Prepoznajući hitnu potrebu za proaktivnom zaštitom novinara, crnogorski akteri rade na uspostavljanju nacionalnog mehanizma za bezbjednost medijskih radnika. Dajući doprinos ovim naporima, Misija OEBS-a u Crnoj Gori podržava izradu plana za stvaranje takvog mehanizma po uzoru na PersVeilig, holandski mehanizam za bezbjednost medijskih radnika pokrenut 2019. godine, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Kao dio kontinuirane podrške, kako je saopšteno, Misija je u saradnji sa Sindikatom medija Crne Gore (SMCG) organizovala radionicu pod nazivom „Uspostavljanje nacionalnog mehanizma za zaštitu novinara u Crnoj Gori“, 3. i 4. juna.&nbsp;
Događaj je okupio predstavnike i predstavnice tužilaštva, policije, medija, civilnog društva, ministarstava i međunarodne partnere.
Tokom dva dana, učesnici su imali priliku da se upoznaju sa holandskim modelom i razgovaraju o tome kako bi se on mogao prilagoditi crnogorskim prilikama kako bi riješio specifične izazovi sa kojima se zemlja suočava kada su pitanju prijetnje novinarima.
Otvarajući radionicu, šef Misije Jan Haukas naglasio je da stvaranje mehanizma za bezbjednost medijskih radnika zahtijeva blisku koordinaciju i saradnju između medijskih kuća, vlasnika, novinara, urednika, policije i tužilaštva.&nbsp;
- Prepoznajući suštinsku ulogu slobode medija, pluralizma i raznolikosti glasova u održavanju demokratije i sveobuhvatne bezbjednosti, države učesnice OEBS-a moraju intenzivirati napore da zaštite prava i bezbjednost novinara. Posebno je zabrinjavajući porast onlajn nasilja i informacionih poremećaja, koji nesrazmerno ciljaju novinarke, kao i različiti oblici nasilja zasnovanog na polu - kazao je ambasador Haukas.
Pravni savjetnik Sindikata medija Mirko Bošković kazao je da je u posljednjih par godina postignuto značajno unapređenje normativnog okvira zaštite bezbjednosti novinara, prije svega kroz izmjene i dopune krivičnog zakonodavstva.&nbsp;
- Takođe, unaprijeđen je i sistem institucionalne reakcije na slučajeve napada, pravosudni organi reaguju brže, kaznena politika je pooštrena - rekao je Bošković.&nbsp;
Ipak, on je takođe istakao da „ostaje prostor za dalji napredak, posebno u dijelu vankrivične regulative i uspostavljanja efikasnijih mehanizama, kao što su SOS telefoni i posebna specijalizacija za postupanje u ovim slucajevima“.
Holandski mehanizam za bezbjednost medijskih radnika predvodi Peter ter Velde, holandski novinar i autor, koji je za potrebe radionice angažovan kao stručni konsultant.
- Misija će nastaviti da podržava crnogorske institucije u njihovim naporima da zaštite prava i bezbjednost novinara u skladu sa obavezama zemlje prema OEBS-u - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crna Gora radi na uspostavljanju mehanizma za zaštitu novinara po ugledu na holandski model

Cilj Crne Gore je da postane prva sljedeća članica Evropske unije i sva politička aktivnost usmjerena je ka tome, rekao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić u razgovoru sa specijalnom izaslanicom predsjedavajuće OEBS-u, Terhi Hakale.

- Znate koliko nam je važan cilj da Crna Gora bude prva sledeća članica i sva naša politička aktivnost je usmjerena ka tome- poručio je Mandić u razgovoru.

Kako je saopšteno iz Skupštine, on je naveo da mjesta za greške nema.

- Zato nam je važan stav organizacije koju predstavljate i države iz koje dolazite i vjerujemo da ćemo u njoj imati prijatelja- kazao je Mandić.

U saopštenju se navodi da je on podsjetio na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, koja je, kako je rekao, na snazi u posljednjih nekoliko godina.

Mandić je istakao da je to jedna od najvažnijih bitaka koje vodi Crna Gora.

- S jedne strane jačamo državni sistem, s druge strane radimo na jačanju izbornog sistema i pokušavamo da ga napravimo boljim- kazao je Mandić.

On je dodao da se iz izbornog sistema moraju ukloniti svi nedostaci.

- Kako ne bi dolazili u situaciju da nam, kao u Šavniku, jedan saziv ima mandat sedam godina- rekao je Mandić.

Prema njegovim riječima, od ključne pomoći mogla bi biti organizacija lokalnih izbora u jednom danu.

On je podsjetio da je u Skupštini formiran i odbor za izborno zakonodavstvo.

Hakale je rekla da Crna Gora ima snažnu podršku OEBS-a, ali i Finske, u nastojanjima da uskoro postane članica EU.

- Parlament igra veliku ulogu u procesu evropskih integracija, vaša država zauzima bitno mjesto u OEBS organizaciji- kazala je Hakale.

Ona je poručila da Crna Gora ima njihovu podršku na evropskom putu.

- Vidimo da ste naporno radili na inkluziji svih zajednica u Crnoj Gori i u tom kontekstu želim Vam da nastavite dobru saradnju sa OEBS-om i ODIHR-om- kazala je Hakale.

Mandić sa Hakale: Sva politička aktivnost usmjerena ka članstvu u EU, jačamo izborni sistem

Aktuelni saziv Skupštine postavio je apsolutne rekorde u usvajanju zakona, posebno onih koji su fundamentalni za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji (EU), kazao je predsjednik parlamenta Andrija Mandić, dodajući da je neophodna dalja primjena preporuka OEBS-a i ODIHR-a.
Mandić je to rekao na otvaranju konferencije na kojoj će biti predstavljan Izvještaj o sveobuhvatnoj procjeni zakonodavnog postupka u Crnoj Gori. 
 
 Predstavljanje Izvještaja organizvala je Skupština Crne Gore, u saradnji sa Kancelarijom OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR). 
 
 Mandić je istakao da su proteklih godina, kroz saradnju sa OEBS-om, dobili značajne preporuke koje su pomogle Crnoj Gori da ojača institucije i približi ih najboljoj evropskoj praksi. 
 
 - Upravo je 28. saziv postavio apsolutne rekorde u usvajanju zakona, posebno onih koji su fundamentalni za naš ključn spoljnoplitički cilj – članstvo u EU - &nbsp;rekao je Mandić i dodao da je, kako bi taj proces bio još transparentniji i efikasniji, neophodna dalja primjena preporuka od OEBS-a i ODIHR-a. 
 
 Mandić je naveo da su, pored značajnih uspjeha, svjesni izazova na koje ukazuje izvještaj ODIHR-a, posebno kada je u pitanju koordinacija između Skupštine i Vlade, naročito kod donošenja zakona koji se odnose na proces evropskih integracija. 
 
 - Vjerujem da ćemo u narednom periodu ozbiljno razmotriti preporuke za unapređenje ovog aspekta zakonodavnog rada, jer je efikasnost i preciznost kada je u pitanju zatvaranje pristupnih poglavlja od izuzetne važnosti - dodao je Mandić. 
 
 Kako je naveo, jedna od važnih preporuka jeste unapređenje prakse javnih konsultacija i saradnje sa civilnim društvom.
&nbsp;- Skupština Crne Gore će, kao najtransparentniji zakonodavni dom u regionu, nastaviti da radi na poboljšanju tog procesa, kako bi svi zainteresovani subjekti mogli aktivno učestvovati u kreiranju javnih politika - rekao je Mandić.
On je istakao da preporuke, o kojima će danas biti govora, doprinose razmatranju, inoviranju i kreiranju kvalitetnijeg ambijenta u parlamentu.
&nbsp;- To je od ključne važnosti jer je Skupština Crne Gore majka svih vlasti i iz nje proističe stabilnost cijelog društva, a naša vizija jeste Crna Gora kao primjer stabilnosti i demokratije u regionu i šire - dodao je Mandić.
Kako je naveo, za to je neophodan snažan i efikasan zakonodavni okvir, koji će biti potpuno usaglašen sa međunarodnim standardima i najboljom praksom razvijenih demogratija. 
 
 Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori Džan Haukas rekao je da je jačanje zakonodavne i nadzorne uloge parlamenta dio napora Misije da podrži demokratske procese u Crnoj Gori. 
 
 - Transparentnan i odgovoran zakonodavni proces jača povjerenje javnosti u demokratske institucije. Zakonodavni proces je u srcu uloge i odgovornosti parlamenta - rekao je Haukas.
On je istakao da su principi demokratskog zakonodavnog procesa ugrađeni u obaveze preuzete u okviru OEBS-a.
&nbsp;- Cilj je stvoriti jasno definisano, transparentno i primjenljivo zakonodavstvo, kroz demokratski proces koji je otvoren i konsultativan, uz istovremeno promovisanje ljudskih prava - dodao je Haukas.
Šefica Jedinice za zakonodavnu podršku u ODIHR-u, Ana-Lis Šatelan, kazala je da je Mandić pokazao dosljednu posvećenost reformama i unapređenju rada parlamenta, kao i da su njegova energija i entuzijazam bili pravi pokretač tokom procesa procjene. 
 
 Ona je objasnila da je procjena koju je sproveo ODIHR zasnovana na metodologiji koja je razvijena tokom posljednjih 20 godina u evaluaciji zakonodavnih procesa u državama članicama OEBS-a.
- Rad je započet jednostavnom, ali ključnom opservacijom, da loši zakoni često proizilaze iz sistemskih problema unutar samog zakonodavnog procesa - dodala je Šatelan.
Ona je istakla da utvrđene slabosti u načinu na koji se razvijaju i usvajaju politike i zakoni predstavljaju prvi korak ka unapređenju kvaliteta zakonodavstva koje na kraju bude usvojeno.
- Sveobuhvatna procjena pruža analizu ne samo pravnog okvira, već i praksi vezanih za donošenje zakona u Crnoj Gori - navela je Šatelan.
Kako je rekla, procjenom se ocjenjuje usklađenost sa međunarodnim standardima ljudskih prava i demokratskog upravljanja i obaveza u okviru ljudskog dimenzioniranja OEBS-a.
- Glavni cilj jeste da se bolje upravlja, a da ima manje procesa i da zakoni pridružuju konkretno ostvarive preporuke kako poboljšati ukupan kvalitet, efikasnost i transparentnost zakonodavnog procesa - rekla je Šatelan.

Mandić: Neophodna dalja primjena preporuka OEBS-a i ODIHR-a

Crna Gora u kontinuitetu gradi snažan sistemski odgovor na izazove u borbi protiv trgovine ljudima, poručio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na otvaranju radionice o preporukama specijalnog predstavnika i koordinatora OEBS-a za borbu protiv trgovine ljudima o potrebi jačanja prevencije trgovine ljudima u masovnim migracionim tokovima. Ističući da je ova tema izazov kako za Crnu Goru tako i za cijelu savremenu Evropu, Šaranović je kazao da je današnji skup prilika da se akcentuje važnost multidisciplinarnog pristupa i ukaže na posebnu ranjivost osoba u mješovitim migracionim tokovima u odnosu na trgovinu ljudima, sa fokusom na lica pogođena ratom u Ukrajini. On je podsjetio da je Crna Gora jedna od prvih država koja je nakon početka rata u Ukrajini otvorila svoje granice za lica iz Ukrajine, što je kontinuitet solidarnosti koju Crna Gora pokazuje još od ratova 90-ih.&nbsp; Odmah je i aktiviran mehanizam privremene zaštite, čime je, kako je kazao ministar, stvoren čvrst pravni osnov za inkluziju lica iz Ukrajine i potvrđeno da Crna Gora njeguje politiku otvorenih vrata, pružajući sigurnost za sve one koji su odlučili da ostanu u njoj. - Takođe, Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao resor koji koordinira aktivnostima u borbi protiv trgovine ljudima, kroz saradnju sa drugim institucijama i tijelima, preduzelo je brojne preventivne aktivnosti kako bi djelovanje u borbi protiv ove pojave učinili efikasnijim, sa posebnim fokusom na seksualnu i radnu eksploataciju - istakao je Šaranović. On je podsjetio da je, u skladu sa preporukama OEBS-a intenzivirane su kampanje u cilju veće dostupnosti informacija o opasnostima od trgovine ljudima i službama za pomoć upravo ovim licima, a putem besplatne telefonske linije omogućena je prijava bilo koje sumnje na trgovinu ljudima. - Ovi napori rezultirali su većom prepoznatljivošću problema i snažnijim preventivnim djelovanjem. Posvećenost rezultatima potvrđuju i podaci da je Uprave policije u prethodnoj godini podnijela 16 krivičnih prijava protiv 18 lica, nadležna tužilaštva podigla 14 optužnica protiv 25 lica, a u radu sudova bilo je ukupno 27 predmeta protiv 48 okrivljenih lica zbog krivičnog djela trgovina ljudima iz člana 444 Krivičnog zakonika Crne Gore, od kojih su dva završena pravosnažnom osuđujućom presudom, a dva predmeta vode se pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda - naveo je Šaranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306170320_2cb40a273cef9dc36d80829b5435732abb64777448432ad008ea8f4dda33fca0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306170320_2cb40a273cef9dc36d80829b5435732abb64777448432ad008ea8f4dda33fca0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović"> <figcaption>Danilo Šaranović(Photo: MUP)</figcaption> </figure>  On je poručio da će Ministarstvo unutrašnjih poslova nastaviti da ulaže napore u borbi protiv ovog ozbiljnog kršenja ljudskih prava, kroz jačanje institucionalnih kapaciteta. Podrška Misije OEBS-a u Crnoj Gori u izradi novog strateškog dokumenta u ovoj oblasti od posebnog je značaja, a isti će, kaže Šaranović, nakon mišljenja Evropske komisije biti dostavljen Vladi na usvajanje. - Uvjeren sam da će ovaj događaj koji je okupio relevantne aktere, uz predstavljanje preporuka Specijalnog predstavnika i koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima OEBS-a, pružiti dobru platformu za jačanje zajedničkog odgovora u borbi protiv trgovine ljudima, kako bi se osiguralo da lica iz Ukrajine koja traže utočište budu što bezbjednija od eksploatacije i kako bi se eventualnim žrtvama pružila sva neophodna pomoć i zaštita - zaključio je Šaranović.

Šaranović: Crna Gora u kontinuitetu gradi snažan sistemski odgovor na izazove u borbi protiv trgovine ljudima

Nova obrazovna inicijativa za podizanje svijesti o nasilju nad ženama i djevojkama među učenicima u Crnoj Gori pokrenuta je ovog mjeseca u vidu programa koji je osmišljen za učenike od 7. do 9. razreda u šest gradova: Podgorici, Nikšiću, Beranama, Bijelom Polju, Baru i Herceg Novom, saopšteno je iz kancelarije OEBS-a.
Ovaj projekat realizuje se uz podršku Misije OEBS-a u Crnoj Gori, a u saradnji sa Ministarstvom socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i NVO Sigurna ženska kuća.
Kako su saopštili iz OSCE, prva radionica održana je 24. februara u Podgorici, a druga 26. februara u Nikšiću, a vodili su ih ekspertkinje iz Ministarstva i Sigurne ženske kuće.
- Radionice su okupile 44 učenika i učenice i pružile bolje razumijevanje dinamike nasilja nad ženama, njegovog uticaja na pojedince i zajednice, te važnosti promovisanja ravnopravnosti i odnosa poštovanja- navodi se u saopštenju.
Ekspertkinje Jelena Raičević i Jovana Hajduković, komentarišući radionice, kazale su da uključivanjem učenika u otvorene diskusije, pružamo im znanja i alate da osporavaju štetne norme i zalažu se za ravnopravnije društvo.
- Ova inicijativa je ključna u pomaganju mladim ljudima da shvate uticaj nasilja nad ženama i djevojkama i važnost njegovanja odnosa poštovanja- zaključile su.
Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasador Jan Haukas, istakao je da obrazovanje igra fundamentalnu ulogu u promovisanju rodne ravnopravnosti i prevenciji nasilja.
- Radeći sa mladim ljudima, pomažemo u oblikovanju budućnosti u kojoj su poštovanje, dostojanstvo i jednakost u srži naših društava. Misija OEBS-a u Crnoj Gori je spremna da nastavi da podržava inicijative koje se bore protiv svih oblika nasilja i diskriminacije- rekao je Haukas.
U saopštenju je zaključeno da ovakva inicijativa predstavlja značajan korak ka izgradnji informisanijeg i pravednijeg društva kroz usađivanje vrijednosti poštovanja, jednakosti i nenasilja od ranog djetinjstva.

Haukas: OEBS u Crnoj Gori nastavlja s podrškom inicijativama koje se bore protiv svih oblika nasilja i diskriminacije

Finska je danas preuzela predsedavanje Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), a prema najavama Ministarstva inostranih poslova u Helsinkiju, Ukrajina će biti centralna tema finskog predsjedavanja OEBS.
Otpornost, sposobnost odgovora na krize i oporavka od kriza su teme koje su dobile sve veću pažnju među članicama OEBS, zbog rata Rusije protiv Ukrajine, navodi se u prioritetima predsjedavanja.
Finska ima cilj da u potpunosti iskoristi široku lepezu alata koji su na raspolaganju OEBS.
Posebna pažnja biće posvećena temama sajber bezbjednost, medijska sloboda i pismenost, podrška braniteljima ljudskih prava i klimatska bezbjednost, a Finska će se usredsrediti na ravnopravnost polova i inkluziju.
To uključuje jačanje angažmana sa civilnim društvom, posebno mladima i osobama sa invaliditetom.
Što se tiče političko-vojnih pitanja, Finska će predsjedavati Forumom za bezbjednosnu saradnju tokom posljednjeg tromjesečja ove godine.

Finska preuzela predsjedavanje OEBS-om

Crna Gora, osim ispunjavanja obaveza, aktivno doprinosi radu OEBS-a, poručio je šef Misije OEBS-a u Podgorici Jan Hauskas na sastanku sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem.
auskas je, kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, rekao da se nada plodonosnom radu i saradnji u Crnoj Gori.
- On je ukazao je da je Crna Gora prepoznata kao primjer aktivne države učesnice koja, osim ispunjavanja obaveza, značajno doprinosi radu organizacije - navodi se u saopštenju.
Hauskas je istakao da će se tokom mandata truditi da unaprijedi dosadašnju saradnju.
Krapović je čestitao Haukasu preuzimanje dužnosti i poželio mu uspješan mandat.
On je, kako se navodi, upoznao Hauskasa sa dinamikom i kvalitetom dosadašnje saradnje sa OEBS-om.
Krapović je istakao da je značajan MONDEM program demilitarizacije, tokom čije implementacije je OEBS, zajedno sa ostalim partnerima, dao veliki doprinos uspješnom rješavanju pitanja demilitarizacije preko 86 odsto viškova ubojnih sredstava do 2018. godine.
Kako je rekao, zadovoljan je i saradnjom sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori u implementaciji projekta o ublažavanju rizika od SALW-a i SCA u Crnoj Gori.
Krapović je podsjetio na nedavnu donaciju dva kamiona za prevoz opasnih materija, koji će doprinijeti jačanju kapaciteta Vojske Crne Gore u toj oblasti.
- Dodatno, ukazao je na kontinuitet aktivnog doprinosa Crne Gore i Ministarstva odbrane konkretnim oblastima rada OEBS-a, kao i ispunjavanju svih obaveza iz resorne nadležnosti - navedeno je u saopštenju.
Krapović je kazao da će Ministarstvo odbrane ostati posvećeno sprovođenju rezolucije Ujedinjenih nacija Žene mir i bezbjednost, koja je umnogome dobila na značaju i kroz OEBS-ove napore za jačanje implementacije ove rezolucije.
Iz Ministarstva su kazali da je na sastanku razgovarano i o modalitetima i oblastima saradnje u narednom periodu.
- Kada je riječ o geopolitičkim prilikama, Krapović i Haukas su naveli da se nadaju u skorašnje iznalaženje načina za trajno uspostavljanje mira, kao i u nastavak doprinosa OEBS-a jačanju stabilnosti i bezbjednosti - navodi se u saopštenju.

Hauskas: Crna Gora aktivno doprinosi radu OEBS-a

Ambasador Jan Haukas, Norvežanin sa više od 20 godina visokog multilateralnog iskustva, preuzeo je dužnost šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori 2. decembra 2024. godine.
Jan Haukas je bio šef Posmatračke misije Evropske unije za Crnu Goru tokom referenduma o obnovi crnogorske državnosti 2006. godine.&nbsp;
- Od tada je obavljao niz visokih političkih funkcija u OEBS-u. Od 2007 do 2009. godine bio je viši politički savjetnik i portparol Misije OEBS-a u Crnoj Gori. Od 2010. do 2011. bio je na poziciji glavnog izvršnog savjetnik šefa Misije OEBS-a u Bosni i Hercegovini. Potom, u periodu od 2012. do 2018 bio je angažovan kao specijalni savjetnik tri uzastopna direktora ODIHR-a, dok je istovremeno obavljao funkciju predstavnika direktora ODIHR-a u Beču. Od 2019. do novembra 2024, Jan Haukaas je služio kao specijalni savjetnik pri predsjedavajućim državama OEBS-a, i to Slovačkoj, Albaniji, Švedskoj, Sjevernoj Makedoniji i Malti - navode iz OEBS-a.
Haukas je studirao komparativnu politiku na Univerzitetu u Bergenu, Norveška, a kasnije je zaposlen na istom odsjeku u okviru međunarodnog projekta o procesima izgradnje država i nacija u centralnoj i istočnoj Evropi.
Prethodni/e šefovi/ice Misije OEBS-a u Crnoj Gori
2021 – 2024: Dominique Waag (Francuska)
2017 – 2021: Maryse Daviet (Francuska)
2013 – 2016: Janina Hřebíčková (Republika Češka)
2013 – 2013: Lubomir Kopaj (Slovačka)
2010 – 2012: Šarūnas Adomavičius (Litvanija)
2005 – 2010: Paraschiva Badescu (Rumunija)

Novi šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori Jan Haukas

Crna Gora napreduje ka postizanju ključnih reformi, od osnaživanja demokratskih institucija do jačanja vladavine prava, ocijenio je predsjedavajući OEBS-u i ministar vanjskih poslova Malte Ian Borž.
On je na konferenciji za novinare, nakon sastanka sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, kazao da njegova posjeta Crnoj Gori naglašava dobro uspostavljeno i efikasno partnerstvo OEBS-a sa Crnom Gorom, jer zajedno rade na većoj stabilnosti i napretku.
- Crna Gora napreduje ka postizanju ključnih reformi, od jačanja demokratskih institucija do jačanja vladavine prava, i mojom današnjom posjetom želim ponovo potvrditi da je OEBS spreman da bude posvećeni partner na svakom koraku na tom putu - istakao je Borž.
Kako je rekao, Misija OEBS-a u Crnoj Gori aktivno je angažovana sa nacionalnim i lokalnim subjektima, donoseći ekspertizu u ključnim oblastima, kao što su angažman mladih i rodna ravnopravnost.
Borž je kazao da su, zajedno sa Državnom izbornom komisijom, posvećeni jačanju transparentnosti tokom izbornih procesa, koji poštuju prava svih birača, uključujući osobe sa invaliditetom.
On je poručio da je OEBS, zajedno sa ODIHR-om, spreman da pomogne u predstojećoj sveobuhvatnoj izbornoj reformi.
Borž je kazao da su se od početka predsjedavanja OEBS-u fokusirali na Jugoistočnu Evropu, gdje ta organizacija ima šest misija i preko hiljadu zaposlenih.
On je rekao da su njihove terenske aktivnosti srž onoga što OEBS radi i da timovi na terenu pomažu da se principi te organizacije pretvore u realni napredak u zajednicama širom regiona.
Borž je pohvalio Misiju OEBS-a u Podgorici i profesionalce koji je čine.
Ibrahimović je naglasio da današnji susret nije samo diplomatski, već simbol zajedničkog opredjeljenja za mir, stabilnost i progres u regionu i šire.
- Ova posjeta ima posebnu važnost i šalje snažnu poruku podrške i prijateljstva - kazao je Ibrahimović.
Crna Gora, kako je istakao, vidi OEBS kao ključnog partnera u promociji mira i sigurnosti u svijetu koji se suočava da sve složenijim izazovima.
- Naša zemlja je nepokolebljiva u podršci Misiji OEBS-a i vjerujemo u snagu ove organizacije da u najtežim okolnostima zadrži i obnovi svoj uticaj - rekao je Ibrahimović, dodajući da, uprkos teškim okolnostima, multilateralizam nije izgubio na snazi, već je danas važniji nego ikada.
Malta je, prema riječima Ibrahimovića, preuzimanjem predsjedavanja pokazala istinsko liderstvo i hrabrost.
- Njena podrška očuvanju i revitalizaciji OEBS-a u ovim vremenima je za nas i cijeli region izuzetno značajna - kazao je Ibrahimović.
On je rekao da su, u kontekstu evropske integracije Crne Gore, razgovarali o zajedničkim naporima i reformama koje sprovode, a koje OEBS, preko svoje misije u Podgorici, u kontinuitetu podržava.
Prema riječima Ibrahimovića, posvećenost države članstvu u Evropskoj uniji nije samo strateški prioritet, nego i vizija budućnosti kojoj Crna Gora teži.
- Zahvalni smo na podršci naših međunarodnih partnera, bez kojih bi finalna faza našeg puta bila znatno teža. Saglasili smo se da su evropske integacije i dobrosusjedska saradnja temelj stabilnosti i napretka u regionu, naročito u kontekstu malignih uticaja kojima smo svi izloženi - naveo je Ibrahimović.
Kako je dodao, današnja posjeta potvrđuje posvećenost saradnji u odgovoru na te prijetnje.
Prema riječima Ibrahimovića, današnji sastanak nije samo susret dvojice kolega, već dokaz da Crna Gora ostaje posvećena promovisanju univerzalnih vrijednosti mira i bezbjednosti.
- Naša istorija multikulturalizma i tolerancije nas obavezuje da budemo glas koji zagovara mir i stabilnost, kako u regionu, tako i na globalnom nivou - istakao je Ibrahimović.

Borž: Crna Gora napreduje ka postizanju ključnih reformi; Ibrahimović: Članstvo u EU vizija budućnosti kojoj težimo

Drugog dana zasijedanja Parlamentarne skupštine OEBS-a u Dablinu, poslanici iz skoro 60 zemalja razmatrali su teme klimatskih promjena i migracija.&nbsp;
U okviru sesije posvećene rješavanju klimatske krize i ulozi parlamentaraca u ispunjavanju globalnih obaveza uoči predstojeće UN konferencije o klimatskim promjenama, govorio je član crnogorske delegacije Amer Smailović.
Poslanik Smailović podsjetio je na jedinstvenu poziciju Crne Gore u kontekstu ekološke održivosti, naglasivši da je Crna Gora prva država u svijetu koja se proglasila ekološkom, usvajanjem Deklaracije o ekološkoj državi 1991. godine.
- Ovaj hrabar čin, donesen u izazovnim vremenima, bio je iskorak ka priznavanju značaja zaštite prirode i životne sredine. Međutim, posvećenost ugrađena u Ustavu Crne Gore nije dovoljna sama po sebi - kazao je tom prilikom.
Govoreći o hitnosti klimatske krize, Smailović je istakao da ovo nije prijetnja budućnosti, već aktuelni problem sa kojim se svi suočavamo. On je naglasio da parlamentarci imaju ključnu ulogu kao posrednici između globalnih obaveza i konkretnih akcija na nacionalnom nivou.&nbsp;
- Klimatske promjene ne poznaju granice, zato je naša odgovornost kao parlamentaraca da gradimo koalicije, dijelimo znanje i međusobno podržavamo ispunjavanje ambicioznih ciljeva postavljenih globalnim sporazumima, poput Pariškog sporazuma i predstojećih ciljeva na COP29 konferenciji - poručio je Smailović.
Na kraju svog obraćanja, Smailović je apelovao na svoje kolege da ne zaborave koliko su današnje odluke važne za buduće generacije, naglasivši da je obaveza parlamentaraca da predvode s odlučnošću i osiguraju da vlade budu odgovorne za klimatske akcije.
- Zajedno možemo izgraditi održiviju budućnost za sve - zaključio je Smailović.
Šefica delegacije Jelena Nedović obratila se tokom druge sesije na temu upravljanja migracijama i njihove povezanosti sa održivim razvojem, ističući važnost ovog pitanja ne samo za prosperitet i stabilnost OEBS regiona, već i za budućnost naše planete.
Poslanica je naglasila da migracije, ukoliko su pravilno upravljane, mogu poslužiti kao pokretač ekonomskog rasta, inovacija i kulturne razmjene. Ipak, kako je navela, izazovi i dalje postoje, te je ključno zajednički raditi na kreiranju politika koje podstiču integraciju, štite prava migranata i unapređuju opšte blagostanje kako migranata, tako i zajednica koje ih primaju.
- Za Crnu Goru, migracije su imale dubok uticaj na ekonomiju, kulturu i društveni život - dodala je Nedović.&nbsp;
&nbsp;Crna Gora je, kako je rekla, kroz protekle decenije svjedočila značajnim migracionim tokovima.
- Naši građani su često tražili bolje prilike u inostranstvu, ali smo istovremeno postali i dom za migrante iz različitih krajeva svijeta, a najnoviji primjer toga su izbjeglice iz Ukrajine. Kao odgovorna učesnica OEBS-a, Crna Gora je sa velikim srcem prihvatila izbjeglice, pružajući im ne samo podršku, već i prijateljsko i saosjećajno okruženje - naglasila je šefica skupštinske delegacije.
Ona je istakla da je, srazmjerno broju stanovnika, Crna Gora primila najveći broj izbjeglica iz Ukrajine od početka ruske agresije, čime je još jednom dokazala svoju posvećenost međunarodnim humanitarnim naporima.
Nedović je istakla spremnost Crne Gore da doprinese naporima OEBS-a kako bi se unaprijedilo upravljanje migracijama, ne samo unutar svojih granica, već i širom regiona. „Moramo osigurati da migracije budu snaga dobra, koja koristi pojedincima i društvima, podržavajući ciljeve inkluzivnog i održivog razvoja za sve“, zaključila je poslanica.&nbsp;
Uz učešće oko 200 parlamentaraca, zaključen je tematski dio dablinskog zasijedanja obraćanjem predsjednika Senata Irske Džerija Butimera, šefa irske delegacije Majkla Krida te najvišeg rukovodstva Parlamentarne skupštine - predsjednice Pie Kaume i generalnog sekretara Roberta Montele. Međunarodni parlamentarni skup nastavlja sjutra sastankom Mediteranskog foruma PS OEBS-a.
Delegaciju Skupštine Crne Gore čine šefica delegacije Jelena Nedović, Amer Smailović, Jevrosima Pejović, Momčilo Leković i Jevto Eraković.&nbsp;

Smailović: Usvajanje Deklaracije o ekološkoj državi bio iskorak, ali to nije dovoljno samo po sebi

Iranski parlament je danas sa 221 glasom za glasao za prekid saradnje sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), nadzornim tijelom UN za nuklearnu energiju.
Zakon je usvojen nakon 12-dnevnog rata, koji je počeo izraelskim vazdušnim napadima i atentatima širom Irana, a zatim su se SAD pridružile sukobu bombardovanjem iranskih nuklearnih postrojenja.
Zakon navodi da inspektori IAEA mogu ući u Iran samo uz izričito odobrenje Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost.

Iran prekinuo saradnju sa IAEA

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo da je uhapšeno šest osoba zbog sumnje da su planirale "nasilnu promjenu vlasti". Prema navodima policije, uhapšeni su I. M., N. A., V. K., A. I., S. G. i B. M.
Prema navodima tužilaštva, uhapšene su tri osobe zbog postojanja osnova sumnje da su izvršila krivično djelo "Pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije".
- Postoje osnovi sumnje da su navedeni osumnjičeni 21. juna 2025. godine održali sastanak u jednom hotelu u Kraljevu i planirali nasilnu promjenu vlasti u Republici Srbiji - navodi se u saopštenju.
Dvojica njih su uhapšeni u Kragujevcu, a jedan od njih kod Požege, na zapadu Srbije.
Tužilaštvo navodi da su se osumnjičeni dogovarali da se ne vraćaju kući dok "ne pobiju ili ne unište" predstavnike državnih institucija, da su najavljivali upotrebu vatrenog oružja i dogovarali napad na pripadnike policije u cilju njihovog razoružavanja.
Dogovorili su, prema navodima, i nasilan upad u zgradu Vlade Srbije i druge institucije, kao i medijske kuće Radio televizija Srbije, provladine medije Hepi i Informer.
Tužilaštvo navodi i da je kod jednog osumnjičenog pronađen pištolj sa okvirom u kojem se nalazilo sedam komada metaka i fabrička kutija sa 25 komada pripadajuće municije.
Osumnjičeni će, kako su zaključili, u roku od 48 sati biti privedeni na saslušanje u Više javno tužilaštvo u Beogradu.

Hapšenja u Srbiji: Vlast tvrdi da je šest osoba spremalo nasilnu promjenu vlasti

Manje kvote za izlov plave ribe, manje ribolovnih dana i smanjenje pritiska velikih flota, zabrana kočarenja dublje od 800 metara, proglašenje novih zaštićenih područja u Jadranu - u fokusu su 26. Naučnog komiteta Generalne komisije za ribarstvo Mediterana koja se od 23. do 27. juna održava u Rimu u prisustvu svih zemalja članica.&nbsp;
Član delegacije Crne Gore u Rimu je i dr Aleksandar Joksimović iz kotorskog Instituta za biologiju mora (IBM).&nbsp;
On je za Radio Kotor ocijenio da će na sastanku u Rimu biti usvojene sve preporuke koje su tokom godine predložila radna tijela Komisije, a koje tiču se stanja resursa ribarstva Mediterana - prije svega pelagičnih, demerzalnih i resursa malog obalnog ribolova. &nbsp;
- Kao što je poznato stanje tih resursa nije onakvo kakvo bi trebalo biti, prije svega zbog aktivnosti velikih flota Mediterana. To je dovelo do prelova i stanja koje nije dobro za neki naredni period. Zato će se usvojiti preporuke koje će se odnositi na smanjenje ribolovnog napora, ribolovnih dana, odnosno na smanjenje pritiska većih flota na resurse ribarstva u Mediteranu - istakao je Joksimović.&nbsp;
Kada je riječ o Jadranu po veličini prednjače flote Italije i Hrvatske, ali i Albanije.&nbsp;
- U kontekstu toga Crna Gora ne predstavlja neku veliku prijetnju. Naša flota je zaista mala, tako da je i naš uticaj i doprinos ovom stanju zaista zanemarljiv. Međutim, kako smo članovi Komisije, a odluke se donose na nivou subgeografskih regija na nivou Jadrana, tako da im se definitivno i mi moramo povinovati. U cijeloj priči mi uvijek nađemo način da predstavimo da Crna Gora zaista nije doprinijela tome i napravimo nekakvo izuzeće, da se neke odluke ne odnose na nas. Konkretno, odluka o smanjenju ribolovnih dana kočarskog ribolova se za sada ne odnosi na Crnu Goru - kaže Joksimović.&nbsp;
Ove godine novina su kvote za plavu ribu u Jadranu.&nbsp;
- Donijete su na osnovu istorijskih podataka o ulovu u proteklom periodu i mi smo negdje otprilike dobili svoju kvotu. Hrvati i Italijani su nezadovoljni jer su kvote manje od onog što se lovilo proteklih decenija. Pomenute mjere će definitivno doprinijeti da se resursi oporave. Međutim, trpiće njihova ribarska industrija i fabrike za preradu ribe - naveo je Joksimović.&nbsp;
On poziva da se prije pristupanja Evropskoj uniji u Crnoj Gori pojača ulov plave ribe.&nbsp;
- To je sirovina koja vrijedi, proteinska hrana iz mora, tako da u budućnosti trebamo razmišljati o uspostavljanju fabrika za preradu ribe, što za sada nije aktuelno. Ako to ubrzo ne uradimo, jer u kontekstu pristupa i Poglavlja 13 na kome se aktivno radi, onog trenutka kada uđemo u EU, onda ćemo zaista biti ograničeni u smislu razvijanja flote jer se moramo povinovati zajedničkoj evropskoj politici ribarstva - podvukao je Joksimović.&nbsp;
Naučnom komitetu u Rimu prisustvuje i desetak organizacija koje se bave zaštitom prirode, okeana i mora, koje aktivno učestvuju u radu Komisije.&nbsp;
- Naglašavam da je na njihovu inicijativu proglašeno prvo zaštićeno ribarsko područje u Jadranskom moru, Jabučka kotlina, što je dalo dobre rezultate i po mišljenju ribara - dodao je Joksimović.&nbsp;
Za očekivati je, kako je naglasio, i usvajanje odluke o zabrani kočarenja dublje od 800 m, čime bi se zaštitile i dubokomorske vrste nekih izuzetno rijetkih korala i beskičmenjaka na morskom dnu.&nbsp;
- Mislim i da je u pripremi da se jedno područje oko kanjona Bari i ulaz u Jadransko more kod Otrantskoh vrata takođe proglasi za zaštitćeno područje gdje je zabranjen ribolov prvenstveno mrežama-kočama - rekao je Joksimović.
Ovo sve, prema njegovim riječima, ide u prilog za tri morska područja u Crnoj Gori koja su u režimu zaštite: za Platamune, Katič i Stari Ulcinj.
- Kao i aktivnostima koje IBM, zajedno sa Agencija za zaštitu životne sredine i Ministarstvom ekologije i Morskim dobrom, sprovodi u praćenju korala u Bokokotrskom zalivu gdje je uspostavljen režim njihove zaštite“, zaključio je Joksimović.&nbsp;

Joksimović: Biće usvojene preporuke o smanjenju ribolovnih dana, napora i pritiska većih flota na resurse ribarstva

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp izjavio je da je njegova administracija u proteklim sedmicama preduzela značajne korake ka rješavanju međunarodnih sukoba, uključujući, kako je naglasio, odnose između Kosova i Srbije.
- Posljednjih nekoliko sedmica radimo na Indiji i Pakistanu, Kosovu i Srbiji. Uključili smo se i u Kongo i Ruandu - to je bio brutalan rat koji je dugo trajao. Uradili smo još dvije velike stvari uz to. Niko nikada nije uradio ovako nešto - rekao je Tramp na današnjoj konferenciji za medije tokom samita NATO-a u Hagu.
U intervjuu za Fox News Tramp je ranije rekao da je, između ostalog, zaslužio Nobelovu nagradu za doprinos u rješavanju pitanja Kosova i Srbije.
- Trebalo je da dobijem Nobelovu nagradu za Ruandu, a jeste li vidjeli slučaj Konga? Mogli biste pomenuti i Srbiju i Kosovo. Mogli biste navesti mnogo ovakvih primjera. Najveći su Indija i Pakistan. Trebalo je da dobijem Nobelovu nagradu četiri ili pet puta - rekao je Tramp, odgovarajući na pitanje da li bi mogao da dobije Nobelovu nagradu ako uspije da riješi sukob između Izraela i Irana.
Ranije je, na društvenoj mreži Truth Social, poručio da će se ponovo uključiti u dijalog između Kosova i Srbije, dodajući da je njegov prethodnik Džo Bajden svojim „glupim“ odlukama nanio štetu tom procesu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftruthsocial.com%2F%40realDonaldTrump%2Fposts%2F114687664442020232&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tramp: Radimo na rješavanju pitanja Kosova i Srbije

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: oebs