"Nekada smo imali seobe naroda, a sada imamo seobe birača iz jedne zemlje u drugu."
Na taj način bivši član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (BiH) Vehid Šehić za Radio Slobodna Evropa opisuje situaciju u kojoj stanovnici regiona učestvuju na izborima u više zemalja - nezakonito.
Situacija se prije svega odnosi na stanovnike BiH, Srbije i Crne Gore.
Opoziciona Demokratska partija socijalista Crne Gore smatra da se toj "seobi birača" može stati na put uz pomoć Evropske unije, gdje bi evropski i regionalni stručnjaci uparivali biračke spiskove tri zemlje.
Proces bi, prema inicijativi koju pripremaju, vodio Brisel.
- Da konačno dobijemo jednu kvalitetnu kliničku sliku... i odstranimo ove izborne turiste - kazao je u crnogorskom parlamentu poslanik DPS-a Andrija Nikolić.
Pravo glasa na posljednjim parlamentarnim izborima u ovim zemljama imalo je malo više od 10 miliona ljudi, od čega u Crnoj Gori najmanje - oko 540.000.
Procjene nevladinih organizacija specijalizovanih za izbore govore da u ovim zemljama živi desetine hiljada ljudi s dvojnim prebivalištem i biračkim pravom.
Iz Evropske komisije nisu odgovorili na upit oko inicijative DPS-a.
Iz Misije OEBS-a u Crnoj Gori su saopštili da pozdravljaju "inicijative usmjerene ka osiguravanju tačnosti i integriteta podataka o biračima, jer su to ključni koraci u očuvanju povjerenja u izborni proces".
A iz njihove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) su za RSE kazali da stoje na raspolaganju za pružanje podrške svim članicama OEBS-a u ispunjavanju preporuka koji se odnose na izbore.
No, ukazuju da bi taj zahtjev morao stići od zvanične Podgorice.
- ODIHR takvu podršku pruža nakon formalnog zahtjeva vlasti - navedeno je u odgovoru.
Do danas, ODIHR je primio zvaničan zahtjev od Ministarstva unutrašnjih poslova za predstavljanje dobrih praksi pri kontroli biračkih spiskova.
<h2>Na trafostanicu registrovane desetine birača</h2>
Inicijativa DPS-a naslanja se na onu grupe crnogorskih i srpskih nevladnih organizacija specijalizovanih za izborna prava i nadgledanje izbora.
Naime, CeMI, CRTA i CeSID su od ranije inicirali da se kroz Berlinski proces otvori pitanje "duplih birača", razmjenom podataka o prebivalištima i državljanstvima građana.
- Fenomen organizovanog dovođenja birača autobusima nazivamo - "busing"... Ako birač ima duplo prebivalište i po tom osnovu glasa u dvije zemlje, to su takozvani fantomi, koji nezakonito glasaju. I jedan dio tih ljudi, ne svi, organizovan je od strane vladajućih partija - pojasnio je ranije za RSE direktor CeMI Zlatko Vujović.
On je ocijenio da se tako mijenja izborna matematika i obesmišljava izborni proces.
Naime, domaći i međunarodni posmatrači su i tokom posljednjih parlamentarnih izbora u Srbiji 2023. konstatovali organizovano dovođenje glasača iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska u Beograd.
Iz CeMI ističu da za razmjenu podataka među zemljama regiona nije bilo volje.
S tim je saglasan i Vehid Šahić, bivši član Centralne izborne kosmiije BiH.
- To se posebno odnosi na Srbiju, gdje na trafostanici imate prijavljeno 30, 40 ljudi kao glasača... Zbog toga su i izbori izgubili na značaju - kazao je Šahić.
Tako je Evropska komisija u prošlomjesečnom izvještaju za Srbiju konstatovala da još nisu implementirane prioritetne preporuke ODIHR-a, koje se tiču i biračkih spiskova i transparentnosti podataka o biračima.
<h2>Nisu ispunjene sve preporuke ODHIR-a</h2>
Evropska komisija se u prošlomjesečnom izvještaju osvrnula na oblast izbornog zakonodavstva i u Crnoj Gori.
U dokumentu piše da je reformisan dio izbornog zakonodavstva, ali da je potrebno dalje usklađivanje sa preporukama ODIHR-a.
Iz kancelarije ODIHR-a su za RSE kazali da su izdali 17 preporuka u vezi sa biračkim spiskom i da su neke do njih potpuno implementirane.
- Glavne preostale preporuke uključuju reviziju ustavne odredbe o dvogodišnjem stalnom boravištu kao uslovu za biračko pravo na nacionalnim izborima, te uvođenje jasnih zakonskih kriterijuma o tome kako građani stiču i gube stalno prebivalište - kazali su.
Iz ODIHR-a su preporučili sprovođenje sveobuhvatne revizije registra birača uz široki nadzor svih aktera.
Skupština je u julu izglasala izmjene dva izborna zakona - o finansiranju partija i izbornih kampanja, i o održavanju lokalnih izbora u jednom danu.
Iz Skupštine nisu odgovorili na upit RSE šta su preduzeli u cilju ispunjavanja preporuka koje se odnose na birački spisak.
U Crnoj Gori biračko pravo ima čak 85 odsto stanovništva, dok je taj procenat u EU 70 odsto.
Tako je na posljednjim izborima 2023. bilo 53.000 birača više nego punoljetnih građana na popisu iz iste godine.
Pravo glasa ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina.
<h2>"Onemogućiti zloupotrebu države"</h2>
- Možda mi imamo najuredniji birački spisak od ove tri tržave - ističe Vehid Šehić, koji je bio član Centralne izborne komisije BiH.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije za tu državu eksplicitno se ne pominje birački spisak kao u slučaju Srbije i Crne Gore.
Pominje se samo u kontekstu spornih zakona entiteta Republika Srpska koje je poništio Ustavni sud BiH.
No te prepouke nisu implementirane.
- Zato što živimo u državama gdje ne postoji politička odgovornost i obaveza prema određenim institucijama iz EU, kojima mi tobože težimo da postanemo članice - kaže Šehić.
On podražava inicijative koje bi dovele do tačnih biračkih spiskova.
- Pristalica sam toga da dođemo do nekih pokazatelja koliko se to građana seli iz jedne države u drugu kad su izbori, a onda tražiti rješenja i onemogućiti zloupotrebu od strane i državnih institucija koje to omogućavaju &nbsp;poručuje Šahić.
Sve zemlje Zapadnog Balkana - izuzev Kosova - imaju status kandidata za članstvo u EU.
Crna Gora se trenutno smatra liderom u procesu integracija. Cilj Vlade je da do kraja sljedeće godine zatvori sva poglavlja i 2028. postane članica.
Srbija je otvorila 22 od 35 poglavlja, a zatvorila dva.
BiH je 2022. dobila status kandidata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Inicijativa iz Crne Gore da Brisel stane na kraj "seobama birača" u regionu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je video-poruku povodom četvrte godišnjice početka ruske operacije u Ukrajini.
U videu je pokazao i unutrašnjost bunkera u Ulici Bankova u Kijevu, odakle je u prvim danima sukoba zvao svjetske lidere i tražio oružje, prenose Nezavisne.
- Dan je kada se navršavaju tačno četiri godine otkako je Vladimir Putin pokrenuo svoj trodnevni pohod na Kijev. To samo po sebi mnogo govori o našem otporu, o tome kako se Ukrajina sve ovo vrijeme borila. Iza tih riječi stoje milioni naših ljudi. Iza tih riječi stoje ogromna hrabrost, nevjerovatno težak rad, izdržljivost i dug put kojim Ukrajina ide od 24. februara - rekao je Zelenski.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCnAU4HFE2yI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
<h2>Vojni brifinzi</h2>
Zelenski je u videu pokazao dugačke hodnike i kancelarije bunkera u kojem su on i stotine saradnika svakodnevno održavali vojne brifinge, obavljali telefonske razgovore.
- Naš narod nije podigao bijelu zastavu, branio je plavo-žutu. A okupatori, koji su mislili da će ih ovdje dočekati mase s cvijećem, umjesto toga vidjeli su redove ispred regrutnih centara. Naš narod izabrao je otpor - naveo je Zelenski.
Zelenski je odao počast i poginulim ukrajinskim vojnicima.
Dodao je da se Ukrajina suočava s "najtežom zimom u istoriji", ali i da je "manje od sedam dana do proljeća".
- Putin nije ostvario svoje ciljeve. Nije slomio Ukrajince. Nije dobio ovaj rat. Sačuvali smo Ukrajinu i učinićemo sve da osiguramo mir i pravdu - zaključio je Zelenski.

(VIDEO) Zelenski objavio snimak iz bunkera u Kijevu

Crnogorski forum reagovao je povodom, kako navode, sve učestalijih političkih poruka i različitih tumačenja identitetskih pitanja u Crnoj Gori, poručujući da se Ustav mora poštovati u cjelini i da se ne smije selektivno primjenjivati kada je riječ o statusu i pravima manjinskih naroda.
U saopštenju se navodi da su u javnosti prisutni različiti stavovi pojedinih poslanika Bošnjačke stranke o položaju i identitetu Bošnjaka u Crnoj Gori, te da je važno podsjetiti na, kako ističu, ustavne i istorijske činjenice.
Iz Foruma podsjećaju da je prema popisu stanovništva iz 1948. godine više od 90 odsto građana tadašnje Crne Gore bilo izjašnjeno kao Crnogorci tri vjere, te da su Crnogorci do 1991. godine činili apsolutnu većinu stanovništva. Kategorija „Bošnjaci“, kako navode, prvi put se pojavljuje na popisu 2003. godine, dok prema posljednjem popisu iz 2024. godine Crnogorci čine oko 43 odsto stanovništva.
Navode da su ti podaci javno dostupni i da, prema njihovoj ocjeni, ukazuju na demografske i identitetske promjene u posljednjim decenijama.
Crnogorski forum podsjeća da Ustav Crne Gore državu definiše kao multietničku, demokratsku, sekularnu i građansku, te da član 79 garantuje posebna prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, uključujući pravo na očuvanje identiteta, jezika, pisma, obrazovanja i informisanja na maternjem jeziku, kao i pravo na osnivanje savjeta.
Navode da su na osnovu tih ustavnih odredbi formirani manjinski nacionalni savjeti i vijeća, te da su im obezbijeđena budžetska sredstva za rad. U Ustavu, kako ističu, ne postoji termin „manjebrojni narodi“, već isključivo „manjinski narodi“, te da svako drugačije tumačenje predstavlja odstupanje od ustavnog okvira.
U saopštenju se navodi da crnogorski narod nikada nije osporavao manjinska prava, ali da se postavlja pitanje na koji način je normirana posebna zaštita većinskog crnogorskog naroda, koji, kako ističu, nema drugu matičnu državu.
– Građanska država znači jednakost svih pred Ustavom i zakonima. Ali građanski model ne znači brisanje istorijske činjenice da je crnogorski narod bio i ostao nosilac državnosti – navodi se u saopštenju.
Crnogorski forum poručuje da se ustavni poredak mora poštovati dosljedno i jednako za sve, te da se ne može selektivno tumačiti u zavisnosti od političkih interesa.
– Ako neko tvrdi da nije manjinski narod, onda se mora otvoriti i pitanje dosljednosti u odnosu na status i prava koja proizilaze iz člana 79 Ustava, uključujući finansiranje nacionalnih savjeta iz budžeta države. Ustavni poredak mora biti jednak za sve – ili se poštuje u cjelini, ili se ne može selektivno tumačiti – poručuju iz Foruma.
U zaključku navode da Crna Gora ima mjesta za sve njene građane i da ravnopravnost podrazumijeva međusobno poštovanje, bez, kako ističu, revizionizma istorije i narušavanja ustavnog poretka.

Crnogorski forum: Ustav mora važiti jednako za sve, bez selektivnih tumačenja

Sistem Aleksandra Vučića je dvoličan, ocjenjuje za Dojče vele Mihael Galer, poslanik njemačke CDU u Evropskom parlamentu. Na jednoj strani, kaže, predsjednik Srbije formira tijelo čiji je zadatak ubrzavanje pregovora sa Evropskom unijom, a na drugoj istovremeno vrši pritisak na mirne demonstrante, pravosuđe i slobodne medije.
- To je klasično Janusovo lice. Nama se pokazuje lijepo lice i govore nam da je Srbija na putu u EU, da se sprovode reforme i ispunjavaju preduslovi – a kod kuće se koristi represija. Mediji koji su mu (Vučiću, prim.red.) naklonjeni, raspiruju antievropsko raspoloženje. Dakle, ne radi to on sam, tu postoji podjela posla - rekao je Galer.
<h2>"Ljudi imaju osjećaj da se tu nešto mulja"</h2>
CDU-ovac Galer, jedan od najglasnijih kritičara aktuelne vlasti u Srbiji u redovima Evropske narodne partije (EPP), tokom nedavno održanog kongresa njemačkih konzervativaca u Štutgartu, za Dojče vele je naglasio da Beograd mora da se odluči gdje želi da pripada.
- Ili će se posjećivati gospodin Maduro, kao gospođa Brnabić, ili ćete kao gospodin Vulin položiti vijenac na Staljinovom grobu – to jednostavno nije to. Osim toga, mora se u potpunosti razjasniti šta se dogodilo u Novom Sadu. A ljudi imaju osjećaj da se tu nešto mulja - kazao je on.
Zbog te sumnje, ali i represije vlasti prema pobunjenom (mirnom) dijelu srpskog društva, EPP je u jesen prošle godine pokrenula postupak interne provjere rada Vučićeve Srpske napredne stranke (SNS) – partije koja je pridruženi član evropskih narodnjaka.
Kako je na kongresu CDU potvrđeno za Dojče Vele iz više izvora, taj postupak bi uskoro trebalo da bude okončan. EPP planira da održi još najmanje jednu sjednicu na kojoj će se saslušati relevantni akteri i čuti procjene određenih organizacija. Mihael Galer je učestvovao na svim dosadašnjim sastancima.
O detaljima postupka koji još traje ne može da govori javno, ali za Dojče vele kaže da će EPP "u prvoj polovini ove godine morati o tome da donese zaključak".
- Nedavno je u Beogradu bila delegacija Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta, i kolege koje su bile na licu mjesta kažu da je njihova percepcija relativno negativna. To će sigurno uticati na ishod postupka - dodao je on.
Galer je dugogodišnji poslanik CDU u parlamentu Evropske unije i naglašava da EPP "ne može više da odugovlači s donošenjem odluke".&nbsp;
- Mi smo prije nekoliko godina u Evropskoj narodnoj partiji imali takođe jednu stranku iz Srbije – to je bila stranka gospodina Koštunice, koju smo onda izbacili, i to zbog manjih prekršaja (od SNS-a, prim.red) - podsjetio je on.
<h2>Studenti su "prilično raznolika grupa"</h2>
Tilman Kuban, poslanik CDU u Bundestagu, u intervjuu za Dojče vele poslao je jasnu poruku SNS-ovom rukovodstvu i predsjedniku Vučiću.
- Ko želi da bude dio našeg kluba u EPP, mora da ispuni određene preduslove. To smo jasno rekli našim prijateljima u Srbiji. Ja se u svakom slučaju nadam i za zemlju, ali i za ljude u Srbiji, da će u tome i uspjeti - istakao je Kuban.
Mihael Galer je, međutim, skeptičan.
- Riječi i djela moraju da se podudaraju. Što se tiče aktuelne vlade u Srbiji, odnosno aktuelne pravne situacije i demokratskih standarda, to prema mom mišljenju nažalost nije slučaj - kazao je on.
A što se studentskog pokreta u Srbiji tiče, taj član CDU-a ocjenjuje da se radi o "prilično raznolikoj grupi" po pitanju njihovih političkih stavova.
- Među njima ima i onih koji žele više Evrope i koji žele prema Evropi. Ali ima i onih koji kritikuju Vučića zbog toga što nije dovoljno oštar po pitanju Kosova i smatraju da bi trebalo da bude još više prijateljski nastrojen prema Moskvi. Tu moramo jasno da pravimo razliku - rekao je Galer.
Elmar Brok, bivši predsjednik Odbora za spoljne poslove u Evropskom parlamentu, osvrnuo se na ideju o ulasku novih članica u EU, ali bez prava veta. Za Dojče vele kaže da bi to stvarno mogla da bude ozbiljna ideja koja bi omogućila proširenje Unije. I to, kaže, funkcionalne EU.
- Prihvatiti deset novih članica i onda s 37 zemalja biti u situaciji da nijeste sposobni da djelujete – to nije rješenje, to niko ne želi. Najbolje rješenje bi, po meni, bilo ukidanje prava veta za sve članice – kako se ne bi pravila razlika između starih i novih članica - zaključio je Brok.

Poslanik CDU: Vučićev sistem je dvoličan, klasično Janusovo lice

Dvanaesti Festival savremene klavirske muzike „Forte piano“, koji se ove godine održava pod motom „Klavir u jedinstvu umjetnosti“, počeće u srijedu, 25. februara, bogatim programom koji obuhvata predavanje, koncerte mladih umjetnika, panel diskusiju i premijeru muzičko-scenskog performansa.
Festival će biti otvoren u 11 časova predavanjem muzikološkinje dr Ivane Miladinović Price, profesorice Fakulteta muzičke umjetnosti u Beogradu, na temu „Muzičke prakse u neoavangardi – od partiture do događaja“, koje će biti održano u Umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić“. Predavanje mapira širok spektar umjetničkih i muzičkih pojava nastalih u okviru neoavangarde, pravca koji je radikalno transformisao svijet umjetnosti.
U nastavku programa, u 13 časova u velikoj sali KIC-a, biće održan matine koncert učenika klavira u okviru segmenta „Scena mladih“. Koncert je koncipiran u dva dijela – „Programski komadi za mlade pijaniste“, u izvođenju učenika iz Podgorice, Cetinja, Budve i Bara, te „Klavir u jedinstvu s pokretnim slikama“, koji su osmislili i izvode učenici UŠMB „Vasa Pavić“. U okviru tog programa mladi pijanisti i kompozitori po prvi put pišu i izvode muziku na inserte iz desetak filmova crnogorske produkcije.
Istog dana, u 18:30 časova u Multimedijalnoj sali, biće održana panel diskusija „Između prostora, riječi i muzike: razgovori s umjetnicima“. Razgovor sa gošćama festivala Marijom Mitrović, Marinom Popadić i Natašom Penezić vodiće muzikološkinja dr Jelena Jovanović Nikolić.
Večernji program, koji počinje u 20 časova, donosi premijeru muzičko-scenskog performansa Marije Mitrović „NE JA/NOT I“, inspirisanog istoimenim monologom nobelovca Semjuela Beketa.
Kroz više od decenije postojanja, festival „Forte piano“ afirmiše savremenu klavirsku muziku u Crnoj Gori i regionu, pružajući prostor za susrete afirmisanih umjetnika i mladih pijanista, učenika i studenata. Festival se izdvaja tematskim zaokretima, programskim inovacijama i kontinuiranim približavanjem savremenih muzičkih estetika domaćoj publici.
Ove godine festival se realizuje u saradnji sa Umjetničkom školom za muziku i balet „Vasa Pavić“ i Crnogorskom kinotekom.
Ulaz na sve programe je slobodan.

Počinje XII Festival savremene klavirske muzike „Forte piano“

Politika

PES i NSD dijele „zlatnu koku“ partijskih uhljeba

Hronika

Pod lupom Tužilaštva iskaz sutkinje Rade Kovačević zbog sata

Društvo

Porodice žrtava dva masakra na Cetinju i grupa građana: Direktna uvreda - Jokiću obezbijeđeno novo radno mjesto u sistemu

Tag: odihr

Inicijativa iz Crne Gore da Brisel stane na kraj "seobama birača" u regionu

(VIDEO) Zelenski objavio snimak iz bunkera u Kijevu

Crnogorski forum: Ustav mora važiti jednako za sve, bez selektivnih tumačenja

Poslanik CDU: Vučićev sistem je dvoličan, klasično Janusovo lice

Počinje XII Festival savremene klavirske muzike „Forte piano“

PRATITE TVe UŽIVO