Početak svake školske godine u Mojkovcu donosi radost zbog novih đaka, ali i zabrinutost zbog sve praznijih učionica. Nekada grad snažne industrije, drvnog kombinata “Vukman Kruščić”, Rudnika “Brskovo” i “Bojne njive” , Mojkovac je živio punim plućima. Danas, iako okružen planinama, kanjonom Tare i u blizini Biogradskog jezera, sa prirodnim potencijalima kojima bi mnogo veće sredine zavidjele, suočava se sa tihim gašenjem sela i sve manjim brojem djece.
O tome za portal RTCG govore ljudi kojima su škola i vrtić svakodnevica, ali i misija, direktor Osnovne škole “Aleksa Đilas Bećo” Dejan Rubežić i direktorica vrtića u Mojkovcu “Jevrosima Jevra Rabrenović” Vukica Bulatović.
Rubežić je naglasio da Mojkovac, iako mali grad na sjeveru, nosi ogromne razvojne mogućnosti, ali i teške izazove odlaska ljudi.
- Mojkovac je grad na obali rijeke Tare, sa najljepšim kanjonom u Evropi, između tri planine, sa potencijalom za turizam, poljoprivredu, stočarstvo. Imamo sportsko-rekreativnu zonu, staze na Bjelasici kakvih nema u Evropi, najljepše pašnjake Sinjajevine, ali suočavamo se sa iseljavanjem i sve manjim brojem djece u ovom gradu. Ove godine imamo tri odjeljenja prvaka u gradskoj školi, ali sa veoma malim brojem učenika. U selima Gojakoviće i Štitarica po jedan đak, dok su Bistrica i Dobrilovina ugašene. U Podbišću je sedamnaest, a u Poljima šesnaest učenika, što je porast zahvaljujući podršci opštine, koja za svako dijete u seoskoj školi daje po trideset eura mjesečno - rekao je Rubežić.
Direktor škole ističe da su uslovi za nastavu značajno unaprijeđeni, uvedena je kabinetska nastava, što je, kako naglašava, vraćanje starog sjaja obrazovanju u Mojkovcu.
- Za školu je dosta urađeno, vratili smo kabinetsku nastavu, obnovili kabinete, opremili učionice televizorima i računarima. U Podbišću smo uredili dvorište škole, površine oko jednog hektara, koje može poslužiti za programe škole u prirodi, ne samo za Mojkovac nego i za druge opštine. Ipak, problem su djeca, nema ih. Mada, nije nam u interesu da klonemo duhom. Moramo se boriti da sve ovo ponovo oživi - zaključuje on.
Slično razmišlja i direktorica vrtića Vukica Bulatović, koja kaže da je njen posao zahtjevan, ali neprocjenjivo vrijedan jer oblikuje prve korake djece u životu.
- Ovaj posao ne može da radi onaj ko ne voli djecu, ko nije kreativan. Njihova radost i bezazlenost prenosi se i na nas. Kada porastu, rado se sjećaju svojih vaspitača. Iako je teško, radimo sve sa ljubavlju i žrtvom - kaže Bulatović.
U vrtiću je trenutno upisano 153 djece, a opremu i infrastrukturu posljednjih godina unaprijedila su brojna ulaganja.
Ministarstvo sporta obezbijedilo je pet hiljada eura za projektore i platna, a Ministarstvo prosvjete doniralo je sredstva za nove igračke i namještaj, dok je uz pomoć Japanske ambasade obnovljen krov objekta. Posebno značajna je podrška lokalne samouprave, opština subvencioniše polovinu cijene boravka djece u vrtiću, što roditeljima i zajednici olakšava mnogo.
- Najtužnije je što broj djece ne raste. To je prvi znak da sredine ostaju puste. Otvorili smo novu grupu za djecu od jedne do dvije godine, upisali smo petnaest mališana, što jeste pomak naprijed. Ali, bez obzira na to, ljudi odlaze dalje i ne vide sebe u ovoj sredini. Što se tiče kadra, fale nam tri vaspitača - zaključuje Bulatović.
Priča o školama i vrtiću u Mojkovcu, zapravo je priča o čitavom gradu. Mojkovac je nekada bio simbol industrijskog razvoja, a danas je grad prirodnih potencijala koje tek treba pretvoriti u prilike za život. Kanjon Tare, Bjelasica, Sinjajevina, Prošćenske planine, Biogradsko jezero sve su to darovi prirode koji mogu hraniti generacije.
Opština danas ulaže u svako dijete u seoskoj školi po trideset eura mjesečno i subvencioniše boravak djece u vrtiću, dok su ministarstva i Japanska ambasada pomogli da se škole i vrtić opreme i obnove.
Ipak, najveći problem ostaje isti, ljudi odlaze, a rijetko se vraćaju. Ako se taj trend ne zaustavi, škole i vrtić će ostati samo nijemi svjedoci jednog vremena koje je, nažalost, prošlo, umjesto temelji budućnosti koju Mojkovac i dalje može imati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Škole i vrtić ogledalo stvarnosti na sjeveru

Kulturno-umjetničko društvo Vrelo Ibra iz Rožaja napustilo je Međunarodni festival folklora "Zlatni Ćemer" zbog toga što je jedno od društava predstavljeno kao da dolazi iz "države Republika Srpska" koja je nepostojeća državna tvorevina - navodi se u saopštenju ovog društva.
Ovu manifestaciju, kako navode u saopštenju, organizovali su juče, 31. maja, Kulturno-umjetničko društvo “Vesna” iz Mojkovca, Opština Mojkovac i Turistička organizacija ovog grada, a nastupilo je 14 ansambala iz Crne Gore i regiona.
Kulturno-umjetničko društvo Vrelo Ibra iz Rožaja, kako naglašavaju, već 55 godina predano baštini, njeguje i predstavlja bogatu i raznovrsnu kulturnu tradiciju svih naroda i narodnosti Crne Gore.&nbsp;
- Naš identitet je duboko utemeljen u vrijednostima multikulturalnosti, suživota i zajedništva, i upravo kroz umjetnost prenosimo poruku mira, poštovanja i ljudskog dostojanstva. U tom duhu, sa iskrenom željom za kulturnom razmjenom i povezivanjem, učestvovali smo na 8. Međunarodnom festivalu folklora „Zlatni Ćemer“, održanom 31. maja u Mojkovcu - naveli su u saopštenju.
Nažalost, kako dodaju, svjedočili su ozbiljnom presedanu.
- Jedno od društava predstavljeno je kao da dolazi iz "države Republika Srpska", što je nepostojeća državna tvorevina. Republika Srpska nije međunarodno priznata država, već entitet unutar suverene i međunarodno priznate Bosne i Hercegovine - navode u saopštenju.
Po traženju objašnjenja od organizatora, kako su naglasili, dobili su odgovor da je takvo predstavljanje "politika festivala".
- Ovim činom festival je, svjesno ili nesvjesno, iskorišćen za političku poruku koja direktno negira postojanje priznate države i podržava narative koji unose razdor i štete regionalnim odnosima. Zbog toga smo odlučili da napustimo manifestaciju - kazali su iz Kulturno-umjetničkog društva Vrelo Ibra iz Rožaja.
Kao društvo koje pola vijeka njeguje kulturno jedinstvo i povezanost svih zajednica koje čine Crnu Goru, odlučno odbijaju da budu dio bilo kakve političke manipulacije kulturom.
- Posebno ako ona promoviše nacionalizam, separatizam, revizionizam i poricanje međunarodnog poretka - kazali su u saopštenju.
Izražavaju i duboko razočaranje zbog činjenice da nijedan od preostalih ansambala nije reagovao na ovaj očigledan pokušaj politizacije kulture.&nbsp;
- Njihova tišina i odsustvo javne riječi u ovom trenutku, za nas predstavlja prešutnu podršku jednoj opasnoj i štetnoj praksi. Vjerujemo da kulturni radnici, čuvari tradicije i identiteta, imaju moralnu obavezu da reaguju kada se kultura koristi za podrivanje mira i međunacionalnog povjerenja - navode u saopštenju.
Ono što čini ovaj događaj dodatno uznemirujućim je činjenica da se sve dogodilo 31. maja - na Dan Evrope, simbolu zajedništva, mira, solidarnosti i zajedničkih vrijednosti evropskih naroda.&nbsp;
- Istovremeno, to je i Dan borbe protiv negiranja genocida, te Dan bijelih traka, kada se sjećamo 3.176 ubijenih civila Prijedora, među kojima 102 djece. Toga dana kultura je trebala biti prostor sjećanja, empatije i istine, a ne sredstvo negacije - kategorični su.
Pozivaju nadležne institucije Crne Gore da jasno definišu odgovornost javnih ustanova i organizatora kulturnih događaja kako se više nikada ne bi ponovila situacija u kojoj kulturna manifestacija postaje poligon za negiranje državnih granica i istorijskih činjenica.
- Naša kultura neće biti u funkciji mržnje. Naša tišina nikada neće biti saučesnik. Uprkos svemu, KUD Vrelo Ibra nastavlja putem kojim ide već više od pola vijeka - putem koji spaja ljude kroz igru, pjesmu i tradiciju, putem koji njeguje jednakost, toleranciju, antifašističke i humanističke vrijednosti, te promoviše Crnu Goru kao zemlju svih njenih građana. Naša umjetnost i naš rad će, kao i do sada, služiti samo miru i povezivanju ljudi, bez obzira na vjeru, naciju ili porijeklo - zaključili su iz ovog udruženja.

Kulturno-umjetničko društvo Vrelo Ibra napustilo Međunarodni festival folklora u Mojkovcu: Jedno od društava predstavljeno da dolazi iz "države Republika Srpska"

Delegacija Opštine Mojkovac na čelu sa predsjednikom opštine Veskom Delićem, predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić i delegacija Vlade Srbije na čelu sa premijerom Milošem Vučevićem, položili su vijenac na spomenik junacima Mojkovačke bitke. &nbsp;Prisutni su bili i predsjednik Skupštine opštine Mojkovac Marko Janketić, kao i Marko Kovačević, predsjednik opštine Nikšić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250108120148_84e3f2941b87b498d5515fa0000f58fef8bb454a87c44163d50f467813a96309.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250108120148_84e3f2941b87b498d5515fa0000f58fef8bb454a87c44163d50f467813a96309" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Sa svečanosti u Mojkovcu"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250108120148_40018e3eb988b89450637a9b7e48786327ab4c251a5cf2fe0cd27c30ba9fc575.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250108120148_40018e3eb988b89450637a9b7e48786327ab4c251a5cf2fe0cd27c30ba9fc575" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Sa svečanosti u Mojkovcu"> </figure>  Svečanoj sjednici povodom Dana opštine Mojkovac prisustvovaće i Miloš Vučević koji će sastati i sa predsjednikom Opštine Veskom Delićem, saopšteno je iz lokalne samouprave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250108120148_7a341b2b4fcba840b37975f71beda67c5c54d9b03ea7cae7e53f8eeaad25fb18.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250108120148_7a341b2b4fcba840b37975f71beda67c5c54d9b03ea7cae7e53f8eeaad25fb18" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Sa svečanosti u Mojkovcu"> </figure>  Kako su kazali, svečana sjednica će biti održana u podne, u Centru za kulturu "Nenad Rakočević“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250108120148_7d6278f81673768bb07342eda433450504ce07323fb65af8bf24f5cfad80a2e1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250108120148_7d6278f81673768bb07342eda433450504ce07323fb65af8bf24f5cfad80a2e1" data-rendition-name="original" width="1480" height="1600" loading="lazy" alt="Vučević"> </figure>

Delegacija opštine Mojkovac, premijer Srbije i Andrija Mandić položili vijenac na spomenik junacima Mojkovačke bitke

U petak, 6. decembra, grupa od 28 studenata pete godine Arhitektonskog fakulteta, predvođena dekanicom prof. dr Svetlanom Perović i saradnicama MSc arhitekture Žaklinom Nježić i Oliverom Radovanović, završila je prvu etapu mapiranja brownfield (napuštenih ili djelimično aktivnih) objekata u Mojkovcu u sklopu predmeta Parterna arhitektura. Tom prilikom mapirana su 23 objekta, čime su studenti dali značajan doprinos revitalizaciji ovih prostora. U narednom periodu slijedi druga etapa, koja će obuhvatiti preostale objekte na teritoriji Mojkovca, saopšteno je sa Univerziteta Crne Gore.
Ove aktivnosti sprovode se u sklopu projekta RurALL, koji realizuje Arhitektonski fakultet u saradnji sa Opštinom Mojkovac, predstavljajući na ovaj način uspješan primjer sinergije akademske zajednice i lokalne uprave.
- Praktičnom terenskom radu prethodio je trening u Mađarskoj, organizovan od strane Panon Business Network-a, partnera na projektu,radi analize dosadašnjih rezultata i definisanja narednih koraka. Trening se održao od 26. do 29. novembra u gradu Šarvaru, a Fakultet je predstavljala MSc Olivera Radovanović- pojasnili su sa UCG-a.
Kako se u saopštenju navodi, uloga Arhitektonskog fakulteta je bila ključna i u razvoju metodologije za terensko mapiranje, koja je prezentovana 22. novembra na Arhitektonskom fakultetu, gdje su projekt menadžerka RurALL-a Biljana Radović Fuštić i saradnik MSc geoinformatičar Ivan Mijanović predstavili ključne aspekte projekta studentima i profesorkama.
Projekat RurALL finansiran je iz sredstava Interreg Danube Programa i uključuje partnere iz 11 zemalja, među kojima je i Opština Mojkovac.

1250x600

U okviru projekta RurALL mapirana 23 napuštena objekta

Ogromne suše tokom avgusta i septembra stvaraju probleme poljoprivrednicima na katunima na mojkovačkoj strani Bjelasice.&nbsp;
Problem je složeniji i iz razloga što je sve više turista zainteresovano za taj kraj. Iz Sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i ruralni razvoj Opštine obećavaju da će napraviti lokvu kako bi domaćini mogli da poje stoku.
Poljoprivrednik Saša Pandurica koji boravi od maja do kraja oktobra na mojkovačkoj strani Bjelasice na Žarskom katunu kaže da mu je najveći problem pojilo za stoku, jer su suše ogromne.
- Nekada je ovdje postojala bijela lokva, ali voda se izgubila, negdje ponire. Infrstruktura je jako loša, teško se dolazi i terenskim vozilom do nas. Pa, ovim putem apelujem da nam nadležni nekako pomognu i olakšaju život seljaka u ovo dijelu planine. Tu bi bilo još tri katuna da to koriste - kaže za Portal RTCG &nbsp;Pandurica.
Panduricu su posjetili iz Sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i ruralni razvoj opštine Mojkovac.
- Problem je nestašica vode. Nekada je bila ovdje lokva, ali zemljište je propusno i sad planiramo da u saradnji sa nadležnim ministarstvom i sa ljudima koji su na ovim katunima, napravimo lokvu, da se kupi folija kako bi se voda zadržala da bi ljudi mogli u ljetnjim mjesecima da napoje stoku - kaže savjetnik za vodoprivedu Miroslav Medojević.
Poseban problem predstavljaju avgust i septembar, kada ima manje atmosferskih padavina, ističu sagovornici Portala RTCG.
Ipak naglašavaju da uprkos problemima s vodom, turisti rado posjećuju ovaj kraj.

Suše problem na katunima, Opština Mojkovac obećava pomoć

Evropski savjet je danas saopštio da produžava mandate specijalnih predstavnika EU za ljudska prava i za dijalog Beograda i Prištine.
Mandat Petera Sorensena, specijalnog predstavnika Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine, produžen je za dvije godine, do 29. februara 2028. godine. Sorensen je prvi put imenovan u januaru 2025. godine.
Specijalnoj predstavnici EU za ljudska prava, Kajsi Olongren mandat je takođe produžen za dvije godine, do 29. februara 2028. godine. Kajsa Olongren je prvi put imenovana u junu 2025. godine.
Specijalne predstavnike EU predlaže visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, a postavlja ih Evropski savjet. Tu funkciju trenutno obavlja Kaja Kalas.
Cilj specijalnih predstavnika je promovisanje politike i interesa EU u određenim regionima i zemljama, kao i pitanja od posebnog značaja ili interesa za EU, navodi se u saopštenju.
Ti predstavnici aktivno rade na konsolidaciji reformi, stabilnosti i vladavine prava.
U saopštenju se navodi da EU trenutno ima 11 specijalnih predstavnika koji podržavaju rad visoke predstavnice Unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kaje Kalas.

EU produžila mandate specijalnim predstavnicima za ljudska prava i dijalog Beograda i Prištine

Uspješan EU put podrazumijeva fokus, odlučnost i još intenzivniju dinamiku razvoja na svim poljima u narednih deset mjeseci - poručio je premijer Milojko Spajić navodeći da je preporuka naših partnera da u 2026. godini osnažimo kadrovske operativne kapacitete policije, inspekcije, agencija i ostalih javnih službi sa 1.750 novih zaposlenih, a 2027. godine sa dodatnih 1.250.
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), naveo da su u razgovoru sa generalnim direktorom za proširenje u Evropskoj komisiji Gertom Janom Kopmanom sagledali smo dosadašnje rezultate i precizirali korake u odlučujućoj fazi pregovora.
- Vladavina prava i završna mjerila u poglavljima 23 i 24 ostaju ključ procesa, uz ohrabrujuće pomake koji su već vidljivi kroz izmjene regulative, ali i kroz konkretne sudske presude - naveo je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2021634923103215866&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Evropsku budućnost osiguravamo, dodaje Spajić, ozbiljnim odlukama i efikasnom administracijom.
- Zato je preporuka naših partnera da u 2026. godini osnažimo kadrovske operativne kapacitete policije, inspekcije, agencija i ostalih javnih službi sa 1.750 novih zaposlenih, a 2027. godine sa dodatnih 1.250 - zaključio je Spajić.

Spajić: Preporuka partnera je da 2026. sa 1.750 novih zaposlenih osnažimo kadrovske kapacitete policije, inspekcije, agencija...

Pretežno oblačno sa slabom mjestimičnom kišom u prvom dijelu dana, uglavnom u južnim i centralnim oblastima. U drugom dijelu dana kiša će se intezivirati i proširiće se na veći dio države. Samo u višim planinskim predjelima na sjeveru moguć ja slab snijeg ili susnježica. U južnim oblastima poslijepodne su mjestimično moguće umjerene količine padavina. Vjetar slab do umjeren, na primorju i u sjevernim predjelima povremeno jak, pretežno južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od 1 do 11 stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od 3 do 15 stepeni.

Sjutra kiša i vjetar, do 15 stepeni

11.02.
17:31h
Ne znam u kojem mjesecu 2023. godine je formirana koalicija "Hrabro se broji".
Znam da je na listi bio Momooo, po struci, kako pisaše mu pored imena na listi - magistar pravnoekonomskih nauka (šta god to značilo i gdje god se za to uči), a šesti, B. Bogdanović, koji je, jelte, dipl. pravnik, kako mu i pristaje. Da bude.
Naravno, na jedanaestom mjestu bio je Filip Adžić, turizmolog. Pa je i njemu s toga pristajalo da bude šef policije i vojske, jer struka mu ga daje.
I bi koalicija.
Formirana nakon višemjesečnog pomijetanja Demokrata u sred zime po ulicama širom Crne Gore, kojom prigodom su do te mjere pljuvali po Dritanu, da im zbog toga možda i nije bilo hladno.
Uostalom, ako to eliminiše hladnoću, a s obzirom na njihov narativ, njima nikad nije zima.
Poslije njihove šetnje, znate šta se dogodilo.
Danas se ponovo dohvatiše i ne sluti mi na dobro. A izbori će još malo.
Opet će Aleksa i Dritan.
Vidjeli ste danas kako komšija odmah dozna da snimak Medenice možda nije lažan. Kao što su Demokrate odmah saznale - da jeste.
Iako je ostavio 50% da jeste.
On sve zna.
Tako je znao onomad da je sudija Ivanović Radomir, nakon što nije odredio pritvor Budu Krstoviću i njegovoj ćerki - sudija mafije.
Toliko je na presu bio bučan i ubjedljiv, toliko glasan prema Ivanoviću, mom bratu od ujaka, da je cijela porodica mislila toga dana, da će on u pritvor umjesto njih.
Deset minuta je ponavljao da je Radomir sudija mafije. Kao što sam ja advokat mafije. To nam je nasledno. Ima nas više u porodici. I onda SDT izjavi žalbu na Ivanovićevu odluku, Dritan čeka ishod po žalbi.
Da ne bi pomislili i za njih da su mafijaši, sudije vanraspravnog vijeća Višeg suda odrede pritvor Krstovićima.
Zvuči poznato, a?
Ostalo znate. A možda i ne znate.
Da je komšo, poslije pravnosnažno oslobađajuće odluke, mrtav hladan izjavio, da, da, da ne trepne : kada sam ja pomenuo Krstoviće?
Slutim iste rečenice i za neke druge u budućnosti.
P.S: Kada si na vlasti možeš sprovoditi politiku, ali ne razmišljaš dovoljno i pravilno. U opoziciji imaš svo vrijeme svijeta, ali se od toga ništa praktično ne može realizovati. Tako nas zapade. Imamo vladajuću politiku sa mnogo vremena i bez mnogo znanja i Dritanovu pamet u opoziciji, bez upotrebe. Bez svrhe.
S tim što se to kod njega ne mijenja ni kad je vlast.
Bio.

Tag: opstina-mojkovac