Olivera Injac predala je akreditivna pisma kralju Filipu, čime je zvanično stupila na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Kraljevini Belgiji.&nbsp;
U, kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, srdačnom i sadržajnom razgovoru, kralj Filip je čestitao ambasadorki Injac stupanje na dužnost, izrazivši uvjerenje da će njen mandat doprinijeti daljem jačanju bilateralnih odnosa između dvije države.
- Istakao je da Crna Gora ima status predvodnika u procesu evropske integracije i ponovio spremnost Belgije da pruži punu podršku u ostvarenju tog cilja - navedeno je u saopštenju.
Injac je zahvalila na kontinuiranoj podršci Belgije evropskom putu Crne Gore, te ukazala na reforme koje naša država sprovodi u cilju što skorijeg pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp;
- Naglasila je da će njen mandat biti posvećen daljem razvoju prijateljskih odnosa i jačanju bilateralne saradnje, uz poseban osvrt na oblasti ekonomije, investicija, turizma, energetike i obrazovanja - ističe se u saopštenju MVP-a.
Tokom razgovora je ocijenjeno da Crna Gora i Belgija njeguju bliske odnose, utemeljene na NATO savezništvu i zajedničkim evropskim vrijednostima, te da dijele posvećenost stabilnosti, demokratiji i vladavini prava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Injac predala akreditivna pisma kralju Filipu: "Mandat će biti posvećen razvoju prijateljskih odnosa i jačanju saradnje"

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović donio je 7. avgusta rješenje o otkazu za Gorana Jankovića, komandiru Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada, ali koje će važiti retroaktivno, odnosno otkaz će mu se, prema tom dokumentu, „računati“ skoro godinu unazad - „zaključno sa 12. oktobrom 2024. godine“?!&nbsp; - Ovo nije zabilježeno u pravnoj praksi Crne Gore. To rješenje je pravo lice pravne pismenosti gradonačelnika Mujovića koji se ponaša kao Alisa u zemlji čuda. Ovo je nevjerovatno – šokiran je Janković koji za Portal ETV objašnjava da je Mujovićev dokument juče uručen njegovom advokatu. U rješenju o prestanku radnog odnosa piše da je Janković „ostvario pravo na naknadu zarade u visini zarade koju je imao u posljednjem mjesecu vršenja poslova radnog mjesta na koje je bio imenovan“, te da mu radni odnos prestaje 12. oktobra prošle godine?! Progon Jankovića počela je Mujovićeva prethodnica Olivera Injac koja ga je razriješila u oktobru 2023. godine od kada je u čak tri navrata Komisija za žalbe Vlade Crne Gore, posljednji put u decembru prošle godine, poništila rješenje bivše gradonačlenice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618130644_48ae23a4233ca52dfd93d3485c22a7d4f603ef897f78a8bad229232bffe15fea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618130644_48ae23a4233ca52dfd93d3485c22a7d4f603ef897f78a8bad229232bffe15fea" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Olivera Injac"> <figcaption>OGLUŠILA SE O NALOGE VLADINE KOMISIJE: Olivera Injac(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Odluke Vladine komisije ostale su uzaludne, a praksu Injac nastavio je i njen partijski kolega iz Pokreta Evropa sad Saša Mujović, odnosno, on je odlučio da ga se riješi uručivanjem otkaza. - Naravno da ću uložiti žalbu na ovo pravno nepismeno rješenje gradonačelnika Mujovića. Vladina komisija je poništila sva rješenja i samim tim i sve pravne posljedice tog prvog rješenja o razrješenju. Ova vlast nastavlja da pravi enormne troškove budžetu Podgorice za što će, nadam se, jednog dana morati da polože račune – rekao je Janković za Portal ETV.&nbsp; On je bez posla od oktobra 2023, a bivša gradonačelnica je protiv njega čak podnijela i krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu.&nbsp; - Ona je pokrenula svu ovu proceduru 2023, kada mi je zabranjen i dolazak na posao. I od tada raznim mahinacijama i zloupotrebama izbjegavaju da postupe po nalogu Vladine komisije – kaže Janković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902060956_64d155b77bc13860545d94a698084d53f3ae7acf9ff82828fccd68d99e292a5e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250902060956_64d155b77bc13860545d94a698084d53f3ae7acf9ff82828fccd68d99e292a5e" data-rendition-name="original" width="778" height="487" loading="lazy" alt="META VLASTI: Goran Janković"> <figcaption>META VLASTI: Goran Janković(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Prema njegovom viđenju čitave ove situacije, Glavni grad je trebalo, jer im je Komisija za žalbe Vlade Crne Gore poništila sav rješenja, da nakon što mu je istekao mandat 1. marta ove godine, mu isplate zaostala dugovanja. - To je nekih 16-17 plata i dva godišnja odmora. Po zakonu je trebalo to da mi to isplate, a onda da odluče po mom zahtjevu, koji sam uredno podnio gradonačelniku, da li će da me rasporede negdje unutar Glavnog grada. Oni, međutim, nijesu odgovarali na moje dopise, ni na jedan. Imamo ćutanje administracije i imamo sada ovo rješenje koje pokazuje njihovo pravno neznanje i pravnu nepismenost. Prosto je nevjerovatno da za nekoga donosite rješenje o prestanku radnog odnosa godinu kasnije – kategoričan je Janković. On tvrdi i da ga je Injac razriješila po političkom ključu. - Saopštila mi je da sam preveliki Crnogorac, da volim Zapad, a ona više voli Istok – dodaje naš sagovornik. Objašnjava i da mu jeste isplaćena funkcionerska naknada, odmah po razrješenju, ali da su rješenjem Vladine komisije koja je poništila odluku Injac o njegovom razrješenju poništene i sve pravne posljedice. U slučaju da je Glavni grad postupio po rješenje Vladine komisije, odnosno, vratio ga na posao, način na koji bi on vratio funkcionersku naknadu, kako kaže, naložio bi sud. Mujović i njegov pravni tim, međutim, sudeći prema navodima iz rješenja o otkazu, smatraju da je „imenovani imao pravo da odmah po razrješenju traži vraćanje na rad i raspoređivanje na odgovarajuće poslove, ali mu je podnošenjem gore navedenog zahtjeva i donošenjem gore navedenog rješenja prestala mogućnost vraćanja na rad“. - Naime, opredjeljujući se za naknadu u visini zarade koju je imao u posljednjem mjesecu vršenja poslova radnog mjesta na koje je bio imenovan za period od godinu dana po prestanku mandata razrješenjem i korišćenjem tog prava u punom obimu, imenovani se saglasio sa prestankom radnog odnosa – piše, pored ostalog, u Mujovićevom rješenju o otkazu Jankoviću. Na ovu odluku Janković ima pravo žalbe Vladinoj komisiji, što će i uraditi.

Kaćuša Krsmanović

Mujović 7. avgusta ove godine dao otkaz Jankoviću, koji će važiti od oktobra prošle godine?!

Odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada, Andrija Klikovac, napravio je pregled učinaka kadrova Pokreta Evropa sad tokom posljednje dvije godine, koliko su na čelu Podgorice. Podsjetio je da je u aprilu 2023. za gradonačelnicu izabrana Olivera Injac, a da ju je 28. decembra 2024. na toj funkciji zamijenio njen partijski kolega Saša Mujović.
- Pošto gradonačelnik Mujović kaže da vjeruje samo brojevima, da ga podsjetimo – za dvije godine dug lokalnih preduzeća uvećan je za preko 10 miliona eura - naveo je Klikovac u objavi na mreži X.
On je istakao da je gubitak preduzeća porastao za više od 250 odsto.
- Cijena vode uvećana je 40 odsto, a cijena usluga Čistoće biće povećana preko 30 odsto - naglasio je Klikovac.
Dodao je i da je za ugovore o djelu potrošeno 500 hiljada eura više nego što je planirano, dok je u gotovo svim lokalnim preduzećima zabilježen rast broja zaposlenih.
- Od 50 do 60 odsto realizacija kapitalnog budžeta – istorijski minimum. Razoren FK Budućnost. Đe su nestali milioni eura? Sigurno ste ponosni – sjajni brojevi - zaključio je Klikovac.

Klikovac: Vlast PES-a zadužila Podgoricu za još 10 miliona eura

Glavni grad je u 2024. godini utrošio gotovo 500.000 eura više za ugovore o djelu nego što je predviđeno odlukom o budžetu za tu godinu.
To je saopštio šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac.
Služba bivše gradonačelnice Olivere Injac je, kako je precizirao u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), umjesto planiranih 32.000 potrošila 77.000 eura - više nego duplo.
- Klub odbornika DPS dostaviće dokumentaciju Specijalnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje - poručio je Klikovac.
Dodao je da će zaštititi budžet Podgorice od bahatosti i javašluka trenutne lokalne vlasti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1940307409375043896&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Klikovac: Glavni grad 2024. utrošio 500.000 eura više za ugovore o djelu nego što je predviđeno, dostavićemo dokumentaciju SDT-u

Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mišljenje na predlog Vlade da Olivera Injac bude imenovana za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore u Kraljevini Belgiji, sa rezidentnim sjedištem u Briselu. Očekuje se da će predstavljati Crnu Goru ne samo pred institucijama Kraljevine Belgije, već i u okviru NATO i Evropske unije, gdje je Brisel ključna diplomatska tačka za zemlju kakva je Crna Gora.
Međutim, imenovanje Injac izaziva ozbiljna pitanja – ne zbog njenih formalnih kvalifikacija, već zbog ranijih javnih nastupa koji dovode u sumnju njenu spremnost da zastupa državne interese s jasnim i odlučnim stavovima, posebno u kriznim momentima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.1749%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-jedina-institucija-u-kojoj-treba-da-se-nadete-nije-van-crne-gore-injac-nicega-se-ne-plasim&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, Olivera Injac je kao ministarka odbrane Crne Gore, u februaru 2022. godine, u jeku napetosti pred rusku invaziju na Ukrajinu, na pitanje novinara o stavu u odnosu na grupisanje ruskih trupa na ukrajinskoj granici, &nbsp;odgovorila:
"Dolazim iz male zemlje, Crne Gore, i to je pitanje za nekog ko dolazi sa Zapada…”
Dodala je:
“Nadam se da će sve biti OK.”
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D41IW7dP7UcQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ova izjava – izrečena svega nekoliko dana uoči invazije – odražavala je ne samo nedostatak jasne političke vizije, već i zabrinjavajuću spremnost da se nacionalna odgovornost i glas zemlje članice NATO relativizuju i prepuštaju “nekome sa Zapada”.
Upravo taj “Zapad” čiji je Crna Gora formalno dio od 2017. godine, očekuje da saveznici imaju artikulisan stav, makar on bio u duhu diplomatije. U trenutku kada se Evropa suočavala sa najozbiljnijim bezbjednosnim izazovom još od Hladnog rata, tadašnja ministarka odbrane odbacila je sopstvenu ulogu i ostavila utisak političarke bez jasnog stava.&nbsp;
Zato se s punim pravom postavlja pitanje – hoće li Olivera Injac sada, kao ambasadorka, u kritičnim momentima ponovo ćutati i “nadati se da će sve biti OK”? Ili će ovog puta pokazati da zna i može da vodi ozbiljnu diplomatsku politiku, bez povlačenja pred sopstvenom nesigurnošću?
U vremenu kada Crna Gora pokušava da konsoliduje vanjsku politiku, obnovi povjerenje partnera i pokaže da je ozbiljan član evroatlantske zajednice, slanje predstavnika koji relativizuju osnovne bezbjednosne izazove djeluje kao opasan luksuz.
Možda dolazimo iz male zemlje – ali male zemlje često glasnije govore, ako ih predstavljaju ljudi s jasnim uvjerenjima.
Zemlje poput Luksemburga, Letonije, Estonije, &nbsp;su upravo kroz diplomatiju i sjajne diplomate “nadomještale” &nbsp;male brojke kad su stanovništvo i pivršina države u pitanju. Sve te države su veoma jasno odlučile da upravo diplomatija i ljudi budu njihovo glavno "oružje" na putu razvoja i pripadnosti jedinstvenom sistemu vrijednosti i razvijenom svijetu.&nbsp;

Miraš Dušević

Može li diplomatija bez stava: Olivera Injac u Briselu, Crna Gora u sjenci

Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mišljenje na prijedlog Vlade da Olivera Injac bude izvanredna i opunomoćena ambasadorku Crne Gore u Kraljevini Belgiji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Briselu.
Injac je u uvodnom obraćanju poručila da je u proteklih dvadeset godina bila u kontaktu sa različitim institucijama iz Evrope i Amerike, u pogledu različitih oblasti međunarodnih odnosa, sa fokusom na Crnu Goru i Zapadni Balkan, prenosi Antena M.
- Imala sam tu sreću da kroz umreženost sa različitim institucija radim na dosta tema koje su od značaja danas u međunarodnim odnosima od početka 21. vijeka. Mogu konstatovati da sam tokom perioda, kada sam obavljala dužnost ministra odbrane i gradonačelnice Podgorice, dobila veći broj zahvalnica kao potvrdu aktivnosti da se Crna Gora, Ministaratvo i Glavni grad &nbsp;pozicioniraju unutar širokog sistema međunarodnih odnosa - ističe Injac.
Ona je rekla da je kao ministarka odbrane i gradonačelnica Podgorice "dobila brojne pohvale" u reonu bilateralne i multilateralne saradnje, kao i da je u posljednje dvije decenije imala dobru saradnju s Ministarstvom vanjskih poslova.
- Zastupanje, predstavljanje i zaštita interesa Crne Gore kao i osiguranje podrške Belgije u procesu integracija u Evropsku Uniju, kao i najvažnijem vajskom političkom prioritetu Crne Gore biće jedan od najvažnijih ciljeva tokom narednog perioda - poručila je Injac.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da će glasati protiv ovog prijedlog, ističući da je više razloga zašto Injac ne bi trebalo da bude ambasadorka u Briselu.
On je optužio Injac da je, dok je bila na čelu Ministarstva obrane, sprovodila progon Crnogoraca i nenamjeski trošila novac.
- Podsjetiću da ste tada Crnu Goru predstavljali kao malu državu, koja se ne pita ništa. Protiv vas su sprovođeni brojni postupci zbog nezakonitog zapošljavanja i zloupotrebe službenog položaja u Ministarstvu - ističe Zirojević i dodaje da se za nju veže i afera "kadeti".
Kao najnečasniji i najsramniji događaj u mandatu Injac, istakao je odluku da se NATO helikopterima na Cetinje transportuju sveštenici SPC.
- Znate li Vi da tu organizaciju evropski parlamentarci označavaju kao centar za širenje malignog ruskog uticaja na Balkanu. Posljedica je bila sramna suspenzija pilota Vlahovića i Delevića, koji su odbili da učestvuju u tome - rekao je Zirojević.
Prema njegovom mišljenju, jedina institucija u kojoj treba da se nađe Injac nije van Crne Gore.
Ona je odgovorila da su na nju vršeni razni pritisci tokom mandata, dodajući i da većina krivičnih prijava odbačena.
- Postupci koji su u toku su pred nadležnim organma i ja se ničega ne plašim - poručila je Injac.
Predsjednik Odbora Duško Stjepović da mu je zadovoljstvo što se pred odbornicima nalazi kandidatura Olivere Injac u smislu onoga što je kao ličnost pokazala i na političkoj sceni i u smislu profesionalizma.
-Suvi je profesionalac i jedna od onih nekarijernih diplomata koji se ne bi trebalo pomjeriti ni za jotu u odnosu na karijerne. Siguran sam da ćemo se ponositi na njen rad, kao što smo se ponosili dok je obnašala prethodne funkcije - rekao je Stjepović.

Zirojević: Jedina institucija u kojoj treba da se nađete nije van Crne Gore; Injac: Ničega se ne plašim

Svojevremeno me je, zbog projekta biznis zona (koji je garantovao investicije vrijedne više stotina miliona eura) u Podgorici, PES-ova gradonačelnica (Olivera Injac) prijavljivala SDT-u i Ustavnom sudu, podsjetio je poslanik DPS-a Ivan Vuković, u objavi na mreži Iks. PES danas, kako ističe Vuković, promoviše taj projekat na međunarodnim skupovima. - To vam je PES, u najkraćem - poručuje poslanik DPS-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610170628_071fe0a5b59db1dfc354218b2bc0cd7fc2674f24a54c03c62701b269b8b10822.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610170628_071fe0a5b59db1dfc354218b2bc0cd7fc2674f24a54c03c62701b269b8b10822" data-rendition-name="original" width="723" height="812" loading="lazy" alt="x"> </figure>

Vuković: Nekada su me prijavljivali zbog projekta biznis zona, sad ga sami promovišu - to je PES

Crnogorske vlasti ponudile su Japancima na Biznis forumu Japan – Crna Gora, održanom 27. maja u Osaki, ulaganja u Crnu Goru uključujući i tridesetogodšnji zakup zemljišta u biznis zonama Glavnog grada po cijeni od 1 centa po kvadratnom metru. Tu ponudu sadrži jedan od slajdova prezentacije direktorice Agencije za investicije Snežane Đurović, koja je bila jedna od troje govornika u ime Crne Gore na Forumu. Preostalo dvoje bili su predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić i predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610120628_5e8196f565816493b5d9c15ad540ad3d608c95b74b8eb68d7bbf121840b5c712.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610120628_5e8196f565816493b5d9c15ad540ad3d608c95b74b8eb68d7bbf121840b5c712" data-rendition-name="original" width="847" height="476" loading="lazy" alt="Biznis zona "></figure>  <h2>Inicijativa Olivere Injac Ustavnom sudu</h2> Problem je, međutim, što je Odluku Glavnog grada o osnivanju biznis zona, donijetu 2019, u vrijeme gradonačelničkog mandata Ivana Vukovića, koja propisuje pomenuto davanje zemljišta u tridesetogodišnji zakup kao i mogućnost otkupa tog zemljišta te brojne druge uobičajene podsticaje, osporila upravo ova vlast. Učinila je to Vukovćeva nasljednica na čelu Glavnog grada Olivera Injac 22. januara prošle godine podnišenjem Ustavnom sudu zahtjeva za ocjenu ustavnosti Odluke. U prvoj objavi navela je da je taj potez povukla na osnovu „preporuka pravne struke“. <div class="embed-block"><iframe id="twitter-widget-0" scrolling="no" frameborder="0" allowtransparency="true" allowfullscreen="true" class="" title="X Post" src="https://platform.twitter.com/embed/Tweet.html?dnt=true&amp;embedId=twitter-widget-0&amp;features=eyJ0ZndfdGltZWxpbmVfbGlzdCI6eyJidWNrZXQiOltdLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X2ZvbGxvd2VyX2NvdW50X3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9iYWNrZW5kIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19yZWZzcmNfc2Vzc2lvbiI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZm9zbnJfc29mdF9pbnRlcnZlbnRpb25zX2VuYWJsZWQiOnsiYnVja2V0Ijoib24iLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X21peGVkX21lZGlhXzE1ODk3Ijp7ImJ1Y2tldCI6InRyZWF0bWVudCIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZXhwZXJpbWVudHNfY29va2llX2V4cGlyYXRpb24iOnsiYnVja2V0IjoxMjA5NjAwLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X3Nob3dfYmlyZHdhdGNoX3Bpdm90c19lbmFibGVkIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19kdXBsaWNhdGVfc2NyaWJlc190b19zZXR0aW5ncyI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdXNlX3Byb2ZpbGVfaW1hZ2Vfc2hhcGVfZW5hYmxlZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdmlkZW9faGxzX2R5bmFtaWNfbWFuaWZlc3RzXzE1MDgyIjp7ImJ1Y2tldCI6InRydWVfYml0cmF0ZSIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfbGVnYWN5X3RpbWVsaW5lX3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9mcm9udGVuZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9fQ%3D%3D&amp;frame=false&amp;hideCard=false&amp;hideThread=false&amp;id=1749742178862035112&amp;lang=en&amp;origin=https%3A%2F%2Fwww.standard.co.me%2Fpolitika%2Fsalto-mortale-pes-a-podsticaje-koje-su-2024-prijavili-ustavnom-sudu-sada-sami-promovisu&amp;sessionId=50727b7643f086d3b01988129c114660fd97b9cb&amp;theme=light&amp;widgetsVersion=2615f7e52b7e0%3A1702314776716&amp;width=500px" data-tweet-id="1749742178862035112" style="box-sizing: border-box; border: 0px solid; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: middle; display: block; max-width: 100%; position: static; visibility: visible; width: 500px; height: 823px; flex-grow: 1;"></iframe></div> U kampanji koju je vodila protiv prethodne vlasti i bivšeg gradonačelnika Vukovića lično, tvrdila je da je obezbijedila „mišljenja koja idu u prilog“ tome da je prilikom donošenja Odluke prekršen Zakon o državnoj imovini, da nije utvrđen javni interes za formiranje biznis zona i sl. te da će, nakon što Ustavni sud bude presudio, „krenuti u preispitivanje odgovornosti donosilaca odluka iz prethodne vlasti“. Već tada je bilo jasno da vlast koja sama ima problema s privlačenjem stranih investicija isto tako ima i namjeru da spriječi da pogodnosti biznis zona koriste oni koji joj nijesu bliski ili naklonjeni. Zato je podnijet Predlog Ustavnom sudu, i zato je kroz kampanju insinuirano da su se za biznis zonu prijavile kompanije i djelatnosti koje tu „ne pripadaju“ i sl.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610120628_980c7691f589632974fa0748ea1b26028c6d0e0c694702e66ca58eadf1ee8948.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250610120628_980c7691f589632974fa0748ea1b26028c6d0e0c694702e66ca58eadf1ee8948" data-rendition-name="original" width="984" height="593" loading="lazy" alt="Spajić i Injac"><figcaption>30. novembar 2023. Olivera Injac i Milojko Spajić u Vladi CG</figcaption></figure>  Olivera Injac je pet mjeseci nakon Predloga podnijetog Ustavnom sudu izgubila podršku većine, Skupština Glavnog grada je sebi skratila mandat, predsjednik države je raspisao prijevremene izbore u Podgorici, a Pokret Evropa sad, kojem pripada Olivere Injac, za gradonačelnika je kandidovao dotadašnjeg ministra energetike Sašu Mujovića. Kandidat PES-a se tokom kampanje dobro čuvao teme biznis zona. Po preuzimanju dužnosti gradonačelnika temu je samo jednom pomenuo krajem 2024. kazavši Portalu RTCG da je „Biznis zona na Ćemovskom polju otvoren projekat, koji dugo vremena tapka u mjestu“, te da je u vezi s tim pokrenut i sudski spor, a da je projekat veoma bitan za grad. Ustavni sud razmotrio je inicijative za ocjenu ustavnosti koje su po djelovodniku prije i nakon Predloga Olivere Injac. Na portalu Ustavnog suda nema informacija da je inicijativa bivše gradonačelnice bila do sada na dnevnom redu. Podsticaji su se, dakle, vratili u državnu politiku. Najprije su se našli <a href="https://mia.gov.me/wp-content/uploads/Generalna-prezentacija-17.07.2024-1.pptx">u generalnoj prezentaciji</a> Agencije za investicije, čiji Savjet imenuje Vlada, a zatim ih je direktorica Agencije predstavila u Osaki na Biznis forumu u prisustvu predsjednika Vlade koji je i sam bio govornik.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610120632_278598ea64ab4ce87d2aa11c66f673075988be198e9ab0f0181881b816c2a16c.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250610120632_278598ea64ab4ce87d2aa11c66f673075988be198e9ab0f0181881b816c2a16c" data-rendition-name="original" width="973" height="652" loading="lazy" alt="Snežana Rabović"><figcaption>Direktorica Agencije za investicije Snežana Radobić u Osaki</figcaption></figure>  Tako je Pokret Evropa sad na mala vrata praktično priznao da je sva ona ujdurma njegove članice Olivere Injac oko inicijative Ustavnom sudu bila prije svega motivisana pokušajem kriminalizacije prethodne vlasti. Jer, zašto bi inače Vlada promovisala u inostranstvu ono za šta kod kuće tvrdi da je protivustavno. <h1>Investicija još nema, a ka’ će ne znamo</h1> Na kraju, valja pojasniti otkud ovo naglo prosvjetljenje Milojka Spajića i njegove stranke. Muka ga je naćerala. Prvi razlog za to je problem u prilivu stranih investicija. Iako se brojkama može mahati neukom svijetu, suština je drugačija od one kako vlast prikazuje navodne investicije. Više od polovine direktnih stranih investicija već treću godinu čini kupovina nekretnina. A to nije ulaganje koje stvara novu vrijednost i otvara radna mjesta. Prije deset godina, 2015, u zbiru direktnih stranih investicija kupovina nekretnina je, prema zvaničnim podacima Centralne banke Crne Gore, iznosila 18,63% – od 757 miliona, na nekretnine se odnosio 141 milion. Preostalih 81,47% investicija su bila prava ulaganja. Takav odnos (19%-23%) ulaganja u nekretnine u odnosu na ukupna ulaganja zadržan je do promjene vlasti odnosno do 2020. kada je 17,47% ukupnih ulaganja bila kupovina nekretnina, a 82,53% su bile ostale investicije. Udio kupovine nekretnina skočio je 2021. na 29,98%, a 2022. na 38,92%, i nastavio da raste. U protekle dvije godine kupovina nekretnina čini više od polovine direktnih stranih investicija (2023. je bio 53,73%, a 2024. je iznosio 51,10%. Trend rasta udjela nekretnina je nastavljen i u prva tri mjeseca 2025.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610120632_0a60ba7df83ee851ad910097f1949c82bad5b8bf88f56a3d4d10aa3aea21160e.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250610120632_0a60ba7df83ee851ad910097f1949c82bad5b8bf88f56a3d4d10aa3aea21160e" data-rendition-name="original" width="1012" height="380" loading="lazy" alt="Preliminarni podacii"></figure>  Prije deset godina, 2015, u kompanije i banke je uloženo 350 miliona. A 2021. je uloženo 215 miliona, 2022. je uložno 219 miliona, 2023. 95, a 2024. godine 113 miliona. Više je čak uloženo u kompanije i banke u godini korona virusa kada je sve stajalo. Dakle, neznatan rast direktnih stranih investicija, kojem se zvaničnici s vremena na vrijeme pohvale, zapravo čini rast ulaganja u nekretnine, dok se na drugoj strani registruje pad. Sve piše u dokumentima Centralne banke, koja iz mjeseca u mjesec pedantno bilježi i objavljuje. Samo treba čitati.

Salto mortale PES-a: Podsticaje koje su 2024. prijavili Ustavnom sudu, sada sami promovišu

Akcija čišćenja nepodobnih, koju su u policiji započeli funkcioneri Demokrata Alekse Bečića, prenijela se i na Službu zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorica. I sve se izvodi po istom modelu i sa istim političkim motivima kao što to izvode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. &nbsp; Operacija je jednostavna a vrlo – mimo zakona odstranjuju se ili degradiraju iz službe politički nepodobni, da bi se postavili partijski poslušnici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509140548_413a54361ee8c78ac45f610db4bfa4a9eb67f22f387c5d66a6916edf19bf18ba.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509140548_413a54361ee8c78ac45f610db4bfa4a9eb67f22f387c5d66a6916edf19bf18ba" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="NA POLITIČKOM ZADATKU:: V.d. načelnika Službe spašavanja Zdravko Blečić"> <figcaption>NA POLITIČKOM ZADATKU:: V.d. načelnika Službe spašavanja Zdravko Blečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  KAD NAČELNIK ,,NACILJA” VATROGASCA U odnosu na policiju, razlika je samo u ljudima koji sprovode čistke. Ključni čovjek koji sprovodi diskriminaciju i mobing u Službi zaštite i spašavanja Podgorice je vršilac dužnosti načelnika Službe zaštite i spašavanja - Zdravko Blečić. &nbsp; Na udaru su svi oni koji misle svojom glavom. Ipak, specijalne mjere se preduzimaju prema ljudima koji se izjašnjavaju kao Crnogorci i kadrovi za koje Blečić smatra da su u službi zahvaljujući bivšem komandiru Goranu Jankoviću. Upravo zbog političkog obračuna sa Jankovićem, pokrenuo više postupaka protivzakonite degradacije više vatrogasaca. &nbsp; Na Blečićevoj meti našao se, kažu izvori Televizije E, i Blagoje Janjušević jedan je od iskusnijih vatrogasaca koji je obavljao poslove vatrogasca-spasioca nakon &nbsp;specijalističke obuke. Blečić je - bez obzira na stečeno radno pravo, završenu obuku za vatrogasca i iskustvo, Janjuševiću &nbsp;uručio rješenje - referenta. Po sistematizaciji, referent obavlja administrativne poslove na dostavi službene pošte. &nbsp; I tako na početku protivpožarne sezone, kad nedostaje obučenih vatrogasaca, Blečić politički nepodbne raspoređuje na mjesta referenata, kako bi progonio ljude smanjujući im plate samo zato sto poštuju državu u kojoj žive i izjašnjavaju se kao Crnogorci. Dokaz protivzakonitog djelovanja Blečića jeste i nedavna odluka Vladine komisije za žalbe. Odlučujući po žalbi Janjuševićevog advokata, Komisija je poništila je rješenje vršioca dužnosti Blečića. &nbsp; Ali, to neće zaustaviti Blečića: od kako ga je bivša gradonačelnica progonio je više obučenih i iskusnih vatrogasaca koji su, osim složenih poslova u Podgorici, ali i širom Crne Gore, učestvovali u humanitarnim akcijama u inostranstvu, poslednji put za vrijeme razornog zemljotresa u Turskoj. Osim žalbi na nezakonita rješenja, progonjeni spremaju preko advokata i tužbe za mobing i diskriminaciju Osnovnom sudu u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509150512_268b8f32250774c8068946ff5fd738d80a968a6a8a2bc6419b903aaa01f4bbf7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250509150512_268b8f32250774c8068946ff5fd738d80a968a6a8a2bc6419b903aaa01f4bbf7" data-rendition-name="original" width="821" height="730" loading="lazy" alt="UZALUDNA UPOZORENJA: Vladina komisija poništila je drugu odluku o razrješenju Gorana Jankovića"> <figcaption>UZALUDNA UPOZORENJA: Vladina komisija poništila je drugu odluku o razrješenju Gorana Jankovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  KOMISIJA UTVRDILA NEZAKONITOSTI &nbsp; I odmah se može znati ishod – svi će dobiti sporove na sudu. Prije svega zato što se Zdravko Blečić nezakonito nalazi na čelu Službe spašavanja i zaštite.&nbsp; ,,Razlozi za uručivanje Rješenja o razrješenju su nejasni i ne upućuju na odluku u dispozitivu. Prvostepeni organ prekid postupka razrješenja opravdava vođenjem disciplinskog postupka protiv imenovanog, a po nalaženju Komisije, rješenje je valjalo poništiti i predmet vratiti na ponovni postupak i odlučivanje. Ovo je citat iz odluke Komisije za žalbe Vlade Crne koja je 26. decembra prošle godine poništila rješenje bivše gradonačelnice Podgorice Olivere Injac o smjeni Gorana Jankovića. Od oktobra 2023. godine, kada je Injac prvi put smijenila čelnika Službe spašavanja, čak tri puta je Komisija Vlade Crne Gore poništavala smjenu Jankovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509150512_e04514f5534043d1ca72981a4724e7b3a9f17d42c9d53b02bd1e716a4c8364b9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250509150512_e04514f5534043d1ca72981a4724e7b3a9f17d42c9d53b02bd1e716a4c8364b9" data-rendition-name="original" width="959" height="576" loading="lazy" alt="NA METI OD OKTOBRA 2023: Goran Janković, tri puta nezakonito smijenjeni načelnik"> <figcaption>NA METI OD OKTOBRA 2023: Goran Janković, tri puta nezakonito smijenjeni načelnik(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Olivera Injac se svakako neće mnogo sjekirati zbog svega: nedavno je premijer Spajić predložio za ambasadorku u Belgiji i već je mislima u Briselu. Ali i dok nije raspoređena u diplomatiju, Injac je, još kao ministarka odbrane, bila pod zaštitom. Svojevremeno je čak u televizijskom intervjuu priznala da je, citiramo, ,,malo kršila Ustav”, ali Specijalno tužilaštvo je ostalo bez reakcije. &nbsp; Hoće li i Zdravko Blečić imati zaštitu ,,postavgustovske vlasti”? Gradonačelnik Saša Mujović je najavio njegovu smjenu jer je, kako je rekao, Blečić, dok je bio rukovodilac, ,,velike podjele unutar Službe”. &nbsp; To, međutim, ne znači da će Blečić tako lako otići sa sadašnje pozicije. Administracija Službe spašavanja i zaštite kao da nije čula, ili nije željela da čuje, riječi gradonačelnika Mujovića. Uprava za zaštitu imovinsko-pravnih interesa Glavnog grada 28. marta je tražila od Gorana Janković u predmetu – razrješenja komandira Službe zaštite i spašavanja. – sve sa namjerom da mu se opet uruči Rješenje o razrješenju. &nbsp; Da li je u pitanju igra gluvih telefona ili je adminstracija Glavnog grada, koju kontroliše parlamentarne većina Andrije Mandića, riješila da ponovo instalira, ponovo nezakonito, Zdravka Blečića na čelnu poziciju Službe spašavanja – nije poznato. &nbsp; Ali da sve dobija tragikomične obrise, to je sigurno. Zaštitnici pravnih interesa Glavnog grada sprovode proceduru razrješenja iako je čovjeku istekao načelnički mandat istekao &nbsp;– 28. februara ove godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509150524_088456545e07516e71ec9510609163eb448fbaa310983675cf045133bdacc33b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250509150524_088456545e07516e71ec9510609163eb448fbaa310983675cf045133bdacc33b" data-rendition-name="original" width="1488" height="1081" loading="lazy" alt="RUGANJE ZAKONU: Dokaz da je Goranu jankoviću 28. februara ove godine istekao četvorogodišnji mandat"> <figcaption>RUGANJE ZAKONU: Dokaz da je Goranu jankoviću 28. februara ove godine istekao četvorogodišnji mandat(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  PRAVNI PARADOKSI Obavještavam ovlašćeno lice da sam pozvan da se izjasnim u ispitnom postupku za ponovno razrješenje a pri tom niko nije vodio računa o Rješenju broj 01-018/20 od 27.02.2020. godine, kojim se reguliše moj radnopravni status i koje je nakon svih odluka Komisije za žalbe bilo na pravnoj snazi tokom čitavog ovog perioda. &nbsp; Goran Janković je imenovan za komandira Službe spašavanja i zaštite 27. februara 2020. godine, što znači da mu je četvorogodišnji mandat zaista istekao iako ej od odktobra 2023. godine stalno smjenjivan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509150516_df28a3b001d9552b2dbb7b31be437894ff261c46eaa5e77da0b44f611fec13b7.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250509150516_df28a3b001d9552b2dbb7b31be437894ff261c46eaa5e77da0b44f611fec13b7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PATENTIRALI OBRAZAC ZA ČISTKE: Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović"> <figcaption>PATENTIRALI OBRAZAC ZA ČISTKE: Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ipak, samozvani stručnjaci iz Glavnog grada namjerili su da ga razriješe četvrti put, po svaku cijenu. Čak i kad Janković više nije načelnik, što je zasita pravni novitet. Ali i potpuno ruganje principu pravne države. &nbsp;&nbsp; Ali, nije novitet u praksi ,,avgustovske većine”. Opisane nezakonite akcije obračuna sa političkim neistomišljenicima zaista su ponavljanje matrice političkih čistki koje Demokrate - preko Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića - mjesecima sprovode u policiji.&nbsp; Sad vidimo da se akcija ,,Značka” iz policije prenijela, poput neke zarazne bolesti, i na institucije Glavnog grada. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

Ima li spasa za politički nepodobne u Službi spašavanja i zaštite?

Oliveru Injac treba poslati u Brisel da jednako neuspješno obavi svoj zadatak kao u Podgorici - poručio je potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza Adnan Striković osvrnuvši se na informaciju da će premijer Milojko Spajić bivšu gradonačelnicu Podgorice predložiti za ambasadorku u Briselu.
To je, cijeni Striković, neuspjeh i Crne Gore - a uspjeh antievropskih snaga koje dominiraju parlamentarnom većinom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAdnanStrikovic%2Fstatus%2F1907084198726287368%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1907084198726287368%7Ctwgr%5Ec8cbc74df52d802ed407b2e8943a38275d698099%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pošto je bila neuspješan „ambasador“ Podgorice, treba je poslati u Brisel da jednako neuspješno obavi svoj zadatak - naveo je Striković u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).

Striković: Injac šalju u Brisel da jednako neuspješno obavi svoj zadatak kao u Podgorici

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: olivera-injac