V.K. (19) uhapšen je zbog sumnje da je lažno svjedočio pred tužiocem na saslušanju o tuči koja se 8. marta dogodila na Cetinju.
On je, kako su naglasili u policiji, dao iskaz o događaju o kojem nije imao saznanja - kako bi što prije napustio tužilačke prostorije.
Nakon saslušanja mu je određeno zadržavanje.
Podsjećamo, u tuči 8. marta jedna osoba je zadobila teške tjelesne povrede, a identifikovana su dva od pet učesnika događaja. Uhapšeni su operativno interesantno lice A.M.(33) i pripadnik jedne organizovane kriminalne grupe M.M.(33) zbog sumnje da su počinili krivično djelo učestvovanje u tuči.
M.M. je trenutno u pritvoru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Devetnaestogodišnjak uhapšen zbog sumnje da je lažno svjedočio o tuči na Cetinju

Ni skoro tri mjeseca od nezapamćene tragedije na Cetinju kada je Aco Martinović u večeri 1. januara ubio 13 ljudi, od čega dvoje djece, javnosti nije poznato odakle je on nabavio oružje i municiju koje je imao u ilegalnom posjedu.
Martinović je prvi dan ove godine proveo u kafani „Velestovo“ odakle je u jednom momentu otišao, preuzeo oružje, vratio se nazad i započeo krvavi pir. Nadležni, makar zvanično, i dalje nemaju ni preciznu i definitivnu informaciju o tome odakle je Martinović tada preuzeo oružje - pošto se njihove posljednje izjave baziraju na pretpostavci da je u pitanju njegova kuća u Bajicama.
Iz Uprave policije nijesu odgovorili na pitanja Portala ETV, od prije četiri dana, jesu li otkrili kako i kad je Martinović nabavio oružje i municiju, odakle ih je kobnog dana preuzeo, ali ni što je istraga do sad u tom pogledu pokazala. Sa druge strane, u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici (VDT) koje je formiralo predmet zbog tragedije na Cetinju, kazali su da su preuzeli sve neophodne mjere i radnje - ali konkretan odgovor na ova pitanja nijesmo dobili.&nbsp;
U VDT-u su precizirali da je donijeta naredba za obdukciju tijela stradalih, te da im je taj nalaz dostavljen, kao i da su tražili sva neophodna vještačenja - i to DNK, hemijsko, balističko, vještačenje utvrđivanja prisustva GSR čestica i elektronskih uređaja. Saopštili su nam da je Višem sudu u Podgorici, tj. sudiji za istragu, podnijet zahtjev za donošenje naredbe za izuzimanje listinga komunikacija.
- Nakon prikupljenih svih potrebnih obavještenja i naloženih vještačenja će se preduzeti i druge radnje za koje se ukaže potreba, nakon čega će se donijeti odluka u predmetu, o kojoj će javnost biti blagovremeno obaviještena - naveli su u VDT odgovarajući na pitanja Portala ETV.
<h2>ISPRAVKE I PRETPOSTAVKE</h2>
Istraživanje Portala ETV iz januara je pokazalo da Martinović nije mogao da preuzme pištolj iz svoje kuće u Bajicama u vremenskom periodu koji je isprva saopštio vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović. Naime, u rekonstrukciji događaja Portala i Televizije E nepobitno je dokazano da satnica koju je policija isprva saopštila nije tačna - pošto Martinović nije mogao u intervalu od svega pet minuta: od 17.15 do 17.20, da pođe do svoje kuće u Bajicama, uzme pištolj i vrati se do centra Cetinja gdje je, kako se tvrdilo u policijskom izvještaju, od 17.20 do 17.26, ubio četvoricu i ranio trojicu sa kojima je sjedio u kafani koju Cetinjani zovu ,,Podmornica”.
Šćepanović je nakon objave Portala ETV saopštio da prva satnica koju su saopštili zapravo nije tačna. On je rekao da su informacije da je Martinović kafanu napustio u 17.15 sati bazirane na saznanjima i kazivanju pojedinih svjedoka, a ne na osnovu pregledanih snimaka sa nadzornih kamera.
Ta satnica, kako je ustvrdio nakon istraživanja Portala ETV, ne odgovara stvarnom vremenu kada je ubica napustio lokal, te da novi prikupljeni dokazi ukazuju da je „Velestovo“ napustio ranije.
- Biće sačinjen detaljan izvještaj o kretanju ubice kritične noći, kako prije samog zločina tako tokom i nakon izvršenog teškog ubistva na štetu više lica. Na osnovu sprovedenih analiza, zasnovanih na pregledu video nadzora, biće urađena rekonstrukcija kretanja izvršioca kao i određenih svjedoka i jedne žrtve - kazao je Šćepanović ranije za Portal ETV, podsjetivši da je on na pres konferenciji ukazao da se sve činjenice dodatno provjeravaju i da je naglasio da će o svemu javnost biti upoznata.
Na osnovu do tada prikupljenih i novih podataka, Šćepanović je naglašavao da je ubica imao dovoljno vremena da pođe na određenu lokaciju za koju se sumnja da je bila njegova kuća, da se vrati na lice mjesta i da krene u krvavi pir koji je započeo u 17:21 sati.
Ipak, do danas su bez odgovora ostala pitanja Portala ETV je li poslije skoro tri mjeseca definitivno ustanoviljen vremenski okvir i tok događaja tragedije od 1. januara, te ima li novih informacija u tom smislu.
<h2>TAJNI ODGOVOR BEZ NOVIH INFORMACIJA</h2>
Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) 24. januara su podnijele Savjetu za građansku kontrolu rada policije predstavku zbog postupanja policije prilikom masovnog zločina - čiji je cilj da se ocijeni postupanje i utvrde sve relevantne činjenice i odgovornost Uprave policije za eventualne propuste.
Uz ocjenu da od prethodne tragedije na Cetinju - kada je u naselju Medovina Vuk Borilović 2022. godine ubio deset ljudi, od čega dvoje djece - nadležni nijesu učinili dovoljno da se obezbijedi bezbjednost u tom gradu, oni su se fokusirali na pitanje je li 1. januara na Cetinju bilo operativno svega 11 policajaca, zašto više od pet i po sati nijesu uspjeli da lociraju i uhapse ubicu, jesu li protiv Martinovića postojale prijave zbog nasilja u porodici i, ako jesu, što je tim povodom preduzeto...
I oni su tražili odgovor na pitanje kako je Martinović došao do nelegalnog oružja i municije.
Savjetu za građansku kontrolu rada policije je 18. februara dostavljena informacija o okolnostima tragičnog događaja na Cetinju - ali pod oznakom „interno“. Konstatovano je, kako su tada saopštili, da se u dokumentu ne nalaze informacije koje nijesu do sada, uglavnom, poznate javnosti.
- Tj. da se u zaprimljenom aktu ne nalazi bilo koja informacija više od onih koje su dostupne javnosti, te s toga Savjet cijeni opravdanim predložiti Upravi policije da se u interesu javnosti ovaj akt integralno dostavi podnosiocima pritužbe nevladinim organizacijama (NVO) Akciji za ljudska prava i Centaru za ženska prava - naveli su tada u Savjetu.
Za slučaj da ne može skinuti oznaku „Interno“, Savjet je stava da se predstavnici i predstavnice pomenutih NVO pozovu da potpišu izjavu o tajnosti podataka i integralno se upoznaju sa sadržajem ovog dokumenta.
- Na kraju Savjet je ponovio zahtjev Upravi policije da u skladu sa članom 191 Zakona o unutrašnjim poslovima i članom 10 Poslovnika o radu Savjeta za građansku kontrolu rada policije, u pisanoj formi, odgovori na dostavljenu pritužbu NVO Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava, kako bi Savjet na bazi tog dokumenta vodio dalji postupak i utvrđivao, eventualne, propuste u postupanju i primjeni policijskih ovlašćenja - naveli su u Savjetu.
<h2>SVE TIŠE INSISTIRANJE NA ODGOVORNOSTI</h2>
Stav nevladinog sektora da je potrebno utvrditi propuste policije u noći tragedije dijele brojni građani Crne Gore koji su u više navrata u velikom broju podržali proteste studentske neformalne grupe „Kamo śutra“ koja je od početka godine zahtijevala smjene u bezbjednosnom sektoru.
Oni su u Podgorici organizovali više protesta, ali i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru te političke frakcije u kojoj su ih optuživali da iza njihove studentske grupe stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS)...
Predstavnici „Kamo śutra“ su zato protiv njih podnijeli tužbu ukazujući da klevetanjem pokušavaju da prikriju odgovornost i propuste za masakr.&nbsp;
Ocijenili su da su funkcioneri Demokrata u produženom trajanju i zlonamjerno objavljivali saopštenja koja predstavljaju napad na njihov ugled, čast i dostojanstvo, a kojima se ugrožava i njihova bezbjednost - jer se dovode u vezu sa najtežim oblicima kriminaliteta. Istovremeno, kako su konstatovali, iako upravljaju bezbjednosnim sektorom, nijesu uradili ništa kako bi utvrdili pod kojim okolnostima je došlo do teškog zločina na Cetinju.
S obzirom na to da je bilo jasno da Šaranović i Bečić ne osjećaju moralnu odgovornost za zločin na Cetinju i da ostavke neće podnijeti, u „Kamo śutra“ su kasnije promijenili prvi zahtjev i umjesto toga tražili da ih smijeni premijer Milojko Spajić.
Pošto se ni to nije desilo protesti i blokade su nastavljene - i to ne samo u njihovoj organizaciji, već su građani brojnih opština samoinicijativno organizovali blokade kako bi podržali zahtjeve ove studentske grupe.
Ova studentska grupa od početka mjeseca nije organizovala ni jedan protest ili blokadu.
U tome su, kako se čini, ostali dosljedni jedino građani Cetinja koji ovog mjeseca svakodnevno blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu.
Pored odgovornosti čelnika bezbjednosnog sektora, u „Kamo śutra“ su insistirali na ažurnijem i proaktivnom djelovanju nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama, i na poboljšanju institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
<h2>ODT NA CETINJU ČEKA SPISE</h2>
Pitanje odgovornosti policije u finalnoj fazi biće u nadležnosti cetinjskog osnovnog tužilaštva. To proizilazi iz od odgovora VDT-a na pitanja Portala ETV.
- Kada je riječ o postupanju službenika Uprave policije, ovo tužilaštvo će nakon prikupljanja svih vještačenja i drugih zatraženih obavještenja i podataka, kao i pribavljenog izvještaja Ministarstva unutrašnjih poslova (Unutrašnje kontrole policije), spise predmeta u odnosu na postupanje službenika Uprave policije dostaviti nadležnom osnovnom državnom tužilaštvu - naveli oni.

Anja Ivanović

Skoro tri mjeseca bez odgovora odakle Martinoviću oružje i municija, VDT traži i izuzimanje listinga komunikacija

Nekadašnja načelnica Filijale za upravne i unutrašnje poslove Prijestonice Cetinje Olivera Krivokapić podnijela je krivičnu prijavu protiv tamošnjeg Osnovnog državnog tužilaštva koje je protiv nje podnijelo optužni prijedlog zbog nepokretanja postupka za oduzimanje oružja Vuku Boriloviću koji je 12. avgusta 2022. počinio višestruko ubistvo u cetinjskom naselju Medovina.
- Optužni predlog je neosnovan - što će se u postupku lako dokazati. Ovim optužnim predlogom tužilaštvo želi zaštititi sebe jer u slučaju nasilničkog ponašanja imenovanog nije, kao i drugim lakšim krivičnim djelima, iniciralo pretresanje stana, niti naložilo da se obavi psihijatrijski pregled - navela je Krivokapić.
Kaže da su u cetinjskom ODT-u predložili oduzimanje motke - a da posjedovanje oružja nijesu ni utvrdili.
- Takođe nije obavijestilo MUP da je pokrenut krivični postupak, što je uslov za eventualno pokretanje upravnog postupka. Zakon o oružju je sastavni dio pravnog poretka Crne Gore - tako da ga tužilaštvo mora poznavati - navela je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Foptuzni-prijedlog-protiv-nekadasnje-nacelnice-filijale-za-upravne-i-unutrasnje-poslove-zbog-nepokretanja-postupka-za-oduzimanje-oruzja-borilovicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Krivokapić: Tužilaštvo pokušava da zaštiti sebe jer nije iniciralo pretresanje stana Borilovića niti naložilo psihijatrijski pregled

Cetinjaninu M.J. određeno je zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici u sticaju sa krivičnim djelom protivpravno lišenje slobode.
M.J. se sumnjiči da je ova krivična djela počinio na štetu N.E.N. iz Poljske.

Cetinjanin osumnjičen za nasilje u porodici

Golman crnogorske rukometne reprezentacije i njemačkog Melsungena Nebojša Simić, povrijedio se juče u finišu meča 26. kola Bundeslige protiv Gumersbaha.
Simić je napustio teren u 50. minutu, uz bolnu grimasu na licu, dok mu je koljeno bilo obloženo ledom, a strahuje se da je pokidao prednji ukršteni ligament, navodi RTCG.
Od takvih povreda, igrač je nerijetko od terena odvojen i do godinu dana.
- Ova pobjeda je za Sima - poručio je nakon meča trener Roberto Garsija Parondo.
Više informacija o povredi našeg reprezentativca biće poznato tokom dana.

Teška povreda Simića, strahuje se da je pokidao ligamente

Nevladina organizacija Banka hrane i kuvar Žarko su, povodom obilježavanja hrišćanskog praznika Vaskrsa obezbijedili ručak za 50 porodica.
- Vaskrs (Uskrs) se slavi u krugu porodice i, bez obzira na financijske mogućnosti, porodice nastoje praznično vrijeme proslaviti zajedno, što više u skladu s tradicijom i običajima, zavisno od kraju u kojem žive. Uprkos tome što je standard života pod uticajem inflacije snižen, građani nastoje koliko-toliko zadržati svoje dostojanstvo i tradicionalno obilježavanje Vaskrsa - navedeno je u saopštenju Banke hrane.
U toj organizaciji kažu da je oko 20 odsto onih koji sa poteškoćom danas obezbjeđuju bilo kakav obrok.
- Najžalosnije je što je u toj situaciji dvadesetsedam odsto djece. Odvojiti od svog, unaprijediti brigu sistema za ugrožene je profesionalna a ponajprije moralna, obaveza donosioca odluka kako na državnom tako i na lokalnom nivou - ističe se u saopštenju.
Ovo je po deveti put da Banka hrane i kuvar Željko obilježavaju Vaskrs na ovaj način, doniranjem kompletnog ručka za pedeset porodica u stanju nemaštine.
- Neka nam Vaskrs (Uskrs) protekne u miru i ljubavi i doprinese da budeme tu, za one koji imaju manje od nas. Istinska vrijednost čovjeka ogleda se u tome koliko smo uradili za druge. Širimo radost Vaskrsa dobrim djelima - poručili su iz Banke hrane.

Banka hrane i kuvar Žarko obezbijedili vaskršnji ručak za 50 porodica

U Crnoj Gori došlo je do pada obuhvata vakcinama iz redovnog kalendara imunizacije, upozorio je specijalista epidemiolog Instituta za javno zdravlje (IJZ) Milko Joksimović i poručio da je na primarnom nivou zdravstvene zaštite neophodno povećati broj pedijatara i ginekologa.
- Moramo određene stvari sistemski da riješimo, da povećamo broj pedijatara i ginekologa na nivou primarne zdravstvene zaštite, pa tek onda da govorimo o rezultatima koji su uporedivi sa najboljim rezultatima na svijetu - rekao je Joksimović u intervjuu Agenciji MINA.
On je apelovao na roditelje da ne odlažu vakcinaciju djece i da ih zaštite od opasnih zaraznih bolesti.
- Izuzev ove poruke za roditelje, poruka za sve donosioce odluka je da prihvate sve što struka predlaže i da budu spremni da donesu i neke nepopularne mjere da bismo stanje što prije popravili - naveo je Joksimović.
On je kazao da očekuju da Ministarstvo zdravlja najskorije počne da primjenjuje preporuke koje je Stručno savjetodavno tijelo za imunizaciju (NITAG) uputilo tom resoru krajem prošle godine.
- U tim preporukama navedena je i sugestija za izmjenu Zakona o zaštiti stanovništa od zaraznih bolesti, u pogledu toga da obavezna imunizacija zaista postane obavezna u punom smislu te riječi, jer je kod nas trenutno vakcinacija obavezna skoro samo na papiru - rekao je Joksimović.
On je ocijenio da su sistemi kontrole sprovođenja obavezne imunizacije i kažnjavanja neefikasni.
- Prvo što domovi zdravlja dosta neažurno dostavljaju informacije o nevakcinisanim osobama. Sa druge strane, zdravstveno sanitarna inspekcija ima vrlo ograničene mogućnosti da na taj način stimuliše roditelje da vakcinišu djecu - dodao je Joksimović.
Državi su, kako je poručio, potrebni određeni iskoraci u cilju poboljšanja stanja.
- Usudio bih se reći, možda i neke nepopularne mjere u pogledu uslovljavanja upisa djece u predškolske ustanove vakcinalnim statusom - djece koja nemaju medicinsku kontraindikaciju za vakcinaciju - naveo je Joksimović, dodajući da su takvu mjeru uvele mnoge države u Evropi.
On je ukazao i na mogućnost davanja eventualnih stimulacija za zdravstvene radnike.
- Opštine koje imaju veoma visoke obuhvate i one koje nemaju, domovi zdravlja koji su ostvarili solidne rezultate i oni koji su ostvarili vrlo loše, potpuno se isto tretiraju, i u pogledu zarada i svega ostalog - rekao je Joksimović.
Država je, kako je kazao, obezbjedila 12 vakcina u redovnom kalendaru imunizacije, kojih na raspolaganju ima dovoljno.
Joksimović je dodao da su sve te vakcine obezbijeđene iz državnog budžeta i da roditelji ne moraju izdvajati nikakav dodatni novac.
- Organizuju se i vikend vakcinacije. Roditelji, zaista imate priliku da širokom paletom vakcina zaštitite vaše dijete od vrlo opasnih zaraznih bolesti i molim vas da ne oklijevate i ne čekate - poručio je Joksimović.
Govoreći o imunizaciji HPV vakcinom, on je kazao da je od 26. septembra 2022. godine najmanje jednu dozu te vakcine primilo nešto više od 12,6 hiljada ljudi - 10,5 hiljada osoba ženskog pola i oko dvije hiljade osoba muškog pola.
- Vakcinacija ide nekom svojom dinamikom, ali u posljednje vrijeme ne onako kako bismo željeli - rekao je Joksimović.
On je podsjetio da je HPV vakcina jedina u redovnom kalendaru koja još nije obavezna, što stvara dodatne izazove u sprovođenju imunizacije.
Joksimović je kazao da je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) postavila cilj da sve države članice, koje su uvele HPV vakcinu, do 2030. teže tome da obuhvat u generaciji djevojčica koje navršavaju 15 godina bude 90 odsto.
On je naveo da je trenutni obuhvat vakcinom među djevojčicama u završnom razredu osnovne škole oko 28 odsto, a među dječacima oko 14 odsto.
- Što vam govori da smo jako daleko od tog cilja SZO - rekao je Joksimović.
On je podsjetio da su vakcinaciju počeli 2022. godine među djevojčicama koje su u tom momentu imale devet godina.
- Kad pogledate podatke, vidjećete da je među njima obuhvat najveći, on je skoro 33 odsto - naveo je Joksimović.
Kako je kazao, Cetinje, Gusinje i Kotor su opštine koje imaju najveće obuhvate HPV vakcinom u Crnoj Gori, dok Ulcinj, Bar, Žabljak i Šavnik bilježe izuzetno niske obuhvate.
Joksimović je dodao da je na Cetinju obuhvat HPV vakcinom, kod djevojčica koje su 2010. godište, 57,6 odsto, što znači da je više nego svaka druga vakcinisana, dok je u Baru ili Ulcinju oko 15 odsto.
- Razlike su vrlo velike. Na Žabljaku, u Šavniku i Plužinama imamo situaciju da, u pojedinim godištima, nijedna djevojčica nije primila HPV vakcinu, što je poražavajuće i problematično - rekao je Joksimović.
On je naveo da je u Danilogradu HPV vakcinom vakcinisano 43 odsto dječaka koji pohađaju završni razred osnovne škole, a u Kotoru svaki treći dječak.
Ostale opštine, kako je dodao Joksimović, daleko su od tih obuhvata.
Joksimović je istakao da je za sprovođenje HPV imunizacije potrebno zajedničko djelovanje i angažovanost uprava domova zdravlja, pedijatara, ali i ginekološke službe sa aspekta preporuke i komunikacije.
- Ono što moram da kažem jeste da je za pojedine opštine izuzetno otežavajuća okolnost nedostatak pedijatara. Prema našim podacima, skoro polovini opština nedostaje optimalan broj pedijatara - naveo je Joksimović.
Crna Gora, kako je ukazao, ima veliki problem po pitanju obolijevanja od raka grlića materice.
On je podsjetio da HPV vakcina pruža značajan nivo zaštite, prije svega od raka grlića materice, a štiti i od raka vagine, vulve, penisa, anusa, usne duplje i ždrijela, kao i od genitalnih bradavica - kondiloma.
Joksimović je naveo da je besmislena bilo kakva negativna priča o toj vakcini.
Govoreći o imunizaciji MMR vakcinom, on je kazao da stanje nije dobro i ponovio da će IJZ do kraja maja sačiniti izvještaj o vakcinaciji sprovedenoj tokom prošle i u prvim mjesecima ove godine, koji će obuhvatiti, prije svega, djecu rođenu 2023. godine.
Joksimović je naveo da je obuhvat prvom dozom MMR vakcine kod te djece oko 22 odsto.
- Dakle, mi u ovom momentu imamo svega oko 22 odsto pravovremeno vakcinisane djece, prvom dozom MMR vakcine - upozorio je Joksimović.
To je, kako je naglasio, izuzetno nizak i zabrinjavajući obuhvat.
Joksimović je kazao da je 85 odsto djece koja su u prvom razredu osnovne škole, 2018. godište, primilo jednu dozu MMR vakcine, a oko 60 odsto dvije doze.
Prema njegovim riječima, već unazad deset godina primijetan je trend odlaganja vakcinacije djece MMR vakcinom.
- Roditelji odlažu, pa se djete vakciniše sa dvije, tri, četiri, pet, šest godina. Međutim, već posljednje tri do četiri godine imamo trend da određeni procenat djece uđe u osnovnu školu, a da nijesu primila nijednu dozu MMR vakcine - upozorio je Joksimović.
Na pitanje ima li razlika među opštinama po pitanju rezulatata imunizacije MMR vakcinom, on je odgovorio potvrdno, navodeći da Rožaje, Plav, Mojkovac, Kolašin i Pljevlja tradicionalno imaju dosta visoke obuhvate, ali i da je i kod njih primijetan trend odlaganja i pad obuhvata.
- Imate, sa druge strane, opštine kao što su Bar, Budva, gdje kod predškolske djece taj obuhvat nije veći od 50 odsto. Situacija se posljednjih godina značajno komplikuje u Nikšiću, gdje je sve veći udio nevakcinisane djece - rekao je Joksimović.
Upitan o glavnim razlozima za trend odlaganja i pad obuhvata MMR vakcinom, on je kazao da i dalje postoji strah kod ljudi da je vakcina povezana sa nekim razvojnim poremećajima.
- Kod dijela zdravstvenih radnika bila je prisutna određena pasivnost i nesigurnost kada treba preporučiti vakcinu roditeljima, što se opet negativno odrazilo - rekao je Joksimović, dodajući da je razlog i nedovoljan broj pedijatara.
Sa druge strane, kako je naveo, “ljudi ne vide bolest, stradanje od te bolesti, komplikacije, i onda počinju sve opuštenije da se ponašaju”.
- A nauka je tu sasvim jasna. Jednog časa će nas, ako se ovakvo stanje nastavi, sigurno zadesiti veća epidemija, u kojoj nećemo moći da izbjegnemo najteže posljedice - upozorio je Joksimović.
On je, govoreći o vanrednoj vakcinaciji, kazao da je ona dala rezultate u većim opštinama, pogotovo u Podgorici.
- Oko 1,3 hiljade djece je vakcinisano samo tokom vikenda, od kraja januara do danas, što je solidna brojka - naveo je Joksimović.
Prema njegovim riječima, ozbiljan progres detektovali su krajem augusta i početkom septembra kada su inovirali potvrdu potrebnu za polazak djece u predškolske ustanove.
- Za tri do četiri sedmice vakcinisan je veliki broj djece. Nakon toga se ta priča prilično razvodnila i vratila se u neke uobičajne okvire - dodao je Joksimović.

Joksimović: Pad obuhvata redovnim vakcinama, donosioci odluka da budu spremni i na donošenje nepopularnih mjera

Rečenica o povratku u devedesete godine na Balkanu često se ponavlja i pretvara u frazu, jer joj se ne pripisuje njeno stvarno ozbiljno značenje.
Često se, naime, uopšte ne razumije što su države nastale na prostoru bivše Jugoslavije izgubile devedesetih godina, kad su zbog nacionalističke socijalne dinamike, koju je režim Slobodana Miloševića uspostavio krajem osamdesetih, u devedesetima bile blokirane velikosrpskom agresijom.
"Krema" srpske akademske zajednice sredinom osamdesetih je osmislila Memorandum SANU, kao policy project stvaranja velike Srbije. Do koje je mjere ta "krema" živjela izvan globalnog konteksta govori činjenica da je projekat bio zasnovan na etatističkom realsocijalističkom modelu, a da nisu vidjeli notornu stvar – da je svijet pred velikim talasom demokratizacije i da se totalitarni poredak raspada.
Strašno je, međutim, to što je zbog projekta što su ga osmislili Miloševiću, a koji je on sprovodio, u ostalim državama bivše Jugoslavije procesi demokratizacije u Srednjoj i Istočnoj Evropi prošao mimo ovog političkog interesa u ovim državama. Prostor bivše Jugoslavije zato je inicijalno posve izostao iz projekta Delorsovih krugova, a jedino je Slovenija uspjela da izbori status kandidatkinje za članstvo, uprkos tome što nije bila dio projekta predsjednika Evropske komisije u dva mandata – od 1985. do 1995. godine.
<h2>Izvlačenje Hrvatske iz balkanskog konteksta</h2>
Put u članstvo Unije za Hrvatsku trasiran je drugim pravcem, zaključcima Solunskog samita na kraju grčkog predsjedanja EU u junu 2003. godine, kojim je, uostalom, otvoren put za proširenje EU na Zapadni Balkan, nakon velikog praska proširenja 2004. godine, koji je obuhvatao i Sloveniju.
Devedesetih je Balkan bio izvan evropskog političkog konteksta. U balkanskim državama koje su bile fokusirane na nacionalizam i rat, ispod radara su prolazili ključni procesi – od pada Berlinskog zida do izgradnje demokratskih institucija i procesa ekonomske i političke standardizacije sa zajedničkom evropskom pravnom stečevinom, što se odvijao u ostatku Srednje i Istočne Evrope.
Slovenija je svoju priliku otvorila odmah nakon Brionskog primirja, ali je još dugo unutar EU tretirana s nepovjerenjem. Hrvatska je svoju šansu počela stvarati tek nakon pobjede nad agresorom (koja je uspostavljena prema nekim interpretacijama 1995, ali zapravo tek 1998. završetkom procesa mirne reintegracije Podunavlja) i, daleko važnije, slomom populističkog režima 3. januara 2000. godine, drugim prenosom vlasti i početkom „evropske tranzicije”.
Tek je tada Hrvatska počela da izlazi iz konteksta „Miloševićeve prijetnje”, a zanimljivo je da je već proces svrgavanja Miloševića 5. oktobra 2000. prolazio na marginama pažnje hrvatske javnosti. Izvlačenje Hrvatske iz balkanskog konteksta bio je politički projekat i administracije Ivice Račana, ali i one Iva Sanadera, a široki konsenzus o tom projektu uspostavljen je stvaranjem parlamentarnog Nacionalnog vijeća za praćenje pristupnih pregovora. Taj konsenzus umjerene ljevice i desnice, udruženih oko ciljeva pristupanja EU, ali i NATO-u, obilježavao je i slovensku političku arenu – od kraja procesa osamostaljivanja, pa do ostvarivanja tih temeljnih zajedničkih ciljeva.
<h2>Patogeni pritisak Srbije na susjede</h2>
Nažalost, slomom projekta Memoranduma SANU, patogeni uticaj projekta velike Srbije na Balkanu nije bio obustavljen. Umjesto priznanja poraza, „utemeljitelji” projekta oblikovali su Memorandum II, kojem je cilj bio negiranje odgovornosti za procese iz devedesetih, dakle i činjenice da je režim u Beogradu i pred Međunarodnim sudom u Haagu (ICJ), i pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, označen kao odgovoran za nekažnjavanje i nesprečavanje zločina genocida.
Smjenom administracije Borisa Tadića, koja je sprovodila pogodbenu tranziciju, sporazum mekog krila starog režima i mekog krila demokratske alternative, provedenom 2012. godine, Srbija ponovno ulazi u razdoblje vladavine opcija posvećeni velikosrpskom konceptu, ali ovog puta, po uzoru na Putinov imperijalni projekt u Rusiji – takozvani "ruski svijet".
Nakon 13 godina vladavine, pritisak autoritarne vlasti u Srbiji na susjedne države postaje izrazito patogen. Manji entitet u Bosni i Hercegovini (Republika Srpska) tretira se kao konstitutivni dio "srpskog sveta", a vlasti u Beogradu snažno podstiču Dodikov secesionizam. Iako je odnos prema Crnoj Gori kao organskom dijelu "srpskog sveta" mrvicu rezervisaniji nego što je odnos prema Dodikovom entitetu, u Crnoj Gori je uspostavljena kontrolna vlast u rukama velikosrpske opcije, predvođene Andrijom Mandićem. Ta kontrolna vlast koja sprovodi interese Beograda uvijek može blokirati nominalno proevropsku administraciju premijera Milojka Spajića i predsjednika Jakova Milatovića.
Najgori je pritisak na Kosovo, koje je u septembru pretprošle godine bilo izloženo terorističkom upadu paravojnih snaga naoružanih i kontrolisanih od strane režima u Beogradu. Ključni akter terorističke akcije i dalje uživa punu zaštitu Vučićevog autoritarnog režima. Sve su očitije i aspiracije za pretvaranje dijela Sjeverne Makedonije u područje "srpskog sveta". Tom projektu komplementaran je bio drugi sličan projekat – projekat Otvorenog Balkana, kojim se na Zapadnom Balkanu htjelo uspostaviti prostor asimetričnih odnosa s dvjema fokusnim tačkama, Beogradom i Tiranom, i pretvoriti koncept "regionalne integracije" u okvir za velikosrpski i velikoalbanski projekt.
Zbog reakcije Evropske unije, prije svega Njemačke, projekat Otvoreni Balkan morao je "ustuknuti" pred evropskim, odnosno njemačkim projektom Berlinskog procesa, koji je zasnovan na evropskim principima ravnopravnosti i matrične saradnje zemalja obuhvaćenih inicijativom. Međutim, u Beogradu to i dalje nije doživljeno kao ozbiljan politički poraz, a državne politike sistematski se vode u skladu sa uvjerenjem vrlo sličnom onom iz projekta Memoranduma SANU.
<h2>Očekivanja od Rusije i Trumpa</h2>
Naime, taj se projekat oslanjao na uvjerenje kako nikakve duboke socijalne promjene neće dovesti u pitanje etatistički model diktature, oslonjene na sovjetsku Rusiju. Isto tako, projekat "srpskog sveta" počiva na uvjerenju o tome kako je samo pitanje vremena kad će totalitarna Rusija pokoriti i poraziti evropski model demokratskih sloboda, ljudskih prava i socijalno-tržišne privrede. Kad je počela Putinova opšta invazija na Ukrajinu, za one koji su modelirali projekat "srpskog sveta", to je bila naznaka početka kraja Evropske unije.
Za one koji su modelirali Vučićeve politike agresija na Ukrajinu je bila "proxy rat", ali prije svega rat koji Rusija na teritoriju Ukrajine vodi, da bi srušila slobodni svijet i Evropsku uniju.
Od novog mandata predsjednika Trampa očekuje se de facto isto: savezništvo s Rusijom u ime "zajedničkih vrijednosti", a protiv Evropske unije.
Razlika od Memoranduma SANU je samo u tome što je taj dokument "cvijeta inteligencije" počivao na uvjerenju da je etatistički komunizam vječan, a ovaj projekt počiva na uvjerenju kako su demokratiji i ljudskim pravima odbrojeni dani. Činjenica da se pokazalo kako je NATO, kao odbrambeni savez slobodnog svijeta, i te kako vitalan i kako je postao privlačniji nego što je bio prije opšte invazije Rusije na Ukrajinu, u tom svjetonazoru kao da ne postoji.
O EU se u tom pogledu na svijet govori kao o strukturi iz prošlosti, bez mogućnosti da preživi u novim uslovima, a projekat predsjednika Trampa tumači se blaženo naivno, bez njegovog elementarnog poznavanja.
<h2>Balkan kao izolovani vrijednosni sistem</h2>
Istina je, svako razdoblje u kome se lome epohe, za brojne države i za naddržavne strukture može biti izrazito rizično. Jasno je da je s početkom novog mandata predsjednika Trampa završilo razdoblje globalizacije, ali Evropska unija se tome u dobroj mjeri već prilagodila. Pitanja slobodne trgovine i carinskih barijera i pitanja odnosa globalnih aktera postaju napeta i osjetljiva, ali Unija odgovara novim javnim politikama. Pod pritiskom koncepta "srpskog sveta", međutim, državama na prostoru bivše Jugoslavije događa se isto ono što im se dogodilo i devedesetih.
Upadaju u zamku vrlo sličnu onoj koju im je tada nametnuo Miloševićev režim, a da se pritom uglavnom još nisu oporavile od posljedica te prethodne zamke. Danas su okolnosti daleko nepovoljnije nego što su bile devedesetih. Tada je na djelu bio optimizam što je pratio veliki demokratizacijiski talas, ekonomska konjunktura koja je pratila širenje na nova tržišta i spremnost konsolidovanih demokratija da prenose znanje na zemlje koje su se našle u poziciji da izlaze iz totalitarizma ili autoritarizma i da počinju izgrađivati demokratske ustavne modele, slobodno tržište i ono najosjetljivije, demokratsko građansko društvo.
Danas optimizma nema, a na Balkan se počinje gledati jednako kao što se na njega gledalo devedesetih – kao na prostor koji živi u izolovanom vrednosnom sistemu, koji nema gotovo ništa zajedničko s vrijednosnim sistemom konsolidovanih demokratija. Balkanske države ponovo se niti ne trude razumjeti što se događa sa Evropskom unijom, niti prate procese i odazive Unije na novu situaciji, ali očekuju da ih se tretira kao povlašćene. Kratak odsječak vremena u kome se ozbiljno razmišljalo o tome kako bi povratak zajedničkoj evropskoj politici proširenja mogao biti vrijedan za Uniju, nažalost, sada je propušten, i niko osim profesionalnih zagovornika proširenja (poput evropske komesarke za proširenje) ozbiljno ne razmišlja o tome da bi neka od zemalja u pretpristupnom dijalogu u okviru aktuelnog mandata Evropske komisije mogla "pokucati na vrata Unije".
To međutim nije krivica evropske elite, nego političkih elita koje su se ponovo našle zarobljene pritiskom svjetonazora koji nema ništa zajedničkog s vrijednostima evropske integracije. U takvim okolnostima ne treba očekivati relevantan interes institucija Unije za procese na Zapadnom Balkanu. Jedini način da se prostor Zapadnog Balkana/bivše Jugoslavije vrati na evropsku agendu je da domaće političke elite nađu snagu da odbace pritisak protivevropskog svjetonazora koji je „zarobio” ovaj prostor i u javni diskurs uvedu ona pitanja koja sada zaokupljaju Evropsku uniju, dakle pitanja zaštite zajedničkog ekonomskog prostora, prostora građanskih prava i individualnih sloboda, te prilagođavanja okolnostima u kojima je proces globalizacije bankrotirao.
Odgovor uz pomoć populističkog kvazisuverenizma, što ove države gura u Putinovu orbitu, gasi svaki evropski interes za procese što se u ovom dijelu Evrope odvijaju. Problem je, međutim, što će u savremenim uslovima biti još teže prevladati posljedice takvih pogrešnih politika, nego što je to bilo devedesetih. A vidimo da u devedesetima, osim Slovenije i Hrvatske, druge države u ovom prostoru nisu izbjegle razornom uticaju memorandumskog antidemokratskog etatizma.

Savremena zamka za Balkan opasnija od one iz Miloševićeve ere

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: odt-cetinje