Švajcarska danas preuzima predsjedavanje Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), čime će postati prva zemlja koja je predsjedavala tom organizacijom tri puta, saopštio je OEBS.
Kako je saopšteno, Švajcarska je predsjedavala OEBS-om 1996. i 2014. godine, a za ovo predsjedavanje definisala je pet prioriteta – “Helsinške principe za trajni mir, inkluzivnu multilateralnu diplomatiju, anticipirajuće tehnologije za bezbjednu i humanu budućnost, demokratija, vladavinu prava i ljudska prava, kao i sposobnost OEBS-a da djeluje”.
“Suočena sa ratom u Evropi, Švajcarska je posvećena pravednom miru u Ukrajini, zasnovanom na međunarodnom pravu i Helsinškim principima. Iskoristićemo naše iskustvo u posredovanju da promovišemo dijalog, povjerenje i bezbjednost”, izjavio je švajcarski ministar spoljnih poslova Injacio Kasis, koji je novi predsjedavajući OEBS-a.
Dodao je da Švajcarska namjerava da promoviše inkluzivan dijalog sa svih 57 država učesnica o bezbjednosti

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Švajcarska danas preuzima treće predsjedavanje OEBS-om

Švajcarska danas od Finske preuzima jednogodišnje predsjedavanje Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), a dužnost predsjedavajućeg vršiće ministar vanjskih poslova Injasio Kasis, koji je najavio da obezbjeđivanje sveobuhvatne bezbjednosti u svim njenim dimenzijama ostaje u središtu švajcarskog predsjedavanja.
- Predsjedavanju pristupamo sa uvjerenjem da, uprkos tenzijama, OEBS ostaje nezamjenjiv. Švajcarska će se posvetiti očuvanju osnovnih instrumenata – misija, posmatranja izbora – i obezbjeđivanju njihovog finansiranja - rekao je Kasis predstavljajući prioritete predsjedavanja Švajcarske pred Stalnim savjetom OEBS u Beču.
On je ocijenio da je OEBS, sa svojim sveobuhvatnim pristupom bezbjednosti koji uključuje ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava, dobro pozicioniran da se uhvati u koštac sa izazovima.
- Iskoristićemo svoje iskustvo u posredovanju kako bismo podsticali dijalog, poverenje i bezbjednost - naveo je Kasis predstavljajući prioritete u septembru.
On je dodao da je suočena sa ratom u Evropi, Švajcarska posvećena pravednom miru u Ukrajini, zasnovanom na međunarodnom pravu i Helsinškim principima.
Najavio je i da će Švajcarska na čelu OEBS podsticati saradnju u oblasti sajber-bezbjednosti, političko-vojnih instrumenata i prevencije sukoba.
Takođe je istakao značaj jačanja inkluzivne multilateralne diplomatije, predviđanja tehnološkog razvoja radi bezbjedne i humane budućnosti, promovisanja demokratije, vladavine prava i ljudskih prava, kao i unapređenja sposobnosti OEBS-a da djeluje.
Ovo je treći put da Švajcarska predsjedava OEBS-om.
OEBS, čije je sjedište u Beču, osnovan je 1973. i najveća je međuvladina bezbjednosna organizacija u svijetu sa 57 zemalja članica i 11 zemalja partnera.

500x500

1250x600

1084x550

Švajcarska od danas predsjedava OEBS-om

Organizacija za evropsku bezbhednost i saradnju (OEBS) mogla bi da igra veliku ulogu u praćenju prekida vatre između Rusije i Ukrajine, izjavio je danas švajcarski ministar spoljnih poslova Injasio Kasis.
- Već postoje konkretna razmatranja u tom pogledu. Organizacija je sposobna da rasporedi nekoliko desetina ljudi u veoma kratkom roku. OEBS bi mogao da posmatra prekid vatre, prati liniju prekida vatre, posmatra izbore i druga pitanja - rekao je Kasis, čija će zemlja predsjedavati OEBS-om 2026. godine.
Kasis je za švajcarski nedjeljnik ZontagBlik (SonntagsBlick) rekao da se "linija fronta trenutno proteže na 1.300 kilometara".
- Sam OEBS je premali da bi pratio cijelu njenu dužinu. To bi zahtijevalo značajnu posvećenost država učesnica. Moj cilj je da OEBS bude spreman. Čim se postigne sporazum, želimo da budemo u mogućnosti da počnemo sa radom - dodao je Kasis.
Istražna misija bi stoga mogla prvobitno da bude poslata u Ukrajinu kako bi se procijenila situacija, poslije čega bi OEBS mogao brzo da preduzme sljedeće korake, rekao je on.
Švajcarski list je dodao da tri dana razgovora u američkoj saveznoj državi Floridi između ukrajinskih i američkih zvaničnika nisu donijela značajan napredak.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će nastaviti pregovore ka "pravom miru", dok je Rusija nastavila napade dronovima i raketama na Ukrajinu.

Švajcarska se zalaže da OEBS igra ključnu ulogu u praćenju primirja u Ukrajini

Kontinuiran, posvećen i sistemski rad na unapređenju položaja manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica ključan je za stabilnost, demokratiju i ekonomski napredak društva – ocijenjeno je na regionalnoj konferenciji o nacionalnim manjinama, održanoj danas u Podgorici.
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Gjeka istakao je da Crna Gora sa posebnom pažnjom prati standarde ljudskih i manjinskih prava i aktivno radi na stvaranju povoljnijeg ambijenta za njihovu zaštitu i unapređenje.
- Naš doprinos oblasti unapređenja i zaštite manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica mora biti kontinuiran i posvećen, kroz aktivnosti koje podstiču demokratiju, mir i ekonomski prosperitet - poručio je Gjeka.
Visoki komesar OEBS-a za nacionalne manjine Kristof Kamp ocijenio je da zemlje Jugoistočne Evrope imaju veliki potencijal da kroz politike povezane sa raznolikošću i multietničkom strukturom podstaknu novi talas ekonomskog rasta.
On je istakao da „ekonomski razvoj i bolji životni standard predstavljaju zajednički prioritet“ te da upravo te potrebe mogu objediniti građane različitih jezičkih, etničkih, kulturnih ili vjerskih identiteta.
- Nadam se da će konferencija podstaći nove ideje i praktična rješenja kako da se raznolikost bolje iskoristi kao pokretač ekonomskog razvoja i otvaranja radnih mjesta - kazao je Kamp.
Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasador Jan Haukas, naglasio je da je „raznolikost izvor snage“, ističući da društva postaju stabilnija, inovativnija i prosperitetnija onda kada se svaki pojedinac osjeća ravnopravnim i uvažеним.
Regionalna konferencija „Podsticanje ekonomskog razvoja u raznolikim društvima u Jugoistočnoj Evropi“ organizovana je u saradnji Ministarstva ljudskih i manjinskih prava i Kancelarije Visokog komesara za nacionalne manjine OEBS-a. Događaj je okupio visoke zvaničnike, eksperte i predstavnike institucija i organizacija iz regiona.
Učesnici su poručili da bez pouzdanih podataka, usklađenih politika i većih ulaganja u zapošljavanje, energetiku i mikrofinansijske programe ne može biti održive i inkluzivne integracije. Zemlje regiona, zaključeno je, ostaju posvećene jačanju politika u skladu sa evropskim standardima i unapređenju socio-ekonomskog položaja svih zajednica.

Regionalna konferencija u Podgorici: Kontinuirana briga o manjinskim pravima ključna za demokratiju i razvoj

Crna Gora ostaje čvrsto opredijeljena izgradnji multietničkog, inkluzivnog i demokratskog društva, a Parlament potpuno otvoren za saradnju sa institucijom Visokog predstavnika u oblastima prevencije tenzija, izgradnje povjerenja i jačanja učešća manjinskih zajednica, poručio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić na sastanku sa visokim predstavnikom OEBS-a za nacionalne manjine Kristofom Kampom. Mandić je upoznao sagovornika sa ključnim reformama u oblasti rodne ravnopravnosti, uključujući zakon koji propisuje najmanje 40 odsto žena na izbornim listama — jedan od najnaprednijih standarda u regionu.&nbsp; Takođe je istakao da Crna Gora usklađuje svoje propise sa novom EU direktivom o rodnoj zastupljenosti u upravnim odborima, te da Skupština finalizuje novu Strategiju rodne ravnopravnosti 2026–2029, sa posebnim fokusom na političko učešće žena, ekonomsko osnaživanje, digitalnu sigurnost i podršku najranjivijim grupama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121101112_27223bf3fcac852a75690f7c5817222219872847b5a0eae333d0f31932c11198.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121101112_27223bf3fcac852a75690f7c5817222219872847b5a0eae333d0f31932c11198" data-rendition-name="original" width="2048" height="1366" loading="lazy" alt="Mandić sa Kampom"> <figcaption>Mandić sa Kampom(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Crna Gora ostaje primjer multietničke stabilnosti u regionu, sa ustavnim i institucionalnim garancijama prava manjina i njihovom aktivnom participacijom u državnim institucijama, lokalnim samoupravama i javnom sektoru. Siguran sam da je to i jedan od razloga zbog kojih nas Brisel prepoznaje kao lidera u evropskim integracijama - poručio je Mandić. Na kraju sastanka, predsjednik Skupštine poručio je da Crna Gora želi da bude pouzdan partner OEBS-a u jačanju mira, stabilnosti i evropskog puta, te da je spremna da, zajedno sa institucijom Visokog predstavnika, razvija dodatne programe koji doprinose socijalnoj koheziji i ravnopravnom učešću svih zajednica u demokratskim procesima.

Mandić sa Kampom: Crna Gora ostaje primjer multietničke stabilnosti u regionu

Crna Gora posvećeno radi na zaštiti i unapređenju položaja manjinskih zajednica, i saradnja sa Kancelarijom Visokog komesara OEBS-a za nacionalno manjine će se jačati u cilju postizanja najviših evropskih standarda u ovoj oblasti poručeno je sa sastanka ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Đeke i visokog komesara Kristofa Kampa. 
 
Visoki komesar za nacionalne manjine boravi u Crnoj Gori povodom regionalne konferencije na temu podsticanja ekonomskog razvoja u raznolikim društvima u Jugoistočnoj Evropi, koju Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava realizuje sjutra u saradnji sa OEBS-ovom Kancelarijom Visokog komesara za nacionalne manjine. 
 
Događaj je zamišljen kao dodatni okvir za razmjenu mišljenja, prilika, inicijativa i praksi u regionu Jugoistočne Evrope. 
 
- Tema ekonomskog razvoja u raznolikim društvima je jedna od ključnih u radu Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS) jer je usko povezana sa stabilnošću društava i ostvarivanjem manjinskih prava - saopšteno je iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. 
 
Ministar Đeka je istakao ključnu ulogu manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u svih društvenim i političkim procesima u zemlji. Oni su faktor stabilnosti, rekao je ministar, i dodao da su konstantna podrška integracijama Crne Gore. 
 
On je naveo da u Crnoj Gori saradnja, otvorenost i uvažavanje postoje u svim aspektima kada je riječ o manjinskim pravima i slobodama, osim u dijelu njihove pune uključenosti u bezbjednosni sistem, policiju, tužilaštvo i sudstvo gdje treba uložiti više napora i razumijevanja. Takođe, ministar je ocijenio da su investicije u lokalne samouprave u kojima većinski žive manjinski narodi nedovoljne. 
 
On je informisao visokog komesara da Ministarstvo radi na izmjenama Zakona o manjinskim pravima i slobodama i sprovodi Strategiju manjinske politike 2024-2028. što predstavlja nastavak posvećenosti Crne Gore zaštiti manjina, s pojačanim fokusom na konkretnu implementaciju i sistemsko unapređenje njihovih prava.
Ključni stav Ministarstva je da Crna Gora ne može biti prosperitetna država na putu ka EU ako svi njeni građani, bez obzira na porijeklo, nemaju jednake mogućnosti da ostvare svoj puni ekonomski potencijal, poručio je ministar. 
 
Visoki komesar Kamp izrazio je zadovoljstvo povodom održavanja regionalne konferencije u Crnoj Gori. Istakao je da je pitanje inkluzivnog ekonomskog razvoja društava, odnosno kako iskoristiti raznolikost za podsticanje ekonomskog rasta, prioritet u mnogim zemljama, kao i obezbeđivanje zastupljenosti manjina u javnim institucijama. Ponovio je spremnost da Crnoj Gori pruži tehničku podršku u ovom pogledu, uključujući i pravni okvir za zaštitu prava manjina. 
 
- Potpuna integracija nacionalnih manjina je jedan od prioriteta svakog demokratskog društva koje se zalaže za univerzalne vrednosti. U tom smislu, regionalna konferencija koja se održava sjutra, a koja okuplja relevantne predstavnike visokog nivoa, stručnjake iz regiona i zemlje, doprineće pronalaženju novih modela ekonomskog razvoja za manjinske narode i u korist šire društvene zajednice, kroz identifikaciju uspešnih praksi, prioritetnih akcija i partnerstava za budućnost, prenos znanja i razvoj usmeren ka doprinosu regionalnom miru, stabilnosti i prosperitetu - kazali su iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Đeka-Kamp: Crna Gora ne može biti prosperitetna država na putu ka EU ako svi njeni građani nemaju jednake mogućnosti

U Skupštini Crne Gore danas je održan sastanak Radne grupe koja učestvuje u projektu „Procjena pristupačnosti Skupštine Crne Gore za osobe sa invaliditetom“, sa ekspertima Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Julijom Netesovom i Bogdanom Uroševićem, koji su boravili u Podgorici povodom sprovođenja ovog projekta.
Uvodne napomene uputili su Albin Ćeman, poslanik i predsjednik Radne grupe i Julija Netesova, šefica Jedinice za demokratsko upravljanje i rodnu ravnopravnost ODIHR-a, koja je istakla značaj inkluzivnog pristupa parlamentarnim institucijama i saradnje sa Skupštinom Crne Gore.
U Skupštini su naglasili da su tokom sastanka predstavnici ODIHR-a predstavili metodologiju za procjenu inkluzije osoba sa invaliditetom u parlamentima, nakon čega je uslijedila diskusija i razmjena mišljenja članova Radne grupe o njenoj primjeni u crnogorskom parlamentu.
- U nastavku programa, Julija Netesova i Bogdan Urošević, službenik za projekte ODIHR-a, podijelili su iskustva i lekcije iz prethodnih procjena u drugim parlamentima, naglašavajući dobre prakse i izazove sa kojima se institucije suočavaju - kazali su u Skupštni.
Završni dio sastanka bio je, navode oni, posvećen razmatranju narednih koraka i definisanju vremenskog okvira za sprovođenje procjene pristupačnosti u Skupštini Crne Gore, uz podršku eksperata ODIHR-a i u partnerstvu sa relevantnim organizacijama i stručnjacima.
- Ovaj projekat predstavlja važan korak u pravcu jačanja inkluzivnosti, ljudskih prava i jednakih mogućnosti, kao i potvrdu opredijeljenosti Skupštine Crne Gore da bude primjer otvorenog i dostupnog parlamenta za sve građane - istakli su u Skupštini.
Pored predsjednika Radne grupe, sastanku su prisustvovali poslanik Miloš Konatar, predstavnica NVO „Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore“ Marina Vujačić, predstavnica NVO Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Naša inicijativa“ Marijana Marašević, predstavnik NVO Nacionalna asocijacija roditelja, djece i omladine sa smetnjama u razvoju Crne Gore (NARDOS) Savo Knežević, uz online učešće predstavnice NVO „Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke)“ Miroslava Mima Ivanović i ekspertkinje ODIHR-a Laure Simonjan.
Događaju je prethodio sastanak pomoćnika generalnog sekretara Skupštine Crne Gore Martina Popovića sa delegacijom ODIHR-a koju su činili Julija Netesova i Bogdan Urošević.
- Sastanak je bio prilika da se Popović upozna sa planiranim aktivnostima i obavezama Skupštine u okviru ovog projekta, kao i da iskaže otvorenost institucije i punu spremnost za saradnju sa ODIHR-om, dugogodišnjim partnerom u međunarodnoj saradnji crnogorskog parlamenta - naveli su u Supštini.
Šefica Jedinice za demokratsko upravljanje i rodnu ravnopravnost ODIHR-a Julija Netesova pohvalila je, prema njihovim riječima, napore koje Skupština Crne Gore ulaže u unapređenje pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Ona je predstavila predstojeće faze procesa procjene, koji će obuhvatiti analizu postojećeg stanja, definisanje potrebnih mjera i načine njihove implementacije.
- Netesova je naglasila da je riječ o zajedničkom poduhvatu koji će, u narednom periodu, prije svega biti zasnovan na pristupu utemeljenom na poštovanju ljudskih prava. Dodala je da će realizacija aktivnosti podrazumijevati blisku saradnju eksperata ODIHR-a, predstavnika nevladinih organizacija, međunarodnih stručnjaka i poslanika i službe Skupštine Crne Gore - kazali su u Skupštini.
Na kraju sastanka, delegacija je obišla zgradu Skupštine, interesujući se za postojeća rješenja i infrastrukturu u pogledu pristupačnosti.

„Procjena pristupačnosti Skupštine Crne Gore za osobe sa invaliditetom“: Održan sastanak sa ekspertima kancelarije OEBS-a

Predstavnici Misije OEBS-a u Crnoj Gori sastali su se danas sa fotoreporterom Pobjede Stevom Vasiljevićem i fotoreporterom Vijesti Borisom Pejovićem, kako bi razgovarali o nasilju nad medijskim profesionalcima.
Na sastanku je naglašeno da je sloboda medija kamen temeljac demokratije, te da nasilje i zastrašivanje novinara nemaju mjesta u slobodnim i otvorenim društvima. Podsjetimo, Vasiljević i Pejović su nedavno primili prijetnje i bili napadnuti dok su izvještavali o uklanjanju nezakonito postavljenog spomenika ispred crkve u selu Gornje Zaostro.
- Zalažući se za uslove koji novinarima omogućavaju rad bez zastrašivanja, uznemiravanja i atmosfere nekažnjivosti, Misija sarađuje sa institucijama kako bi pomogla u obezbjeđivanju koordinisanih i blagovremenih odgovora na napade i prijetnje - kazao je menadžer medijskog programa Misije, Evan Eberle.&nbsp;
- Pozdravljamo brzu početnu reakciju vlasti u ovom slučaju i radujemo se temeljnoj istrazi i odgovarajućim daljim mjerama u skladu sa vladavinom prava.- kazao je Eberle.
Kako je istaknuto, OEBS prepoznaje izazovno okruženje u kojem novinari rade, ne samo u Crnoj Gori, već i širom svijeta, te pruža praktične alate i mehanizme za suočavanje sa situacijama visokog rizika. Misija podržava crnogorske partnere u razvoju nacionalnog mehanizma za bezbjednost medijskih radnika, inspirisanog holandskim modelom PersVeilig, koji će biti prilagođen specifičnim izazovima Crne Gore u reagovanju na prijetnje i obezbjeđivanju sigurnosti medijskih profesionalaca.

OEBS: Nasilje nad novinarima nema mjesta u slobodnom društvu

Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasador Jan Haukaas, sastao se danas sa kopredsjedavajućima skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Vasilijem Čarapićem i Nikolom Rakočevićem, navedeno je u saopštenju. 
Tokom razgovora, a kako se dodaje, o tekućem procesu izborne reforme, kopredsjedavajući Čarapić i Rakočević informisali su ambasadora Haukaasa o radu Odbora i pružili najnovije informacije o izbornoj reformi. 
Istakli su da postoji politička volja i posvećenost unutar Skupštine da se proces izborne reforme dovede do kraja.
Ambasador Haukaas je pozdravio najnovije napore u jačanju transparentnosti i nezavisnosti tijela za upravljanje izborima, kao i unapređenje ukupnog integriteta izbora u Crnoj Gori.
- Kao što je navedeno u posljednjem izvještaju Misije ODIHR-a za posmatranje izbora, proces reformi treba biti inkluzivan, da osigura javnu raspravu i da bude završen znatno prije narednih izbora, u skladu sa međunarodnim obavezama - rekao je Haukaas.
Haukaas je, kako se navodi u saooštenju, istakao spremnost Misije OEBS-a da pruži svoju pomoć Odboru tokom cijelog procesa reformi, u skladu sa svojim mandatom u Crnoj Gori.

Haukas sa Čarapićem i Rakočevićem: Proces reformi da osigura javnu raspravu i da bude završen znatno prije narednih izbora

Povodom obilježavanja 50 godina od potpisivanja Helsinškog završnog akta, delegacija Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) učestvovala je na godišnjem zasijedanju PS OEBS-a, koje je održano od 29. juna do 3. jula 2025. godine u Portu, Portugal, navedeno je u saopštenju Vlade.&nbsp;
Delegaciju su činili šefica Jelena Nedović, članovi Amer Smailović i Jevrosima Pejović, kao i zamjena člana Jevto Eraković.
- Petodnevno zasijedanje bilo je posvećeno ocjeni stanja multilateralizma pola vijeka nakon Helsinškog akta, s posebnim fokusom na situaciju na Bliskom istoku i rat u Ukrajini. U okviru brojnih tematskih debata raspravljalo se i o kritičnoj infrastrukturi i nuklearnoj bezbjednosti, nestašici vode i migracijama, vještačkoj inteligenciji i zloupotrebi tehnologije, radikalizaciji mladih i nasilnom ekstremizmu, energetskoj bezbjednosti, trgovini djecom i seksualnoj eksploataciji, kao i institucionalnoj saradnji unutar OEBS-a - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Na završnoj plenarnoj sjednici, kako se dodaje, izabrano je novo rukovodstvo Parlamentarne skupštine. Za predsjednika je izabran Pere Pons (Španija), a za potpredsjednike Eugenio Zoffili (Italija), Lucie Potuckova (Češka) i Gabor Hajdu (Rumunija) sa trogodišnjim mandatom, te Irene Charalambides (Kipar) sa jednogodišnjim mandatom.
Zasijedanje je zaključeno usvajanjem Deklaracije kojom se ističe trajna važnost Helsinškog završnog akta i potvrđuje posvećenost njegovim temeljnim principima — uključujući poštovanje suverene jednakosti, uzdržavanje od prijetnje ili upotrebe sile, nepovredivost granica, te zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Deklaracija sadrži preporuke nacionalnim vladama, parlamentima i međunarodnoj zajednici u oblastima bezbjednosti, ljudskih prava, ekonomskih i ekoloških pitanja.
- Na marginama zasijedanja, crnogorska delegacija sastala se sa, tada kandidatom, a sada novoizabranim predsjednikom PS OEBS-a Pere Ponsom. Razgovarano je o modalitetima za unapređenje efikasnosti i djelotvornosti rada Parlamentarne skupštine, s posebnim osvrtom na savremene geopolitičke izazove, uticaj na region Zapadnog Balkana i evropsku perspektivu Crne Gore. Sagovornici su istakli važnost jedinstva unutar PS OEBS-a u suočavanju s kompleksnim izazovima savremenog doba - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Crnogorska delegacija učestvovala na godišnjem zasijedanju PS OEBS-a u Portu

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Rabrenović: Partijsko zapošljavanje kao ekonomska bomba – balon javnog sektora prijeti da eksplodira

Joanikije Mićović, mitropolit Crkve Srbije, okarakterisao je značaj Mojkovačke bitke kao „veliku i slavnu epopeju našeg roda, koja je ponos ne samo grada Mojkovca i Crne Gore, nego i vaskolikog srpstva“. Toj zloupotrebi Mojkovačke bitke i njenom lažnom predstavljanju pridružio se Andrija Mandić, četnički vojvoda od Krnje Jele, riječima: „Odgojeni, školovani i živjeli uz kosovski zavjet, naši preci su u tu posljednju borbu išli kao i njihovi preci pet vjekova ranije. Znali su da se životi mogu izgubiti, ali čast, obraz i duša ne smiju. Upravo zato je Mojkovačka bitka upisana zlatnim slovima u istoriju - kao završno poglavlje jedne epske epohe stare Crne Gore, ali i kao zavjet budućim generacijama da sloboda nikada nije dar, već odgovornost“. Prije će biti kao zavjet da Crnogorci više nikada ne žrtvuju svoje živote za tuđe interese, za interese onih koji im rade o glavi. Mojkovačka bitka jeste herojska pobjeda crnogorske vojske protiv tri i po puta moćnije austrougarske vojske, mnogo bolje opremljene i sa mnogo moćnijom artiljerijom, ali je pozadina Mojkovačke bitke sve samo ne obmana oko nekakvog „vaskolikog srpstva“ i „kosovskog zavjeta“. Radi se o vrlo perfidnom pokušaju da se crnogorska vojska desetkuje, kako bi se ostvarili politički ciljevi Srbije i Crna Gora primorala na kapitulaciju. Ili, kako je to u dnevniku zapisao austrougarski general Stjepan Sarkotić, zapovjednik austro-ugarskih snaga na jugoistočnom frontu, nasljednik Oskara Poćoreka, da su predsjednik srpske vlade Nikola Pašić, visoki oficiri Božo Janković i Petar Pešić „planski radili na kapitulaciji Crne Gore“. „Pešić je izdao bratsku i savezničku zemlju, bratsku i savezničku vojsku koja ga je prihvatila sa povjerenjem“, zapisao je general Sarkotić. Inače, pod njegovom komandom je u Lovćenskoj operaciji poražena i okupirana Kraljevina Crna Gora, tako da ne treba sumnjati u njegovu iskrenost. <h2>PLAN ZA „OČAJAN POLOŽAJ“</h2> Za one koji ne znaju, srpski general Božo Janković i pukovnik Petar Pešić, koji ga je zamjenio, bili su na položaju načelnika Generalštaba crnogorske komande, po planu „zajedničke odbrane“ srpskog vojvode Radomira Putnika, uslovljenog od strane Rusije prijetnjom da Crna Gora neće dobiti pomoć u oružju ako ne pristane na taj plan. Po tom planu 2/3 crnogorske vojske je stacionirano u području Pljevalja, a ostatak ka hercegovačkoj granici i u odbranu Lovćena, prema Kotoru. Kada je, na početku rata, crnogorska vlada tražila pomoć francuske i engleske flote za oslobođenje Crnogorskog primorja, srpski državnici i diplomate su intervenisali kod saveznika da se obustavi ta pomoć. Premijer Srbije Pašić je insistirao: ako se „osvoji Kotor onda bi trebalo da ga okupira francuska vojska, a ne crnogorska“. Srpska Vrhovna komanda traži da crnogorske trupe budu prebačene na front prema Sarajevu. Viši francuski pomorski oficir Tomazi je kasnije rekao da bi balkansko ratište izgledalo sasvim drukčije, kao i djelovanje savezničke flote u Sredozemnom moru, da je Kotorski zaliv bio pod kontrolom Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5" data-rendition-name="original" width="504" height="280" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Proglas Božo Janković(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  Srpska vlada je zbog zauzimanja Skadra od strane crnogorske vojske 27. juna 1915. godine, protivno njenoj volji, kako bi što više otežala položaj crnogorske vlade u zemlji i kod saveznika, naredila generalu Jankoviću da podnese ostavku na položaj načelnika Crnogorske vrhovne komande. General Janković podnosi ostavku na dužnost načelnika štaba Vrhovne komande 26. juna 1914. godine, a na njegovo mjesto dolazi pukovnik Petar Pešić. Izvještavajući srpsku Vrhovnu komandu o reakciji diplomatskog kora na Cetinju povodom toga što je Crna Gora zauzela Skadar, pukovnik Pešić predlaže: „...Prema ovome, najbolji je trenutak (sada) da Srbija prekine veze sa Crnom Gorom! ... Međutim, ako naši interesi zahtevaju da se Crna Gora dovede u očajan položaj, bolje je koristiti drugu priliku a ne Skadar. Naprimer kad se kralj počne mešati u vojsci. Str.Pov O.Br. 16541 19.7.1915. Načelnik štaba, pukovnik Pešić“. Crna Gora jeste dovedena u „očajan položaj“ daljim djelovanjem Petra Pešića. Mojkovačka bitka je samo jedan u nizu poteza kojima je Pešić htio dovesti Crnu Goru do sloma. Deceniju nakon kapitulacije Crne Gore u svojim tekstovima u „Ratniku“, vojnom časopisu, u broju za novembar 1924, januar - februar 1925. godine („Crna Gora u Svetskom Ratu“), pukovnik Pešić je pravdao svoju naredbu da se „položaji na Tari imaju braniti najodsudnije i do poslednjeg čoveka“ time da je žrtvovao 4.000 crnogorskih života da od zarobljavanja spasi 80.000 vojnika koji su se povlačili kroz Albaniju. Međutim, to je oridinarna laž. <h2>UNIŠTAVANJE CRNOGORSKE VOJSKE</h2> Prema podacima srpske vojske već 4. januara 1916. godine, operacija povlačenja srpske vojske je završena i oko 80.000 srpskih vojnika se nalazi na prostoru Skadra, Drača i Tirane. Mojkovačka bitka se odigrala 6. i 7. januara 1916. godine, dakle kada se srpska vojska potpuno evakuisala! Petar Plamenac vidi u tome jasan cilj i piše u „Novoj Evropi“ iz 1926-te: „...Pašić je vidio u Skadru srbijansku vojsku svedenu na 80.000 ljudi, od kojih je onda još 20.000 pomrlo od fizičke iznemoglosti i u more bačeno. 10. decembra, na Cetinju, on je saznao od g. Pešića, svoga oruđa, da Crna Gora ima nedirnutih 53.000 vojnika, najboljih po hrabrosti u Evropi, koji bi, najedeni, obučeni i naoružani, vrijedili više od pruske garde. Pešić je tada ośetio da je ravnoteža poremećena; ali ovoga puta u korist Crne Gore, i uvidio je, da od ujedinjenja uz nestanak Crne Gore ne može biti ni govora“ ... Zato je bilo važno uništiti crnogorsku vojsku, što je i bila njegova misija, jer je teško povjerovati da je on to radio na svoju ruku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d" data-rendition-name="original" width="2480" height="3508" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Raspuštanje Crnogorske vojske(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  To je najbolje objasnio sam pukovnik Pešić, u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925, tada sa činom generala, obraćajući se svojim kritičarima, srpskim generalima, koji su ga optuživali da je svojim činjenjem uništio crnogorsku vojsku: „ .. jesu li ma kad razmišljali o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Intervju generala Janka Vukotića „Jutarnjem listu“(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  &nbsp;Skadar, 1916. godina - izvod iz telegrama Nikole Pašića regentu Aleksandru Karađorđeviću o stanju i vojno-političkoj situaciji: „Srbija trenutno gubi rat protiv Austrije, ali za sva vremena dobija rat protiv Crne Gore“! Mojkovička bitka uopšte nije pominjana nakon Prvog svjetskog rata. Istoričar i rektor Beogradskog univerziteta dr Vladimir Ćorović je o učešću Crne Gore u Prvom svjetskom ratu napisao: „Crna Gora se za vreme ovoga sloma Srbije držala veoma bedno. Njena vojska se uopšte, za čitavo vreme ovoga rata, nije istakla nijednom sjajnom pobedom…&nbsp; Jedna ružna ljaga u njenoj novijoj istoriji biće žensko upuštanje Lovćena, koji je mada sa onako vladajućim položajem, zauzet od Austrijanaca, sa manje žrtava nego ma koje mačvansko selo“… Mojkovačka bitka je bila na neki način prokazana i prećutana u državi za koju je žrtvovana crnogorska vojska - Kraljevini SHS, kasnije Kraljevini Jugoslaviji, sve do 1940. godine kada je obilježena u organizaciji Sokolskog saveza. Bivši crnogorski ministar spoljnih poslova, dr Pero Šoć piše u listu Vreme, od 1. septembra 1940. godine: „Tek tada Crna Gora je tad ubrala nove lovorike. Bitka na Mojkovcu sastavni je dio lanca slave koji se vjekovima kovao u Crnoj Gori. Ona je blistavi primjer najvećeg herojstva i samopožrtvovanja. Tom bitkom ispisane su zlatne i nenadmašive stranice u istoriji ratovanja, nacije i svijeta“… <h2>PEŠIĆ PREVARIO VUKOTIĆA</h2> General Janko Vukotić dao je intervju „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila: „Od 22. augusta 1914. pa sve do 17. januara 1916. godine bio sam isključivo komandant sandžačke crnogorske vojske. Načelnici štaba vrhovne komande ... bili su: srpski general Boža Janković od 22. augusta 1914, pa do zauzeća Skadra 1915. godine, a tad ga je zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik srpski generalštabni pukovnik Petar Pešić, koji je ostao načelnikom štaba sve do 17. januara 1916. ... Pukovnik Pešić napustio je Crnu Goru 17. ili 18. januara 1916, i na odlasku mi saopštio, da ga, po kraljevoj naredbi, imam zamjeniti u dužnosti ... Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba, a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbrambene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. I zaista, naređenja su izdata „čitavoj vojsci“, kako kaže Vukotić. Postoje brojni primjerci u arhivama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Obraćanje Petra Pešića u beogradskoj Pravdi(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  Ako ne vjerujete meni da je Mojkovačka bitka samo dio sramne uloge pukovnika Petra Pešića kao načelnika Generalštaba crnogorske vojske, hoćete li vjerovati generalu Janku Vukotiću da ga je Petar Pešić izigrao, prevarivši ga da će obezbjediti povlačenje crnogorske vojske držanjem dolinom Bojane? Nemate što slaviti, gospodo! Pogotovu ne mahati srpstvom i kosovskim bojem, jer se radi o klasičnoj namjeri da se uništi Crna Gora kao država, zacrtano Niškom deklaracijom 1914. i Krfskom deklaracijom avgusta 1917. godine, što je konačno i ostvareno krajem 1918. nelegalnom i revolucionarnom Podgoričkom skupštinom, dijelom beogradskih slugu u Crnoj Gori, pod rukovodećom palicom beogradskih agenata i neviđenim nasiljem i mržnjom prema Crnogorcima. A sluga nikad nije falilo u Crnoj Gori potonjih dva stoljeća. I što je najgore, ponose se time.

Dosta je laži Crkve Srbije i Andrije Mandića

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Tag: oebs