A.B. je po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju uhapšen zbog kršenja Zakona o javnom redu i miru, i biće sproveden na dalju nadležnost Sudu za prekršaje u ovom gradu, saopšteno je iz Uprave policije.
On je priveden zbog sumnje da je putem ''viber'' aplikacije jednom licu proslijedio video snimak uvredljive sadržine na nacionalnoj i vjerskoj osnovi.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti ''Sjever''- Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje, postupajući po prijavi od 24.12.2024. godine, prikupili su informacije od lica A.B. i lica kojem je pomenuti snimak proslijeđen, a dežurni tužilac je u ovom konkretnom slučaju zaključio da nema elemenata krivičnog djela, već da se lice lišava slobode zbog kršenja Zakona o javnom redu i miru, navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uhapšeno jedno lice u Bijelom Polju zbog kršenja javnog reda i mira

Osumnjičeni za dvostruko ubistvo u bjelopoljskom selu Sokolac Alija Balijagić uskoro bi trebalo da bude izručen Crnoj Gori. To je Portalu ETV potvrdio advokat iz Bijelog Polja Slobodan Novaković.
Novaković je bio sudija u Užicu i njega je porodica ubijenih Jovana i Milenke Madžgalj zamolila da posjeti Osnovni sud u tom gradu i raspita se za ovaj slučaj.
- Sudija koji vodi ovaj slučaj me informisao da je Osnovni sud u Užicu uvažio molbu za izručenje Alije Balijagića Crnoj Gori. Takođe, Osnovni sud je prihvatio prijedlog osnovnog tužioca u Užicu da se Balijagiću za izvršena krivična djela u Srbiji sudi u Crnoj Gori zajedno sa dvostrukim ubistvom - rekao je Novaković našem portalu.
Kako kaže Novaković, očekuje se ubrzo i odluka na žalbu odbrane na ova dva rješenja suda koja je podnijeta prije pet-šest dana.
- Kada rješenja budu pravosnažna, ministar pravde stavlja tačku, odnosno treba to da parafira - saopštio je Novaković.
Provjerio je, kako kaže, i da li će se Balijagiću suditi za ubistvo maloljetne djevojke u Priboju prije 22 godine.
- Rekli su mi da za sada to otpada jer nema dokaza - zaključio je Novaković.
Balijagić je uhapšen 21. novembra u blizini Priboja, poslije skoro mjesec dana skrivanja, i tada su kod njega pronađene dvije puške, a kasnije i treća.
Crnogorske vlasti su nakon toga proslijedile zahtjev kolegama u Srbiji za njegovo izručenje.
Osumnjičeni za ubistvo brata i sestre Jovana i Milanke Madžgalja je 2016. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog silovanja sedamdesetšestogodišnje starice, a sumnjiči se i da je počinio više krađa u Banjem selu, Okladima i Pavinom Polju.
Zbog razbojničkih krađa i razbojništava robijao je oko tri decenije.

Balijagić bi uskoro mogao biti izručen, u Crnoj Gori će mu se suditi i za djela počinjena u Srbiji

Javna predškolska ustanova (JPU) „Đina Vrbica“ donirala je Institutu za bolesti djece biblioteku sa više od 700 knjiga, čime je obogatila sadržaj i mogućnosti edukativne podrške za najmlađe pacijente tokom njihovog boravka u bolnici, saopšteno je iz ove ustanove.
Direktorica JPU „Đina Vrbica“, Bojana Razić kazala je da je donacija dio projekta “Podrška ranom razvoju tokom bolničkog liječenja”, koji je započet u decembru 2022. godine, kao dio Strategije ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Crnoj Gori.
- Vođeni plemenitim ciljem, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i UNICEF-om, uložili smo trud i energiju da djeci koja su na bolničkom liječenju pružimo ne samo obrazovnu podršku, već i toplinu, empatiju i trenutke radosti- navela je Razić.
Ona se posebno zahvalila timu vaspitača i osoblju Instituta za bolesti djece koji su prepoznali značaj ove ideje i radili zajedno na njenoj realizaciji, uloživši su u nju edukativni materijal ali i osmijeh, razumijevanje i pažnju, što je mijenjalo atmosferu u bolničkim sobama i činilo da djeca na trenutak zaborave da su u bolnici.
Razić je pojasnila i da su od ove godine &nbsp;osmislili i formirali biblioteku knjiga za djecu i roditelje na odjeljenju Instituta.
- Svijet knjiga omogućava mališanima da kroz čitanje i maštanje prevaziđu granice bolničkih zidova, dok istovremeno pomaže roditeljima da izgrade još kvalitetniji odnos sa svojom djecom kroz zajedničko čitanje i stvaranje toplih porodičnih rituala- poručila je Razić.
Kako je navela, akcija „Knjiga na dar“, koju su organizovali uz podršku zaposlenih i izdavačkih kuća “Pinta” i “Kreativni centar”, nije samo doprinijela opremanju biblioteke, već je podučila i odrasle i djecu važnim vrijednostima – empatiji, i dijeljenju. Razić se posebno zahvalila svima koji su prepoznali značaj ove akcije i svojim doprinosom omogućili da svijet knjiga postane dostupan svakom djetetu, kao i doktoru Veliboru Majiću, direktoru Instituta za bolesti djece, koji je prepoznao ovu inicijativu i doprinio realizaciji projekta.&nbsp;
Ona je podsjetila da je projekat obuhvatio preko 200 mališana, i poželjela da ovaj projekat bude podsjetnik da su čuda moguća – da je snaga promjene u nama i da svojim radom, ljubavlju i pažnjom možemo učiniti svijet ljepšim mjestom za život djece.&nbsp;
Direktor Instituta za bolesti djece doktor Velibor Majić zahvalio je JPU „Đina Vrbica“ na doniranim poklonima i inicijativi koja traje već tri godine, koja, kako je rekao, čini boravak malih pacijenata u bolnici kreativnijim i lakšim.
- Vjerujem da je ovo početak dugoročne saradnje koja će trajati i nakon mog odlaska sa pozicije direktora. Ova akcija je korisna za naše pacijente, a nadam se da će nastaviti da raste- kazao je Majić.
Pedagoškinja u JPU „Đina Vrbica“ i koordinatorka projekta “Podrška ranom razvoju tokom bolničkog liječenja”, Ivana Savović, istakla je da se ta ustanova svake godine trudi da obogati projekat novim aktivnostima i idejama.
- Ove godine fokus je stavljen na formiranje biblioteke knjiga za djecu na odjeljenjima instituta, koja će biti dostupna u holu instituta djeci i roditeljima. Primarna ideja ovog poduhvata jeste omogućiti djeci pristup knjigama i pisanoj riječi, bez obzira na životne okolnosti- &nbsp;izjavila je Savović.
Vaspitačica u JPU „Đina Vrbica“, Vesna Medenica, kazala je da je projekat doprinio da izađu iz okvira učionice i da sve vrijednosti koje njeguju u vrtiću prenesu dalje.
- Uvijek smo dolazili ovdje kod djece u Institut sa jednom snažnom i velikom emocijom koje se uvijek prepliću. Ovdje dolazimo sa istim ciljem, a to je da izmamimo osmijeh na licu djeteta. Zasigurno sam uvjerena da smo uspjeli u tome, jer zaista uvijek kada izađemo odavde, izađemo nekako punog srca- &nbsp;navela je Medenica.
Ona je dodala da su mališani u počeku bili iznenađeni kad su ih ugledali i pomisle da su bolničko osoblje.
- Ubrzo uvide da smo „tete“ iz vrtića koje donose dosta znanja, topline i da želimo da im uljepšamo te dane, bar taj jedan dan koji ovdje imaju, da im donesemo radost u toj sobi- rekla je Medenica.
I vaspitačica Ana Marić složila se da se atmosfera u sobi promijeni na bolje kada su djeca radosna i vesela.
- Kroz igru i maštu, djeca kreativno usvajaju znanje i vještine, a uspjeh im donosi beskrajnu radost. Najbolji dokaz da smo na pravom putu je to što djeca žele da aktivnosti traju duže, a materijal doživljavaju kao nagradu- kazala je Marić.
Marić je na kraju predstavila i edukativnu knjigu koju su vaspitačice ove godine osmislile za djecu, a koja je, kako kaže, stvorena sa velikom ljubavlju i posvećenošću.
- Naziv knjige „Moja knjiga za jučerašnje uspomene, sadašnju sreću i buduće snove“ savršeno odražava njen smisao- istakla je Marić.

JPU ''Đina Vrbica'' donirala Institutu za bolesti djece biblioteku od 700 knjiga

Politička orijentacija medija značajno oblikuje način njihovog izvještavanja, a mediji nerijetko presuđuju prije suda. Malo je onih koji vjeruju u punu nezavisnost medija. Uz to, rašireno je i uvjerenje da je RTCG podložna političkim uticajima, ali i da pokazuje određeni nivo profesionalizma u radu“, neki su od nalaza istraživanja javnog mnjenja o stavovima građana i građanki o medijima u Crnoj Gori, koje je danas predstavio Centar za građansko obrazovanje (CGO) u okviru projekta “Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore”, &nbsp;podržanog od strane Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
- Nalazi istraživanja ukazuju da su digitalni mediji, posebno društvene mreže i internet portali, postali dominantni izvori informacija u Crnoj Gori. Televizija i dalje ima značajan uticaj, radio zadržava umjerenu popularnost, dok su štampani mediji najniže rangirani, jer je veliki broj onih koji ne čitaju novine - kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u, predstavljajući nalaze istraživanja.
Najviše se prate informativno-politički sadržaji, zatim zabavni i sportski, a značajno manje dokumentarni, kulturni, obrazovni, itd.
- Kao značajna ograničenja u radu medija, građani navode uticaj političke orijentacije vlasnika i ometanje istraživačkog novinarstva od strane vlasti. Podijeljena su mišljenja i o profesionalnosti medija, pa tako 42% vjeruje da se mediji pridržavaju etičkog kodeksa i provjere činjenica, dok je približan broj onih koji smatraju da mediji ne stavljaju istinu (39,5%), nepristrasnost (36,5%) i javni interes (34%) u prvi plan. Na ovakav utisak utiče i podatak da 34,9% smatra da mediji u Crnoj Gori često presuđuju prije suda - navodi Obradović.
Kada se u Crnoj Gori dogodi važan događaj većina (54,5%) bira informisanje putem više TV kanala.&nbsp;
- U takvim slučajevima, javni servis ostaje najvažniji pojedinačni izvor za 29% ispitanika/ca, dok 16,5% prati druge TV kuće poput TV Vijesti, NOVA M, Prve ili Pinka. Internet portali su ključni za pružanje korisnih informacija za svakodnevni život (28,5%), ali i prijatelji i poznanici (23,8%) i elektronski mediji poput radija i televizije (23,2%), dok društvene mreže koristi 17,9% a samo 6% izdvaja štampane medije - pojašnjava Obradović.
Snažno je uvjerenje da su medijima u Crnoj Gori najvažniji interesi onih koji imaju političku i ekonomsku moć, manjina smatra da su građani i građanke u fokusu, a mnogi ne mogu procijeniti kome su mediji posvećeni. Posljedično, procjena je da političke partije, ekonomski centri moći i vlasnici medija imaju značajan uticaj na uređivačku politiku medija u Crnoj Gori.
Najveći procenat ispitanika smatra da je nezavisnost od političkih partija ključna za istinito i nepristrasno izvještavanje medija, a slijede ekonomska održivost i profesionalne vještine urednika i novinara.
Većina ispitanika/ca (58.1%) smatra da bi medijska pismenost građana/ki Crne Gore trebalo da bude unaprijeđena kako bi bolje razumjeli informacije koje im se plasiraju.
Značajan procenat smatra da su mediji u Crnoj Gori spremni da objavljuju senzacionalističke informacije koje nisu ili su nedovoljno provjerene, kako bi povećali tiraž i rejting – 30.7% smatra da su spremni, dok 35.8% vjeruje da su donekle spremni.
Skoro dvije petine građana/ki Crne Gore (39,9%) smatra da je identifikovanje izvora veoma važno.
U dijelu istraživanja koji se odnosi na javni servis RTCG, podaci pokazuju da najveći broj ispitanika/a prati RTCG nekoliko puta sedmično (35.7%), dok 29.1% to čini svakodnevno, a 25.2% povremeno, pri čemu 10% navodi da nikada ne prati ovaj medij. “U procjeni misije RTCG, 60,6% ispitanika/ca smatra da ovaj medij djelimično ispunjava svoju ulogu izvještavanja u interesu javnosti. Više od četvrtine (28,5%) vjeruje da RTCG u potpunosti ispunjava ovu misiju, dok 10,9% smatra da to uopšte ne čini”, kazao je Obradović.
- Stavovi o RTCG su veoma podijeljeni. Na jednoj ravni je visoka podložnost RTCG političkim uticajima, što refleksiju ima na objektivnost RTCG u izvještavanju o društveno-političkim dešavanjima i niže uvjerenje o nezavisnosti, a na drugoj procjena da da tu ipak ima visokog niva profesionalizma u radu - kazao je Obradović.
Većina ispitanika/ca djelimično vjeruje informacijama i sadržajima iz informativnog programa RTCG (54.1%), potpuno povjerenje ima više od četvrtine (27%), dok svaki deseti (10.9%) navodi da ne vjeruje uopšte.
- Anketirani građani/ki najviše pažnje poklanjaju informativnim emisijama (25.1%), a zatim zabavnim sadržajima (20.3%) i sportskom programu (19.5%) na RTCG. Većina ispitanika/ca (40.3%) cijeni da RTCG ne proizvodi dovoljno obrazovnog programa. &nbsp;S druge strane, 27.5% vjeruje da RTCG u potpunosti proizvodi ovu vrstu programa, a 32.1% smatra da uopšte ne proizvodi dovoljno obrazovnog programa - navodi Obradović.
On je rekao da su podijeljeni &nbsp;i stavovi ispitanika/ca po pitanju dijaloških emisija RTCG-a.
- 30.4% vjeruje da one okupljaju suštinske neistomišljenike, dok 33.1% smatra da okupljaju učesnike iz različitih pozicija koji su uglavnom saglasni, dok najveći procenat (36.6%) ne može da se odredi - istakao je Obradović.
Više od trećine ispitanika (38.1%) prati portal RTCG, dok 61.9% to ne čini. Među onima koji prate RTCG portal, većina (65.5%) djelimično izražava zadovoljstvo kvalitetom njegovog sadržaja.&nbsp;
- Manje od trećine 31.6% ispitanika/ca smatra da RTCG djelimično tretira sve političke strukture i opcije u Crnoj Gori na jednak način, dok 25% vjeruje da to rade u potpunosti. S druge strane, 18.8% ispitanika smatra da mediji daju prednost onima koji čine vlast, dok samo 3.2% misli da favorizuju opoziciju. Značajan procenat ispitanika (21.4%) nema mišljenje o ovom pitanju - kazao je Nikola Obradović.
Po pitanju ocjene objektivnog izvještavanja, većina ispitanika (42.9%) vjeruje da RTCG djelimično izvještava o događajima bez favorizovanja određenih grupa ili pojedinaca, dok 14.1% smatra da nikada ne favorizuje određene grupe ili pojedince. Negativan stav ima 17.9% ispitanika/ca, koji tvrde da televizija nikada ne izvještava nepristrasno, odnosno bez favorizovanja. Istovremeno, 25.2% ispitanika/ca nije u mogućnosti da procijeni ovo pitanje.
Nema većine koja cijeni da RTCG slobodno otvara teme od javnog značaja, a posebno u pogledu propusta ili afera moćnika. “Dok 34.2% smatra da RTCG slobodno otvara ovakve teme, 32.6% ne dijeli to mišljenje a značajan procenat ispitanika (33.2%) navodi da ne zna ili ne može da procijeni”, pojašnjava Obradović.
Istraživanje je sprovedeno od 16. do 23. decembra 2024. godine, CAPI metodom, na stratifikovanom slučajnom uzorku od 1022 punoljetna ispitanika/ce. Stručnu podršku u sprovođenju istraživanja pružio je Institut DAMAR.

Percepcije građana o medijima: Interesi moćnika iznad javnog interesa

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata P.M. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
- Osumnjičeni je u porodičnoj kući u Tuzima, na prazničnoj večeri povodom Badnje večeri, pred malodobnim unučadima, u alkoholisanom stanju, uputio prijeteće riječi svojoj supruzi i sa nožem krenuo ka njoj, u čemu ga spriječio sin - navedeno je u saopštenju ODT-a Podgorica.

Tuzi: Tokom Badnje večeri pijan prijetio supruzi i nožem krenuo ka njoj

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Tag: odjeljenje-bezbjednosti-bijelo-polje

Uhapšeno jedno lice u Bijelom Polju zbog kršenja javnog reda i mira

Balijagić bi uskoro mogao biti izručen, u Crnoj Gori će mu se suditi i za djela počinjena u Srbiji

JPU ''Đina Vrbica'' donirala Institutu za bolesti djece biblioteku od 700 knjiga

Percepcije građana o medijima: Interesi moćnika iznad javnog interesa

Tuzi: Tokom Badnje večeri pijan prijetio supruzi i nožem krenuo ka njoj

PRATITE TVe UŽIVO