Gost današnje emisije Drugačija radio veza na Anteni M je dr Boban Batrićević. Ova emisija biće prikazana na Televiziji E u 14 sati i 50 minuta.
Tema emisije je - Kako do podrške spolja i okupa unutra.
Profesor FCJK i istoričar govori o spoznajama iz svojih sve intenzivnijih kontakata sa uticajnim inostranim adresama, na kojima je redovna tema Crna Gora, i potrebi za novim modelima suprotstavljanja potiranju crnogorskog državnog i nacionalnog subjektiviteta
Autor emisije je Darko Šuković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Batrićević u DRV: Kako do podrške spolja i okupa unutra

Dejan Vukićević i zvanično nije više trener fudbalera Budućnosti, odlučio je Upravni odbor podgoričkog fudbalskog kluba.
Vukićević je u ponedjeljak, nakon četiri uzastopna poraza, ponudio ostavku, koju je UO danas usvojio.
On je sredinom septembra preuzeo Budućnost, a odlazi sa učinkom od pet pobjeda, tri remija i šest poraza.
Tim je, pod njegovim vodstvom, ispadao iz Kupa Crne Gore, a jesenju sezonu završio je na sedmom mjestu.
Vukićević je četvrti trener koji je ove sezone vodio Budućnost, nakon Ivana Brnovića, Nenada Lalatovića i Ivana Delića.
Ostaće upamćen po odluci da nakon samo nekoliko utakmica na klupi napravi rez i zahvali se većini iskusnijih igrača, kao i strancima.
Kao potencijalni nasljednici Vukićevića pominju se Aleksandar Nedović i Milija Savović.

UO usvojio ostavku Vukićevića

Zelena tranzicija je prvenstveno ekonomska šansa za ruralna područja Crne Gore, ali ona ostaje neiskorišćena bez adekvatne finansijske pismenosti stanovništva, poručeno je na konferenciji Zeleni rast i osnaživanje ruralnih zajednica u Podgorici.
Zelena tranzicija je prvenstveno ekonomska šansa za ruralna područja Crne Gore, ali ona ostaje neiskorišćena bez adekvatne finansijske pismenosti stanovništva, poručeno je na konferenciji Zeleni rast i osnaživanje ruralnih zajednica u Podgorici.
Marina Tomović ispred Mreže alumnista Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori (MAUK), rekla je da Čivning stipendisti svoje znanje stečeno u Velikoj Britaniji vraćaju zajednici, podsjetivši da je ovaj događaj nastavak uspješnih ranijih inicijativa, poput prošlogodišnjeg programa Tech4Rights.
„Zeleni rast nije moguć ako je isključiv. Za nas, „zeleno“ je prvenstveno ekonomsko pitanje, a ruralna područja su naša jedina održiva budućnost. Međutim, taj razvoj ostaje blokiran jer novac ne stiže do onih kojima je najpotrebniji. Zato finansijska pismenost mora biti ključ koji otključava zelene fondove, posebno za žene i mlade u ruralnim krajevima, čime se direktno osnažuje cijela zajednica“, poručila je Tomović.
Događaj, koji su organizovali Centar za finansije i Mreža alumnista Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori (MAUK), uz podršku Britanske ambasade u Podgorici i Reinforcing projekta, okupio je predstavnike Vlade, međunarodnih organizacija i civilnog sektora.
Ona je navela da se kroz ovakve projekte spajaju znanje stečeno u UK i potrebe Crne Gore.
Izvršna direktorica Centra za finansije, Ivana Katnić, upozorila je da su zeleni fondovi beskorisni ako ljudi na terenu ne znaju kako da im pristupe.
„Zeleni rast se često predstavlja kroz velike infrastrukturne projekte, ali njegova stvarna snaga mjeri se promjenama u životu ljudi i zajednica. Zato finansijska pismenost i preduzetništvo u ruralnim sredinama nijesu 'dodatak' zelenim politikama, već njihov ključni uslov. Centar za finansije je osnovan upravo da na spoju finansija, inovacija i održivog razvoja gradi kapacitete pojedinaca, malih i srednjih preduzeća i institucija, radeći na tome da kompleksne finansijske teme približimo građanima i biznisima, posebno onima koji su van urbanih centara.“ kazala je Katnić.
Zamjenica šefa misije Britanske ambasade, Sarah Pilbeam, istakla je važnost prenosa dobrih praksi, posebno na pitanjima zelenog rasta i osnaživanje zajednica kroz finansijsku pismenost, preduzetništvo i pametno korišćenje prirodnih resursa.
„Održivi razvoj za Crnu Goru nije samo ekološko, već i ekonomsko pitanje. Dugoročni napredak zavisi od pametnog korišćenja prirodnih resursa i odgovorne politike. Ruralne zajednice imaju ogroman potencijal u poljoprivredi, eko-turizmu i zelenom biznisu, ali bez finansijske pismenosti taj potencijal ostaje neiskorišćen. Povezivanje finansija, znanja i ljudi ključno je da sredstva stignu do onih kojima su najpotrebnija. Ujedinjeni, možemo graditi inkluzivnu, otpornu i održivu budućnost”, navela je Pilbeam.
Tokom prvog dana konferencije, predstavljeni su i početni rezultati istraživanja o potrebama razvoja alata za finansijsku uključenost ruralnih zajednica. Cilj istraživanja je prikupljanje podataka neophodnih za kreiranje konkretnih i prilagođenih edukativnih alata.
Današnji program bio je fokusiran na praktične aspekte, uključujući predavanja i ključnu radionicu Kreiranje sadržaja za digitalnu platformu i edukativne materijale za finansijsku pismenost. Ta radionica će dati konkretne inpute za razvoj open-source online edukativne platforme za finansijsku pismenost.
Platforma će biti dostupna svima, podržavajući ključne Ciljeve održivog razvoja (SDG), posebno SDG 4 (Kvalitetno obrazovanje), SDG 5 (Rodna ravnopravnost) i SDG 10 (Smanjenje nejednakosti), čime se direktno radi na inkluzivnosti i osnaživanju ruralnog stanovništva.
Konferencija je namijenjena donosiocima odluka, preduzetnicima, predstavnicima lokalnih zajednica, studentima i svima koji žele da doprinesu zelenom i inkluzivnom razvoju ruralnih područja.

Finansijska pismenost ključ zelenih investicija na sjeveru države

Ponosna sam što sam član reprezentacije i što sam imala privilegiju da učestvujem na Svjetskom prvenstvu u podvodnom ribolovu, koje je održano u Brazilu – kazala je u emisiji E-uživo osvajačica bronzane medalje Lidija Vukić.
– Tamo smo bili kao tim, radili smo zajedno, bodrili jedni druge. Imali smo teške uslove, ali smo na kraju došli do medalje. To je naša zajednička medalja, svi smo bili na postolju. Baš sam bila preponosna i nadam se da ćemo tako nastaviti i u budućnosti – kazala je Vukić, komentarišući sjajan rezultat.
Sagovornica TV E osvrnula se i na izazove sa kojima su se susreli u Brazilu.
– Takmičenje u Brazilu trajalo je dva dana, svaki dan po pet sati u moru. Naravno, oprema za podvodni ribolov, odnosno podvodna puška, neizostavni je dio opreme. Ono što nam je bilo posebno teško jeste veliki broj vrsta ribe koje nemamo u našem moru, tako da smo morali da naučimo sve te vrste. One su, inače, podijeljene u grupe. Svaka grupa ima određenu kvotu, pa smo mogli da ulovimo tri vrste riba iz jedne grupe – kazala je ona.
<h2>Mijajlović: Pokazali smo gdje je mjesto male Crne Gore</h2>
Osvojenom medaljom i nastupom na takmičenju u Brazilu crnogorska reprezentacija je pokazala da apsolutno zaslužuje podršku – kazao je u emisiji E-uživo šef delegacije i predsjednik Skupštine Ronilačkog saveza Danilo Mijajlović.
– Mi dolazimo iz male zemlje i naš budžet za ovo takmičenje bio je izuzetno skroman. Ukupna sredstva koja je Ministarstvo opredijelilo za ovu godinu utrošili smo upravo za ovo takmičenje, a dodatno smo morali da se potrudimo da obezbijedimo sponzorska sredstva kako bismo, pored svih godišnjih obaveza, uopšte pokrili učešće – kazao je Mijajlović.
Tokom gostovanja zahvalio je svima koji su podržali crnogorsku reprezentaciju.
– Izuzetno smo im zahvalni. Potrudili smo se da im još na početku godine objasnimo značaj ovog takmičenja, kroz dopise, programe i planove. Oni su to prepoznali i finansijski podržali, a mi smo napravili rezultat i dokazali da možemo. Sada mogu slobodno da kažem da možemo ostvariti i još bolji rezultat, jer smo pokazali gdje je mjesto male Crne Gore – istakao je Mijajlović.
Dodao je i da je organizacija takmičenja omogućavala reprezentacijama dolazak ranije, kako bi se upoznale sa terenom, ali su crnogorski reprezentativci, zbog nedostatka sredstava, stigli svega četiri dana ranije. Uprkos tome, uspjeli su da ostvare odličan rezultat.
<h2>Jovović: Talenat bez rada ne znači ništa</h2>
Talenat bez rada ne znači ništa, kao ni u drugim sportovima – tako i u ronilaštvu, kazao je za TV E selektor reprezentacije i predsjednik Ronilačkog saveza Dušan Jovović.
Saglasio se da veliki broj ljudi u Crnoj Gori, uprkos sjajnim rezultatima reprezentacije, nije upoznat sa podvodnim ribolovom.
– Jedan dio Crne Gore sigurno nije upućen u te stvari. Ljudi koji žive na primorju su vrlo upućeni i kod nas je podvodni ribolov prilično zastupljen. Mogu sa sigurnošću da tvrdim da ima izuzetno talentovanih ljudi koji se bave ovim sportom. Što se tiče talenta naših ljudi, složio bih se da su veoma talentovani i uporni – kazao je Jovović.
Kao problem naveo je činjenicu da se veliki broj ljudi bavi ronilaštvom samouko.
– Tada progres ide do jedne granice i tu se zaustavi – nema dalje. To je problem samouke škole. Zato bih preporučio svima koji se bave ovim sportom da se priključe Ronilačkom savezu, da rade na sebi i prolaze obuke, kako bi doprinijeli kvalitetnijim rezultatima – zaključio je Jovović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAeI7XPnqyu8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukić nakon osvojene medalje na SP: Ponosna sam što sam član reprezentacije Crne Gore

Kraj novembra i početak decembra su aktivistički. Tada imamo puno međunarodnih praznika koji su vezani za naše borbe, kojime se naše borbe pomažu i slave. I slave se ljudi koji su tim borbama dali velike doprinose. To su Dan djeteta, Dan ljudskih prava, Dan osoba sa invalidetom, prvi decembar, Dan borbe protiv korupcije, Nedjelja protiv nasilja nad ženama. Ali ovo nije samo aktivistički, već je i praznični period. I to je period koji tradicionalno obilježavaju optimizam i nad.&nbsp;
U Građanskom uglu pričaće se o tome i kako percipiramo i prepoznajemo probleme u zajednici, ali i o rješenjima i o onome šta možemo učiniti da se ideja socijalne kohezije i boljeg društva ne zadrži samo na nivou slogana.
- U trenutku političkih i ekonomskih izazova može zvučati utopijski, ali sam sigurna da gotovo da ne postoji osoba u Crnoj Gori koja ne bi rekla da je spremna da doprinese oname što je dobro za sve. Možda problem nije u spremnosti, već u mehanizmima koje treba unaprijediti. I o tome ćemo večeras razgovarati - ocijenila je izvršna direktorica Juventasa, Ivana Vojvodić.
Emisiju Građanski ugao možete pogledati na Televiziji E, večeras od 18 i 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtY3zCivu6o0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Građanski ugao: Kako percipiramo i prepoznajemo probleme u zajednici

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Politika je javni moral. U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.
16.12.
18:18h
Dana 15.12. na ročištu po tužbi Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, Dritan Abazović je pred sudijom ulcinjskog suda saslušan u dokaznom postupku, kao stranka.
To je vrsta dokaza normirana Zakonom o parničnom postupku kada sud upozorava stranku da je dužna da govori istinu, uz posledice ako to ne uradi.
Nakon što je upozoren na posljedice laži - bivši premijer je slagao.
Masno.
 
I treba da uradi ono što bi uradili svi političari u Evropi - da se povuče iz politike - dobrovoljno ili pod pritiskom javnosti.
Što neće važiti za ovu besudnu zemlju.
Zato će svi i prećutati.
 
Da pođem redom.
Na moje pitanje da li prijavio javno iznešenu tvrdnju da hoće da ga likvidiraju, odgovorio je potvrdno. Da bi na moje insistiranje da sud unese u zapisnik kako je potvrdio moje pitanje i kazao da je prijavio SDT-u, ANB, UP, reagovao govoreći "Ne, ne, ne unosite u zapisnik, oni su meni kazali da mi prijeti likvidacija".
 
Na moj novi upit - da li su mu kazali ko su lica koja hoće da ga ubiju, odgovorio je da nijesu.
Pitao sam ga odmah - kako zna da su to Lazović i Ubović, odgovorio je - NIKADA NIJESAM REKAO DA SU ONI.
 
I sudija se zbunio i pitao me, zašto je sve to važno za ovu vrstu parnice.
 
Rekao sam sudiji da je moj interes da ga sudu predstavim kao lice koje nije prijatelj istine.
 
Pred sobom imam tekst sa portala Vijesti od 13.12.2022 .Naslov je "Abazović: Lazović i Ubović žele moju likvidaciju".
 
I u tekstu riječi "Rekao sam ili će oni doći po mene ili ću ja doći do njih".
 
I tekst sa istog portala od 14.12.2022. godine sa naslovom "Lazović i Ubović žele da me ubiju".
 
Dakle, lagao je sudiju da to nikada nije rekao.
 
Lagao je sud.
 
Živimo u državi u kojoj bivši premijer laže pred sudom.
 
I niko se oglasiti neće.
 
A trebali bi da se oglase iz civilnog sektora, političari, kolumnisti, javnost, ambasade Kvinte u Podgorici.
 
Neka i oni kažu nešto.
 
Ovo je tačka zbog koje Abazović više ne može da obnaša politiku.
 
Bivši premijer laže pred sudom, prethodno upozoren da je dužan da govori istinu.
 
Može li dalje?
 
Benefite ove laži i dalje koristi.
Štićena je ličnost samo zbog ove laži.
I to sam mu rekao juče u sudnici.
 
P.S: Politika je javni moral.
U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.

Bivši premijer lagao pred sudom, iako upozoren

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u novembru je primio 4.222 eura proizilazi iz javno objavljenih podataka o prihodima državnih funkcionera.
Odmah iza Novovića u Specijalnom državnom tužilaštvu po primanjima u novembru je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević i njena neto zarada bila je 4.202 eura, dok je njenog kolege Jovana Vukotića &nbsp;- osnovnog državnog tužioca koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo 3.712 eura, 32 eura manje primila je njegova koleginica Nataša Bošković.
U Specijalnom državnom tužilaštvu osim Novovića, Jovićević, Vukotića i Boškovića je još 14 tužilaca.
Poslije tužiteljke Bošković su specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić sa 3.598 eura, Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za edukaciju u sudstu i državnom tužilaštvu, koja je zaradila 3.523 i Vukas Radonjić sa 3.486, dok je 30 eura manje - 3.456 primio njegov kolega Miroslav Turković. Poslije tužioca Turkovića slijede tužilac Miloš Šoškić sa neto zaradom od 3.381 euro, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu upućena u SDT Ivana Petrušić Vukašević primila je 3.373 - euro manje primila je Marija Raspović &nbsp;- 3.372 eura, dok je Zoranu Vučiniću novembarska zarada bila 3.342, nešto manje primili su tužioci - Živko Savović i Ana Perović po 3.247 eura. Prema podacima o prihodima državnih funkcionera - tužilac Ivan Medojević primio je 3.090, a tužiteljka iz osnovnog državnog tužilaštva upućena u SDT Maja Janković 3.030, dok je sa nešto manjom zaradom tužilac Siniša Milić upućen iz ODT u Specijalno tužilaštvo – njegova zarada u novembru je 2.253 eura.
Najmanju platu primo je tužilac Saša Čađenović 1.515 eura.

Tag: okup-iznutra

Batrićević u DRV: Kako do podrške spolja i okupa unutra

UO usvojio ostavku Vukićevića

Finansijska pismenost ključ zelenih investicija na sjeveru države

Vukić nakon osvojene medalje na SP: Ponosna sam što sam član reprezentacije Crne Gore

Građanski ugao: Kako percipiramo i prepoznajemo probleme u zajednici

PRATITE TVe UŽIVO