Naša rukometna reprezentacija ubjedljivim porazom od Švajcarske završila je nastup na Evropskom prvenstvu. Reprezentativac Vuko Borozan nije krio razočaranje nakon meča.
- Niko ovo nije očekivao, u sportu postoje lijepi i manje lijepi trenuci. Momci su dali sve od sebe, mene je sramota, ja bih preuzeo odgovornost na sebe za kompletan turnir. Ova grupa momaka je kvalitetna, mi ćemo se izvući iz ovoga i vratiti se jači. Ovo nije realna slika naše reprezentacije i našeg kvaliteta- kazao je Borozan.
Istakao je Borozan da ovo nije bio naš turnir.
- Ne može selektor da uđe da igra, nije problem ni u golmanima, svi smo zakazali, nije ovo bio naš turnir i treba da izvučemo pouku iz ovoga. Vratićemo se jači, sigurno- poručuje.
Miloš Vujović, vidno razočaran, kazao je da su potrebne velike promjene u reprezentaciji.
- Teška noć da se bilo šta kaže, ali je sigurno da smo izgubili vjeru, a kada se vjera izgubi, gubi se i sve ostalo. Ovo je ono što nismo mogli da imamo ni u najgorim snovima. Kada se vratimo na taj prvi meč, dosta smo toga pokazali, da možemo da igramo sa svakim, ali je važno kako ćemo dalje. Potrebne su velike promjene, nisam ja taj koji bi trebalo da kaže šta treba da se promijeni, a potrebno je mnogo toga da se mijenja kako bi se došlo do boljih rezultata- smatra Vujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Borozan: Preuzimam odgovornost; Vujović: Mnogo stvari mora da se mijenja

Olivera Injac predala je akreditivna pisma kralju Filipu, čime je zvanično stupila na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Kraljevini Belgiji.&nbsp;
U, kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, srdačnom i sadržajnom razgovoru, kralj Filip je čestitao ambasadorki Injac stupanje na dužnost, izrazivši uvjerenje da će njen mandat doprinijeti daljem jačanju bilateralnih odnosa između dvije države.
- Istakao je da Crna Gora ima status predvodnika u procesu evropske integracije i ponovio spremnost Belgije da pruži punu podršku u ostvarenju tog cilja - navedeno je u saopštenju.
Injac je zahvalila na kontinuiranoj podršci Belgije evropskom putu Crne Gore, te ukazala na reforme koje naša država sprovodi u cilju što skorijeg pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp;
- Naglasila je da će njen mandat biti posvećen daljem razvoju prijateljskih odnosa i jačanju bilateralne saradnje, uz poseban osvrt na oblasti ekonomije, investicija, turizma, energetike i obrazovanja - ističe se u saopštenju MVP-a.
Tokom razgovora je ocijenjeno da Crna Gora i Belgija njeguju bliske odnose, utemeljene na NATO savezništvu i zajedničkim evropskim vrijednostima, te da dijele posvećenost stabilnosti, demokratiji i vladavini prava.

1250x600

1084x550

Injac predala akreditivna pisma kralju Filipu: "Mandat će biti posvećen razvoju prijateljskih odnosa i jačanju saradnje"

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović donio je 7. avgusta rješenje o otkazu za Gorana Jankovića, komandiru Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada, ali koje će važiti retroaktivno, odnosno otkaz će mu se, prema tom dokumentu, „računati“ skoro godinu unazad - „zaključno sa 12. oktobrom 2024. godine“?!&nbsp; - Ovo nije zabilježeno u pravnoj praksi Crne Gore. To rješenje je pravo lice pravne pismenosti gradonačelnika Mujovića koji se ponaša kao Alisa u zemlji čuda. Ovo je nevjerovatno – šokiran je Janković koji za Portal ETV objašnjava da je Mujovićev dokument juče uručen njegovom advokatu. U rješenju o prestanku radnog odnosa piše da je Janković „ostvario pravo na naknadu zarade u visini zarade koju je imao u posljednjem mjesecu vršenja poslova radnog mjesta na koje je bio imenovan“, te da mu radni odnos prestaje 12. oktobra prošle godine?! Progon Jankovića počela je Mujovićeva prethodnica Olivera Injac koja ga je razriješila u oktobru 2023. godine od kada je u čak tri navrata Komisija za žalbe Vlade Crne Gore, posljednji put u decembru prošle godine, poništila rješenje bivše gradonačlenice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618130644_48ae23a4233ca52dfd93d3485c22a7d4f603ef897f78a8bad229232bffe15fea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618130644_48ae23a4233ca52dfd93d3485c22a7d4f603ef897f78a8bad229232bffe15fea" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Olivera Injac"> <figcaption>OGLUŠILA SE O NALOGE VLADINE KOMISIJE: Olivera Injac(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Odluke Vladine komisije ostale su uzaludne, a praksu Injac nastavio je i njen partijski kolega iz Pokreta Evropa sad Saša Mujović, odnosno, on je odlučio da ga se riješi uručivanjem otkaza. - Naravno da ću uložiti žalbu na ovo pravno nepismeno rješenje gradonačelnika Mujovića. Vladina komisija je poništila sva rješenja i samim tim i sve pravne posljedice tog prvog rješenja o razrješenju. Ova vlast nastavlja da pravi enormne troškove budžetu Podgorice za što će, nadam se, jednog dana morati da polože račune – rekao je Janković za Portal ETV.&nbsp; On je bez posla od oktobra 2023, a bivša gradonačelnica je protiv njega čak podnijela i krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu.&nbsp; - Ona je pokrenula svu ovu proceduru 2023, kada mi je zabranjen i dolazak na posao. I od tada raznim mahinacijama i zloupotrebama izbjegavaju da postupe po nalogu Vladine komisije – kaže Janković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902060956_64d155b77bc13860545d94a698084d53f3ae7acf9ff82828fccd68d99e292a5e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250902060956_64d155b77bc13860545d94a698084d53f3ae7acf9ff82828fccd68d99e292a5e" data-rendition-name="original" width="778" height="487" loading="lazy" alt="META VLASTI: Goran Janković"> <figcaption>META VLASTI: Goran Janković(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Prema njegovom viđenju čitave ove situacije, Glavni grad je trebalo, jer im je Komisija za žalbe Vlade Crne Gore poništila sav rješenja, da nakon što mu je istekao mandat 1. marta ove godine, mu isplate zaostala dugovanja. - To je nekih 16-17 plata i dva godišnja odmora. Po zakonu je trebalo to da mi to isplate, a onda da odluče po mom zahtjevu, koji sam uredno podnio gradonačelniku, da li će da me rasporede negdje unutar Glavnog grada. Oni, međutim, nijesu odgovarali na moje dopise, ni na jedan. Imamo ćutanje administracije i imamo sada ovo rješenje koje pokazuje njihovo pravno neznanje i pravnu nepismenost. Prosto je nevjerovatno da za nekoga donosite rješenje o prestanku radnog odnosa godinu kasnije – kategoričan je Janković. On tvrdi i da ga je Injac razriješila po političkom ključu. - Saopštila mi je da sam preveliki Crnogorac, da volim Zapad, a ona više voli Istok – dodaje naš sagovornik. Objašnjava i da mu jeste isplaćena funkcionerska naknada, odmah po razrješenju, ali da su rješenjem Vladine komisije koja je poništila odluku Injac o njegovom razrješenju poništene i sve pravne posljedice. U slučaju da je Glavni grad postupio po rješenje Vladine komisije, odnosno, vratio ga na posao, način na koji bi on vratio funkcionersku naknadu, kako kaže, naložio bi sud. Mujović i njegov pravni tim, međutim, sudeći prema navodima iz rješenja o otkazu, smatraju da je „imenovani imao pravo da odmah po razrješenju traži vraćanje na rad i raspoređivanje na odgovarajuće poslove, ali mu je podnošenjem gore navedenog zahtjeva i donošenjem gore navedenog rješenja prestala mogućnost vraćanja na rad“. - Naime, opredjeljujući se za naknadu u visini zarade koju je imao u posljednjem mjesecu vršenja poslova radnog mjesta na koje je bio imenovan za period od godinu dana po prestanku mandata razrješenjem i korišćenjem tog prava u punom obimu, imenovani se saglasio sa prestankom radnog odnosa – piše, pored ostalog, u Mujovićevom rješenju o otkazu Jankoviću. Na ovu odluku Janković ima pravo žalbe Vladinoj komisiji, što će i uraditi.

Kaćuša Krsmanović

Mujović 7. avgusta ove godine dao otkaz Jankoviću, koji će važiti od oktobra prošle godine?!

Odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada, Andrija Klikovac, napravio je pregled učinaka kadrova Pokreta Evropa sad tokom posljednje dvije godine, koliko su na čelu Podgorice. Podsjetio je da je u aprilu 2023. za gradonačelnicu izabrana Olivera Injac, a da ju je 28. decembra 2024. na toj funkciji zamijenio njen partijski kolega Saša Mujović.
- Pošto gradonačelnik Mujović kaže da vjeruje samo brojevima, da ga podsjetimo – za dvije godine dug lokalnih preduzeća uvećan je za preko 10 miliona eura - naveo je Klikovac u objavi na mreži X.
On je istakao da je gubitak preduzeća porastao za više od 250 odsto.
- Cijena vode uvećana je 40 odsto, a cijena usluga Čistoće biće povećana preko 30 odsto - naglasio je Klikovac.
Dodao je i da je za ugovore o djelu potrošeno 500 hiljada eura više nego što je planirano, dok je u gotovo svim lokalnim preduzećima zabilježen rast broja zaposlenih.
- Od 50 do 60 odsto realizacija kapitalnog budžeta – istorijski minimum. Razoren FK Budućnost. Đe su nestali milioni eura? Sigurno ste ponosni – sjajni brojevi - zaključio je Klikovac.

Klikovac: Vlast PES-a zadužila Podgoricu za još 10 miliona eura

Glavni grad je u 2024. godini utrošio gotovo 500.000 eura više za ugovore o djelu nego što je predviđeno odlukom o budžetu za tu godinu.
To je saopštio šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac.
Služba bivše gradonačelnice Olivere Injac je, kako je precizirao u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), umjesto planiranih 32.000 potrošila 77.000 eura - više nego duplo.
- Klub odbornika DPS dostaviće dokumentaciju Specijalnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje - poručio je Klikovac.
Dodao je da će zaštititi budžet Podgorice od bahatosti i javašluka trenutne lokalne vlasti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1940307409375043896&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Klikovac: Glavni grad 2024. utrošio 500.000 eura više za ugovore o djelu nego što je predviđeno, dostavićemo dokumentaciju SDT-u

Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mišljenje na predlog Vlade da Olivera Injac bude imenovana za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore u Kraljevini Belgiji, sa rezidentnim sjedištem u Briselu. Očekuje se da će predstavljati Crnu Goru ne samo pred institucijama Kraljevine Belgije, već i u okviru NATO i Evropske unije, gdje je Brisel ključna diplomatska tačka za zemlju kakva je Crna Gora.
Međutim, imenovanje Injac izaziva ozbiljna pitanja – ne zbog njenih formalnih kvalifikacija, već zbog ranijih javnih nastupa koji dovode u sumnju njenu spremnost da zastupa državne interese s jasnim i odlučnim stavovima, posebno u kriznim momentima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.1749%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-jedina-institucija-u-kojoj-treba-da-se-nadete-nije-van-crne-gore-injac-nicega-se-ne-plasim&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, Olivera Injac je kao ministarka odbrane Crne Gore, u februaru 2022. godine, u jeku napetosti pred rusku invaziju na Ukrajinu, na pitanje novinara o stavu u odnosu na grupisanje ruskih trupa na ukrajinskoj granici, &nbsp;odgovorila:
"Dolazim iz male zemlje, Crne Gore, i to je pitanje za nekog ko dolazi sa Zapada…”
Dodala je:
“Nadam se da će sve biti OK.”
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D41IW7dP7UcQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ova izjava – izrečena svega nekoliko dana uoči invazije – odražavala je ne samo nedostatak jasne političke vizije, već i zabrinjavajuću spremnost da se nacionalna odgovornost i glas zemlje članice NATO relativizuju i prepuštaju “nekome sa Zapada”.
Upravo taj “Zapad” čiji je Crna Gora formalno dio od 2017. godine, očekuje da saveznici imaju artikulisan stav, makar on bio u duhu diplomatije. U trenutku kada se Evropa suočavala sa najozbiljnijim bezbjednosnim izazovom još od Hladnog rata, tadašnja ministarka odbrane odbacila je sopstvenu ulogu i ostavila utisak političarke bez jasnog stava.&nbsp;
Zato se s punim pravom postavlja pitanje – hoće li Olivera Injac sada, kao ambasadorka, u kritičnim momentima ponovo ćutati i “nadati se da će sve biti OK”? Ili će ovog puta pokazati da zna i može da vodi ozbiljnu diplomatsku politiku, bez povlačenja pred sopstvenom nesigurnošću?
U vremenu kada Crna Gora pokušava da konsoliduje vanjsku politiku, obnovi povjerenje partnera i pokaže da je ozbiljan član evroatlantske zajednice, slanje predstavnika koji relativizuju osnovne bezbjednosne izazove djeluje kao opasan luksuz.
Možda dolazimo iz male zemlje – ali male zemlje često glasnije govore, ako ih predstavljaju ljudi s jasnim uvjerenjima.
Zemlje poput Luksemburga, Letonije, Estonije, &nbsp;su upravo kroz diplomatiju i sjajne diplomate “nadomještale” &nbsp;male brojke kad su stanovništvo i pivršina države u pitanju. Sve te države su veoma jasno odlučile da upravo diplomatija i ljudi budu njihovo glavno "oružje" na putu razvoja i pripadnosti jedinstvenom sistemu vrijednosti i razvijenom svijetu.&nbsp;

Miraš Dušević

Može li diplomatija bez stava: Olivera Injac u Briselu, Crna Gora u sjenci

Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mišljenje na prijedlog Vlade da Olivera Injac bude izvanredna i opunomoćena ambasadorku Crne Gore u Kraljevini Belgiji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Briselu.
Injac je u uvodnom obraćanju poručila da je u proteklih dvadeset godina bila u kontaktu sa različitim institucijama iz Evrope i Amerike, u pogledu različitih oblasti međunarodnih odnosa, sa fokusom na Crnu Goru i Zapadni Balkan, prenosi Antena M.
- Imala sam tu sreću da kroz umreženost sa različitim institucija radim na dosta tema koje su od značaja danas u međunarodnim odnosima od početka 21. vijeka. Mogu konstatovati da sam tokom perioda, kada sam obavljala dužnost ministra odbrane i gradonačelnice Podgorice, dobila veći broj zahvalnica kao potvrdu aktivnosti da se Crna Gora, Ministaratvo i Glavni grad &nbsp;pozicioniraju unutar širokog sistema međunarodnih odnosa - ističe Injac.
Ona je rekla da je kao ministarka odbrane i gradonačelnica Podgorice "dobila brojne pohvale" u reonu bilateralne i multilateralne saradnje, kao i da je u posljednje dvije decenije imala dobru saradnju s Ministarstvom vanjskih poslova.
- Zastupanje, predstavljanje i zaštita interesa Crne Gore kao i osiguranje podrške Belgije u procesu integracija u Evropsku Uniju, kao i najvažnijem vajskom političkom prioritetu Crne Gore biće jedan od najvažnijih ciljeva tokom narednog perioda - poručila je Injac.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da će glasati protiv ovog prijedlog, ističući da je više razloga zašto Injac ne bi trebalo da bude ambasadorka u Briselu.
On je optužio Injac da je, dok je bila na čelu Ministarstva obrane, sprovodila progon Crnogoraca i nenamjeski trošila novac.
- Podsjetiću da ste tada Crnu Goru predstavljali kao malu državu, koja se ne pita ništa. Protiv vas su sprovođeni brojni postupci zbog nezakonitog zapošljavanja i zloupotrebe službenog položaja u Ministarstvu - ističe Zirojević i dodaje da se za nju veže i afera "kadeti".
Kao najnečasniji i najsramniji događaj u mandatu Injac, istakao je odluku da se NATO helikopterima na Cetinje transportuju sveštenici SPC.
- Znate li Vi da tu organizaciju evropski parlamentarci označavaju kao centar za širenje malignog ruskog uticaja na Balkanu. Posljedica je bila sramna suspenzija pilota Vlahovića i Delevića, koji su odbili da učestvuju u tome - rekao je Zirojević.
Prema njegovom mišljenju, jedina institucija u kojoj treba da se nađe Injac nije van Crne Gore.
Ona je odgovorila da su na nju vršeni razni pritisci tokom mandata, dodajući i da većina krivičnih prijava odbačena.
- Postupci koji su u toku su pred nadležnim organma i ja se ničega ne plašim - poručila je Injac.
Predsjednik Odbora Duško Stjepović da mu je zadovoljstvo što se pred odbornicima nalazi kandidatura Olivere Injac u smislu onoga što je kao ličnost pokazala i na političkoj sceni i u smislu profesionalizma.
-Suvi je profesionalac i jedna od onih nekarijernih diplomata koji se ne bi trebalo pomjeriti ni za jotu u odnosu na karijerne. Siguran sam da ćemo se ponositi na njen rad, kao što smo se ponosili dok je obnašala prethodne funkcije - rekao je Stjepović.

Zirojević: Jedina institucija u kojoj treba da se nađete nije van Crne Gore; Injac: Ničega se ne plašim

Svojevremeno me je, zbog projekta biznis zona (koji je garantovao investicije vrijedne više stotina miliona eura) u Podgorici, PES-ova gradonačelnica (Olivera Injac) prijavljivala SDT-u i Ustavnom sudu, podsjetio je poslanik DPS-a Ivan Vuković, u objavi na mreži Iks. PES danas, kako ističe Vuković, promoviše taj projekat na međunarodnim skupovima. - To vam je PES, u najkraćem - poručuje poslanik DPS-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610170628_071fe0a5b59db1dfc354218b2bc0cd7fc2674f24a54c03c62701b269b8b10822.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610170628_071fe0a5b59db1dfc354218b2bc0cd7fc2674f24a54c03c62701b269b8b10822" data-rendition-name="original" width="723" height="812" loading="lazy" alt="x"> </figure>

Vuković: Nekada su me prijavljivali zbog projekta biznis zona, sad ga sami promovišu - to je PES

Crnogorske vlasti ponudile su Japancima na Biznis forumu Japan – Crna Gora, održanom 27. maja u Osaki, ulaganja u Crnu Goru uključujući i tridesetogodšnji zakup zemljišta u biznis zonama Glavnog grada po cijeni od 1 centa po kvadratnom metru. Tu ponudu sadrži jedan od slajdova prezentacije direktorice Agencije za investicije Snežane Đurović, koja je bila jedna od troje govornika u ime Crne Gore na Forumu. Preostalo dvoje bili su predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić i predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610120628_5e8196f565816493b5d9c15ad540ad3d608c95b74b8eb68d7bbf121840b5c712.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610120628_5e8196f565816493b5d9c15ad540ad3d608c95b74b8eb68d7bbf121840b5c712" data-rendition-name="original" width="847" height="476" loading="lazy" alt="Biznis zona "></figure>  <h2>Inicijativa Olivere Injac Ustavnom sudu</h2> Problem je, međutim, što je Odluku Glavnog grada o osnivanju biznis zona, donijetu 2019, u vrijeme gradonačelničkog mandata Ivana Vukovića, koja propisuje pomenuto davanje zemljišta u tridesetogodišnji zakup kao i mogućnost otkupa tog zemljišta te brojne druge uobičajene podsticaje, osporila upravo ova vlast. Učinila je to Vukovćeva nasljednica na čelu Glavnog grada Olivera Injac 22. januara prošle godine podnišenjem Ustavnom sudu zahtjeva za ocjenu ustavnosti Odluke. U prvoj objavi navela je da je taj potez povukla na osnovu „preporuka pravne struke“. <div class="embed-block"><iframe id="twitter-widget-0" scrolling="no" frameborder="0" allowtransparency="true" allowfullscreen="true" class="" title="X Post" src="https://platform.twitter.com/embed/Tweet.html?dnt=true&amp;embedId=twitter-widget-0&amp;features=eyJ0ZndfdGltZWxpbmVfbGlzdCI6eyJidWNrZXQiOltdLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X2ZvbGxvd2VyX2NvdW50X3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9iYWNrZW5kIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19yZWZzcmNfc2Vzc2lvbiI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZm9zbnJfc29mdF9pbnRlcnZlbnRpb25zX2VuYWJsZWQiOnsiYnVja2V0Ijoib24iLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X21peGVkX21lZGlhXzE1ODk3Ijp7ImJ1Y2tldCI6InRyZWF0bWVudCIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZXhwZXJpbWVudHNfY29va2llX2V4cGlyYXRpb24iOnsiYnVja2V0IjoxMjA5NjAwLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X3Nob3dfYmlyZHdhdGNoX3Bpdm90c19lbmFibGVkIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19kdXBsaWNhdGVfc2NyaWJlc190b19zZXR0aW5ncyI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdXNlX3Byb2ZpbGVfaW1hZ2Vfc2hhcGVfZW5hYmxlZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdmlkZW9faGxzX2R5bmFtaWNfbWFuaWZlc3RzXzE1MDgyIjp7ImJ1Y2tldCI6InRydWVfYml0cmF0ZSIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfbGVnYWN5X3RpbWVsaW5lX3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9mcm9udGVuZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9fQ%3D%3D&amp;frame=false&amp;hideCard=false&amp;hideThread=false&amp;id=1749742178862035112&amp;lang=en&amp;origin=https%3A%2F%2Fwww.standard.co.me%2Fpolitika%2Fsalto-mortale-pes-a-podsticaje-koje-su-2024-prijavili-ustavnom-sudu-sada-sami-promovisu&amp;sessionId=50727b7643f086d3b01988129c114660fd97b9cb&amp;theme=light&amp;widgetsVersion=2615f7e52b7e0%3A1702314776716&amp;width=500px" data-tweet-id="1749742178862035112" style="box-sizing: border-box; border: 0px solid; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: middle; display: block; max-width: 100%; position: static; visibility: visible; width: 500px; height: 823px; flex-grow: 1;"></iframe></div> U kampanji koju je vodila protiv prethodne vlasti i bivšeg gradonačelnika Vukovića lično, tvrdila je da je obezbijedila „mišljenja koja idu u prilog“ tome da je prilikom donošenja Odluke prekršen Zakon o državnoj imovini, da nije utvrđen javni interes za formiranje biznis zona i sl. te da će, nakon što Ustavni sud bude presudio, „krenuti u preispitivanje odgovornosti donosilaca odluka iz prethodne vlasti“. Već tada je bilo jasno da vlast koja sama ima problema s privlačenjem stranih investicija isto tako ima i namjeru da spriječi da pogodnosti biznis zona koriste oni koji joj nijesu bliski ili naklonjeni. Zato je podnijet Predlog Ustavnom sudu, i zato je kroz kampanju insinuirano da su se za biznis zonu prijavile kompanije i djelatnosti koje tu „ne pripadaju“ i sl.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610120628_980c7691f589632974fa0748ea1b26028c6d0e0c694702e66ca58eadf1ee8948.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250610120628_980c7691f589632974fa0748ea1b26028c6d0e0c694702e66ca58eadf1ee8948" data-rendition-name="original" width="984" height="593" loading="lazy" alt="Spajić i Injac"><figcaption>30. novembar 2023. Olivera Injac i Milojko Spajić u Vladi CG</figcaption></figure>  Olivera Injac je pet mjeseci nakon Predloga podnijetog Ustavnom sudu izgubila podršku većine, Skupština Glavnog grada je sebi skratila mandat, predsjednik države je raspisao prijevremene izbore u Podgorici, a Pokret Evropa sad, kojem pripada Olivere Injac, za gradonačelnika je kandidovao dotadašnjeg ministra energetike Sašu Mujovića. Kandidat PES-a se tokom kampanje dobro čuvao teme biznis zona. Po preuzimanju dužnosti gradonačelnika temu je samo jednom pomenuo krajem 2024. kazavši Portalu RTCG da je „Biznis zona na Ćemovskom polju otvoren projekat, koji dugo vremena tapka u mjestu“, te da je u vezi s tim pokrenut i sudski spor, a da je projekat veoma bitan za grad. Ustavni sud razmotrio je inicijative za ocjenu ustavnosti koje su po djelovodniku prije i nakon Predloga Olivere Injac. Na portalu Ustavnog suda nema informacija da je inicijativa bivše gradonačelnice bila do sada na dnevnom redu. Podsticaji su se, dakle, vratili u državnu politiku. Najprije su se našli <a href="https://mia.gov.me/wp-content/uploads/Generalna-prezentacija-17.07.2024-1.pptx">u generalnoj prezentaciji</a> Agencije za investicije, čiji Savjet imenuje Vlada, a zatim ih je direktorica Agencije predstavila u Osaki na Biznis forumu u prisustvu predsjednika Vlade koji je i sam bio govornik.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610120632_278598ea64ab4ce87d2aa11c66f673075988be198e9ab0f0181881b816c2a16c.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250610120632_278598ea64ab4ce87d2aa11c66f673075988be198e9ab0f0181881b816c2a16c" data-rendition-name="original" width="973" height="652" loading="lazy" alt="Snežana Rabović"><figcaption>Direktorica Agencije za investicije Snežana Radobić u Osaki</figcaption></figure>  Tako je Pokret Evropa sad na mala vrata praktično priznao da je sva ona ujdurma njegove članice Olivere Injac oko inicijative Ustavnom sudu bila prije svega motivisana pokušajem kriminalizacije prethodne vlasti. Jer, zašto bi inače Vlada promovisala u inostranstvu ono za šta kod kuće tvrdi da je protivustavno. <h1>Investicija još nema, a ka’ će ne znamo</h1> Na kraju, valja pojasniti otkud ovo naglo prosvjetljenje Milojka Spajića i njegove stranke. Muka ga je naćerala. Prvi razlog za to je problem u prilivu stranih investicija. Iako se brojkama može mahati neukom svijetu, suština je drugačija od one kako vlast prikazuje navodne investicije. Više od polovine direktnih stranih investicija već treću godinu čini kupovina nekretnina. A to nije ulaganje koje stvara novu vrijednost i otvara radna mjesta. Prije deset godina, 2015, u zbiru direktnih stranih investicija kupovina nekretnina je, prema zvaničnim podacima Centralne banke Crne Gore, iznosila 18,63% – od 757 miliona, na nekretnine se odnosio 141 milion. Preostalih 81,47% investicija su bila prava ulaganja. Takav odnos (19%-23%) ulaganja u nekretnine u odnosu na ukupna ulaganja zadržan je do promjene vlasti odnosno do 2020. kada je 17,47% ukupnih ulaganja bila kupovina nekretnina, a 82,53% su bile ostale investicije. Udio kupovine nekretnina skočio je 2021. na 29,98%, a 2022. na 38,92%, i nastavio da raste. U protekle dvije godine kupovina nekretnina čini više od polovine direktnih stranih investicija (2023. je bio 53,73%, a 2024. je iznosio 51,10%. Trend rasta udjela nekretnina je nastavljen i u prva tri mjeseca 2025.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610120632_0a60ba7df83ee851ad910097f1949c82bad5b8bf88f56a3d4d10aa3aea21160e.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250610120632_0a60ba7df83ee851ad910097f1949c82bad5b8bf88f56a3d4d10aa3aea21160e" data-rendition-name="original" width="1012" height="380" loading="lazy" alt="Preliminarni podacii"></figure>  Prije deset godina, 2015, u kompanije i banke je uloženo 350 miliona. A 2021. je uloženo 215 miliona, 2022. je uložno 219 miliona, 2023. 95, a 2024. godine 113 miliona. Više je čak uloženo u kompanije i banke u godini korona virusa kada je sve stajalo. Dakle, neznatan rast direktnih stranih investicija, kojem se zvaničnici s vremena na vrijeme pohvale, zapravo čini rast ulaganja u nekretnine, dok se na drugoj strani registruje pad. Sve piše u dokumentima Centralne banke, koja iz mjeseca u mjesec pedantno bilježi i objavljuje. Samo treba čitati.

Salto mortale PES-a: Podsticaje koje su 2024. prijavili Ustavnom sudu, sada sami promovišu

Akcija čišćenja nepodobnih, koju su u policiji započeli funkcioneri Demokrata Alekse Bečića, prenijela se i na Službu zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorica. I sve se izvodi po istom modelu i sa istim političkim motivima kao što to izvode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. &nbsp; Operacija je jednostavna a vrlo – mimo zakona odstranjuju se ili degradiraju iz službe politički nepodobni, da bi se postavili partijski poslušnici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509140548_413a54361ee8c78ac45f610db4bfa4a9eb67f22f387c5d66a6916edf19bf18ba.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509140548_413a54361ee8c78ac45f610db4bfa4a9eb67f22f387c5d66a6916edf19bf18ba" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="NA POLITIČKOM ZADATKU:: V.d. načelnika Službe spašavanja Zdravko Blečić"> <figcaption>NA POLITIČKOM ZADATKU:: V.d. načelnika Službe spašavanja Zdravko Blečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  KAD NAČELNIK ,,NACILJA” VATROGASCA U odnosu na policiju, razlika je samo u ljudima koji sprovode čistke. Ključni čovjek koji sprovodi diskriminaciju i mobing u Službi zaštite i spašavanja Podgorice je vršilac dužnosti načelnika Službe zaštite i spašavanja - Zdravko Blečić. &nbsp; Na udaru su svi oni koji misle svojom glavom. Ipak, specijalne mjere se preduzimaju prema ljudima koji se izjašnjavaju kao Crnogorci i kadrovi za koje Blečić smatra da su u službi zahvaljujući bivšem komandiru Goranu Jankoviću. Upravo zbog političkog obračuna sa Jankovićem, pokrenuo više postupaka protivzakonite degradacije više vatrogasaca. &nbsp; Na Blečićevoj meti našao se, kažu izvori Televizije E, i Blagoje Janjušević jedan je od iskusnijih vatrogasaca koji je obavljao poslove vatrogasca-spasioca nakon &nbsp;specijalističke obuke. Blečić je - bez obzira na stečeno radno pravo, završenu obuku za vatrogasca i iskustvo, Janjuševiću &nbsp;uručio rješenje - referenta. Po sistematizaciji, referent obavlja administrativne poslove na dostavi službene pošte. &nbsp; I tako na početku protivpožarne sezone, kad nedostaje obučenih vatrogasaca, Blečić politički nepodbne raspoređuje na mjesta referenata, kako bi progonio ljude smanjujući im plate samo zato sto poštuju državu u kojoj žive i izjašnjavaju se kao Crnogorci. Dokaz protivzakonitog djelovanja Blečića jeste i nedavna odluka Vladine komisije za žalbe. Odlučujući po žalbi Janjuševićevog advokata, Komisija je poništila je rješenje vršioca dužnosti Blečića. &nbsp; Ali, to neće zaustaviti Blečića: od kako ga je bivša gradonačelnica progonio je više obučenih i iskusnih vatrogasaca koji su, osim složenih poslova u Podgorici, ali i širom Crne Gore, učestvovali u humanitarnim akcijama u inostranstvu, poslednji put za vrijeme razornog zemljotresa u Turskoj. Osim žalbi na nezakonita rješenja, progonjeni spremaju preko advokata i tužbe za mobing i diskriminaciju Osnovnom sudu u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509150512_268b8f32250774c8068946ff5fd738d80a968a6a8a2bc6419b903aaa01f4bbf7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250509150512_268b8f32250774c8068946ff5fd738d80a968a6a8a2bc6419b903aaa01f4bbf7" data-rendition-name="original" width="821" height="730" loading="lazy" alt="UZALUDNA UPOZORENJA: Vladina komisija poništila je drugu odluku o razrješenju Gorana Jankovića"> <figcaption>UZALUDNA UPOZORENJA: Vladina komisija poništila je drugu odluku o razrješenju Gorana Jankovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  KOMISIJA UTVRDILA NEZAKONITOSTI &nbsp; I odmah se može znati ishod – svi će dobiti sporove na sudu. Prije svega zato što se Zdravko Blečić nezakonito nalazi na čelu Službe spašavanja i zaštite.&nbsp; ,,Razlozi za uručivanje Rješenja o razrješenju su nejasni i ne upućuju na odluku u dispozitivu. Prvostepeni organ prekid postupka razrješenja opravdava vođenjem disciplinskog postupka protiv imenovanog, a po nalaženju Komisije, rješenje je valjalo poništiti i predmet vratiti na ponovni postupak i odlučivanje. Ovo je citat iz odluke Komisije za žalbe Vlade Crne koja je 26. decembra prošle godine poništila rješenje bivše gradonačelnice Podgorice Olivere Injac o smjeni Gorana Jankovića. Od oktobra 2023. godine, kada je Injac prvi put smijenila čelnika Službe spašavanja, čak tri puta je Komisija Vlade Crne Gore poništavala smjenu Jankovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509150512_e04514f5534043d1ca72981a4724e7b3a9f17d42c9d53b02bd1e716a4c8364b9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250509150512_e04514f5534043d1ca72981a4724e7b3a9f17d42c9d53b02bd1e716a4c8364b9" data-rendition-name="original" width="959" height="576" loading="lazy" alt="NA METI OD OKTOBRA 2023: Goran Janković, tri puta nezakonito smijenjeni načelnik"> <figcaption>NA METI OD OKTOBRA 2023: Goran Janković, tri puta nezakonito smijenjeni načelnik(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Olivera Injac se svakako neće mnogo sjekirati zbog svega: nedavno je premijer Spajić predložio za ambasadorku u Belgiji i već je mislima u Briselu. Ali i dok nije raspoređena u diplomatiju, Injac je, još kao ministarka odbrane, bila pod zaštitom. Svojevremeno je čak u televizijskom intervjuu priznala da je, citiramo, ,,malo kršila Ustav”, ali Specijalno tužilaštvo je ostalo bez reakcije. &nbsp; Hoće li i Zdravko Blečić imati zaštitu ,,postavgustovske vlasti”? Gradonačelnik Saša Mujović je najavio njegovu smjenu jer je, kako je rekao, Blečić, dok je bio rukovodilac, ,,velike podjele unutar Službe”. &nbsp; To, međutim, ne znači da će Blečić tako lako otići sa sadašnje pozicije. Administracija Službe spašavanja i zaštite kao da nije čula, ili nije željela da čuje, riječi gradonačelnika Mujovića. Uprava za zaštitu imovinsko-pravnih interesa Glavnog grada 28. marta je tražila od Gorana Janković u predmetu – razrješenja komandira Službe zaštite i spašavanja. – sve sa namjerom da mu se opet uruči Rješenje o razrješenju. &nbsp; Da li je u pitanju igra gluvih telefona ili je adminstracija Glavnog grada, koju kontroliše parlamentarne većina Andrije Mandića, riješila da ponovo instalira, ponovo nezakonito, Zdravka Blečića na čelnu poziciju Službe spašavanja – nije poznato. &nbsp; Ali da sve dobija tragikomične obrise, to je sigurno. Zaštitnici pravnih interesa Glavnog grada sprovode proceduru razrješenja iako je čovjeku istekao načelnički mandat istekao &nbsp;– 28. februara ove godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509150524_088456545e07516e71ec9510609163eb448fbaa310983675cf045133bdacc33b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250509150524_088456545e07516e71ec9510609163eb448fbaa310983675cf045133bdacc33b" data-rendition-name="original" width="1488" height="1081" loading="lazy" alt="RUGANJE ZAKONU: Dokaz da je Goranu jankoviću 28. februara ove godine istekao četvorogodišnji mandat"> <figcaption>RUGANJE ZAKONU: Dokaz da je Goranu jankoviću 28. februara ove godine istekao četvorogodišnji mandat(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  PRAVNI PARADOKSI Obavještavam ovlašćeno lice da sam pozvan da se izjasnim u ispitnom postupku za ponovno razrješenje a pri tom niko nije vodio računa o Rješenju broj 01-018/20 od 27.02.2020. godine, kojim se reguliše moj radnopravni status i koje je nakon svih odluka Komisije za žalbe bilo na pravnoj snazi tokom čitavog ovog perioda. &nbsp; Goran Janković je imenovan za komandira Službe spašavanja i zaštite 27. februara 2020. godine, što znači da mu je četvorogodišnji mandat zaista istekao iako ej od odktobra 2023. godine stalno smjenjivan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509150516_df28a3b001d9552b2dbb7b31be437894ff261c46eaa5e77da0b44f611fec13b7.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250509150516_df28a3b001d9552b2dbb7b31be437894ff261c46eaa5e77da0b44f611fec13b7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PATENTIRALI OBRAZAC ZA ČISTKE: Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović"> <figcaption>PATENTIRALI OBRAZAC ZA ČISTKE: Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ipak, samozvani stručnjaci iz Glavnog grada namjerili su da ga razriješe četvrti put, po svaku cijenu. Čak i kad Janković više nije načelnik, što je zasita pravni novitet. Ali i potpuno ruganje principu pravne države. &nbsp;&nbsp; Ali, nije novitet u praksi ,,avgustovske većine”. Opisane nezakonite akcije obračuna sa političkim neistomišljenicima zaista su ponavljanje matrice političkih čistki koje Demokrate - preko Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića - mjesecima sprovode u policiji.&nbsp; Sad vidimo da se akcija ,,Značka” iz policije prenijela, poput neke zarazne bolesti, i na institucije Glavnog grada. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

Ima li spasa za politički nepodobne u Službi spašavanja i zaštite?

U večerašnjem izdanju emisije "Građanski ugao", čiji je domaćin Centar za građansko obrazovanje (CGO), biće otvorena tema koncepta takozvanog „srpskog sveta“ – ideje koja se u dijelu srpske javnosti često predstavlja kao briga za građane srpske nacionalnosti u državama nastalim nakon raspada Jugoslavije, ali koja u praksi nerijetko nosi snažne političke i bezbjednosne implikacije.
U fokusu razgovora biće način na koji se ovaj koncept definiše, kako se sprovodi u praksi i kakve posljedice proizvodi u regionu i susjednim državama.
Na pitanja autorke i voditeljke Zvezdane Kovač odgovaraće: Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Šaćir Filandra, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Srđa Pavlović, istoričar iz Crne Gore, i Toma Marković, publicista iz Beograda.
Emisiju Građanski ugao možete pratiti večeras u terminima od 18 i 22 sata, na Televiziji E.

"Građanski ugao" večeras o konceptu „srpskog sveta“ i njegovim političkim i bezbjednosnim posljedicama

Premijer Grenlanda izjavio je da postoje crvene linije koje se u razgovoru sa Sjedinjenim Državama ne smiju preći, priznavši ipak da je potrebno učiniti više kako bi se povećala bezbjednost u regionu zbog sve agresivnije Rusije.
Jens-Frederik Nilsen i danska premijerka Mete Frederiksen bili su u Parizu na sastanku s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom kako bi učvrstili podršku koja im je potrebna nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trampa da nastoji da preuzme to arktičko ostrvo koje je već vjekovima danska teritorija.
Razgovori između Grenlanda, Danske i Sjedinjenih Država trebalo bi da se održe kako bi se pokušalo pronaći rješenje krize, ali Nilsen kaže da Grenland ima određene crvene linije koje se ne mogu preći, premda se nada postizanju neke vrste dogovora. Nije iznio detalje.
- Pod pritiskom smo, ozbiljnim pritiskom. Pokušavamo da se odupremo. Pokušavamo da se nosimo sa strahom naših ljudi - rekao je na javnoj tribini s Frederiksen na Univerzitetu Sciences Po.
Ali je takođe rekao: „Moramo sprovesti više nadzora i sigurnosti u našem regionu zbog načina na koji se Rusija sada ponaša“.
Evropa mora da se drži zajedno
Zahtjev SAD-a za kontrolom nad Grenlandom uzdrmao je transatlantske odnose i ubrzao evropske napore za smanjenje zavisnosti od Sjedinjenih Država, čak i nakon što je Tramp prošle nedjelje povukao prijetnje carinama i isključio preuzimanje Grenlanda silom.
Frederiksen je rekla da je kriza pokazala da je većina Evropljana na istoj strani i da su uspjeli da se ujedine kako bi se suprotstavili Trampovim zahtjevima, posebno njegovoj prijetnji dodatnim carinama evropskim državama.
Rekavši da se svjetski poredak zauvijek promijenio i propitujući šta bi se moglo dogoditi u Vašingtonu u budućnosti, rekla je da je ključno da Evropa postane jača, ali je takođe pozvala na transatlantsko jedinstvo s obzirom na to da je jasno da Rusija ne želi mir.
- Ako dopustimo Rusiji da pobijedi u Ukrajini, nastaviće. Najbolji put za Sjedinjene Države i Evropu jeste da se drže zajedno - dodala je.
Diplomatski razdor između Danske i Sjedinjenih Država, koje su obje osnivači NATO-a, posljednjih se nedjelja činio kao prijetnja budućnosti vojnog saveza, iako je sukob od tada premješten na diplomatsko bojište.
Polovina kopnene mase na Arktiku je ruska teritorija. Od 2005. Moskva je ponovo otvorila i modernizovala desetine vojnih baza iz sovjetskog doba, i na svom arktičkom kopnu i na ostrvima uz svoju sjevernu obalu.
Rusija je okarakterisala razgovore o Moskvi i Pekingu kao prijetnje Grenlandu mitom za podsticanje histerije.

Premijer Grenlanda: Potrebna jača vojna prisutnost zbog Rusije

Nije mi poznato da su se se dosad angažovali volonteri na način kako je to učinio direktor Državnog arhiva Danilo Mrvaljević.
To je, u emisiji E-uživo, kazala nekadašnja direktorica Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” Dragica Lompar komentarišući odluku Mrvaljevića da dozvoli volontiranje kadra Srpske pravoslavne crkve u Državnom arhivu.
- I Nacionalna biblioteka je angažovala povremeno volontere za neke manje složene poslove, jednostavnije poslove, kao ispomoć ako imate neki zaostatak. Međutim, na razvrstavanju i sređivanju građe, koja jeste dio kulturne baštine, apsolutno nije dobro da se angažuju volonteru. Na toj građi treba da rade iskusni ljudi, iskusni stručnjaci, arhivisti. Građa ne smije biti dostupna tek tako, ona mora biti pod nekim režimom nadzora mnogo ozbiljnijim nego što je čitava ova priča - kazala je Lompar.
Sagovornica TV E, koja skoro 40 godina radi u Nacionalnoj biblioteci, kaže da je takav potez direktora Državnog arhiva iznenađujući.
- Što se mene tiče, ja smatram da ovo zaista nije dobar potez i da je gospodin Mrvaljević, na neki način, čak i ako je napravio neki, mogu reći, nesmotren potez, nesmotrenu odluku – trebalo je da uvaži mišljenje i svojih kolega, arhivista i da uvaži ambijent, koji se povodom toga desio u našem gradu, pa i šire u Crnoj Gori. Vidimo da su reakcije prilično različite, od nedoumice do ljutnje, i mislim da je zaista trebalo još jednom razmisliti, jer je imao vremena da, na neki način, tu situaciju riješi - kazala je Lompar.
Na pitanje da li bi, kao neko ko je čitav vijek proveo u Nacionalnoj biblioteci i bio na rukovodećoj poziciji, dozvolila kadrovima Srpske pravoslavne crkve da volontiraju na način na koji je Mrvaljević dozvolio, Lompar je kategorično odgovorila.
- Naravno da ne bih dozvolila. Svaka ustanova tog ranga ima fondove koji su namijenjeni korisnicima. Ali, ono što je dio kulturne baštine – ono mora imati poseban tretman, poseban vid zaštite i mora se koristiti u posebnim uslovima. Koliko ja znam, u Državnom arhivu ne postoje ti uslovi u kojima je taj vid nadzora moguć, a mislim da nije ni dobro - obzirom da imaju manjak stručnog kadra, kao i sve institucije kulture u CG - da vi odvojite specijalistu, arhivistu koji bi sjedio čitav dan, a ne bi mogao da radi svoj posao - kazala je ona.
Sagovornica TV E naglašava da je trebalo dobro promisliti prilikom donošenja ovakve odluke.
- Ne smijemo sticati utisak da građa koja se čuva u nacionalnim institucijama kulture može tek tako da se da bilo kome na uvid, na rukovanje tom građom - možda oštećenja ili, ne daj bože, otuđenje. Sve to dolazi nekako u pitanje i zato mislim da je ova odluka morala drugačije da se redefiniše, jer bilo je vremena, bilo je reagovanja, moglo se, naravno, i drugačije riješiti situacija - zaključila je Lompar.

Lompar o angažovanju volontera SPC u Državnom arhivu: Nije mi poznat sličan primjer

Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke izdalo je upozorenje za svoje državljane koji putuju u Sjedinjene Američke Države, navodeći mogućnost “nasilnih sukoba” s vlastima, posebno u Minneapolisu i drugim američkim gradovima.
- U Minneapolisu i u drugim gradovima demonstracije se povremeno mogu pretvoriti u nasilne sukobe s migracionim i sigurnosnim vlastima - navodi se u saopštenju.
Njemačkim državljanima koji se nalaze u tim područjima savjetuje se da redovno prate lokalne medije, budu oprezni i izbjegavaju okupljanja na mjestima gdje bi moglo doći do nasilja.
Slično upozorenje ranije je izdala i Francuska. Francusko ministarstvo vanjskih poslova prošle je subote ažuriralo svoje smjernice za putovanja u Minneapolis, savjetujući francuskim državljanima da izbjegavaju centar grada, budu informisani o sigurnosnoj situaciji i klone se okupljanja.
Upozorenja dolaze u jeku pojačanih tenzija u Minneapolisu, nakon niza protesta i sigurnosnih operacija povezanih s imigracionom politikom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa.

Tag: olivera-injac