Vlada Crne Gore je 29. decembra 2025. godine, u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice i na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, usvojila niz važnih odluka iz oblasti zdravstva, urbanizma, infrastrukture, finansija, poljoprivrede i bezbjednosti.
U okviru najznačajnijih odluka, Vlada je utvrdila Predlog zakona o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju, kao i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, čime se nastavlja reforma zdravstvenog sistema. Usvojen je i Predlog granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost, kao i predlog odluke o dodatku na osnovnu zaradu za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima u zdravstvu.
Takođe, Vlada je podržala raspisivanje posebnog postupka zapošljavanja 514 policijskih službenika, utvrdila više zakona iz oblasti poreske i finansijske regulative, te donijela više urbanističkih odluka za Podgoricu, uključujući Lokalnu studiju lokacije “Central business district” i Detaljni urbanistički plan “Drač – Vatrogasni dom”.
Među infrastrukturnim odlukama posebno se izdvaja utvrđivanje javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi rekonstrukcije puta Bar–Kamenički most–Krute, kao i odluka o saglasnosti za izvođenje pripremnih radova na projektu „Izgradnja bulevara Velje brdo“.
U nastavku je pregled svih odluka:
<h3>Zakoni i propisi iz oblasti zdravstva, socijalne i ekonomske politike</h3>
Vlada je odlučila o:
<ol>
 <li>&nbsp;Predlogu zakona o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju</li>
 <li>&nbsp;Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti</li>
 <li>&nbsp;Predlogu zakona o povlastici na putovanje lica sa invaliditetom, s izvještajem sa javne rasprave</li>
 <li>&nbsp;Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija*, s izvještajem sa javne rasprave</li>
 <li>&nbsp;Predlogu zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme, s izvještajem sa javne rasprave</li>
 <li>&nbsp;Predlogu odluke o dodatku na osnovnu zaradu u zdravstvu</li>
 <li>&nbsp;Predlogu granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost</li>
 <li>&nbsp;Programu prevencije i kontrole malignih bolesti 2026–2028, sa akcionim planom</li>
</ol>
<h3>Urbanizam, prostorno planiranje i državna imovina</h3>
Odluke se odnose na: 
 6. Izmjenu Uredbe o povjeravanju poslova MORT-u, JP Morsko dobro i JP Nacionalni parkovi 
 7. Donošenje Lokalne studije lokacije „Central business district“, Podgorica 
 8. Donošenje DUP-a „Drač – Vatrogasni dom“, Podgorica 
 9. Izmjena odluke o imenovanju Savjeta za reviziju planskih dokumenata
<h3>Infrastruktura, imovina i eksproprijacija</h3>
<ol>
 <li>&nbsp;Utvrđivanje javnog interesa za eksproprijaciju u KO Dobra Voda, KO Pečurice, KO Leskovac i KO Krute Vladimirske radi rekonstrukcije puta Bar–Kamenički most–Krute</li>
 <li>&nbsp;Davanje saglasnosti Opštini Pljevlja za otuđenje nepokretnosti</li>
 <li>&nbsp;Saglasnost za izvođenje pripremnih radova za „Izgradnju bulevara Velje brdo“</li>
</ol>
<h3>Finansije, poljoprivreda, tržište i digitalni razvoj</h3>
<ol>
 <li>&nbsp;Informacija o statusu upravljanja nacionalnim internet domenom „.me“</li>
 <li>&nbsp;Avansna isplata 442.575,75 eura za decembarsku podršku mjeri 1.1.2 – tržišna proizvodnja mlijeka</li>
 <li>&nbsp;Preusmjeravanje sredstava sa Kabineta predsjednika Vlade na Ministarstvo vanjskih poslova</li>
</ol>
<h3>Bezbjednost i kadrovska pitanja</h3>
<ol>
 <li>&nbsp;Saglasnost za pokretanje posebnog postupka zapošljavanja za 514 policijskih službenika 
 38.1. Predlog za postavljenje direktora Uprave policije 
 38.2. Prestank dužnosti v.d. pomoćnika direktora Uprave za vode 
 38.3. Određivanje v.d. pomoćnika direktora Uprave za vode</li>
</ol>
<h3>Međunarodne aktivnosti i protokol</h3>
<ol>
 <li>&nbsp;Platforma za učešće premijera Milojka Spajića na Novogodišnjem koncertu Bečke filharmonije</li>
 <li>&nbsp;Platforma za posjetu ministra Vladimira Jokovića Njemačkoj i učešće na GFFA 2026</li>
</ol>
<h3>Ostale odluke</h3>
<ol>
 <li>&nbsp;Kopredsjedavajući Zajedničkim upravnim odborom Fonda za ubrzani razvoj</li>
 <li>&nbsp;Ponovno raspisivanje konkursa za idejno rješenje vizuelnog identiteta povodom 20 godina nezavisnosti</li>
 <li>&nbsp;Izvještaj o radu međuresorske radne grupe za 2025.</li>
 <li>&nbsp;Povlačenje amandmana Vlade na Predlog zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda</li>
 <li>&nbsp;Izmjena Zaključka Vlade (11-011/25-4882/2)</li>
 <li>&nbsp;Izmjena Zaključka Vlade (11-011/25-4728/3) 
 27–35. Mišljenja na više predloga zakona i amandmana iz oblasti socijalnog stanovanja, poreske politike, zaštite prirode, zdravstva i kontrole supstanci</li>
</ol>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada usvojila ključne zakone iz zdravstva i urbanizma, odobrila eksproprijaciju za put Bar–Kamenički most–Krute i zapošljavanje 514 policijskih službenika

Premijer Milojko Spajić saopštio je da Vlada na današnjoj sjednici razmatra oko 150 odluka kojima, kako ističe, zadaju još snažniji tempo za 2026. godinu.
Spajić je naveo da dinamika pregovaračkog procesa ne toleriše nerad.
- Svim članovima Vlade je kristalno jasno šta im je zadatak i šta nam je cilj. Očekujem to i od njihovih timova, bez izuzetka - objavio je Spajić na društvenoj mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2004156560705020127%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2004156560705020127%7Ctwgr%5E1f3b201be3970b00e665e1cf972e57b59933703f%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Na Vladi danas oko 150 odluka, još znažniji tempo za 2026.

Vlada Crne Gore je na današnjoj telefonskoj sjednici usvojila Predlog odluke o dodatku na osnovnu zaradu za zaposlene na određenim radnim mjestima u oblasti prosvjete.
Kako je saopšteno iz Vlade, ovom odlukom definišu se radna mjesta, način ostvarivanja prava i iznos dodatka za zaposlene u javnim predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, kao i ustanovama za obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama.
- Cilj odluke je unapređenje materijalnog položaja prosvjetnih radnika na pozicijama koje zahtijevaju posebno angažovanje i odgovornost - navodi se u saopštenju.
Na sjednici je donijeta i odluka o usvajanju Predloga granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete, kojim se dodatno uređuju prava i obaveze zaposlenih u obrazovnom sistemu.
Takođe, Vlada je usvojila Predlog platforme za učešće potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju mr Moma Koprivice na Drugoj globalnoj konferenciji o upotrebi podataka za unapređenje mjerenja korupcije, koja će biti održana u Njujorku od 2. do 4. decembra 2025. godine.

Vlada usvojila odluke o dodatku na zaradu u prosvjeti i granski kolektivni ugovor

Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore upitala je Vladu zbog čega daje legitimitet nelegalnom generalnom direktoru RTCG-a, podržavajući raspodjelu stanova koja se nalazi na Upravnom i Ustavnom sudu, dok Evropska komisija u svojim izvještajima višestruko opominje da se tamo nešto protivzakonito događa-
U obraćanju Vladi i poslaničkim klubovima, Sindikalna organizacija pita kakva je potreba da se Vlada bavi stanovima zaposlenih u RTCG, na osnovu kojih postupaka, pravila, zakona? 
U saopštenju Vlade medijima navodi se: “Vlada je razmatrala informaciju o izvođenju radova po sistemu „ključ u ruke“ na izgradnji objekta kolektivnog stanovanja na građevinskom zemljištu površine 2.589 m², koje čini urbanističku parcelu oznake „T“ u zahvatu DUP-a „Konik Sanacioni plan“ izmjene i dopune. Razmatran je i zahtjev za davanje saglasnosti za otuđenje i zaključivanje kupoprodajnih ugovora pred notarskim organima za kupovinu stanova pod povoljnim uslovima za 90 zaposlenih u RTCG, koji je dostavila Radio televizija Crne Gore".
- U materijalu dostavljenom Vladi koje je za elektronsku (telefonsku) sjednicu proslijedilo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine piše da se saglasnost daje na osnovu članova 29 i 36 Zakona o državnoj imovini koji podrazumijevaju da se saglasnosti i odluke daju u skladu sa zakonom. Prirodno, jer poštovanje Ustava i zakona je svrha djelovanja Vlade. Ili bi bar trebalo da bude… - navedeno je u saopštenju Sindikalne organizacije Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore.
Iz tog razloga zahtijevaju odgovore i na pitanja kako Vlada, može i smije dati saglasnost na funkcionisanje i odluke nelegalnog generalnog direktora RTCG, da li zna da su stanove dobili članovi menadžmenta koji nijesu bili u firmi kad se zgrada počela raditi, da se dijelilo po pravilniku koji favorizuje položaj na račun radnog staža...
- Kome je direktor dodijelio položaj, iako je tek došao u firmu, a isti dobio stan prije dugogodišnjih zaslužnih radnika - pitaju.
Materijal, kako ističu u Sindikalnoj organizaciji, ne sadrži sve informacije o rang listi podijeljenih stanova koju je potvrdio nelegalni generalni direktor. 
Riječ je o žalbama upućenim Upravnom i Ustavnom sudu Crne Gore na Pravilnik o raspodjeli stanova koji je utvrdio Savjet RTCG, čiji je predsjednik i dio članova prvostepeno osuđen zbog zloupotrebe službenog položaja, zbog trostrukog nezakonitog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora. 
- Dakle, sve ove činjenice ukazuju na to da je neko (a zna se ko) htio da dobije legitimitet za svoje nelegalne odluke, protivne razumu, logici i etici, tako što bi na telefonskoj sjednici (kad se, budimo realni, materijali slabo ili nikako čitaju) Vlada dala saglasnost za Raonićevu stambenu operaciju vrijednu najmanje 3,5 miliona eura - dodaje se u obraćanju.
Konstatuju da nije prvi put da nelegalni Raonić i njegove službe koriste crnogorske institucije za svoje privatne, a štetne poduhvate, a sve sa novcem građana Crne Gore. 
- Preskačući matično Ministarstvo kulture i medija, 2024. godine je preskočio procedure i “nacrtao” uslove za svoj reizbor preko Ministarstva za evropske integracije. Odlukama crnogorskih sudova i ovaj njegov pokušaj je proglašen neuspješnim, a Raonić treći put nelegalnim - ističe se u obraćanju.
U sindikalnoj organizaciji podsjećaju da je Evropska komisija u svom izvještaju jasno dala do znanja da mandat, djelovanje i odluke nelegalnog menadžmenta RTCG nijesu više ni medijska stvar, već stvar državnog kredibiliteta u evropskim integracijama.
Iz tog razloga smatraju da je njihovo obraćanje oštro, ali iskreno profesionalno, veoma važno i može odvratiti Vladu od loših odluka i poteza i sačuvati joj kredibilitet. Naročito u, kako kažu, iščekivanju pravosnažnih, veoma izvjesnih odluka.
- Da zaključimo, u pripremi je i budžet za 2026. godinu. Ako Raonićev nelegalni menadžment dobije i 100. (stoti) milion za svoje nezakonsko, diskriminišuće i neprofesionalno ponašanje, to će biti poraz - crnogorske Vlade i čitavog društva - poručeno je u obraćanju.

Sindikalna organizacija RTCG: Vlada daje legitimitet nelegalnom direktoru i spornoj raspodjeli stanova

Kada prihvatimo činjenicu da je sistem korumpiran, kompromitovan i u potpunosti stavljen u funkciju urušavanja države i ugnjetavanja, u konačnom većinskog dijela građana, tada ćemo znati kako se ponašati, tj. prestati da očekujemo pravdu i odgovornost od takvog sistema, ocijenio je predstavnik Evropskog saveza i funkcioner Socijaldemokrata (SD) Miloš Đuričković.
Đuričković je kazao da mu nije jasno ni šta građani očekuju od vlasti koja je dala najveću državnu nagradu Bećiru Vukoviću i Velju Stanišiću.
- Šta mi očekujemo od vlasti koja je slala policiju, kriminalce i bagere da se obračunavaju sa građanima na Belvederu, na proslavi 13. jula u Nikšiću i ispred vile Gorica? U konačnom, šta očekujemo od vlasti u kojoj nijedna jedina osoba nije osjetila, barem moralnu, odgovornost za dvadeset dva izgubljena života na Cetinju!? Ej ljudi, u najmasovnijoj Vladi na svijetu, niko se nije pronašao barem moralno odgovornim. U tom moru funkcionera nijesu mogli naći jednu jedinu osobu koja bi podnijela ostavku iz moralnih razloga - ističe Đuričković.
Prema njegovim riječima, uzaludno je čekati na pravdu od takvog sistema.
- Ko god se drzne da pusti glas protiv ove vlasti, može očekivati isto što je doživjela porodica Nikaljević. Ovdje je davno prošlo vrijeme za javne osude, podrške, saosjećanja i medijska saopštenja. Prošlo je i vrijeme nadahnutih govora i protestnih skupova sa kojih će se poslati snažna poruka. Ovdje je došlo vrijeme kada vlast i institucije treba da osjete posljedice svojih odluka i neodgovornosti - zaključio je Đuričković.

Đuričković: Došlo je vrijeme da vlast i institucije osjete posljedice svojih odluka i neodgovornosti

Ovakav način donošenja najbitnijeg planskog dokumenta za Podgoricu, njen razvoj i kvalitetan život građana je skandalozan - ocijenio je odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac.nakon što je Vlada na telefonskoj sjednici usvojila tu odluku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-za-oko-sat-usvojila-pup-podgorice-pljevalja-12-clanova-nije-glasalo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je, u izjavi za Antenu M, konstatovao da ova Vlada, kao i po običaju, donosi jako važne odluke tajno i organizovano.
- Ovog puta i pod pritiskom pojedinih tajkuna koji imaju interes da se na pojedinim do sad zelenim površinama grade višespratnice, a takođe i pod pritiskom onih tajkuna za koje se već zna da će biti izvođači radova na projektu Velje brdo - naglasio je Klikovac.
To je, decidan je on, posao za nadležno tužilaštvo. 
- Vjerujem da ni gradonačelnik (Saša) Mujović nije bio upućen da će Vlada usvojiti PUP Podgorice - dodao je Klikovac.
Upitan da li nam ovakvo užurbano donošenje odluka, u jeku požarne sezone, dok iscrpljeni vatrogasci putem otvorenog pisma traže pomoć usljed nedostatka opreme i adekvatnih uslova za rad, govori o odnosu Vlade prema cjelokupnoj situaciji u zemlji, Klikovac napominje da su minister unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i direktor direktorata MUP-a za vanredne situacije Miodrag Bešović do skoro ubjeđivali javnost da Crna Gora nikad spremnija, u boljem kapacitetu i sa više opreme dočekuje požarnu sezonu.
- Sad vidimo da nijesu bili u stanju da gotovo četiri godine poprave avione za gašenje požara. Postavlja se pitanje šta su radili i odakle im sad smjelost da snimaju PR spotove kad je svakome jasno da je sistem zaštite zakazao - izričit je odbornik DPS-a. 
Kako naglašava, o odnosu prema vatrogascima je suvišno i govoriti, jer je, podsjeća Klikovac, već bilo nekoliko inicijativa od strane vatrogasaca za unapređenje njihovog položaja kao i za nabavku opreme, ali takve inicijative su, kaže, ostale bez adekvatnog odgovora.

Klikovac: Način usvajanja PUP-a Podgorice skandalozan, odluka donijeta i pod pritiskom pojedinih tajkuna

Na danas održanoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog završnog računa budžeta za prošlu godinu.
Kako su naglasili, tekući prihodi u 2024. godini iznosili su 2.714,86 miliona eura, što je 0,05% manje od planiranog iznosa i čini 36,4% BDP-a.
- U strukturi tekućih prihoda najveći udio imaju prihodi od poreza 72,5% ili 1.968,6 miliona eura, prihodi od doprinosa 21,5% ili 584,7 miliona eura i ostali prihodi 3,4% ili 92,2 miliona eura. Preostali iznos tekućih prihoda čine naknade 1,9% (53,1 miliona eura) i takse 0,6% (16,2 miliona eura) - ističe se.
Kako su dodali, budžetska potrošnja u 2024. godini iznosila je 3.003,3 miliona eura.
- Socijalna davanja čine najveći dio budžetske potrošnje (33,6%) i u 2024. godini su iznosila 1.008,2 mil. €, što je 22,2% više u odnosu na prethodnu godinu, a kao rezultat većeg izvršenja po osnovu prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja dominantno zbog povećanja minimalne penzije. Bruto zarade su drugi značajan činilac budžetske potrošnje (22,48%) i iznosile su 675,2 miliona eura, što je 2,8% manje u odnosu na planirani iznos i 5% više u odnosu na prethodnu godinu, a realizovane su u skladu sa važećim zakonskim propisima, potpisanim kolektivnim ugovorima i stvarnim obračunom zarada - dodali su.
No, na kapitalne izdatke otišlo je 299,1 miliona, dok je gotovinski deficit budžeta iznosio 247,5 miliona.
- U 2024. godini izvršena je otplata duga u iznosu od 495,6 miliona eura, što je zajedno sa korigovanim gotovinskim deficitom, izdacima za kupovinu hartija od vrijednosti, datim pozajmicama i kreditima i povećanjem depozita države uslovilo nedostajuća sredstva u iznosu od 976,1 miliona eura. Navedeni iznos je finansiran iz pozajmica i kredita iz domaćih i inostranih izvora (942,1 miliona eura), primitaka od otplate kredita (20,3 mil. eura) zatim primitaka od prodaje imovine (2,3 miliona eura) i povećanjem neto obaveza u iznosu od 11,3 mil. eura - dodali su iz Vlade.
Utvrđen je i Prijedlog zakona o sanaciji investicionih društava, kao i Odluka o utvrđivanju osnovne i doplatne liste ljekova.
Utvrđen je, takođe, Nacrt izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Opštine Plužine.

Vlada usvojila završni račun budžeta za 2024. godinu: Trećina budžeta otišla na socijalna davanja

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je "još jedna" američka vojna flota na putu ka Iranu.
- Inače, još jedna prelijepa armada upravo sada prelijepo plovi ka Iranu. Dakle, vidjećemo - rekao je Tramp u utorak tokom govora u američkoj saveznoj državi Ajovi.
Nije jasno da li je Tramp mislio na nosač aviona USS Abraham Lincoln i prateće ratne brodove koji su već stigli na Bliski istok u ponedjeljak ili na druge američke vojne snage.
U međuvremenu, regionalna komanda američke vojske, CENTCOM, najavila je višednevnu vježbu vazduhoplovnih snaga na Bliskom istoku.
Tramp je nedavno odbio da isključi mogućnost vojne intervencije SAD-a u Iranu, nakon nasilnog gušenja protesta koji su, prema navodima organizacija za ljudska prava i svjedoka, rezultirali hiljadama mrtvih.
Govoreći o rukovodstvu u Teheranu, Tramp je u Ajovi rekao: „Nadam se da će postići dogovor“.
Ranije je američkom informativnom portalu Axios rekao da je Iran zainteresovan za diplomatsko rješenje tenzija sa Sjedinjenim Državama.&nbsp;
- Situacija u vezi s Iranom je promjenljiva, jer je SAD poslao veliku flotu u region - rekao je Tramp u intervjuu za Axios.

Tramp kaže da se "još jedna prelijepa armada" kreće ka Iranu

Šef češke diplomatije Petr Macinka saopštio je da ako predsjednik te zemlje Petr Pavel, po njegovoj ocjeni, ne prestane da krši Ustav time što odbija da imenuje jednog kontroverznog influensera i političara za ministra zabraniće šefu države da predstavlja Češku u NATO-u.
Nova prijetnja od šefa diplomatije stigla je poslije njegovih noćnih SMS poruka savjetniku šefa države u kojima je predsjedniku prijetio da ako ne imenuje kontroverznog Filipa Tureka za ministra da će protiv njega povesti neviđeno brutalni rat.
- Mislim da bi to trebalo da zna. Može da bude miran ako ja dobijem Tureka na ministarstvu životne sredine. Ako ne, spaliću mostove na takav način da će to ući u udžbenike politikologije kao ekstremni slučaj kohabitacije. Shvatam da predsjednik ne dopušta da ga ucjenjuju ali politika je kompromis. Ili će biti moguće sve ili ništa - napisao je Macinka, lider najmanjeg partnera u vladi, stranke Motoristi sebi predsjednikovom savjetniku.
Pavel je označio poruke kao prijetnje i ucjenjivanje, te poručio da kod njega ne prolazi zastrašivanje i objavio sadržaj SMS poruka, koje je poslije premijer Andrej Babiš označio kao "nesrećne", ali misli da ako je u pitanju prepiska sa savjetnikom da to onda nije ucjena.
- Riječi ministra Macinke su nesrećne. Ja sigurno ne bih tako razgovarao. Mislim da kao prvo treba smiriti strasti na obje strane i početi normalan razgovor - kazao je Babiš.
Macinka je međutim na optužbu da ucjenama i prijetnjama po svaku cijenu nastoji da progura počasnog predsjednika stranke Motoristi sebi na funkciju ministra odbio da su to bile, te rekao da je to bilo samo "političko pregovaranje, jer u politici su legitimni pokušaji da se utiče da druga strana promijeni mišljenje".
- Sjutra idem u Brisel na važne sastanke. Nemam drugu mogućnost nego da generalnom sekretaru NATO Marku Ruteu kažem da smatram da pošto predsjednik izlazi van ustavnog okvira da na predstojećem samitu NATO u julu šef češke delegacije ne treba da bude šef države nego vlade - kazao je Macinka.
Šef diplomatije upozorio je da bez njegovog ministarstva ne može da se sredi akreditacija za samit NATO, premda o tome ko će predstavljati Češku odlučuje vlada i prije svega sam premijer koji je na sebe preuzeo ulogu garanta spoljne politike.
- Ne mogu da dopustim u takvoj situaciji da predsjednik vodi tu delegaciju, da ne daj bože ponovo ne obećava nešto kao avione Ukrajini - kazao je Macinka. Pavel u Kijevu nije ništa obećavao i naglasio je da odlučuje češka Vlada a ne on, ali da bi eventualno armija mogla da proda četiri aviona L 159 Ukrajini za zaštitu od dronova.
Macinka je ponovo odbio jedino pravno rješenje spora oko toga mora li predsjednik automatski da imenuje ministra kojeg mu predloži premijer ili ima izvjestan manevarski prostor u vanrednim situacijama, tvrdeći da je njemu i svima jasno da mora da imenuje svakog koga mu premijer predloži.
Pavel see pozvao, međutim, na analizu stručnjaka za ustavno pravo i član Ustava koji šefu države nalaže da štiti demokratske vrijednosti, te ta analiza navodi da bi pogazio Ustav kada bi imenovao političara ekstremističke prošlosti koga prate skandali sa ksenofobnim, rasističkim komentarima na društvenim mrežama, koji krši češke zakone npr. vožnjom preko 250 kilometara na sat ili ilegalnom gradnjom, kao i neobjašnjenim oporezovanjem prihoda u prošlosti.
Pavel je predložio čim je izbio spor da se zatraži nalaz i tumačenje Ustavnog suda, koji je već jednom kada je prethodni predsjednik Češke bio Miloš Zeman ostavio izvjestan prostor da šef države odbije da imenuje predloženog ministra ukoliko postoje očigledne pravne ili bezbjednosne prepreke.
&nbsp;- Neću da nam se u to miješa aktivistički Ustavni sud - kazao je Macinka o jedinom načinu da se nesuglasice oko tumačenja Ustava riješe tako što bi vlada morala da tuži predsjednika Ustavnom sudu da sud definiše precizno tu nadležnost, dok predsjednik zemlje nema pravo po zakonu na takvu žalbu.
Macinka je i prije ovih noćnih prijetnji javno tvrdio da je možda došlo vrijeme da se preduzmu mjere protiv predsjednika Pavela i da ga "svedu samo na figuru koja polaže vijence, između ostalog i preko drastičnog smanjenja budžeta predsjedničke kancelarije".

Šef diplomatije Češke hoće da zabrani Pavelu da predstavlja tu zemlju u NATO-u

Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima prema 67 USD, jer trgovce brine snabdijevanje, uz gomilanje američkih oružanih snaga na Bliskom istoku i poremećaje u američkoj proizvodnji zbog arktičke oluje.
&nbsp;Na londonskom tržištu barelom se nakon podna trgovalo po 1,11 USD višoj cijeni nego na prethodnom zatvaranju trgovine, od 66,7 USD. U Njujorku je barel bio skuplji 1,1 USD i koštao je 61,73 USD.
&nbsp;Nervozu na tržištima izazvale su na početku sedmice zaoštrene poruke SAD-a Iranu, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Američki predsjednik Donald Tramp rekao je prošlog četvrtka da grupa američkih vojnih brodova "plovi u smjeru Irana", osvježivši prijetnju vojnom intervencijom od prije dvije sedmice, na vrhuncu eskalacije nemira u brojnim iranskim gradovima, s brojnim žrtvama i spaljenim zgradama.
&nbsp;Iranske snage bezbjednosti suzbile su nemire, a brojni građani izašli su na ulice u znak podrške vlastima.
&nbsp;Američka vojska objavila je tokom vikenda da će izvesti vježbu u bliskoistočnoj regiji, “kako bi demonstrirala sposobnost angažmana, raspršivanja i održavanja vojne snage u vazduhu".
&nbsp;U ponedjeljak su zvaničnici za Reuters rekli da su u bliskoistočnu regiju stigli nosač aviona USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača s navođenim projektilima. Neimenovani zvaničnik napomenuo je istovremeno da je SAD "spreman za posao" ako ih Iran poželi kontaktirati.
&nbsp;Podršku cijenama pružaju i poremećaji u proizvodnji u SAD-u zbog arktičke oluje.
&nbsp;Oluja Fern zatvorila je preko vikenda proizvodnju do dva miliona barela dnevno, što odgovara oko 15 odsto ukupne američke proizvodnje. Samo u Permskom bazenu smanjena je oko 1,5 miliona barela dnevno, procjenjuju u Energy Aspectsu.
&nbsp;Situacija se ipak polako smiruje i proizvodnja bi trebalo potpuno da se normalizuje do kraja mjeseca.
&nbsp;Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio skuplji 77 centi i koštao je 63,69 USD.

Cijene nafte porasle prema 67 američkih dolara

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 15 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijedjena teže, a četiri lakše.
&nbsp;Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano deset nezgoda, Baru i Bijelom Polju po dvije i u Nikšiću jedna nezgoda.
&nbsp;Izdato je 547 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 71 prekršajna prijava.
&nbsp;Policija je oduzela osam pari registarskih tablica.

Tag: odluke