Pred podgoričkim Višim sudom danas je održano suđenje povodom postupka koji se vodi zbog napada na novinarku Oliveru Lakić i ubistva Miodraga Kruščića.
Optuženi Mario Milošević, Goran Rakočević i Filip Bešović otkazali su punomoć svojim advokatima u znak protesta koji je otpočeo određen broj pritvorenika.
Oni su istakli da je to čin protesta povodom loših uslova u kojima se nalaze i kršenja njihovih prava.
- 17. jula je bilo sedam godina kako se nalazim u pritvoru. Cilj ovog postupka nije istina, već pritvor. Ovaj postupak je mogao da počne ranije a ne na dan kad je meni istekao pritvor - kazao je između ostalog optuženi Mario Milošević.
Predsjednik sudskog vijeća, sudija Radovan Vlaović je kazao da su poznati razlozi štrajka pritvorenika, ali da ovo vijeće ne može da utiče na većinu njihovih zahtjeva.
Sudij je upitao optužene da li će da angažiju nove advokate ili će da im ih sud odredi po službenoj dužnosti.
- Mi nećemo da angažujemo advokate - kazao je optuženi Rakočević, sa kojim su bili saglasni optuženi Milošević i Bešović.
Sudija Vlaović je zatim donio odluku da ovaj postupak odvoji u odnosu na optuženog Bešovića, Rakočevića i Miloševića i kazao da njihovo otkazivanje punomoćja advokatima ima za posledicu odugovlačenja postupka.
Zatim je advokat Marko Radović zatražio izuzeće predsjednika vijeća sudije Vlaovića.
Radović je istakao da odluka o razdvajanju postupka dovodi u pitanje nepristrasnost i objektivnost sudije.
Advokat Radović je naglasio da odluka o razdvajanju postupka dovodi do povrede prava na odbranu, jer optuženi u odnosu na koje je odvojen postupak neće moći da ostalim optuženima eventualno postavljaju pitanja i drugi optuženi njima.
Advokat Miloš Vuksanović je podsjetio da je ranije u ovom postupku sud odbio zahtjev pravnog zastupnika oštećene Olivere Lakić da odvoji postupak a sad je sud to uradio. To je, kako kaže on, odluka koja je u suprotnosti sa ranijom odlukom.
Advokat Miloš Vuksanović je kazao da je gest Bešovića, Miloševića i Rakočevića ogolio odnos suda prema njima.
Sud je odbio predlog advokata da se izuzme iz postupka sudija Vlaović. U odluci suda navedeno je da nema razloga da se sumnja u rad sudije.
Podsjećamo, ovom optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su Milan Vujotić, Filip Knežević, Aleksandar Ljumović, Mario Milošević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Luka Bulatović, Dejan Vukašinović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Darko Lalović i Sanja Božović.
<h2>Navodi istrage</h2>
Krivična djela koja se okrivljenima stavljaju na teret su stvaranje kriminalne organizacije, teška tjelesna povreda, teško ubistvo, ubistvo putem podstrekavanja, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Kada je u pitanju krivično djelo nedozboljeno držanje i stavljanje u promet opojnih droga, okrivljeni se terete konkretno za krijumčarenje 554 kilograma maruhuane iz Albanije u Crnu Goru.
Prema navodima optužnice, okrivljenom Mariju Miloševiću stavlja se na teret da je 21. maja 2018. godine ispalio smrtnoniosni hitac u Kruščića dok je sjedio u kafiću “Palata” na Starom Aerodromu u Podgorici. Ubica je imao silikonsku masku i prišao je Kruščiću s leđa i u njega ispalio devet metaka.
Ovom optužnicom, dio okrivljenih se tereti u za napad na novinarku Oliveru Lakić, koji se dogodio 8. maja 2018. Knežević je u bjekstvu i on se tereti da je pucao u Lakić 8. maja 2018. godine, ispred ulaza zgrade u kojoj živi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Suđenje za ubistvo Kruščića i ranjavanje Lakić: Optuženi u znak protesta otkazali advokate

Suđenje optuženima za ubistvo Miodraga Kruščića i ranjavanje novinarke Olivere Lakić u maju 2018. odgođeno je za 24. jun jer je na prethodnom ročištu okrivljeni Goran Vukčević otkazao punomoćje braniocu.
Vukčević je od suda zatražio da mu sud dodijeli branioca po službenoj dužnosti.
Sudija Radovan Vlaović objasnio je da Vukčević ne može dobiti branioca po službenoj dužnosti jer to sleduje samo pritvorenike.
Sudija je objasnio da Vukčević nije u pritvoru u okviru ovog predmeta i upitao optuženog da li želi da se održi ročište ili da sam angažuje advokata.
Vukčević je rekao da želi da ga zastupa advokat što je sudija prihvatio i dao mu rok da angažuje branioca za 24. jun kada je zakazan nastavak suđenja.
- Ročište neće biti odgođeno ukoliko do tada to ne učinite - rekao je Vlaović.
Optuženi Mario Milošević ukazao je vijeću da su nehumani uslovi u prostoriji za zadržavanje pritvorenika u podrumu Višeg suda jer ima komaraca.
Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva je Mario Milošević, Milan Vujotić, policajac Darko Lalović, Filip Knežević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Dejan Vukašinović, Luka Bulatović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i &nbsp;Sanja Božović.
Knežević je u bjekstvu i on se tereti da je pucao u Lakić 8. maja 2018. godine, ispred ulaza zgrade &nbsp;u kojoj živi. Ona je ranjena u nogu.
Milošević se tereti da je ubio Kruščića na Starom Aerodromu.

Marija Žižić

Optuženi Vukčević treba da angažuje advokata za 24. jun, Milošević se žali na komarce

Suđenje optuženima koji se terete za ubistvo Miodraga Kruščića i ranjavanje novinarke Olivere Lakić u Podgorici u maju 2018. godine danas je krenulo iznova čitanjem optužnice zbog izmijenjenog sudskog vijeća.
Sudija Radovan Vlaović na početku ročišta odbio je zahtjev zastupnika novinarke Lakić da se postupak protiv optuženih za njeno ranjavanje razdvoji.
Na pitanje sudije Vlaovića, optuženi su saopštili da je neophodno da tužiteljka Nataša Bošković pročita optužnicu.
Optuženi Mario Milošević kazao je da je minimum što očekuju da tužiteljka pročita optužnicu.
- Zamajava nas, zamajava oštećene. Sedam godina sam u pritvoru - kazao je Milošević.
Dok je tužiteljka čitala optužnicu u dijelu koji se odnosi na ranjavanje novinarke Lakić neko od optuženih je upitao: Đe je Veljović tada bio?
Jedan od komentara optuženog Gorana Rakočevića dok je tužiteljka čitala optužnicu da on nije saslušan u jednom dijelu iako ga SDT tereti za to. Sudija je upozorio optužene da ne komentarišu dok im ne da riječ.
Nakon što je pročitan optužni akt optuženi Rakočević je rekao da nijesu imali korektnu istragu, ali da očekuje da će imati fer suđenje .
- Tužilaštvo obmanjuje i sud. Tražimo da nam dostave sve skaj komunikacije. Predsjednik Višeg suda dok smo štrajkovali u UIKS- u obećao nam je da će nam biti dostavljen sve skaj komunikacije - kazao je optuženi Rakočević. On je dodao da daje riječ da optuženi neće opstruirati postupak.
Optuženi Goran Vukčević danas je otkazao punomoćje svom advokatu Stefanu Jokiću i predložio da mu sud postavi advokata po službenoj dužnosti.
Vukčević je i konstatovao da se tereti za nešto što nije učinio na što mu je sudija ukazao da bude strpljiv i da će saslušati njegovu odbranu u kojoj može da ukaže sve što je bitno za proces.
- Sve je meni jasno kako vi slušate. Ja nemam nikakve veze sa ovim, na ovo ne mogu da ćutim - kazao je Vukčević.
Na početku današnjeg ročišta zastupnik novinarke Lakić, advokat Dalibor Tomović tražio je da se postupak u odnosu na nju razdvoji, ukazujući sudskom vijeću da za tri godine nastupa apsolutna zastara za krivično djelo nanošenje teške tjelesne povrede.
Advokat Tomović istakao je da je nastupila zastara za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja, koje se stavlja na teret Filipu Kneživiću koji je u bjekstvu a tereti se da je ranio novinarku. Sudsko vijeće odbilo je prijedlog advokata Tomović uz obrazloženje da nijesu ispunjeni uslovi. &nbsp;
Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva je Mario Milošević, Milan Vujotić, policajac Darko Lalović, Filip Knežević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Dejan Vukašinović, Luka Bulatović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i Sanja Božović.
Knežević je u bjekstvu i on se tereti da je pucao u Lakić 8.maja 2018. godine, ispred ulaza zgrade &nbsp;u kojoj živi. Ona je ranjena u nogu.
Milošević se tereti da je ubio Kruščića na Starom Aerodromu.

Odbijen zahtjev da se postupak protiv optuženih za ranjavanje Lakić razdvoji

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da je prošlo sedam godina od pokušaja ubistva novinarke Olivere Lakić, a ovaj slučaj i dalje nema konačni sudski epilog, te dodaje da je zabrinjavajuće višestruko odlaganje suđenja koje, osim što prolongira pravdu, dodatno narušava osjećaj sigurnosti među novinarima u Crnoj Gori.
- Uprkos pokušaju likvidacije, Lakić je nastavila da se bavi novinarstvom, uz visoke profesionalne standarde, adresirajući neke od najopasnijih i najosjetljivijih tema. Njena istrajnost i hrabrost treba da budu putokaz svim novinarima, ali i poziv institucijama na djelovanje - istakli su iz CGO-a.&nbsp;
Dodaju da svaki zastoj šalje opasnu poruku da se napadi na novinare mogu tolerisati i ostati nekažnjeni, što dodatno urušava ionako nisko povjerenje u pravosuđe.
- Sloboda medija mora biti garantovana – ne samo deklarativno, već kroz efikasne i brze pravosudne procese. Ovaj slučaj je i test za vladavinu prava i poglavlja 23 i 24 u okviru pristupanja Crne Gore EU - navodi se u saopštenju.&nbsp;
CGO poziva nadležne institucije da konačno ubrzaju proces i dovedu ga do pravosnažnog kraja, umjesto da brojimo decenije neizvjesnosti.

Sedam godina bez pravde za Oliveru Lakić: CGO upozorava na opasne poruke zbog odlaganja suđenja

Brine činjenica da se ni sedam punih godina nakon pokušaja ubistva istraživačke novinarke Olivere Lakić, ne nazire početak sudskog procesa, &nbsp;te da uprkos nekim pozitivim pomacima institucije i dalje ostaju nespremne da zaštite novinarsku struku, poručili su iz Sindikata medija Crne Gore.
- Uprkos pozitivnim pomacima u rješavanju napada na novinare i novinarke u Crnoj Gori, ovaj slučaj, uz ubistvo glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića, ostaje simbol nekažnjivosti i nespremnosti institucija da zaštite temeljne vrijednosti slobodnog i demokratskog društva- kazali su iz SMCG.
Iz Sindikata medija podsjećaju da je Lakić, inače dobitnica brojnih nagrada, između ostalih i Međunarodne nagrade Hrabra žena koju dodjeljuje američki Stejt department, ranjena 8. maja 2018. godine vatrenim odužjem ispred svog stana u Podgorici.&nbsp;
- Iako su nadležni i visoki zvaničnici tada požurili da osude napad, od deklarativnih izjava nije bilo mnogo koristi - štaviše dok je trajala istraga o tom napadu, u zatvoru je, tvrdi Specijalno državno tužilaštvo, naručena i njena likvidacija, koja je spriječena jer se potencijalni ubica predomislio i ponudio saradnju policiji- podsjetili su iz SMCG.
Slučaj ranjavanja Lakić, koji je pred Višim sudom u Podgorici spojen sa ubistvom Miodraga Kruščića, višestruko je odgađan, da bi krajem marta 2025. godine bio ustupljen drugom sudiji.
- Posebno nas zabrinjava upozorenje advokata Dalibora Tomovića da 8. maja 2028. godine nastupa apsolutna zastara za krivično djelo teška tjelesna povreda učinjeno na štetu Lakić. To znači da, ukoliko se postupak ne privede kraju u naredne tri godine, pravda više nikada neće biti zadovoljena, a nasilnicima će se poslati poruka da najbrutalniji napadi na novinare mogu proći bez posljedica- istakli su iz Sindikata medija.
Zato SMCG podržava inicijativu advokata Tomovića da se postupci za ranjavanje Lakić i ubistvo Miodraga Kruščića procesuiraju odvojeno, kako bi se izbjeglo daljnje odugovlačenje.
- Rješavanje ovog slučaja mora postati prioritet institucija u Crnoj Gori, zbog Olivere Lakić ali i svih novinara i novinarki koji, uprkos prijetnjama i pritiscima, istrajno rade u interesu javnosti- ističu iz Sindikata medija Crne Gore.

1250x600

SMCG: Brine što ni poslije sedam godina od pokušaja ubistva, nema sudskog procesa u slučaju Olivere Lakić

Suđenje optuženima koji se terete za ubistvo Miodraga Kruščića i ranjavanje novinarke Olivere Lakić u Podgorici u maju 2018. godine peti put je odgođeno, a današnji razlog je nedolazak jednog od advokata.
Suđenje je danas kasnilo sat i 10 minuta jer je članica vijeća bila zauzeta u drugom predmetu.
Na današnje ročište nije došao branilac Gorana Rakočevića i Dejana Vukašinović, advokat Marko Radović.
Sudija Igor Đuričković kazao je da je advokat Radović obavijestio sud da zbog bolesti ne može da dođe, zamolio je da se ročište odgodi i da će medicinsku dokumentaciju naknadno dostaviti.
Sudija je usvojio zahtjev za odgađanje i suđenje zakazao za 6. mart.
Zastupnik novinarke Lakić, advokat Dalibor Tomović zatražio je od suda da se odbrane optuženih audio-vizuelno snimaju. Sa tim prijedlogom bile su saglasni advokati, tužiteljka Bošković i optuženi.
Snimanjem će, kako su naglasili, biti ubrzan postupak jer neće trošiti vrijeme za unošenje odbrana u zapisnik.
Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva je Mario Milošević, Milan Vujotić, policajac Darko Lalović, Filip Knežević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Dejan Vukašinović, Luka Bulatović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i Sanja Božović.
Knežević je u bjekstvu i on se tereti da je pucao u Lakić 8.maja 2018. godine, ispred ulaza zgrade &nbsp;u kojoj živi. Ona je ranjena u nogu.
Milošević se tereti da je ubio Kruščića na Starom Aerodromu.

Peti put odgođeno ročište protiv Vujotića, Miloševića i drugih

Na suđenju optuženima koji se terete za ranjavanje novinarke Olivere Lakić i ubistvo Miodraga Kruščića u Podgorici u maju 2018. godine odbijen danas prijedlog odbrane da se optuženima Mariu Miloševiću, Filipu Bešoviću i Goranu Rakočeviću ukine pritvor. Sudija Višeg suda Igor Đuričković obrazložio je da je neosnovan prijedlog branioca za ukidanje pritvora. Današnje suđenje je odgođeno za 31. januar jer na ročište nije došao optuženi Dejan Vukašinović. Sudija je obrazložio da njemu nijesu uručeni pozivi za današnji pretres. Sudija je izdao naredbu za prinudno dovođenje Vukašinovića, ali je istakao da može biti opozvana ukoliko dođe u sud radi uručivanje poziva. Takođe, punomoćnik novinarke Lakić tražio je razdvajanje postupka u odnosu na optužene - Milana Vujotića, Filipa Bešovića, Veselina Bubanje, Gorana Rakočevića, Filipa Kneževića i Luke Bulatovića. Tomović je tražio razdvajanje postupka jer u ovom predmetu postoji veliki materijal i manji dio se odnosi na krivično djelo koje je učinjeno na štetu Olivere Lakić. Zbog toga smatra da bi razdvajanjem predmeta postupak bio brži i efikasniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241209151248_0c9a15ff70cb5a9158f8299c78fb1c142b7e27d4384e75ad9f0e46b9363e18d8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241209151248_0c9a15ff70cb5a9158f8299c78fb1c142b7e27d4384e75ad9f0e46b9363e18d8" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Policajac Darko Lalović"> <figcaption>Policajac Darko Lalović(Photo: Marija Žižić/Portal ETV)</figcaption> </figure>  O ovom prijedlogu tužiteljka Nataša Boškovića izjasniće se naknadno i dostaviti sudu obrazloženje. Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva je Mario Milošević, Milan Vujotić, policajac Darko Lalović, Filip Knežević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Dejan Vukašinović, Luka Bulatović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i &nbsp;Sanja Božović. Knežević je u bjekstvu i on se tereti da je pucao u Lakić 8.maja 2018. godine, ispred ulaza zgrade u kojoj živi. Ona je ranjena u nogu. Milošević se tereti da je ubio Kruščića na Starom Aerodromu, dok je sjedio u lokalu sa novinarkom Vijesti Jelenom Jovanović.

Milošević, Bešović i Rakočević ostaju u pritvoru

U danima kada jedan student, učesnik antirežimskih protesta, u zatvorskoj bolnici štrajkuje glađu, nekoliko dana nakon što drugi student doveden na pogreb njegovom ocu u policijskoj pratnji, s lisicama na rukama i lancima na nogama kao da je riječ o teškom teroristi, a sve to nakon prebijanja velikog broja studenata i građana na ulicama srbijanskih gradova i nakon što je jednoj studentkinji - prema njenom iskazu – komandant policijske jedinice prijetio silovanjem usred zgrade Vlade Srbije, gdje ju je tokom protesta priveo - režim u Srbiji podigao je ljestvicu užasa u svom autoritarnom slamanju studentske i građanske podjele: s provučićevske televizije Informer ekstremista s dugim stažem iz 90-ih, danas funkcioner Vučićeve Srpske napredne strake, upozorio je da će jedan mladi student, najmlađi, uskoro biti ubijen. Podigla se demokratska i opoziciona javnost, reagovale su nevladine organizacije redajući ocjene kako je ovako nešto izuzetno opasno i neprihvatljivo, zatražili su hitnu reakciju države i zaštitu ugroženog studenta. Nisu je dobili, makar ne u prva 24 sata. - Ako se Pavlu nešto dogodi, znamo ko je odgovoran. Isključivo režim koji ovakvim izjavama podstiče nasilje i stvara atmosferu progona - poručili su studenti Fakulteta političkih nauka, ističući kako su odgovorni oni koji svojim izjavama podstiču atmosferu nasilja, ali i mediji koji daju prostor takvim opasnim manipulacijama. Reakcije institucija nije bilo satima, a onda se, valjda podstaknut pritiskom, pojavio srpski predsjednik i sve pretvorio u priču o sebi. - Vidite kako je to interesantno. Svakog dana, svakog dana, zvaničnici, novinari, analitičari, kandidati na listi blokadera, govore o tome kako me treba ubiti, crtaju me obješenog, ubijenog... Nikada vam to nije čudno. A ja ću pokazati razliku između mene i vas, mene i njih - kazao je on, pa uvijeno osudio izjavu, te je opet pričao o - sebi. <h2>Prijetnja u programu uživo</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092010098_65114a5cddf9285333a3a4dd6cc572e9f10299c672c5e0a930b73153e5b147ac.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025092010098_65114a5cddf9285333a3a4dd6cc572e9f10299c672c5e0a930b73153e5b147ac" data-rendition-name="original" width="531" height="251" loading="lazy" alt="INformer Cicvarić"></figure>  Mladić kojemu je nacrtana meta na čelu je Pavle Cicvarić, Užičanin i student Fakulteta političkih nauka u Beogradu. Osoba koja je prijetnju izrekla je Siniša Vučinić - lik poznat iz mračne istorije Srbije 90-ih, kojega bi bilo šteta ne opisati s više detalja. Vučinić je, naime, ekstremista koji se čas deklariše kao ekstremno lijevi, čas kao ekstremno desni, a bio je i pripadnik paravojnih formacija koji je i nakon rata lako uzimao pravdu u svoje ruke i stvari rješavao nasiljem i oružjem. Kako podsjeća beogradski Danas, Vučinić je bio istaknuti član ekstremno nacionalističke Srpske narodne obnove Mirka Jovića, pa potom pripadnik paravojne formacije Srpski sokolovi, gdje su ga na ratištu proglasili za srpskog vojvodu. Zatim je bio predsjednik malene Radikalne stranke „Nikola Pašić” (što nije isto što i Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja), a onda je preletio na stranu deklarisane ljevice – pravo u Jugoslovensku ljevicu (JUL) supruge Slobodana Miloševića, Mire Marković. Onda se prebacio u članstvo nacionalističke Stranke srpskog jedinstva Željka Ražnatovića Arkana, komandanta paravojne Srpske dobrovoljačke garde, da bi opet malo bio ljevičar u Partiji srpskih socijalista. Bio je član još nekolicine malih radikalnih stranaka, da bi konačno stigao i do današnje visoke pozicije u Vučićevoj moćnoj Srpskoj naprednoj stranci. Nedjeljnik Vreme je pisao kako se 90-ih zalagao za oduzimanje imovine Jevrejima i za njihovo protjerivane iz Srbije, smetali su mu crnci u Beogradu, a prebijao je i Rome oko tržnice u centru grada, pravdajući se da su to dileri. Krajem 1992. godine za njemački nedjeljnik Der Spiegel izjavio je kako je tokom rata ubio na stotine muslimana i Hrvata, kao i da se divio Hitleru. Nakon ratova, mirnije 2000-e započeo je predvođenjem naoružane ekipe koja je pokušala odbraniti Slobodana Miloševića od hapšenja i isporučivanja Sudu u Hagu. Hapšen je u akciji “Sablja” poslije ubistva Zorana Đinđića, kojega je nazivao ratnim zločincem, prijetio je javno kako će ubiti neke lidere demokratskih stranaka i nezavisne novinare i upadao je u nezavisne televizije kako bi demantovao nešto što je u programu izrečeno. Osuđen je na tri godine zbog iznude novca, a u jednom restoranu pored auto-puta Novi Sad - Beograd udario je tri šamara Vojvođaninu hrvatskog porijekla, pisalo je Vreme. Jednom je za neku malu TV izjavio da ga srbijanska tajna služba BIA vodi pod šifrom “Lisac”. Danas slovi za investitora i rado je viđen gost u najžešćim režimskim televizijama, uz ostale prikaze 90-ih. Kako je zvučala aktuelna prijetnja? Gore opisani Siniša Vučinić, dakle član glavnog odbora vladajuće Vučićeve Srpske napredne stranke, izjavio je u programu prorežimske televizije Informer, uživo, kako ima saznanja da “blokaderi” (pogrdno ime režima za studente u protestu) planiraju ubiti studenta Pavla Cicvarića kako bi se izazvali veliki nemiri u Srbiji, a vlast okrivila za njegovo ubistvo. - Među blokaderima oni će ubiti najmlađega, jer propali su, sve im pada. Reći ću koga planiraju. Ubiće izvjesno ime Cicvarić... je li Pavle najmlađi? Da bi brojčano vratili ljude, ubiće nekog blokadera studenta. Tada bi dosta naroda izašlo solidarišući se, ali da kažu da je ubila policija - izgovorio je Vučinić u emisiji na Informeru.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092010098_0c4cd0e7e31c61c1da53afc1e59d6cb721ffa2d8c297780000b3fe177f6c2429.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025092010098_0c4cd0e7e31c61c1da53afc1e59d6cb721ffa2d8c297780000b3fe177f6c2429" data-rendition-name="original" width="875" height="632" loading="lazy" alt="Siniša Vučinić"><figcaption>Siniša Vučinić</figcaption></figure>  Kada je demokratska Srbija zazvonila na uzbunu zbog ove najave ubistva, Vučinić je uputio izvinjenje u četvrtak rekavši da je - njegova izjava o najavi ubistva istrgnuta iz konteksta, te da je njega naveo hipotetički, jer je poznat u javnosti - što samo za sebe nije netačno. Vučinić je na svom Instagramu naveo da mu je namjera bila da predvidi mogući scenario, a ne da targetira Cicvarića, te se izvinjava njemu i njegovoj porodici zbog uznemiravanja koje su doživjeli zbog te izjave. <h2>Kako reaguje Pavle?</h2> Pavle Cicvarić je za Slobodnu Dalmaciju rekao da ga, više od 24 sata nakon prijeteće izjave, niko od državnih organa nije pozvao niti mu ponudio nekakvu zaštitu. Stiglo je samo izvinjenje od Vučinića. - Ali tu se ne radi o izvinjenju, taj čovjek je ugrozio i moju sigurnost, i sigurnost moje porodice i mi ćemo preduzeti sve pravne korake - rekao je Cicvarić. - Ne uzdam se previše u zaštitu države koja je pod šakom jednog sumanutog, autoritarnog vođe – Cicvarić, koji ima tek 21 godinu, kaže dalje za "Slobodnu". - Bio sam u pritvoru prije dva mjeseca, da. Ja se već dvije godine suočavam s različitim prijetnjama i pritiscima, no meni djeluje da ovo ide gradacijski i da je nivo represije sve jači i jači - od prozivki u parlamentu do pokušaja napada nožem, hapšenja, privođenja i sada ovo kada s Informera nagovještavaju kako će mi se nešto desiti. Ne može se čovjek dobro osjećati, ali ako je ideja bila zastrašiti mene ili ljude oko mene - neće u tome uspjeti, neću se povući, a vjerujem da se neće ni građani, ni studenti na ulici povući - kaže Pavle, koji je hapšen i tokom prethodne serije masovnih protesta “Srbija protiv nasilja”, pokrenute nakon masakra djece u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar”. Cicvarić potvrđuje da on nije nikakav lider i da ne postoji liderstvo u studentskom pokretu. - To što je vlast napala nekoga ne znači da on ima nekakvu lidersku poziciju, jer cijeli sistem direktne demokratije koji studentski pokret primjenjuje insistira na tome - da nema studentskog lidera. Meni nije ugodno pričati o sebi, da pravim o sebi žalopojke, no ako već imam priliku govoriti, iskoristio bih to da podsjetim ljude da mi imamo ekipu aktivista i studenata iz Novog Sada koji su u izgnanstvu; imamo drugi dio ekipe koji je u kućnom pritvoru; imamo studenta Bogdana koji je u okovima došao na sahranu svog oca; imamo studentkinju Nikolinu kojoj je Marko Kričak (komandant policijske Jedinice za zaštitu objekata) prijetio silovanjem u zgradi Vlade... Dakle, kada nemamo državu koja će stati u zaštitu pojedincu, kada nemamo medije s nacionalnom frekvencijom koji će izvještavati vjerodostojno o tome, jedina opcija nam je zaštita javnosti - izjavio je Cicvarić. <h2>Što kad im kažu da su ustaše?</h2> Pripadnici režima predsjednika Aleksandra Vučića, kada žele nekoga posebno ocrniti, najviše vole potezati optužbe da je taj neko ustaša, ili barem “piculić” po SDP-ovom europoslaniku Toninu Piculi, koji je i izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju i koji pristalice režima izluđuje svojim kritikama autokratske vladavine u Srbiji. Pitali smo Cicvarića kako na to odgovara: - Koga mi imamo na vlasti? Radikale. Radikali su 90-ih insistirali na podjelama, njima je u biti da igraju na nacionalnoj podjeli koja se kao rana godinama ne može zacijeliti. Oni na tu kartu igraju kako bi izazvali nekakvu reakciju, ali to je čisti populizam i zamlaćivanje naroda stvarima koje trebaju ostati u XX. vijeku. Mi smo u XXI. vijeku, vijeku tehnologije i nemamo što govoriti o temama s radikalskog repertoara - A shvataju li studenti ozbiljno optužbe da su strani agenti ili ustaše, ili bacaju to na šalu? - Naravno da spominjemo kroz šale tu temu jer podrazumijeva se da nismo nikakvi zapadni špijuni. Poenta je postaviti pitanje kome se režim obraća - ne obraća se on ljudima koji imaju pristup nezavisnim medijima, nego svom biračkom tijelu koje i dalje ima te rane iz 90-ih, istraumatizovane ljude iz prošlosti koji su svjedočili raznim stvarima, te da nas predstave kao njihove protivnike. To je insistiranje vjerske i nacionalne netrpeljivosti, a to je – dno – kaže Cicvarić Pavlovi roditelji, Jelena Žunić Cicvarić i Radovan Cicvarić, obratili su se Evropskoj uniji s molbom da reaguje. U pismu koje su prenijeli beogradski mediji, među ostalim, navode. - Svjesni smo da su mnogi od vas dobro informisani o stanju u Srbiji, ali nam nije jasno zašto vaše adekvatno reagovanje izostaje. Bilo kakva, pretpostavljena politička ili ekonomska korist koju bi mogli imati od saradnje s režimom Aleksandra Vučića je mala naspram štete koju urušavanje evropskih i elementarnih civilizacijskih vrijednosti u Srbiji može imati za čitav kontinent. Mi danas ne tražimo da stojite s nama pred policijskim kordonima, primate udarce, budete gaženi i poniženi. Ne tražimo ni riječi utjehe jer smo borbu za istinu i pravdu izabrali svjesni njene težine i rizika. Mi vas pozivamo da danas branite temeljne vrijednosti zapisane u Ugovoru o Evropskoj uniji: poštovanje ljudskog dostojanstva, slobodu, demokratiju, jednakost, vladavinu prava... tako ćete pomoći i nama i cijelom kontinentu – navodi se u pismu.

Zatvaraju me, prijete, ali, Vučiću, neću odustati

U predgrađu Moskve, pronađeno je tijelo 50-godišnjeg Aleksandra Tjunina, generalnog direktora NPK Himprominžiniringa, podružnice državnog nuklearnog diva Rosatom. Tijelo je pronađeno u blizini njegovog automobila na cesti pored šume. U blizini su pronađeni lovačka puška i rukom pisana poruka.
Prema The Moscow Timesu, u pismu je navedeno da je odlučio okončati svoj život nakon pet godina pogoršanja depresije, koju je opisao kao "svake godine sve goru", prenosi ukrajinski <a href="https://united24media.com/latest-news/rosatom-executive-tyunin-becomes-20th-top-russian-manager-to-die-mysteriously-11805" target="_blank">United24</a>.
Iako je ruska režimska novinska agencija TASS požurila da slučaj okarakterizuje kao samoubistvo, Tjuninova smrt još je jedna na dugom i uznemirujućem popisu neobjašnjivih smrtnih slučajeva među visokorangiranim rukovodiocima u ruskom energetskom, nuklearnom i industrijskom sektoru od početka invazije na Ukrajinu.
Tjunin je vodio Himprominžiniring od aprila 2016. godine, nadgledajući proizvodnju ugljičnih kompozita za vazduhoplovstvo, energetiku i industriju. Kompanija je kasnije pripojena Umatexu, Rosatomovoj podružnici specijalizovanoj za napredne materijale, koja je u februaru 2023. pogođena američkim sankcijama.
Tjunin je 20. vrhunski ruski menadžer koji je umro pod misterioznim okolnostima od početka invazije na Ukrajinu krajem februara 2022. Dana 8. septembra u Kalinjingradskoj regiji pronađeno je obezglavljeno tijelo direktora kompanije K-Potash Service rudarstva i gnojiva Alekseja Sinicina. U avgustu su iznenadne smrti Dmitrija Osipova, predsjednika Uralkalija, i Mihaila Kenina, osnivača građevinskog diva Samolet, takođe izazvala pitanja.
Početkom jula Andrej Badalov, potpredsjednik ruske državne kompanije Transnjeft - monopoliste u poslu s naftovodima - poginuo kada je navodno pao s prozora svoje kuće u elitnom moskovskom predgrađu Rubljovka.
Prije nekoliko dana, Transnjeft je upozorio proizvođače kako će biti prisiljeni smanjiti proizvodnju nakon učestalih napada ukrajinskih dronova na ključne izvozne luke i rafinerije, otkrili su ruski izvori za Reuters.
No, iz kompanije su ubrzo poručili kako je riječ o dezinformaciji. U saopštenju na svojoj internetskoj stranici, Transnjeft je te navode opisao kao "lažne" i dio zapadnjačkog "informacijskog rata" protiv Rusije.

Direktor u moćnom ruskom nuklearnom divu pronađen mrtav

Među važnim projektima koji bi trebalo da se realizuje u narednom periodu lokalna uprava u Beranama knjiži i rekonstrukciju stare sportske dvorane pod Jasikovcem, koja se urušila pod teretom snijega u februara 2012. godine.
To je u izjavi za "Dan" potvrdio i predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac, ističući da je već urađeno idejno rješenje za valorizaciju stare sportske dvorane.
– Kada se je u pitanju urušena sportska dvorana pod Jasikovcem došlo se do idejnog rješenja koje podrazumijeva valorizaciju tog prostora. Sada se ide sa pripremom za izradu projektno- tehničke dokumentacije. Nakon toga mi ćemo urediti taj prostor. Važno je reći da treba da se uloži dosta sredstva za rušenje ostataka postojećeg objekta i za adaptaciju tog prostora. Moraju se angažovati stručne ekipe za ovaj posao s obzirom na to da će mnogi preostali elemnti tamo moći da se iskoriste. Elaborat rušenja je urađen prije par godina i treba ga uskladiti sa novim projektnim rješenjem – kazao je Lutovac.
Ministar sporta i mladih u Vladi Crne Gore Dragoslav Šćekić još očetkom godine najavio da će budući objekat, između ostalog, služiti za paraolimpijski sport.
– Ova dvorana je potrebna i Beranama i Crnoj Gori, i to iz razloga jer će služiti pripremama i takmičenjima naših paraolimpijaca. Rijetko gdje u regionu postoje isključivo objekti za paraolimpijski sport. Kao država moramo prepoznati značaj ovih ulaganja. Osvojili smo medalju na posljednjoj Paraolimpijadi i moramo u tom pravcu pokrenuti sve kapacitete. Jedan od ključnih koraka je rekonstrukcija urušene dvorane pod Jasikovcem. Očekujemo da će ti radovi brzo početi – kazao je ranije Šćekić.
Iz Ministartva sporta i mladih kazali su da će se rekonstrukcija stare sportske vorane vršiti unutar postojećih gabarita objekta, uz dogradnju aneksa u slobodnom dijelu lokacije.
– Pored sportskog terena, koji će biti prilagođen međunarodnim standardima za dvoranske sportove, planirano je da hala sadrži i dodatne sadržaje poput toaleta i svlačionica, prostorija za osobe sa invaliditetom, novinarsku ložu, VIP galeriju, magazin, prostorije za medicinski tim, teretanu, fitnes salu i kafe bar. Predloženo je da ukupna bruto površina za rekonstrukciju sportske hale iznosi 4.500 metara kvadratnih - naveli su iz Ministarstva sporta i mladih.
Nekadašnja hala sportova pod Jasikovcem građena je za potrebe MOSI-igara u Beranama još daleke 1981. godine. Izgradili su je Slovenci, a njeno arhitektonsko rješenje je svojevremeno nagrađeno na međunarodnom arhitektonskom salonu u Parizu. Odmah nakon rušenja hale najavljivano je da će objekat ubrzo biti saniran. Umjesto toga, srušena sportska dvorana se godinma, bez ikakve zaštite, našla na meti brojnih kradljivaca, koji su otuđili sve što se moglo odnijeti od ostataka ovog nekad reprezentativnog objekta.
Dovoljno je reći da su lopovi, između ostalog, odnijeli dva skupocena koša, 160 reflektora, na stotine metara elektro i drugih instalacija, čitavi sistem za grijanje, mesingane ograde, sef težak oko 500 kilograma, na stotine kvadrata bakarnog krova i shvatiti da je zahvaljujući nečijem nemaru pričinjena šteta koja se mjeri stotinama hiljada eura.
<h2>Uništena vrijedna dokumentacija</h2>
Iz koalicije Zdravo Berane su svojevremeno tvrdili da je rukovodstvo Sportskog centra 2012. godine ostavilo na milost i nemilost i vrijednu dokumentaciju koja se nalazila u poslovnim prostorijama sportske dvorane.
- Prilikom rušenja dvorane poslovne prostorije su ostale potpuno neoštećene. U njima je moglo da se, kao i ranije, organizuje nesmetan rad. Međutim, bivše rukovodstvo je samovlasno donijelo odluku o napuštanju tog objekta kojeg su kasnije lopovi potpuno "očerupali". Da stvar bude užasavajuća u tom objekti je ostala vrijedna dokumentacija čiji su se ostaci mjesecima mogli pronaći po ruiniranim hodnicima – navodili su iz svojevremeno iz koalicije "Zdravo Berane"
&nbsp;

Stara sportska hala pod Jasikovcem biće centar za paraolimpijce

Šef poslaničkog kluba SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša naveo je razloge zbog kojih opozicioni poslanici nijesu juče u Skupštini Crne Gore podržali Deklaraciju poslanika vlasti u crnogorskom parlamentu i poslanika Evropskog parlamenta.
On je naveo da Deklaracija u određenim segmentima ne oslikava realno stanje i time ne doprinosi adekvatnom rješavanju brojnih izazova u našem društvu.&nbsp;
On ukazuje da je jedan od razloga za nepodržavanje Deklaracije i taj što poslanici većine (DF, PES, DCG, Camaj) nisu glasali za amandmane poslanika Evropskog parlamenta koji su trebali značajno da poboljšaju tekst Deklaracije.
Tim amandmanima, prema njegovim riječima, koji nažalost nisu bili prihvatljivi većini koja sebe naziva evropskom istaknuta je obaveza uzdržavanje od bilo kakvih postupaka ili simboličkih odluka koje podrivaju evropske vrijednosti ili narušavaju povjerenje sa susjednim državama članicama EU.
Naglašena je i potreba da izborne reforme takođe moraju obezbijediti istinski politički pluralizam, spriječiti govor mržnje i političko zastrašivanje, te zaštititi jednako učešće svih zajednica u demokratskom životu Crne Gore.&nbsp;
Ohrabrena parlamentarna većina da pokaže veću otvorenost prema opoziciji i njenim inicijativama, posebno u vezi sa reformama na evropskom putu zemlje; pozdravljena činjenica da je najavljeni tzv. „zakon o stranim agentima“ ostao u fioci.
Naglašeno je i da istinska inkluzivnost podrazumijeva i otpornost organizacija civilnog društva na pritiske ili zastrašivanja, poziva se na pojačani nadzor medijskog prostora radi suzbijanja lažnih vijesti i drugih aktivnosti dezinformisanja, posebno onih koje organizuju maligni strani akteri.
Ohrabruje se Crna Gora da ojača sprovođenje restruktivnih mjera EU zbog ruske agresije na Ukrajinu i izbjegne njihovo zaobilaženje, te poziva crnogorske vlasti na zapljenu imovine sankcionisanih lica i ohrabruje Evropska komisija da razmotri dalje ekonomske i finansijske podsticaje EU za zemlje Zapadnog Balkana koje su se pridružile svim sankcijama EU protiv Rusije, s ciljem ublažavanja posljedica nastalih kao rezultat krize izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu.
- U EU ne ulaze donešeni zakoni nego ljudi, odnosno društvo i zbog toga fokus umjesto na “šminkanju” realnosti i formalnom donošenju zakona, mora biti na adekvatnoj primjeni zakona i rješavanju ozbiljnih vrijednosnih anomalija koje prožimaju društvo u Crnoj Gori a sve sa ciljem da naša država postane bolje i kvalitetnije mjesto za život gradjanki i gradjana - navodi Mugoša.

Mugoša: Šminkanje realnosti ne doprinosi rješavanju brojnih izazova u našem društvu

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u svojstvu parnične stranke &nbsp;kazao je u Osnovnom sudu da Agencija za sprečavanje korupcije služi političkim subjektima kao sredstvo manipulacije i sve to radi da bi narušila njegovu čast, ugled i dostojanstvo.
- ASK ispunjava želje vlasti - kazao je Đukanović.
On je ukazao da je ASK pokušala da ga predstavi da krši zakon iako to nije tačno.
-Državni organ krši moje pravo ličnosti iznošenjem netačnih podataka. ASK služi političkim interesima moje političke konkurencije - istakao je Đukanović.
On je ukazao da je Agencija prekršila i obavezu čuvanja bankarske tajne.
Sve to, prema njegovim riječima, ASK je uradila sa namjerom i zloupotrijebila njegove lične podatke.
Đukanović je kazao i da je Agencija za sprečavanje korupcije pokušala da ga predstavi kao čovjeka koji nije dostojan da obavlja funkcije predsjednika države i svih drugih.
- Pokušali su da mi nanesu štetu, moje postupanje je doživljeno kao nezakonito zato što 2019. nijesam prijavio uvećanje prihoda. Nije bilo nikakvog uvećanja, nijedan cent nije legao na moju karticu, moj sin je uplatio 16.000 eura na stečajni račun Atlas banke, nemam obavezu to da prijavim - naveo je Đukanović.
Sve je to mogla da provjeri ASK ali nije i tako je pokazala svoju neprofesionalnost.
- Pokušavaju da mene predstave da kršim zakon a zapravo oni to rade - naglasio je bivši predsjednik Crne Gore.
Đukanović je na pitanje sutkinje rekao da se osjeća loše koliko se može osjećati čovjek koji drži do časti.
On je ukazao i da je pokrenuo nekoliko sporova protiv čelnika ASK- a zbog zloupotrebe položaja.
-Ovo nije prvi put da se Agencija ovako ponaša prema meni - kazao je Đukanović.
Đukanovićeva punomoćnica, advokatica Ana Đukanović tražila je isključenje javnosti ali sutkinja Valentina Vuković odbila je taj prijedlog. I na tu odluku nema pravo žalbe.
Advokatica Đukanović tražila je da sa ročišta bude isključena javnost zbog zaštite podataka jer je zabranjeno iznošenje podataka o prilivima i odlivima sa računa.
Advokatica Đukanović smatra da su neosnovani navodi iz podneska tuženog a posebno na zahtjev za isključenje javnosti.
Prihvaćen je prijedlog punomoćnika tužioca da pribavi spisi Privrednog suda.
Đukanović je tužbu podnio protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zbog povrede prava ličnosti.
Đukanović je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
-Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FiWeGKmAmhus%3Fsi%3Da2VhN4SJKIwuKWGS&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović: ASK ispunjava želje vlasti

U diplomatiju ulazi Ivana Živković, stomatološkinja i dosadašnja direktorica Direktorata za javno zdravlje pri Ministarstvu zdravlja – ona će biti na poziciji savjetnice u Ambasadi Crne Gore u Atini, saznaje portal ETV.&nbsp;
Ovo je još jedno političko postavljanje.&nbsp;
Živković je u Direktorat za javno zdravlje stigla još u vrijeme dok je Ministarstvom zdravlja rukovodila Jelena Borovinić Bojović. Imenovana je tada kao kadar Nove srpske demokratije. Po struci je stomatolog, bez prethodnog diplomatskog iskustva.
Stanija Kalpačina, donedavna savjetnica u Skupštini Crne Gore, imenovana je za trećeg sekretara u Ambasadi Crne Gore u Beogradu, saznaje portal ETV.
Kalpačina je u Skupštini obavljala funkciju samostalne savjetnice I – urednice u Odsjeku za fonografske i štampane zapise.
Portal ETV ranije je objavio da će Anesa Ramović, saradnica potpredsjednika Skupštine i funkcionera Bošnjačke stranke Mirsada Nurkovića, takođe biti raspoređena u diplomatsku mrežu – kao treći sekretar u Ambasadi Crne Gore u Zagrebu. Njen predlog za imenovanje došao je od lidera Bošnjačke stranke i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.

Umjesto stomatološke ordinacije, pravac diplomatija: Ivana Živković biće savjetnica u Ambasadi u Atini

Izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Krsto Radović (Demokrate) pokrenuo je disciplinski postupak protiv čak 25 zapošljenih za koje je inspekcija ustanovila da ne posjeduju sanitarne knjižice, a među njima su se našli i oni „koji nemaju direktnog kontakta sa vodom (zaštitari, higijeničarke, mašinisti)“, ali ne i njihovi neposredni rukovodioci „koji su bili dužni da isprate izvršenje ove obaveze“. Portalu ETV obratila se grupa zapošljenih koji tvrde da je Radović prikrio odgovornost „rukovodioca Tehničkog sektora Ivana Špadijera i šefice Službe kontrole kvaliteta Marijane Zenović, koji su njegovi saradnici od najvišeg povjerenja“. <h2>SELEKTIVNA ODGOVORNOST</h2> - Umjesto toga on je pokrenuo discipilnski postupak protiv svih 25 zapošljenih koji su se našli na spisku lica koja nemaju sanitarnu knjižicu. Ostaje nejasno i po kojem tačno propisu su zapošljeni, protiv kojih je pokrenut postupak, a koji nemaju direktan kontakt sa vodom, bili dužni da pribave sanitarne knjižice – ističu oni. Objašnjavaju da je Inspekcija zaštite zdravlja postupala po anonimnoj prijavi i uradila kontrolu na izvorištu Bolje sestre i konstatovala nepravilnosti, odnosno da radnici koji obavljaju poslove na tom lokalitetu nemaju sanitarne knjižice. Ističu da je menadžment Regionalnog vodovoda obezbijedio sanitarne preglede u Domu zdravlja Budva, ali da nijesu obavijestili zapošljene o terminima, niti je obezbijeđen prevoz zapošljenih koji žive u Podgorici i Nikšiću do Budve. - Ostaje nejasno zašto i neposredni rukovodioci nijesu pozvani na odgovornost zbog ovih „propusta“ nego im se u kontinuitetu dodjeljuju varijabile, a izvršni direktor Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić se hvale istorijskim rezultatima. Štoviše, postupak je inicirao Ivan Špadijer rukovodilac Tehničkog sektora, po dogovoru sa Krstom Radovićem – naglašavaju oni. Tvrde i da, navodno, „postupak nije sproveden protiv nijednog člana i simpatizera Demokrata, što dodatno pojačava sumnju da je ovo uvod u partijski obračun i čišćenje prostora kako bi se zaposlili članovi Demokrata“. Inspekcija je, kažu, izrekla kazne Marijani Zenović, šefici Službe za kontrolu kvaliteta i zaštite životne sredine i Anđeli Kankaraš, laborantkinji, „jer po opisu poslova jedino zapošljeni u navedenoj Službi imaju direktan kontakt sa vodom i obavezni su da imaju sanitarne knjižice“. - A Radović je pokrenuo disciplinske postupke protiv zapošljenih u drugim službama iako za njih ne postoji potreba da imaju sanitarne knjižice – kategorični su oni. <h2>RAZMIŠLJAJU O ŠTRAJKU</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>NEZADOVOLJSTVO RASTE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Grupa zapošljenih koja se obratila Portalu ETV kaže i da razmatraju da stupe u štrajk, jer im je „do juče obaćavana isplata varijabile i 13-ta plata zbog rekordnih rezultata, a sada im se priprema teren za kažnjavanje i otkaze“. Podsjećaju da je u ovoj državnoj kompaniji stanje turbulentno, jer su svi u iščekivanju da Vlada konačno konstatuje ostavku Zorana Lakušića, koju je podnio još u decembru prošle godine, ali i da se razriješi Radović koji, kako su utvrdile inspekcije, ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor. U nalozima za pokretanje disciplinskih postupaka Radović se pozvao na interne procedure kojima je propisana „obaveza sprovođenja zdravstveno-sanitarnih pregleda zapošljenih, shodno zakonom definisanom pravilniku, na svakih šest mjeseci“. Piše i da od 38 zapošljenih koji su u obavezi da se podvrgnu zdravstveno-sanitarnom pregledu koji su bili na spisku dostavljenom Domu zdravlja Budva 12. juna ove godine, njih 26 nije obavilo sanitarni pregled do dana nenajavljene kontrole sanitarne inspekcije objekta „Bolje sestre“, 28. avgusta. <h2>OZBILJNE NEZAKONITOSTI </h2> Radović je krajem juna uručio otkaz nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimiru Ružičiću i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću, krajem jula. I njih dvojica su u više navrata upozoravala na zabrinjavajuće stanje u Regionalnom vodovodu, obraćali su se premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću (Ministaratvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera), ali i na mnoge druge adrese. Do danas su bez odgovora. Portal ETV pisao je o brojnim pritužbama zapošljenih na postupanje predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića, koji je, smatraju oni, nanio ogromnu štetu kompaniji, zbog čega su Specijalnom tužilaštvu dostavljene i prijave protiv njega. Od maja 2021, kada su ga proruske i prosrpske vlasti, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, imenovale na čelo Odbora direktora, kako smo pisali, on je do novembra 2024. smijenio čak tri izvršna direktora – Gorana Jevrića, Josifa Đuraškovića i Borislava Ivankovića, a četvrtog, Krsta Radovića imenovao ne poštujući komapnijske akte, jer ovaj nije posjedovao potrebne reference, što je ustanovljeno i inspekcijskim nadzorom. Lakušić je kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića koji mu, prema našim informacijama „čuva fotelju“ u Regionalnom vodovodu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15" data-rendition-name="original" width="1024" height="638" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić i Krsto Radović"><figcaption>OZBILJNE OPTUŽBE: Zoran Lakušić i Krsto Radović (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>

Radović pokrenuo disciplinske postupke protiv čak 25 radnika, ali ne i protiv njihovih šefova

Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje upozorili su na opasni talas profašističkog ideološkog revizionizma u Crnoj Gori u okviru koga se sad promoviše i knjiga koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“ koja će u subotu biti predstavljena u sali Skupštine Opštine Pljevlja - grada u kojem su četnici za vrijeme Drugog svjetskog rata ubili na hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena.
U nevladinom sektoru su ukazali na činjenicu da su četnici Pavla Đurišića počinili najgnusnije zločine etničkog čišćenja upravo u Pljevljima, Foči i Čajniču, gdje je ubijeno preko 8000 žena, djece i starih, civila, pripadnika islamske vjeroispovijesti, te da su počinjena i brutalna silovanja, mučenja, spaljivanja kuća što je istoriografija podrobno dokumentovala.
- Portretisanje četničkih vođa kao heroja ima jasan cilj - da opravda politiku etničkog čišćenja koju su sprovodili prema muslimanima i da ponizi potomke njihovih žrtava - jasni su u nevladinom sektoru.
Oni su ukazali da sam naziv knjige i njena oprema otkrivaju ideološku namjeru: na koricama su prikazani Pavle Đurišić, Draža Mihailović i Momčilo Đujić, najpoznatiji pripadnici ovog kvislinškog pokreta.&nbsp;
- Promocija je dio kampanje dezinformisanja čiji je cilj rehabilitacija četničkog pokreta i prećutkivanje zločina. Dio iste kampanje je i podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sve češće pjevanje četničkih pjesama na javnim mjestima, organizacija parastosa kolaboracionistima o čemu se detaljno obavještavaju mediji, javno veličanje četnika - ratnih zločinaca, uz redovno izostavljanje ključnih činjenica iz njihovih biografija - ustvrdili su u nevladinom sektoru.
Zvanični organizator ove promocije je, ističu oni, Odbor za izgradnju crkve Pomirnice, na čijem je čelu dr Novica Stanić, bivši nezavisni poslanik i predsjednik Pokreta za Pljevlja.&nbsp;
Stanić je javnosti poznat po pozivu članovima svog pokreta da se pomole za sve haške zatvorenike, a posebno za predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja.
- Sadašnja lokalna vlast, predvođena Dariom Vranešom iz Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednicom Skupštine Jovanom Tošić iz Demokrata, upravlja opštinom kao da je jednonacionalna, iako u Pljevljima osim Srba, žive i Crnogorci, Bošnjaci, kao i pripadnici drugih etničkih grupa. Umjesto da gradi zajedništvo, vlast rehabilituje četničku ideologiju i relativizuje njihove zločine nad Bošnjacima i Muslimanima - naglasili su u nevladinom sektoru.
Zato, kažu, vjeruju da je važno podsjetiti na istorijski utvrđene i nesporne činjenice - da je jugoslovenska vojska u otadžbini proglašena je ukazom kralja Petra II Karađorđevića 10. juna 1942. godine, a raspuštena kao kvislinška.
- Takođe, ukazom istog tog kralja 29. avgusta 1944. godine, kojim je oduzeo komandu Mihailoviću i pozvao tzv. "Jugoslovensku vojsku u otadžbini" da pristupi bez uslova Narodnooslobodilačkim partizanskim odredima Jugoslavije. Četnici su se o to oglušili i do kraja rata borili su se protiv partizana, sarađivali s ustašama i nacistima i činili zločine u cilju etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva. Ova opasna ideologija, povampirena devedesetih, dovela je do brojnih i masovnih zločina uključujući genocid u Srebrenici - jasni su u nevladinom sektoru.
Pljevlja, podvlače oni, pamte i člana Šešeljeve partije i četničkog vojvodu Miliku Čeka Dačevića, vođu paravojnih formacija koje su kontrolisale taj grad sredinom 1992. godine.
- Tada je bilo 25-30 bombaških napada i miniranja u Pljevljima, a samo u toku jedne noći zapaljeno je sedam zanatskih radnji, čiji su vlasnici bili muslimani. U pljevaljskom selu Bukovica, koje je naseljeno većinski muslimanskim stanovništvom, od 1992. do 1995. godine je ubijeno šest osoba, dvije su izvršile samoubistvo usljed posljedica torture, 11 ljudi je oteto, oko 70 podvrgnuto fizičkoj torturi, a mnogi su prognani. Za ove zločine niko nije odgovarao - istakli su oni.
Nacionalizam i mržnja nijesu, kako su kazali, nestali nakon ratnih devedesetih, a poseban impuls u Pljevljima su dobili nakon izbora 2020. godine.
- Taj period obilježio je niz nacionalističkih ispada, ukljujući napad na Emira Pilava i njegovog oca, lomljenje prozora objekta Islamske zajednice uz poruku “polećela crna ptica, Pljevlja biće Srebrenica” do manifestacija kojima se veličaju zločinci - dodali su u NVO sektoru.
Posebno je, cijene oni, sramotno što lokalna vlast dodatno doprinosi širenju mržnje i podgrijavanju nacionalističkih tenzija, koristeći novac svih građana, pa i onih koje direktno vrijeđaju, za događaje poput obilježavanja pravoslavne Nove godine 2024. na Trgu 13. jul, koji su se pretvorili u četničko divljanje.
- Sve se ovo dešava uz prećutno odobravanje partija koje se deklarišu kao građanske - konstatovali su u NVO sektoru.
Stava su da promocijom pomenute knjige u prostorijama Skupštine Opštine Pljevlja lokalna vlast produbljuje podjele i dodatno podstiče mržnju prema Bošnjacima i Muslimanima.
- Skupština Opštine ne smije biti mjesto odakle se šalje poruka da je etničko čišćenje nešto što treba promovisati i slaviti - jasni su oni.
Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje poručuju da ne pristaju na to da lokalna vlast u Pljevljima svojim aktivnostima urušava zajednicu i nove generacije uči podjelama i mržnji.
- Takvi postupci ugrožavaju bezbjednost, i na svima nama kojima je stalo do Crne Gore je odgovornost da tome stanemo na put. Ponovo pozivamo predstavnike državnih organa da odlučno reaguju protiv fašizma, osude promociju mržnje i da je konačno zabrane - zaključili su u saopštenju.
Saopštenje potpisuju:
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Filip Kuzman, Antifašisti Cetinja
Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
Adnan Čirgić, Crnogorski PEN centar
Milena Popović Samardžić, Ipso Facto
Demir Ličina, Udruženje Štrpci – protiv zaborava
Miloš Vukanović, Udruženje profesora istorije Crne Gore - HIPMONT
Nevenka Vuksanović, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Maja Raičević, Centar za ženska prava
Aida Perović, Prima
Ivana Vujović, Juventas
Jovan Ulićević, Asocijacija Spektra
Zenepa Lika, Dr Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA
Slavica Striković, Ženska akcija
Milica Kovačević, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Zlatko Vujović, Centar za monitoring i tranziciju (CeMI)
Budimirka Mira Saveljić, Sigurna ženska kuća
Zorana Marković, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Paula Petrićević, građanska aktivistkinja
Milena Bešić, građanska aktivistkinja
Nikoleta Đukanović, građanska aktivistkinja
Sabina Talović, građanska aktivistkinja
Milica Kankaraš Berber, građanska aktivistkinja
Dušan Pajović, građanski aktivista

Tag: olivera-lakic