradnju poslovnog objekta, već da je izgradnja poslovnog objekta u nadležnosti Ministarstva urbanizma, piše PV Informer.&nbsp;
Podsjećamo, polovinom jula 2024.godine došlo je do urušavanja dijela objekta koji je u vlasništvu opštine Pljevlja a koji je korišćen za smještaj četiri lica u stanju socijalne potrebe.
- U noći 10.07.2024. godine kada se dogodilo obrušavanje zemlje na gradilištu u čijoj se blizini nalazi pomenuta zgrada, a u kojoj borave 4 lica, stručna radnica JU Centar za socijalni rad za opštine Pljevlja i Žabljak izlaskom na teren razgovarala je sa licima koja borave u objektu kojom prilikom im je saopštila da zbog opasnosti od daljeg urušavanja zemlje nije bezbjedno da borave u istom - saopšteno je tada iz Centra za socijalni rad za opštine Pljevlja i Žabljak.
Sva lica koja su stanovala u ovom objektu su po nalogu policije iseljena, a odgovarajuće aktivnosti oko smještaja se postarao Centar za socijalni rad za opštine Pljevlja i Žabljak.&nbsp;

Opština Pljevlja podnijela tužbu protiv investitora i izvođača nakon urušavanja objekta u kojem su bili smješteni socijalno ugroženi građani

Ako vlast u Srbiji bude iskreno željela da ide evropskim putem, mora mnogo odlučnije da uzme u obzir ono što govore mladi, čija mirna okupljanja spadaju u ljudska prava, izjavila je danas ministarka spoljnih poslova Slovenije Tanja Fajon.
Po završetku sastanka šefova diplomatija članica Evropske unije (EU) u Luksemburgu, Fajon je novinarima rekla da se „na stanje u Srbiji gleda sa zabrinutošću jer je tamošnja situacija prerasla u krizu“.
Ona je kazala da se „ono što poručuju mladi u Srbiji mora uzeti ozbiljno na um i sa razumijevanjem“.
- Želimo snažnu i stabilnu Srbiju. Evropska unija treba više da se angažuje i da bude više prisutna u Srbiji. Jer tamo opada zanimanje za EU i opada povjerenje, posebno među mladima. Teško je vidjeti neku zastavu EU, što sve pokazuje - navela je Fajon.
Fajon je novinarima prenijela da je na sinoćnjem sastanku šefova diplomatija iz EU i sa Zapadnog Balkana u Luksemburgu srpski ministar Marko Đurić rekao da će nova vlada Srbije biti „još više proevropska“ i da će biti spremna za članstvo u Uniji već 2026. godine.
Fajon je takođe danas izjavila da zvanična Ljubljana prati situaciju u Bosni i Hercegovini (BiH) i da su otvorene sve opcije u vezi sa mogućim uvođenjem sankcija predsjedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku.
- Za sada pratimo situaciju. Pratićemo kako se odvija. Sa naše pozicije mogu reći da imamo sve opcije na stolu - rekla je Fajon posle sastanka ministara spoljnih poslova članica Evropske unije u Luksemburgu.
Fajon je dodala da sankcije Dodiku nisu bile tema na današnjem sastanku, prenijela je Slovenačka novinska agencija (STA).
- Treba poštovati pravo i nezavisnost sudova i tako ćemo u budućnosti delovati -kazala je šefica slovenačke diplomatije.
Fajon je rekla i da „ne vidi spremnost“ Dodika za razgovore i da navodi o otcjepljenju RS štete BiH na putu ka EU.
Njemačka i Austrija su 3. aprila uvele sankcije Dodiku i drugim najvišim zvaničnicima RS, navodeći kao razlog „napad na ustavni poredak BiH“.
Tužilaštvo BiH tereti Dodika za napad na ustavni poredak zato što je potpisao zakone, usvojene u entitetskom parlamentu 27. februara, kojima se na teritoriji RS zabranjuje djelovanje Tužilaštva BiH, Suda BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH i Agencije za istrage i zaštitu BiH. Te zakone je Ustavni sud BiH 7. marta stavio van snage.
Na usvajanje spornih zakona vlast RS se odlučila pošto je Sud BiH 26. februara proglasio Dodika krivim za neizvršavanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH i izrekao mu zatvorsku kaznu od godinu dana i zabranu obavljanja funkcije predsjednika RS u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.

Slovenačka ministarka: U Srbiji je kriza, vlada mora da uzme u obzir poruke mladih

Na nama je da pamtimo nasljeđe Filipa Davida, da štitimo i širimo – kaže za Danas pisac i antologičar Srđan V. Tešin povodom odlaska jednog od najvažnijih i najangažovanijih pisaca našeg prostora, i svog velikog prijatelja koji je danas preminuo u Beogradu.
Svoje emotivno sjećanje na njega počinje fotografijom sa Dana Mirka Kovača, snimljene 2015. godine.
– Nas sedmoro smo za stolom, pričamo o Kovačevom delu: Miljenko Jergović, Laslo Vegel, Katarina Luketić, Borka Pavićević, Aleš Debeljak i Filip David. Kao moderator, trudim se da moja pitanja budu jasna i razgovjetna. I sad mogu da čujem Davidove tople i iskrene riječi o tome kako je, strepeći za njihove živote, ispratio Mirka Kovača i njegovu suprugu Bobu u jedan autobus koji je išao iz Beograda preko Mađarske u Hrvatsku – sjeća se Tešin.
– Svjedočio je David o tome kako je Kovača ispratio sa suzama koje su mu išle na oči, jer mu je u neizvjesnost odlazio jedan od najprisnijih prijatelja. Svi koji su u Rovinju slušali ovu ispovijest, mogli su da osjete koliko je čvrsto prijateljstvo bilo između ove dvojice velikih pisaca.
Nažalost, kako ističe Tešin, na ovoj rovinjskoj fotografiji više nema ni Borke, ni Aleša, a eto nema ni Davida.
– Imao sam tu sreću da sa svima njima godinama drugujem u Rovinju. Mirko nas je okupljao, kao i Kiš i Pekić, iz tog čuvenog kvarteta, kome je svojim intelektualnim poštenjem i vanserijskim pripovjedačkim talentom Filip David pripadao.
Filipa Davida upoznao sam početkom devedesetih. Bio je jedan od najglasnijih intelektualaca koji su stali u odbranu pjesnika Miroslava Nuneta Popovića, kome je prijetilo hapšenje zbog performansa u kojima se obračunavao s režimom Slobodana Miloševića. David i ja smo govorili na konferenciji za štampu organizovanu tim povodom.
Kasnije ga je David, sjeća se Srđan Tešin, objavljivao u Danasu u kom je uređivao dodatak posvećen literaturi, a nerijetko su se srijetali i na različitim tribinama.
– Objavljivao sam njegove priče u časopisima koje sam uređivao i u antologijama koje sam priređivao. David je bio apartna pojava srpske književnosti. Bio je jedan od onih retkih pisaca koji su dosljedno pratili nove glasove na književnoj sceni. Vrlo rado je čitao knjige pisaca najmlađih generacija, podržavao ih i promovisao. U njegovoj pojavi, lišenoj svake sujete, bilo je nečeg istinski zaštitničkog.
Tešin se sjeća još jednog dirljivog događaja koji takođe mnogo govori o tome kakav je čovjek bio Filip David:
– U jednom od mejlova, rekao mi je kako se sjetio Borivoja Adaševića koji mu je, prije dvadesetak godina, poslao svoju prvu knjigu Ekvilibrista s posvetom uz jedno opširno pismo, ali David sa žaljenjem priznaje da je na to pismo zaboravio i da ga je pročitao tek poslij9e Adaševićeve prerane smrti: „Grijeh na moju dušu! I danas se kajem što mu nisam odgovorio, jer je riječ o očevidno darovitom momku koga sam tada možda i povrijedio svojom ignorancijom. Mnogo mi je žao zbog toga“.
Eto, tako je govorio i mislio Filip David, ističe Tešin, koji je podsticao i ohrabrivao pisce mnogih generacija u njihovoj darovitosti.
– I upravo tako želim da ga pamtim – prvenstveno kao jednog od najznačajnijih pisaca, kritičara i intelektualaca koji su stvarali na našem jeziku, ali prije toga kao čovjeka kome je hrabar i oštar kritički govor o etičkoj dimenziji umjetnosti bila životna misija. Na nama je da to Davidovo nasljeđe pamtimo, štitimo i širimo.

Srđan V. Tešin za Danas o Filipu Davidu: „U njegovoj pojavi, lišenoj svake sujete, bilo je nečeg istinski zaštitničkog“

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, mjestimično sa slabom kišom.
U popodnevnim satima u većem dijelu zemlje uglavnom suvo vrijeme.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar umjeren do jak, na udare ponegdje veoma jak, južni.
Jutarnja temperatura vazduha od pet do 15, najviša dnevna od 11 do 21 stepen.

Sjutra oblačno, do 21 stepen

U okrugu Mehedinci na jugozapadu Rumunije minibus sa nepoznatim brojem putnika survao se sa vijadukta u Dunav zbog čega je proglašen crveni alarm za nadležne službe.
Vozač drugog automobila koji je učestvovao u nesreći je povrijeđen i prevezen je u bolnicu, saopštila je rumunska policija, preneo je portal Digi24-ro.
Iz info-centra rumunske policije saopšteno je da je do udesa došlo na saobraćajnici DN 6 koja povezuje administrativni centar okruga Mehedinci. grad Drobeta-Turnu Severin i grad Oršova, kada je vozilo, najvjerovatnije putnički minibus, skrenulo iz svoje trake na vijaduktu i palo u Dunav.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fromanya_haber%2Fstatus%2F1911787590891536426%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1911787590891536426%7Ctwgr%5E3c35dc69486c9a36c36afa16a398aa41153d21ac%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Rumunija: Minibus se survao sa vijadukta u Dunav, spasilačka operacija u toku

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: opstina-pljevlja