Institucije sistema ne smiju ćutati na ponašanje Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori - poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković podvlačeći da ta partija smatra obavezom da obavijesti javnost da su tokom dužeg vremenskog perioda reagovali na ozbiljna institucionalna i pravna pitanja u vezi sa postavljanjem spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kao i na postupanje (ili nepostupanje) nadležnih organa povodom tog događaja.
- Crnogorski forum je više puta, kroz konkretne i obrazložene zahtjeve, upozoravao na propuste i urušavanje pravosudnih i policijskih institucija u vezi sa krivičnim djelima koja su u vezi sa ovim slučajem. Tim povodom smo se obraćali predsjednici Vrhovnog suda Crne Gore, gospođi Valentini Pavličić, Sudskom savjetu Crne Gore u više navrata, a sada i Vrhovnom državnom tužiocu i Tužilačkom savjetu Crne Gore - navela je ona.
Njihove reakcije, podvlači Marković, nijesu bile političke, niti motivisane dnevnim interesima - već isključivo zasnovane na potrebi da se zaštiti ustavni poredak, vladavina prava i osnovne vrijednosti antifašizma, kao i da se spriječi institucionalna normalizacija ratnih zločina i njihovih izvršilaca.
- Posebno smo ukazivali na ozbiljne propuste Policije, Tužilaštva i Sudova u postupanju po krivičnom predmetu K. br. 143/25, koji se vodi pred Osnovnim sudom u Beranama. U tom predmetu uočeni su brojni problemi: neizvršavanje zakonitih naloga državnog tužioca od strane policije, pogrešno procesno vođenje predmeta, njegovo višestruko vraćanje bez suštinskog rješenja, izostanak disciplinske odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija, kao i selektivno postupanje kojim su određena lica i institucije ostala van dometa istrage, uprkos javno dostupnim činjenicama i indicijama - navela je Marković.
Crnogorski forum je, dodaje ona, jasno ukazao da se ne radi o izolovanom slučaju, već o obrascu institucionalnog ponašanja u kojem se formalna nezavisnost pravosudnih organa koristi kao izgovor za nepostupanje, čime se direktno urušava povjerenje građana u institucije sistema.
- Takođe, želimo upozoriti da mnogi u vlasti formalno ističu da žele ubrzan pristup Crne Gore Evropskoj uniji, dok su njihove stvarne akcije usmjerene ka opstrukciji tog procesa. Ova strategija, djelimično usklađena s interesima stranih centara moći, posebno s Beogradom, jasno pokazuje da se djeluje u pravcu usporavanja integracija Crne Gore u EU - jasna je Marković.
Posebno, cijeni ona, zabrinjava kampanja oko promjene Ustava u dijelu državnih simbola, koja je pokrenuta prije dva mjeseca, dok opozicija nema dovoljno snage da artikuliše efektivan odgovor.
- Ovo se vidi i kroz projekat izgradnje kolektora u Botunu-dio prostora predviđen za izgradnju kolektora pripada Glavnom gradu, ali vlast pod pritiskom i proceduralnim manipulacijama pokušava da ignoriše taj faktički položaj. Očekujemo da trenutna Vlada pokaže hrabrost i dosljednost u rješavanju pitanja kolektora, s obzirom na kompleksnost i važnost pitanja koje je povezano s Poglavljem 27-životnom sredinom i regionalnim obavezama - navela je Marković.
Crnogorski forum će, poručuje ona, nastaviti da koristi sva zakonita i demokratska sredstva kako bi upozoravao domaću i međunarodnu javnost na ove pojave.
- Jer smatramo da se vladavina prava ne može graditi na ćutanju, relativizaciji odgovornosti i selektivnoj primjeni zakona. Od našeg obraćanja predsjednici Vrhovnog suda, Vrhovnom državnom tužiocu, Tužilačkom savjetu i Sudskom savjetu očekujemo brzu, profesionalnu i odgovornu reakciju, kojom bi se jasno pokazalo da su institucije Crne Gore spremne da suštinski, a ne deklarativno, ispune standarde potrebne za zatvaranje poglavlja 23 i 24- vladavine prava i ljudskih prava- i time pošalju jasnu poruku da građani mogu imati povjerenje u institucije sistema - naglasila je Marković.
Zato ponovo pozivaju kompletu opoziciju parlamentarnu i vanparlamentarnu kao i sve one kojima je Crna Gora u srcu i koji žele ubrzan ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, da se udruže i zajednički pristupe izradi plana koji su oni već predložili.
- Cilj je da se dogovori svaki detalj i da se osigura jedinstven i koordinisan nastup, jer sada nema mjesta pojedinačnim ambicijama ili sujetama. DPS i sve druge stranke moraju bez sujete prihvatiti ovu inicijativu, jer sami ne mogu sprovesti ono što je za Crnu Goru neophodno. Kada Crna Gora uđe u EU, svako će imati priliku da se politički odmjeri na narednim izborima. Međutim, sada je ključni prioritet jedinstvo i zajednički nastup, kako bi se otklonila opasnost koja prijeti suverenitetu i evropskoj budućnosti Crne Gore - pojasnila je Marković.
Njihova obaveza je, kaže, da govore onda kada institucije ćute.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marković: Institucije sistema ne smiju ćutati na ponašanje SPC, opozicija da zajednički pristupi izradi našeg plana

Procesuiranje 35 ljudi zbog protesta uoči dodjele Trinaestojulske nagrade je par ekselans primjer zloupotrebe moći države, gaženje slabih, što je duboko problematično i institucionalno kukavički, rekao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, politički savjetnik Aleksandar Musić.
Ako represivni aparat gazi preko svake mjere 35 ljudi koji nemaju društvenu zaštitu, a istovremeno su veoma pomirljivi prema brataniću predsjednika Skupštine Danilu Mandiću i alkoholisanim licima koji su napali novinare u Gornjem Zaostru to znači, navodi Musić, da se ocrtavaju obrasci moći.
- To znači da ovih 35 ljudi u ovom trenutku postoji dobar i loš način na koji mogu reagovati u ovoj situaciji. Dobar način je uzeti ovo i ocrtati širim društvenim slojevima i ljudima koji se s njima ideološki ne slažu, pokazati im da ako je danas neko na udaru već sjutra može biti neko drugi ma koliko se međusobno razlikujemo u nekim pogledima. Naprosto, ovo je zloupotreba moći. Drugi način kojim se može krenuti i koji možda nije najsretniji je da se zapadne u neku vrstu patetike, kuknjave i samosažalijevanja, martirologij žrtveništva i time se ne postiže nikakav cilj. Ovo je par excellence primjer zloupotrebe moći države, gaženje slabih, a zapravo štićenja onih koji imaju pravu moć u Crnoj Gori u ovom trenutku i to bi trebalo podcrtati - rekao je Musić.
Prema njegovom mišljenju, kvalitetna opozicija bi trebalo u svakom trenutku da se poveže sa društvom, različitim udruženjima, organizacijama, sindikatima.
- To je ona tiha, podzemna moć političke stranke ili stranaka ili opozicije kao takve. Crnogorska opozicija to ne radi, propušta priliku za prilikom i u ovom trenutku još jednom dolazi do izražaja sada već zloglasno sredstvo - alat političke borbe u Crnoj Gori, a to je svemoćno saopštenje - ocijenio je Musić.
On podsjeća da je ideja vladavine prava ponašati se jednako prema svakome nezavisno da li taj neko ima, kako kaže, religijsko, obavještajno, paraobavještajno, političko, parapolitičko, ideološko, međunarodno, ekonomsko i svako drugo zaleđe.
- U ovom slučaju ja vidim zloupotebu moći i sile i vidim nešto što je duboko problematično, ako hoćete institucionalno kukavički- naglasio je Musić.
<h2>"Država u Gornjem Zaostru odustala od same sebe"</h2>
On se osvrnuo i na slučaj nestalog spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću. Smatra da je katastrofalno ako je država znala da će doći do podizanja tog spomenika, a da nije reagovala. To je, ističe Musić, svojevrstan kukavičluk. Sa druge strane, ako nije znala, to, kaže on, pokazuje nesposobnost države da vrši svoje temeljne uloge. 
- Nije tema je li spomenik sad u svemiru, podrumu ili na tavanu, nego da li je država znala. Ono što je takođe tema je i zašto se nije obrušila na one koji su tukli novinare, što znači da je ona u tom trenutku u Gornjem Zaostru odustala od sebe same. Tu imate ponovo negiranje države, tu čak i ne mislim o nekom identitetskom i ideološkom vrijednosnom smislu, nego u smislu upravne strukture države, logike države kao takve, ja bih ovo vraćao kao temu i to je pitanje za one koji vode državu, pitanje za premijera, pitanje za ministra policije, pa to je pitanje za predsjednika Skupštine, a sve ovo ostalo su nekakve peripetije čiji cilj je razvodniti, redikulizirati i maknuti pravi temu sa stola”- istakao je Musić.
- Nije tema da li je spomenik sada u svemiru, podrumu ili na tavanu, nego da li je država znala. Tema je i zašto se država nije obrušila na one koji su tukli novinare, što znači da je ona u tom trenutku, u Gornjem Zaostru, odustala od sebe same. Tu ponovo imate negiranje države — ne mislim u identitetskom ili ideološkom smislu, već u smislu njene upravne strukture i logike države kao takve. Ja bih ovu temu stalno vraćao, jer je to pitanje za one koji vode državu: pitanje za premijera, za ministra policije, pa i za predsjednika Skupštine. Sve ostalo su peripetije čiji je cilj da se razvodni, redikulizuje i skloni prava tema sa stola - istakao je Musić.
<h2>"Pet spektakularno prosutih godina"</h2>
Komentarišući djelovanje crnogorske opozicije, Musić ocjenjuje da je izgubljeno dragocjeno vrijeme.
- To je pet spektakularno prosutih godina, a možda će vrijeme pokazati da su to bile najbitnije godine za crnogorsku opoziciju. Željezo se kali kada je vruće, kada je situacija pri dnu imate priliku da se podignete kao feniks, a ne biti u stalnom grču, defanzivi i svoditi se na nekakva kultna saopštenja - rekao je Musić, dodajući da ne pamti primjer opozicije koja je „prosula” toliko vremena, iako se za taj period, kako kaže, moglo mnogo uraditi.
Osvrćući se na odnose među koalicionim partnerima, ocjenjuje da bi, ukoliko do sredine 2026. godine ne dođe do suštinskih promjena, sljedeći mandatar mogao biti lider NSD-a Andrija Mandić.
Prema njegovim riječima, „to nije nuklearna fizika, neka kompleksna matematika”, jer se sve kreće u pravcu da će „Demokrate sredinom 2027. godine biti na istorijskom minimumu”, dok će PES, kako sada stvari stoje, oslabiti, posebno „ako u političkom smislu skinu glavu Spajiću i okrive ga za neki ekonomski posrtaj i urušavanje budžeta”.
- Mandić je u poziciji da traži mandatara za sebe i ovi njegovi obilasci po svijetu – govorimo o SAD-u, o Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske, a vjerujem da će takvih posjeta biti više u sljedećoj godini – on se pokušava dovesti u neutralu, da kada taj trenutak nastupi, kada kucne čas, ne treba mu ljubav sa Zapada, ali mu treba milost i da ključni broj ambasadora u Crnoj Gori samo okrene glavu u suprotnom smjeru - istakao je Musić.
Podsjeća i da je Mandić tokom posjeta imao „prilagođenu priču”, navodeći da se u SAD-u povezao sa jevrejskim organizacijama „koje ga ne bi ni primile da Izrael ima malo bolji imidž u svijetu”. Posjeta Velikoj Britaniji, dodaje, potvrđuje da su „lobisti dobro odradili posao”, jer su ga primili laburisti „koji nijesu desničari i nemaju baš nikakvih ideoloških podudaranja”.
- U trenucima kada svi okreću glavu od Izraela, Jevreji trebaju svakog saveznika i oni će to znati vratiti, što znači da je izabrao vrhunski tajming da dođe do onih koji imaju upliva i na američku desnicu i na američku ljevicu, nemojte tu imati nikakve iluzije - zaključio je Musić.

Musić o procesuiranju 35 ljudi: Primjer institucionalnog kukavičluka i zloupotrebe moći države

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša iznio je nekoliko pojašnjenja o, kako je rekao, pararelnoj realnosti koja se plasira povodom izbora sudija Ustavnog suda. Suština je, kako je rekao, da nije bilo dijaloga i kompromisa sa opozicijom.
Mugoša je podsjetio da se sudije po Ustavu biraju kvalifikovanom većinom (dvotrećinskom, odnosno tropetinskom u drugom krugu). To suštinski znači, navodi on, da bi trebalo da te sudije imaju podršku poslanika većine i opozicije, odnosno da kandidati budu rezultat dijaloga i kompromisa većine i opozicije.
- Dijaloga i kompromisa sa opozicijom nije bilo i to je suština, jer je to uzrok problema. Tokom izbornog procesa sudija US desilo se i konstatovanje prestanka funkcije jedne sutkinje US mimo Ustavom predviđenih procedura (što je potvrđeno od strane Evropske komicije i Venecijanske komisije). Za sve one koji su istinski proEU orjentisani sve ovo navedeno treba prije svega da nas zabrine a ne da se samo bavimo posljedicama (jučerašnjim glasanjem) - naveo je Mugoša u objavi na mreži X.
Prema njegovim riječima, jučerašnje glasanje je loša posljedica još lošijeg uzroka. 
- Na kraju, moramo da budemo svjesni da mandat sudijama US traje 12 godina a ne do kraja 2026. Zbog toga je važno da taj predlog bude rezultat dijaloga i kompromisa vlasti i opozicije jer je to upravo evropski način ponašanja - istakao je on.
Kako je naglasio, mnogo više za nas nego za građane zemalja EU i evropske diplomate je važno da to budu zaista oni koji svojim profesionalnim integritetom mogu da opravdaju privilegiju obavljanja tako važne funkcije u narednih 12 godina.
- I jedna dobronamjerna poruka konstituentima vlasti jer imaju 53(+1) poslanika i ne žele dijalog sa opozicijom. Ne vrijeđajte inteligenciju građana sa (o)pominjanjem opozicije zbog toga što nemate 49 glasova za izbor sudija US. Naučite da se odgovorno i ozbiljno bavite politikom odnosno javnim interesom. Zapalo vas je da ste vlast… Nažalost - konstatovao je Mugoša.

Mugoša: Ne vrijeđajte inteligenciju građana sa (o)pominjanjem opozicije zbog toga što nemate 49 glasova za izbor sudija US

Članovi opozicije u Odboru za ekonomiju, finansije i budžet pisali su ambasadoru Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru ukazujući da je većina za člana Senata Državne revizorske institucije (DRI) predložila kandidata koji za to ne ispunjava zakonske uslove.
- Zbog važnosti jačanja nezavisnosti i profesionalnog integriteta Državne revizorske institucije, a u kontekstu poglavlja 32, važno je istaći da je parlamentarna većina na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet predložila za člana Senata DRI osobu koja ne ispunjava zakonske uslove za navedenu poziciju (član 32 Zakona o DRI - položen ispit za državnog revizora i najmanje 10 godina radnog iskustva ili najmanje 10 godina radnog iskustva u obavljanju odgovornih poslova u javnim finansijama) - precizirali su predsjednik i članovi Odbora Boris Mugoša, Nikola Rakočević, Mihailo Anđušić, Nikola Milović i Miloš Konatar.
Oni su podvukli da se tako pravi se ozbiljan presedan gdje se u veoma važnoj instituciji na EU integracionom putu predlažu ljudi koji ne ispunjavaju zakonske uslove.
Ovo će, decidni su oni, imati ogromne posljedice na rad navedene institucije ali i na vladavinu prava i meritokratiju kao ključne temelje demokraskog napredovanja Crne Gore.
- Rasprava i glasanje na plenumu o predloženom kandidatu je u ponedjeljak, pa se nadamo da će svako iskoristiti svoj profesionalni integritet kako bi se zaustavili navedeni protivzakoniti i antievropski postupci - ukazali su oni.
Podsjećaju da su u poslednjih godinu i po dana imenovana dva člana Senata DRI i da prilikom njihovog imenovanja, kao i prilikom predlaganja ovog sada kadidata, većina nije našla za shodno da obavi razgovor sa opozicijom.
- U ovom aktuelnom slučaju, problem je još veći jer kandidat ne ispunjava zakonske uslove što će osim urušavanja integriteta DRI imati za posljedicu i žalbe kandidata koji su se javili na Javni poziv - jasni su u opoziciji.

Opozicija pisala Satleru: Većina predložila za člana Senata DRI kandidata koji ne ispunjava zakonske uslove

Poslanici opozicije podnijeli su skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu zahtjev za kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara &nbsp;Šćepanovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića.
Saslušanje bi trebalo da bude održano na temu „dezinformacije sektora bezbjednosti povodom incidenta na Zabjelu u kojem je ranjen državljanin Crne Gore, na osnovu kojih je Vlada Crne Gore ukinula bezvizni režim sa Turskom“.
- Zbog incidenta na Zabjelu u kojem je napadnut državljanin Crne Gore, te zvaničnog saopštenja Uprave policije da su među osumnjičenima turski državljani koji žive i rade u Croj Gori, u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima, nastupila je atmosfera tenzija, grupe ljudi marširale su ulicama i prijetile migrantima, a Vlada premijera Milojka Spajića donijela je hitnu odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom - konstatovano je u obrazloženju inicijative koju su podnijeli lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živkovića, njegov partijski kolega Nikola Janović, lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
lako je naknadna istraga pokazala da u incidentu nijesu učestvovali turski državljani, već da su osumnjičene osobe iz Azerbejdžana na privremenom boravku u Croj Gori, oni ukazuju da su posljedice po odnose dvije države već nastupile.
- Zbog netačnog informisanja javnosti od strane Uprave policije, urgentne odluke Vlade Crne Gore koja je donijeta na temelju dezinformacija, eskalacije ksenofobije na ulicama, kao i potencijalnog narušavanja tradicionalno dobrih bilateralnih odosa Podgorice i Ankare, i moguće recipročne reakcije, smatramo da je neophodno organizovati kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Cre Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i direktora ANB-a Ivice Janovića - naveli su poslanici opozicije.

Opozicija traži kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Šćepanovića i Janovića zbog dezinformacija nakon kojih je Vlada ukinula bezvizni režim za turske državljane

Nakon generalne probe, koju je na otvorenoj sceni izveo tzv. pokret „Odupri se“, počela je uobičajena priprema za centralnu i ključnu predstavu. Za razliku od junaka probe, odbjeglog tajkuna koji se okupljenoj masi obraća na glavnom gradskom trgu, ispovijedajući svoju istinu iz disidentskog londonskog stana, dok masa ćuti i zuri u veliki ekran, junaci glavne predstave sebe su podredili višem cilju. Komad „Litije“, po tekstu Amfilohija Radovića, a u režiji i dramaturgiji beogradske vlasti i srpskih tajnih službi 2020. premijerno je prikazan publici.
Iako su mnogi, sudeći po naslovu predstave, očekivali tekst o religijskim procesijama, o Bogu, o jevanđelju, dobili su goli politički igrokaz, s jasnim namjerama, i još jasnijim ciljem. Nije tu bilo nikakve katarze, tog uzvišenog pročišćenja i oslobađanja od nečistoće, putem samilosti i straha, koje gledalac doživljava kroz iskustvo viđenog. Bila je to obična politička i ideološka agenda, koja je za cilj imala uspostavljanje klerofašizma. Bio je to mučan prizor, u kojem su ogrezli u grijehu nosili najveći krst i zlatom optočenu ikonu. Gotovo šest godina od veličanstvenih litija, koje je odigrala umjetnička trupa SPC, i cijelih pet od početka vladavine klerofašizma, ispostaviće se da je ideja autora projekta u potpunosti uspjela. Iako su mnogi od nas, koji su svjedočili uvodu u slobodan pad, uvodu u anticivilizaciju, govorili da je ono što gledamo sve samo nije religija, i nije vapaj za slobodom, drugi su nam pak govorili da smo u krivu, i da je to što vidimo i čujemo pank, koji će konačno emancipovati i osloboditi posrnulu i zarobljenu zemlju. Govorili su da je konačno kucnuo toliko prizivani čas pomirenja. O litijama su pisali kao o Vudstoku. U njihovoj prozi sljedbenici ravnogorskog pokreta bili su hipici. I cijelom projektu, čini se, nedostajao je samo Miloš Forman, i nova adaptacija mjuzikla „Kosa“.
Reditelji i scenaristi iz filmskog studija „Vijesti“ uvjeravali su gledaoce da je fantastika stvarnost, da je stvarnost fantastika, a da je laž istina. No, kako izgleda pank-rok emancipacija pet godina kasnije? Ko to poje umjesto Džoa Kokera i Karlosa Santane? Je li to gitara Džimija Hendriksa, ili su ratne trube, ipak? „Je li prizor zaista ružan, ili je naše oko rđavo?“
Bilo kako bilo, svi koji nijesu uživali u prizoru proglašavani su nedobronamjernima, plaćenicima, i antihristima. Silni pisari branili su očigledan politički performans jedne parareligijske organizacije. Bili su medijski sponzori, i medijska fabrika propagande, čiji je zadatak manipulacija stvarnošću. Manipulacija javnošću. Manipulacija hipnotisanom masom. Danas se davimo u korovu koji nije pośečen dok je mogao biti pośečen, dok nije bio tako duboko u zemlji.
Ipak, nema razloga za likovanje nad proročanstvom koje se, nažalost, obistinilo. A i zar je neko morao biti prorok pa da vidi ono pred očima? Nema razloga za likovanje nad ponorom za koji smo znali da će početi gledati u nas. Jer, toliko je sve obesmišljeno, da će tad prevareni opet vjerovati onima koji su ih lagali. Zapravo, već im i vjeruju. Kad god varalice kobajagi kude svoje saveznike, iznevjereni frenetično aplaudiraju. Kad god medij svih režima i nagovijesti da bi mogao prestati da laže i da učestvuje u razoru jedne zemlje, iznevjereni ustaju i pozivaju na bis. Grobarima Crne Gore jednostavno se ne može vjerovati. Ma koliko opozicija bila pogrešna, opozicija ne odlučuje o budućnosti Crne Gore. No ipak, meta je uvijek opozicija. Kad ćuti, „Zašto ćuti?“ Kad govori biva optužena za govor mržnje. Zar je odgovor na mržnju govor mržnje? Opozicija se ne iživljava nad virtuelnim nalozima na društvenim mrežama, gotovo ga svakodnevno saslušavajući i vršeći torturu nad čovjekom koji golom istinom ismijava one koji ne vole smijeh. To čini režim, ne opozicija. Kudiće opoziciju, ali slaviće naši komentatori premijera koji je, kako oni kažu, pokazao zube Rami. Preporučiće premijeru da to isto učini i kad se nađe oči u oči s Aleksandrom Vučićem. Iako znaju da sluga nikad ne kidiše na svoga gospodara. I neće naši puritanci uprljati hartiju pišući o ulozi premijera u svemu što se događa. Jer Spajić je samo premijer, pobogu. Nosilac najveće političke moći u državi. No, strasno će kritikovati opozicione poslanike i proglasiti ih govornicima mržnje. Tako vam je to u svijetu licemjera.
Stomak ispunjen strahom, ili viskijem, svejedno je stomak koji se samozadovoljno gladi, i živi u iluziji da se javnost može varati do u beskonačno. Kao što smo znali da je pank s početka teksta neonacizam, znamo i da skupe navike traže bogate sponzore.
Kad odlučimo da se suočimo s istinom o svima nama, onda, možda, i završi predstava koja igra cijelih pet godina. Na nama je kako će izgledati potonji čin.

Zla opozicija i govor mržnje

Uskoro će, 1. novembra, proći godinu dana od strašne tragedije koja se dogodila u Novom Sadu kada je u padu nadstrešnice na željezničkoj stanici poginulo 16 ljudi. Nesreća je bila pokretač velikih antivučićevskih protesta koji su sada, kako se bliži godišnjica, u sve većem raskoraku. Vučić se još uvijek ljulja, ali i antirežimski studentski pokret upao je u dileme i kontroverze. Jednom riječju, u Srbiji vlada zbrka. Srpski karusel.
Od mantre "evo ga, samo što nije pao", Aleksandar Vučić i njegov truli, beskorisni režim još se održava i pliva na površini, bez ikakvih konkretnih naznaka da bi zbilja mogao "kihnuti". Naime, velebni studentski protesti, koji su znali okupiti na skupovima i do dvjesta hiljada ljudi, ipak nisu postigli željeni rezultat. Sve se više razvodnjavaju i postavlja se pitanje kakva je stvarna politička pozicija studentskog bunta. Srbijanski politolog Bojan Klačar za beogradski Blic se pita "što taj pokret nudi kao alternativu vladajućoj političkoj opciji" jer su zapravo, i nakon godinu dana, potpuno nepoznati stavovi studenata o čitavom spektru političkih procesa u samoj Srbiji, regiji i na vanjskopolitičkom planu.
Studenti su odbacivali politiku, da bi sada došlo do kopernikanskog obrata i sebe smatraju i doživljavaju kao jedinu snagu koja se može suprotstaviti Vučiću. Dugo su bježali od politike kao vrag od tamjana, dok je antirežimska javnost gubila strpljenje i tražila od njih da se politički deklarišu, a sada kad su to napravili, još im uvijek nedostaje jasna politička artikulacija jer su to učinili polovično.
Naime, cijelu svoju "političku agendu" sveli su na zalaganje za vanredne izbore i najavili su svoju listu. To je odmah izazvalo velike probleme i dilemu koja dijeli srpsku javnost i opozicionu scenu te nosi dodatno ideologiziranje u ionako smeteno i konfuzno srbijansko društvo. Doduše, ne zna se kada bi mogli biti izbori (Vučić zavlači i najavljuje ih za pretkraj 2026. godine!), a studenti (s angažiranim profesorima) u tajnosti rade tu svoju listu s kojom bi na megdan Vučiću, ali uz uslov da ostala opozicija na izbore ne izađe, nego da podrži studente na "neviđeno", što je izazvalo uzbuđeno talasanje na zbrkanoj srbijanskoj političkoj sceni.
Otkad su izašli sa svojim političkim zahtjevima, a svode se uglavnom na "izbori što prije", studenti pozivaju opozicione stranke da se suzdrže od sudjelovanja na izborima, kada god oni bili, te traže bjanko podršku bez uvida u listu i, kako piše beogradski Danas, "da ih ne uslovljavaju, ali da im se stave na raspolaganje sa svojom logistikom". Mogu li studenti donijeti promjenu? S protokom vremena sve je manje svjetla na kraju tunela. Klačar kaže kako je problem u tome da studentska lista želi "zadovoljiti sve", a zato se neće "ideološki i programski profilirati".
- Studentska lista nastojaće zahvatiti što šire birače i doći do svih društvenih slojeva. Zato će se stranke koje mimo studentske liste izađu na izbore pokušati nametnuti programom i ideologijom - zaključuje Klačar.
Željko Veselinović iz Pokreta radnika - Sloga uvjeren je da studentska lista ne može sama pobijediti Aleksandra Vučića koji još drži poluge režima u rukama, čak ni, kako kaže za Blic, "u referendumskoj atmosferi". Stoga će na izborima, kad god oni budu, a što kasnije to će biti bolnije, doći do izraženih ideoloških razlika koje mogu samo ići na ruku Vučiću. Evidentno je da je došlo do raskola nakon gotovo jednogodišnje borbe s autoritarnim režimom koja je očito zapela u labirintu nedorečene srbijanske politike te da su studenti sebe počeli doživljavati kao jedinu snagu koja je sposobna srušiti Vučića, ali radi li se tu samo o smjeni ili promjeni aktualne politike koja izaziva zebnju u regiji?
Da apsurd bude veći, tada su imali i najbrojnije skupove i režim je bio ozbiljno poljuljan, a sada bi im se moglo dogoditi da je "pumpaj, pumpaj" bilo u prazno. A Srbija je prevažna geostrateška država na ovom prostoru da bi sve ostalo isto nakon promjene Aleksandra Vučića, koji sve više gubi kompas. I srbijanska opozicija zatečena je stavom studenata da oni sami, bez opozicije, krenu u završnu bitku jer bi to značilo da je opozicija ne samo suvišna, nego bi praktički prestala biti relevantni politički akter.
Otkad su studenti prije oko pet mjeseci počeli tražiti od Vučića izbore, rade svoju izbornu listu, ali imena nisu procurila. Mediji i javnost spekuliđu s raznim imenima, od kojih neka izazivaju otvoreno zgražanje jer se radi o ljudima koji se praktički u svojoj politici i pristupu uopće ne razlikuju od Aleksandra Vučića, poput profesora s beogradskog Filološkog fakulteta Mila Lompara koji ne skriva da je na pozicijama "srpskog svijeta" te čak najavljuje i svoju kandidaturu za predsjednika države uz podršku studenata. Opozicija traži razgovor, ali, kako navodi Danas, "studenti ih ignorišu", ne želeći da opozicija ima bilo kakav utocaj na njihov izlazak na izbore. Neke stranke, poput Demokratske stranke Srbije (DSS) Miloša Jovanovića, čiju je regionalnu politiku teško razlikovati od Vučićeve, ne žele takvu saradnju sa studentima i najavljuju samostalni izlazak na izbore, iako je Demokratska stranka (DS) spremna podržati studentsku listu.
Jovanović navodi da "nema pobjede nad režimom bez autentične desnice". DSS je apsolutno nacionalistička stranka s velikosrpskom agendom. Jovanović je poručio studentima, kako piše Blic, da "će izaći na izbore jer ako ne bi, bila bi to - samonegacija". Iz Ekološkog pokreta i nekih drugih lijevo-zelenih opcija poručuju da "nije rješenje povlačenje oporbe iz izborne utrke", a za Blic je šefica Ekološkog ustanka Danijela Nestorović rekla da "podržava studente u nakani da ponude nešto novo", ali pitanje je - koliko je to novo.
Zato Nestorović kaže da "nije rješenje u povlačenju opozicijeiz izbornog procesa jer ako se povučemo, prepuštamo teren upravo onima protiv kojih se borimo". Za nju je važnije da se pronađe način da se "studentska energija poveže s opozicijskom borbom, a ne da se međusobno isključujemo".
&nbsp;- U redu je da postoji studentska lista, u redu je da se ljudi okupe oko nje - ali ključ je u zajedničkom cilju: u tome da izbori postanu prostor otpora, a ne prostor podjela- izjavila je za Blic Danijela Nestorović.&nbsp;
Ta se političko-ideološka zbrka u Srbiji potvrđuje i na sljedećem primjeru - uoči lokalnih izbora na Kosovu i vlast i studenti održali su odvojene prosvjede, kako su rekli, u znak "podrške srpskom narodu na Kosovu". No, iako su to bili različiti skupovi, narativ, ikonografija i poruke bili su praktički istovjetni. I studenti su nosili slike svetog Save, reljef Kosova na srpskoj zastavi, uzvikivali "Kosovo je srce Srbije".
Jedina je razlika u tome što su studenti optuživali Vučića za "prodaju Kosova" uz poruku "na Kosovu je sve počelo, na Kosovu će se sve i završiti" te "sad se borimo da bi nam svanulo to dogodine", kako prenosi portal RTS-a. Tako da se opravdavaju zebnje da studenti, kao i dobar dio oporbe, idu samo za zamjenu, a ne promjenu srpske političke agende, što znači i nakon Vučića - Vučić. Teško je reći kako će se stvari odvijati jer ko zna što se sve još do izbora, koji bi bili tek za godinu dana, može dogoditi i može li se uopšte Vučić održati tako dugo, ali i mogu li studenti još cijelu godinu biti "u formi" i koliko uopće srbijansko društvo još ima snage i strpljenja. Srbija sigurno ulazi u zonu haosa, meteža i košmara.

Tvrde da su jedina snaga koja može srušiti Vučića, a sada su objavili zahtjev koji je izazvao totalnu konfuziju među opozicijom...

Opozicija je trebala da digne glas, mobilizuje dijelove društva, da ne da disati djelovima vlasti i da se pokaže nezamjenjivom i jakom. To je u intervjuu za Televiziju E kazao, politički konsultatnt iz Zagreba Aleksandar Musić.
On smatra da tako premijer ne bi imao drugog izbora već da najavi da je priča kako se ne može sa opozicijom za isti sto, prošlost. Nakon toga bi, kaže, vjerovatno došla i podrška iz dijela Evropske unije. 
Crna Gora je, kaže Musić sa kojim smo razgovarali na nedavno završenom 2BS Forumu, mnogo lošije društvo u odnosu na ono kakvo je bilo prije 2020. godine i smjene prethodne vlasti. Iako je, dodaje, u nominalnom smislu međunarodnih dokumenata pojavno bolje.
- Ali, kada vidite atmosferu u društvu, kada pogledate šta je postalo prihvatljivo, kakvi kosturi iz ormara, kakve se sve aveti javljaju kao nešto o čemu se za početak raspravlja, a onda se to otvoreno favorizuje, to nije dobra situacija. To je kulturološki dio, a što se tiče ekonomije to je u mnogo čemu rulet ekonomija. I dalje je država glavni poslodavac, rekordni je broj ministarstava, parazitska struktura ekonomije koja je neprirodna za jednu malu državu, koja bi se trebala kao mala, otvorena, eurizovati, takmičiti konkurentnošću poslovima više vrijednosti, a ne gomilanjem partijskih parazita - objašnjava Musić.
To, kako kaže, šteti društvu u cjelini, i Crnogorcima i Srbima, i Bošnjacima i Albancima i Hrvatima.
- Oni koji od toga profitiraju su skupina ideoloških igrača koji igraju na dugi rok koji koriste sve te pukotine i sve te slabosti, da bi ojačali. Tu konkretno mislim na strukturu okupljenu oko Andrije Mandića - rekao je Musić.
Osvrnuo se na odgovor premijera Crna Gore Milojka Spajića povodom postavljanja spomenika četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću da je to seoski problem. Smatra da je ružno i nepošteno govoriti tako o normalizaciji i relativizaciji četničkog koljača i njegovih djela. 
- Ljubiša Ostojić (mitropolit Metodije) se pokazuje kao pravi veto igrač. Po političkoj nauci kada gledate odnose moći, kada gledate odmjere bilo izborne, bilo mirnodopske, imate nešto što se zove veto igrač, to je sila unutar sile, sila nad silom, nešto što može zaustaviti procese, to je neka vrsta deus ex machina, on je taj veto igrač - istakao je Musić.
Podsjeća da u cijelom slučaju postoji više problema, jedan od njih je što je policija zakazala i prije postavljanja spomenika. Zatim su ustuknuli, kako kaže, pred lokalnim pijancima i elementima sa strane, koji nemaju veze sa Crnom Gorom, već sa režimom u Srbiji.
- To je cirkusijada, normalizacija nenormalnog i možemo se nedjeljama baviti time gdje je i ko ima ključ, vi se bavite detaljima jedne ludačke priče, gdje se sve manje dovodi u pitanje ta priča, nego se bavi peripetijama i detaljima nečega što bi nekoj osnovnoj društvenoj civilizacijskoj higijeni, koja nema veze sa nacijom, nego ima sa odnosom prema Drugom svjetskom ratu, prema slobodi, onim sjajnim crnogorskim tradicijama otpora i prkosa, to ne bi trebao uopšte biti predmet rasprave - naglasio je Musić.
Smara da stranci na unutrašnje crnogorske probleme gledaju kao na skup poludivljih plemena, koji se oko seoskih stvari svađaju i ne. 
- Njima nije stalo do higijene ovoga društva, baš njih briga za Đurišića, oni imaju neke makro ciljeve, ti ljudi su na visokim platama, stalo im je da moraju nešto pokazati nadređenom. Dok se oni bave poglavljima, jedina osoba koja ima strategiju u Crnoj Gori je Andrija Mandić potpunim remodeliranjem i rekonfiguracijom društva i onda postaje manje bitno hoće li Crna Gora ući u Evropsku uniju, koliko god ovo zvučalo blasfemično. On ima win win situaciju! - uopzorava Musić.
Prema njegovim riječima, ako Crna Gora uđe potpuno razvaljena, “četnizirana”, gdje će nenormalno postati normalno i gdje je ekonomija takođe razvaljena, a kultura na koljenima.
- I gdje imate nekoliko paralelnih društava, to je za njega pobjeda, vjerujte da će on razglasiti na sva zvona da je on zaslužan za ulazak u Evropsku uniju. A ako dođe do usporavanja na putu, pa Crna Gora uđe u neke kombinacije i postane utješna nagrada pa uđe u paketu sa Srbijom u Evropsku uniju, ponovo mu je pobjeda. Ali očekivati da će vam neki komesar to uraditi - neće, to vam ja kažem neko ko smatra da je vanserijski interes Crne Gore da uđe u EU, ali treba biti svjestan realnosti - neće vam niko urediti vašu kuću - poručio je Musić.

Premijer Spajić je svjestan, cijeni Musić, da nikad više neće imati podršku na izborima kakvu je imao na posljednjim, pa je logičan zaključak da ostavi Vladu kakva jeste, da ne da predlaže rekonstrukciju.
- Postavlja se pitanje je li im je u interesu drmati brod, koliko god on bio probušen, havarisan, sa njega se širila vika i zadah alkohola, ako taj brod plovi u nekom smjeru?! Zašto bi on to radio?! Nije racionalno iz njegove vizure, a to što je to neodgovorno prema Crnoj Gori, prema ozdravljenju društva, prema istinskom pomirenju, održivosti države i društva to je druga priča - zaključio je Musić.

Musić: Treba biti svjestan realnosti - neće vam niko urediti vašu kuću

Umjesto denunciranja vlade i skupštinske većine, uz nezaobilazne geopolitičke analize i mantre o malignom uticaju, opozicija je juče dobila još jednu šansu da napravi odlučan otklon od kriminalnih struktura iz sopstvene prošlosti. Ako već to nisu spremni da urade u Podgorici, valjda su to uradili u Briselu, kazao je član Predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović.
On je komentarisao posjetu poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrije Nikolića i Ivana Vukovića Briselu, kojom prilikom su predali non-pejper o stanju u Crnoj Gori i regionu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-i-vukovic-predali-briselu-non-pejper-o-stanju-u-crnoj-gori-i-regionu-potezi-vlasti-znacajno-odstupaju-od-umivene-proevropske-retorike&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ivanović je rekao da je dobro što su predstavnici opozicije boravili u Briselu i tamo iskazali svoju posvećenost evropskoj integraciji Crne Gore, jer je, ističe, njihova uloga bitna u ovom procesu. 
- Posebno je značajno što ove opozicione aktivnosti u sjedištu EU administracije koincidaraju sa vjerovatno najvećom SDT/SPO akcijom do sada, što predstavlja ključni doprinos borbi protiv organizovanog kriminala i snaženju vladavine prava. Te oblasti su od suštinskog značaja za napredak Crne Gore ka EU - naglasio je Ivanović u saopštenju za javnost.
Za pretpostaviti je, dodaje on, da su opozicioni prvaci u Briselu iskazali svoju oduševljenu podršku ovoj akciji, "istovremeno se odričući čelnika pravosuđa i bezbjednosnog sistema koji su svoj uspon ostvarili upravo za vrijeme njihove vlasti". 
- Samo jasno distanciranje od nekadašnjih partijskih drugova i simpatizera, uz jasnu osudu njihovih kriminalnih radnji, može biti kredibilan znak iskrenoj privrženosti evropskim vrijednostima. To evropski zvaničnici odlično znaju, a predstavnici opozicije savršeno razumiju - zaključio je Ivanović.

Ivanović: Da li se opozicija u Briselu odrekla kriminalnih struktura iz prošlosti?

Demokratska partija socijalista (DPS) očekuje podršku kolega iz parlamentarne opozicije da podrže interpelaciju te stranke kada je riječ o radu potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, odnosno radu izvršne vlasti u oblasti bezbjednosti, unutrašnje politike, odbrane i borbe protiv organizovanog kriminala. To je poručila u emisiji “Kontakt” na Televiziji Nikšić poslanica DPS-a u Skupštini Crne Gore Zoja Bojanić Lalović.
- Svi oni koji ne potpišu, oni ne zavrjeđuju status opozicije. Interpelacija je još jedan instrument za kontrolu rada Vlada, i još jedan način da vi zapravo o nekim važnim pitanjima razgovarate transparentno, da dobijete odgovore u Skupštini. Kada je riječ o bezbjednosnoj situaciji, koja je više nego zabrinjavajuća, da je strašno u kakvoj trenutnoj situaciji živimo kada je bezbjednost u pitanju. Čini mi se da se nikada nijesmo ovako nebezbjedno osjećali. Posebno ako napravimo jednu dobru analizu svega onoga što se dešavalo posljednjih nekoliko godina. Ako samo pomislimo na činjenicu da se pojedina lica ubijaju na kućnom pragu, u toku dana u blizini Centra bezbjednosti, da imate situaciju gotovo filmske scene ranjavanja na motoru, trideset lica je za posljednje tri godine je ubijeno na Cetinju… Imate jednu nevjerovatnu situaciju koja traži odgovore na pitanja onih koji su zaduženi za bezbjednost crnogorskog društva - kazala je Bojanić Lalović.
Poručila je i da kao parlamentarna opozicija imaju pravo da djeluju i vaninstitucionalno, osvrćući se na najavu DPS-a organizovanje masovnih skupova DPS-a. Kaže da ih planiraju u Beranama, Pljevljima, Nikšiću i Herceg Novom, zbog toga što, kako je ocijenila, oni koji vode te Opštine, narušavaju demokratsko društvo.
- Mi smo najavili skupove. Jer skup je jedan svojevrsni otpor onome što smatramo da je urušavanje ne samo univerzalnih vrijednosti nego kao urušavanje temelja savremene Crne Gore a to su prije svega antifašizam, građansko društvo, pravo i pravda koje ovo društvo čini multietničkim, jedinstvenim. Očekujemo podršku svih onih kojima je antifašistička i građanska Crna Gora na srcu - istakla je Bojanić Lalović.
Zaključuje da najavljeni skupovi neće uticati na djelovanje Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore.

Bojanić Lalović: Svi koji ne potpišu interpelaciju ne zaslužuju status opozicije

Amnestiji i pomilovanju se do sad nije pristupalo dovoljno ozbiljno i sistemski, iako ti instituti imaju snažnu političku konotaciju. Uprkos čestim obećanjima u izbornim godinama, izostaje jasna i dosljedna politička volja da se započne suštinska reforma sistema amnestije i pomilovanja.
To su poruke sa panela koji je organizovan u okviru konferencije Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) „Od masovnih oprosta do ciljanih intervencija - amnestija i pomilovanje u Crnoj Gori“.&nbsp;
Profesorica krivičnog prava prof. dr Vesna Ratković, ukazala je da informacioni sistemi u oblasti pravosuđa imaju ozbiljan problem kada je riječ o izdvajanju i dostupnosti podataka.
- Što nije samo metodološka poteškoća, već ustaljena praksa u kojoj statistički podaci i njihova dostupnost faktički ne postoje, uprkos procesu digitalizacije - rekla je Ratković.
Govoreći o amnestiji, Ratković je istakla da je riječ o kolektivnoj mjeri sa ekstenzivnim dejstvom, koja po pravilu obuhvata veliki broj lica.&nbsp;
- Nasuprot tome, akt pomilovanja je pojedinačni, rekonstruktivni upravni akt, koji ne djeluje samo prema licu koje je pomilovano, već ima šire društvene implikacije - jasna je Ratković.
Ona je naglasila da postupak pomilovanja nije sudski, već upravni, te da u tom procesu ne učestvuju sudovi, već Ministarstvo pravde.&nbsp;
Prema njenom mišljenju "sudovi su svoju ulogu završili donošenjem pravosnažne presude, te bi njihovo dodatno uključivanje u postupak pomilovanja predstavljalo nepotrebno administrativno opterećenje".
- To je po mom mišljenju posao za Ministarstvo pravde - jasna je ona.
Ratković je podsjetila da je pomilovanje diskreciono pravo predsjednika države, zasnovano na načelu oportuniteta, odnosno na procjeni svrsishodnosti i postojanja uslova za pomilovanje, te da se pravni i politički aspekti tog instituta ne mogu posmatrati odvojeno.
- I amnestija i pomilovanje imaju snažnu političku konotaciju, pri čemu „dobitnici“ nijesu samo oni koji dobiju amnestiju ili pomilovanje, već i oni koji te odluke donose - jasna je Ratković.
Ona je ocijenila da oba instituta treba primjenjivati veoma restriktivno.&nbsp;
Ukazala je da se u javnosti već pojavljuju očekivanja i podsjećanja osuđenih lica na ranija obećanja, te da, iako aktuelni predlog amnestije nije usvojen, nije isključeno da će uskoro uslijediti priprema novog.
Savjetnik za pravna pitanja Predsjednika Crne Gore Ivan Šikmanović kazao je da je predsjednik Crne Gore, u skladu sa Ustavom, nadležan za davanje pomilovanja.
- U izvještajnom periodu ono što je uočljivo jeste da dolazi do porasta broja molbi za pomilovanje - rekao je Šikmanović i podsjetio da je predsjednik Milatović preuzeo dužnost 21. maja 2023. godine.
Ukazao je da su u protekle dvije i po godine podnijete ukupno 134 molbe za pomilovanje, od kojih 124 nijesu uvažene, dok je deset molbi usvojeno, a trenutno se u radu nalazi još šest molbi za pomilovanje.
- Ministarstvo pravde u prvoj fazi zaprima i obrađuje molbe, u skladu sa članom 11 Zakona o pomilovanju i obavezno je da pribavi sve relevantne informacije koje mogu biti od značaja za donošenje odluke - podjsetio je Šikmanović.
To, kako je pojasnio, uključuje podatke o počinjenim krivičnim djelima, izrečenim kaznama, pravosnažnim presudama, kao i socijalnim i drugim okolnostima koje se odnose na podnosioce molbi.
- Nakon analize i ocjene svih prikupljenih informacija, ministar pravde predsjedniku Crne Gore dostavlja prijedlog odluke, zajedno sa kompletnom dokumentacijom, koja zatim dolazi na razmatranje u kabinet predsjednik - kazao je Šikmanović.
Kako je objasnio, po prijemu molbe u kabinet predsjednika Crne Gore, ovlašćeni službenik provjerava njenu potpunost i urednost, a po potrebi se, kroz službenu komunikaciju sa Ministarstvom pravde, traže se dodatna pojašnjenja ili dopuna dokumentacije.
Šikmanović je istakao da je naredni korak razmatranje molbe pred komisijom koja je nedavno i formalno formirana u okviru kabineta predsjednika.
- Komisiju čine rukovodilac službe predsjednika Crne Gore i više savjetnika iz oblasti koje mogu biti relevantne za odlučivanje u konkretnim slučajevima. Komisija razmatra sve aspekte molbe na osnovu informacija koje je dostavilo Ministarstvo pravde i daje svoje mišljenje predsjedniku, koji u završnoj fazi donosi konačnu odluku - pojasnio je Šikmanović
Predstavnik CEGAS-a Boris Marić je rekao da ima utisak da se sistemima amnestije i pomilovanja „nijesmo bavili dovoljno ozbiljno i sistemski i da ne vidi jasnu političku volju da se uđe u reformu tog procesa“.
Marić ocjenjuje da se u praksi zakoni o amnestiji donose prečesto i bez strateškog pristupa, dok je postupak pomilovanja oslabljen izostavljanjem uloge sudova, čime je narušen ustavni balans i dodatno opterećena percepcija nezavisnosti pravosuđa.
- Kada se uđe u postupak amnestije ili pomilovanja, gotovo da ne postoje adekvatna obrazloženja zašto se pokreće taj proces, bilo sistemski ili u pojedinačnim slučajevima, što ozbiljno ugrožava povjerenje javnosti - kazao je Marić.
Prema njegovim riječima, veća transparentnost postupaka, posebno kroz jasna i dostupna obrazloženja odluka, mogla bi značajno doprinijeti jačanju povjerenja građana u institucije.
- Jedna od prvih mjera koja bi mogla biti uvedena, iako trenutno nije predviđena zakonom, jeste da zahtjevi za pomilovanje budu dostupni javnosti. To bi značajno doprinijelo transparentnosti postupka - rekao je Marić.
On upozorava da se uoči izbornih ciklusa bilježi porast zahtjeva za pomilovanje, što ukazuje na uvjerenje da politički kontekst može uticati na ishod takvih postupaka i da je neophodno preventivno reagovati.
- Vezivanje pravnih instituta mora biti jasno i dosljedno. Preinačenje kratke zatvorske kazne u uslovnu može biti prihvatljivo rješenje, ali isključivo uz potpuno, precizno i javno dostupno obrazloženje - zaključio je Marić.
Advokat Veselin Radulović je podsjetio da se instituti amnestije i pomilovanja najčešće posmatraju kao izraz milosti države prema osuđenim ili okrivljenim licima, ali je upozorio da takva „korekcija prava“, koja dolazi iz drugih grana vlasti, neminovno ostavlja posljedice na rad onih koji su donosili presude u tim predmetima, kako sudija, tako i tužilaca.
- U situaciji u kojoj postoji izuzetno blaga kaznena politika, uz često donošenje zakona o amnestiji i značajan broj odluka o pomilovanju, stvara se utisak da reakcija države na kriminalitet nije onakva kakva bi trebalo da bude - rekao je Radulović.
On je ocijenio da je takav ambijent rezultat političkih odluka, te da odgovornost leži prije svega na donosiocima odluka, jer "osuđena lica već u trenutku izricanja presude računaju da kazna neće biti konačna i da je neće u potpunosti izdržati".
Kako je naveo, polazi se od pretpostavke da će kazna biti preinačena u uslovni otpust, da će biti skraćena za jednu trećinu zbog korektnog vladanja u zatvoru, što se, prema njegovim riječima, u praksi gotovo redovno dešava, a zatim i od očekivanja da će Skupština donijeti novi zakon o amnestiji, kojim bi se kazna dodatno umanjila za 20 do 25 odsto.
- Kada se svi ti faktori saberu, naročito u predmetima organizovanog kriminala i korupcije, dolazi se do zaključka da ni formalno blaga kaznena politika zapravo nije izvršena u punom obimu, već da su kazne značajno umanjene i ublažene, što, kako je ocijenio, nikada ne daje dobar efekat - jasan je Radulović
Takva praksa, zaključio je on, ostavlja snažan utisak u javnosti da se napori pravosuđa obesmišljavaju i da se poruka borbe protiv kriminala relativizuje.
Novinar Zoran Radulović ukazao je da se pitanjem amnestije danas bavi manje nego ranije, te da sama statistika pokazuje određeni zastoj, ali bez jasnih objašnjenja.
- Da li zbog nedostatka kandidata ili nepostojanja potpune evidencije. Upravo zbog toga nije moguće uporediti ko je pomilovan, a ko nije, koliko je povratnika među amnestiranima, niti sagledati stvarne efekte takvih odluka - rekao je Radulović.
Posebno je, kaže, problematično što su u Crnoj Gori pomilovani i pojedinci osuđeni za teška krivična djela, od primanja mita i policijskog nasilja, preko organizovanja šverca cigareta, do nasilja nad ženama.
- I to u periodima kada su institucije javno deklarisale borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije i rodno zasnovanog nasilja - rekao je on.
Kada se, kaže, sagledaju pojedinačni slučajevi, postaje jasno da je tema amnestije mnogo složenija i sadržajnija nego što to pokazuje puka statistika. Dodao je da su upravo ti slučajevi otvarali prostor za ozbiljne novinarske priče, ali bez vidljivog društvenog efekta.
Govoreći o ulozi medija, Radulović je zaključio da oni mogu imati značajnu ulogu, ali i negativan efekat ukoliko se ove teme zloupotrebljavaju, svodeći ih na dnevno-politički, umjesto na javni interes, što je, kako je ocijenio, česta praksa.
Konferencija je dio projekta „Podrška EU integracijama Crne Gore - &nbsp;za nezavisno i profesionalno pravosuđe kao ključni preduslov!“ koji sprovodi Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN- CG) i Centrom za građanske slobode (CEGAS) a finansiran je od strane Evropske unije i kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Izostaje politička volja da se započne suštinska reforma sistema amnestije i pomilovanja

15.12.
19:23h
Kada sam mladjem kolegi Nikoli Ivanoviću kazao da preda žalbu Vrhovnom sudu Crne Gore izjavljenu protiv rješenja Apelacionog suda koje nije imalo pravnu pouku, dodao sam "biće odbačena kao nedozvoljena, ali mi treba nešto drugo...".
I to drugo sam dobio.
A dobio sam stav toga suda da ništa nije sporno u odluci Apelacionog kada on dodaje pritvorske osnove na pravosnažna rješenja Višeg suda o određivanju pritvora - u kojem tih osnova nema.
Ok, iako nije ok, ali:&nbsp;
Zašto se pozivaju u obrazloženju rješenja o odbačaju žalbe na neke odredbe ZKP-a koje se uopšte ne odnose na ovu procesnu situaciju?
Nema odredbi koja normira (predviđa) sve to jer je nemoguće normirati stvari koje se pretpostavljaju kao nemoguće. Zbog duha zakona i abecede krivično procesne nauke.
Da pojasnim.&nbsp;
Kada Apelacioni sud kao žalbeni i sud koji, kada treba, produžava pritvor, produži isti, i kada to uradi doda, naglašavam, doda pritvorski osnov, da li on produžava ili ga odredjuje po novoj tački ZKP-a.
Nova tačka za pritvorski osnov je njegovo određivanje po tom osnovu.
Gdje piše da može i na koji član treba da se pozove Apelacioni sud da to uradi?
Kada produžava pritvor po već pravosnažnom rješenju pa onda doda tačku 1 ili 4, da li ga je produžio ili ga odredio po novim tačkama, a koji je prethodno već bio određen bez njih?
Može li to.
Pitanje je prosto i odgovor jasan.
Zašto sad može ono što nikada nije moglo.
P.S: Tužilac traži pritvor. Sudija odbije predlog, pa se tužilac žali vijeću Višeg suda.
I on odbije predlog za određivanje pritvora.
Pitanje za milion dolara: može li tužilac da traži žalbom da apelacioni sud odredi pritvor?
Po zakonu ne može, u praksi, vidimo, mogao bi.
P.S.2: Sjećam se kako mi je tetka sa Zlatice svojevremeno govorila: znanje i slijepo crijevo nijesu nužno potrebno.
Pametna je tetka bila.
P.S.3: Pravna sigurnost je kod pritvora zašla za brdom.
Više pravnosnažnosti nema. Ne znači ništa.
Samo se dohvatite jednog vanraspravnog vijeća u Apelacionom i sve odluke sudije za istragu i Vijeća Višeg suda nestanu kao rukom odnešrne.
Uz blagoslov najviše sudske instance.
Sve je u rukama jedne žene i njenih koleginica.
Kada se odlučuje po kojem ti je pritvorskom osnovu određen pritvor.
Pa, ko izdrži.

Vrhovni i odluka

Vojni analitičar Aleksandar Radić ocijenio je da Ukrajina neće formalno biti dio NATO saveza - ali da će se, i kada se potpiše primirje, nastaviti mehanizmi saradnje, odluke, razmjene obavještajnih podataka, snabdijevanje naoružanjem i vojnom opremom, te da će tako Ukrajina faktički imati Alijansu iza sebe.
Rat u Ukrajini, kako je rekao Radić gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, &nbsp;je mogao odavno da se završi jer su obje strane definisale minimum ili maksimum svojih ciljeva koji bi mogli dovesti do primirja.
On podsjeća na čvrst stav Rusije da Ukrajina ne može biti članica NATO saveza, što je bio i jedan od razloga napada te zemlje na Ukrajinu.
- NATO je sada u Skandinaviji, članice su postale Finska i Švedska, NATO je zapravo pomjeren prema istoku i politički minimum zahtjeva Moskve je očigledno da Ukrajina ne može biti član NATO-a da bi mogli svom javnom mnijenju mogli da kažu da su postigli neki cilj u ratu i sve silne posjete Zelenskog i njegovih savjetnika Briselu i članicama NATO-a, komunikacija u svim formatima u proteklih nekoliko godina sada mora da se stavi na stranu i da Zelenski prihvati da je cijena primirja i kasnije održivog mira - ne u NATO - rekao je Radić.
Smatra da ni u NATO-u ne postoji jedinstven stav oko Ukrajine, jer, kako kaže, član 5 visi u vazduhu (napad na jednu članicu NATO saveza je napad na savez), a to je obaveza koja bi morala da slijedi.
- U politici uvijek želite da imate prostora za manevar, sasvim je prirodno i ne treba mnogo moralisati oko te teme, želite da imate prostora da u datom trenutku učinite ono što vam je oportuno, a ne ono što morate. Član 5 bi bio obaveza koja bi podrazumijevala intervenciju NATO-a u podršci Ukrajini u slučaju da se u budućnosti nađe ponovo izložena ruskom vojnom udaru, to je zapravo jednako globalnom sukobu. Ovako se postiže kompromis da Ukrajina neće formalno biti dio NATO, a NATO je odavno prisutan u Ukrajini. Bez podrške većine članica NATO-a ukrajinska vojska ne bi mogla zadržati liniju fronta, milioni projektila raznih kalibara iz različitog oružja ukrajinske vojske, borbeni avioni, tenkovi, ogromne količine borbenih vozila, transportera, sve do automatskih pušaka dolazilo je iz članica NATO-a tokom rata u Ukrajini - &nbsp;naveo je vojni analitičar.
Nesporno je, podvlači on, da i kad se potpiše primirje - iako Ukrajina neće biti punopravna članica NATO-a, ostaju mehanizmi saradnje.
- Odluke, razmjena obavještajnih podataka, do snabdijevanja naoružanjem i vojnom opremom, koji su dosad uhodani, nastaviće se i Ukrajina će imati faktički NATO iza sebe - dodao je on.
Vjeruje da Moskva neće lako odustati od želje da prisvoji četiri ukrajinske oblasti, odnosno da Ukrajina napusti dio svojih teritorija koje kontroliše, to je, podsjeća on, četvrtina Donjecke oblasti, Zaporoške i Hersonske.&nbsp;
- To će biti sporna tema, a Moskva očigledno budno prati razvoje zbivanja i reaguje. Onoga trenutka kada procijene da je potrebno dodati pritisak da podsjete Kijev da zapravo ne može da odlaže neke odluke kao što je odustajanje od &nbsp;članstva u NATO, polete dronovi, polete krstareće rakete i to jeste sila pritiska. Sila se koristi za to da stavi do znanja da rat što Rusije može da se produži koliko je god potrebno, dok Ukrajina i njeni saveznici prihvate neki paket uslova koji se postavlja na sto kao zahtjev bez koga se ne može otići dalje u pregovorima o primirju - ocijenio je Radić.&nbsp;
Dodaje da je Evropska unija ujedinjena u odnosu na Ukrajinu , ali u različitim nivoima zainteresovanosti, jer postoje zemlje koje bezrezervno pružaju svaku vrstu pomoći Ukrajini, političku, ekonomsku i direktnu vojnu pomoć.
- Postoje zemlje koje su imale velike ograde, recimo na širem području jugoistoka Evrope i istoka Mađarska i Slovačka su primjeri zemalja koje su pružale podršku, ali uslovno, ograničenu, jer Mađarska na primjer ims stav da vojno podržava Ukrajinu ali ne smrtonosnom sredstvima, kroz neka znanja i neka sredstva koja ne nanose generalno protivniku, čitajte Rusiji, gubitke - naglasio je Radić.
Smatra da su i EU i NATO ostali dosljedni u pružanju podrške Ukrajini i vjeruje da će se to i nastaviti.&nbsp;
Naglašava da je uspostavljeno mnogo mehanizama kroz koje se podržava Ukrajina i direktno u vojnom domenu, kako tvrdi, finansiraju se dugoročne nabavke naoružanja.&nbsp;
- To je bitno za Ukrajinu jer to su obavezujući ugovori koji stvaraju jasnu projekciju modernizacije ukrajinske vojske u godinama koje slijede kada se rat završi - istakao &nbsp;je Radić.
Osvrnuvši se na stanje u Srbiji Radić je rekao da tamošnji predsjednik Aleksandar Vučić kupuje održavanje na političkoj sceni sa podrškom stranog faktora i plaćanjem poslova koji se odnose primarno na državne domene, poput naoružanja, vojne opreme, velikih strategijskih poduhvata i kapitalne gradnje. Podsjeća da ne postoje tenderi, da je sve vrlo zatvoreno, a kada je vojska u pitanju, ističe on, ne postoje dokumenti koji bi ukazivali da postoji plan o nabavci aviona, već je javnost upoznata nakon susreta dva predsjednika, Srbije i Francuske.&nbsp;
Vjeruje da je pitanje pregovaranja Crne Gore sa EU i blokiranje poglavlja od strane Francuske plaćeno milijardama eura.&nbsp;
- To se prepoznaje kao međudržavna saradnja i tako je naoružanje kupovano i od Francuza, od Kineza, to su poslovi u toku i mnogo je veća suma koja se daje Francuskoj u odnosu na onu koja je vidljiva, mi smo čuli za sumu od 2,7 milijardi eura koje se odnose samo na avione koji će stići za nekoliko godina, ali kasnije su zaključeni ugovori velike vrijednosti i mnogo će to biti novca potrošeno - zaključio je Radić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.&nbsp;

Radić: Ukrajina neće formalno biti dio NATO, ali će ga faktički imati iza sebe

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavlja beskompromisnu borbu za pravdu, ali i za svoju čast i integritet, iako su ga crnogorske institucije ostavile bez zaštite, prije svega skandaloznim postupanjem Agencije za sprječavanje korupcije, koja je do skoro bila zadužena za zaštitu uzbunjivača. Ovaj slučaj zastrašujući je primjer nemoći „običnog“ čovjeka da se izbori za pravdu kada se nađe u mreži ispreplijetanih interesa onih koji bi prema zakonu trebalo da ga štite i beskrupuloznih pojedinaca koji ne mare za etiku. Član Savjeta ASK-a, advokat Mladen Tomović, koji je i pravni zastupnik CGES-a, pokrenuo je pred Upravnim sudom postupak za ukidanje zaštite zviždaču i uspio. Sud je, nezabilježeno u demokratskim društvima, presudio u korist CGES-a. Tokom postupka iz ASK-a nijesu dostavili sudu kompletnu dokumentaciju, što je, smatra zviždač, bio razlog da mu se ukine zaštita, a već 11 mjeseci odbijaju da postupe po presudi. <h2>DVOSTRUKI ARŠINI</h2> On se prije nekoliko dana, obratio vršiocu dužnosti direktora ASK-a Dušanu Drakiću sa zahtjevom za neodložno postupanje po presudi Upravnog suda od prije 11 mjeseci, kojom mu je ukinuta zaštita, a po kojoj Agencija, kako ističe uzbunjivač, odbija da postupi i to u korist i u interesu, kategoričan je, člana Savjeta ASK-a Mladena Tomovića i osoba protiv kojih je krajem 2021. godine podnio prijavu zbog sumnje u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U dopisu Drakiću ocjenjuje da je neodrživ stav Agencije, u aktu dostavljenom u formi obavještenja njegovim advokatima, da zaštita zviždača više nije u nadležnosti ASK-a. Kako je objasnio, zakon se ne može primjenjivati retroaktivno, što i sama Agencija prihvata u slučaju člana svoga Savjeta – Mladena Tomovića, pa iako novi zakon o ASK-u, pored ostalog, nalaže da „javni funkcioner ne može da zaključi ugovor o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licem koje je u državnom vlasništvu“, on nije morao da raskine ugovor sa CGES-om, jer je zaključen prije stupanja na snagu ovoga zakona.&nbsp; Uzbunjivač je u dopisu Drakiću osporio i stav Agencije da u prilog njihovoj ocjeni ide mišljenje Ministarstva pravde od 18. oktobra prošle godine. Prije svega ukazuje da mišljenje Ministarstva nije obavezujuće, ali i upozorava da su oni u tom aktu precizirali da ovaj resor nije nadležan „za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene“. - Dakle, Ministarstvo pravde je jasno i nedvosmisleno u svom dopisu navelo da nije u nadležnosti ovog ministarstva da tumači odredbe zakona koje se odnose na sprječavanje korupcije, iako učestvuje u pripremi propisa koji regulišu ovu oblast, te na ovaj način stavilo na znanje da tumačenje predmetne odredbe svakako treba da da Agencija – kategoričan je zviždač. <h2>ODLUKA VRHOVNOG SUDA</h2> Da je Agencija bila dužna da postupiti po presudi Upravnog suda, ističe on, potvrđuje i Odluka Vrhovnog suda kojom je kao nedopušten, odbačen njegov zahtjev za vanredno ispitivanje sudske odluke. - Vrhovni sud, u svojoj odluci, između ostalog, eksplicitno navodi sljedeće: članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bila kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“ – citirao je on dio odluke Vrhovnog suda. Kategoričan je da je Vrhovni sud ocijenio da je „predmet nakon presude Upravnog suda vraćen u stanje u koje se nalazio prije donošenja osporavanog akta (Mišljenja Agencije)“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab" data-rendition-name="original" width="899" height="500" loading="lazy" alt="ASK"> </figure>  Podsjetio je i da se Agencija tokom postupka pred Upravnim sudom nije pozivala na to da je stupio na snagu novi zakon prema kojem u njenoj nadležnosti više nije zaštita zviždača. <h2>DISKRIMINACIJA</h2> Zviždač je optužio Drakića da za interes Tomovića i po njegovom nalogu grubo krši zakon i zloupotrebljava službeni položaj. - Dakle, dok za njega važi stari zakon, u predmetu formiranom po mojem zahtjevu za zaštitu, koji je, ponovo naglašavam, podnijet u vrijeme važenja starog zakona i po kojem je postupljeno za vrijeme važenja starog zakona, tvrdite da se primjenjuje novi zakon – ističe zviždač. On podsjeća Drakića i da novi zakon „upravo ukazuje na to da se postupci započeti po prijavama zviždača imaju okončati po odredbama ranijeg zakona“.&nbsp; - Dakle, jasno je da se odredbe koje se odnose na zaštitu zviždača, a koje su dio iste glave Zakona, takođe imaju primjenjivati na ranije započete postupke – kategoričan je uzbunjivač iz CGES-a. Upozorio je Drakića da je očigledno da Agencija ima diskriminatorski pristup u primjeni Zakona, ističući da se „na ovaj način svjesno krše svi međunarodni akti koji regulišu pitanje zaštite zviždača“. - Istrajavanje Agencije u tome da ne postupi po presudi Upravnog suda Crne Gore dovodi do kršenja mojih osnovnih ljudskih prava, zagarantovanih Ustavom Crne Gore, te međunarodnim aktima. Ovakvim postupanjem Agencije, kao krovnog organa za primjenu Zakona o sprječavanju korupcije, stvara se, prije svega nepovjerenje u rad državnih organa, te nesigurnost kod građana Crne Gore – kategoričan je zviždač. Ovakvim postupanjem Agencije, ističe on, „postavlja se pitanje na koji način i sa kojim garantom da neće biti izloženi odmazdi, treba drugi građani ove zemlje da podnesu prijavu zbog sumnje da je ugrožen javni interes zbog korupcije“. <h2>MREŽA INTERESA</h2> - Konačno, dobro Vam je poznata činjenica da se upravni postupak ne može okončati obavještenjem, odnosno dopisom postupajućeg organa, koji, kao takav, ne uživa sudsku ili drugu zaštitu. Ova činjenica nije nepoznata ni Mladenu Tomoviću, advokatu i članu Savjeta ASK-a, a koji je u predmetu po mojoj prijavi bio direktno uključen. Iz navedenih razloga, neprihvatljivo je da Agencija na zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore, a kojom je Agencija obavezana na donošenje novog upravnog akta, donese dopis. Ukoliko, pak, Agencija nalazi da mojem zahtjevu, kao stranke, nije moguće udovoljiti i da je isti neosnovan, to insistiram na tome da ista donese rješenje kojim odbija moj zahtjev – precizirao je zviždač. Pojasnio je Drakiću da odgovaranjem isključivo u formi dopisa, Agencija uskraćuje njegovo pravo na pravni lijek, odnosno adekvatnu zaštitu pred nadležnim organima, zbog čega zahtijeva da postupe po presudi Upravnog suda i u formi upravnog akta odluče o njegovom zahtjevu. Mladen Tomović nekadašnji uposlenik ASK-a, advokat CGES-a, izabran je prošle godine za člana Savjeta ove institucije, ali je odbio da se povuče iz predmeta između CGES-a i zviždača. Tomović je i prijatelj i advokat v.d. direktora Agencije Drakića i velikog dijela zapošljenih u ASK-u, a u ovoj instituciji mu je zapošljena i supruga.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> </figure>  I logična je sumnja da li je Agencija, pod rukovodstvom novog menadžmenta, koji je i u ličnim i u poslovnim vezama sa Tomovićem, a ovaj je uz to član Savjeta ASK-a, tijela koje kontroliše rad institucije, zaista na sudu na pravi način zastupala interese zviždača kojeg goni Tomović.&nbsp; Teško da je zviždač mogao izaći kao pobjednik iz kolopleta ovih prijateljsko-kumovskih, ali i dvostruko interesnih veza dijela menadžmenta sa Tomovićem. I moćnom državnom kompanijom kakva je CGES.

Tag: opozicija

Marković: Institucije sistema ne smiju ćutati na ponašanje SPC, opozicija da zajednički pristupi izradi našeg plana

Musić o procesuiranju 35 ljudi: Primjer institucionalnog kukavičluka i zloupotrebe moći države

Mugoša: Ne vrijeđajte inteligenciju građana sa (o)pominjanjem opozicije zbog toga što nemate 49 glasova za izbor sudija US

Opozicija pisala Satleru: Većina predložila za člana Senata DRI kandidata koji ne ispunjava zakonske uslove

Opozicija traži kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Šćepanovića i Janovića zbog dezinformacija nakon kojih je Vlada ukinula bezvizni režim za turske državljane

Zla opozicija i govor mržnje

Tvrde da su jedina snaga koja može srušiti Vučića, a sada su objavili zahtjev koji je izazvao totalnu konfuziju među opozicijom...

Musić: Treba biti svjestan realnosti - neće vam niko urediti vašu kuću

Ivanović: Da li se opozicija u Briselu odrekla kriminalnih struktura iz prošlosti?

Bojanić Lalović: Svi koji ne potpišu interpelaciju ne zaslužuju status opozicije

Marković: Institucije sistema ne smiju ćutati na ponašanje SPC, opozicija da zajednički pristupi izradi našeg plana

Izostaje politička volja da se započne suštinska reforma sistema amnestije i pomilovanja

Vrhovni i odluka

Radić: Ukrajina neće formalno biti dio NATO, ali će ga faktički imati iza sebe

PRATITE TVe UŽIVO