Miloš Medenica kojeg je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) označilo da je formirao kriminalnu organizaciju čiji je član, kako se osnovano sumnja, postala i njegova majka Vesna Medenica, bivša predsednica Vrhovnog suda, danas je kategorično negirao krivicu i dodao da ostaje pri ranijem iskazu. - Ne priznajem krivicu, ostajem pri odbrani sa glavnog pretresa - kazao je Medenica. Na današnjem ročištu osam optuženih se izjasnilo o navodima iz optužnog akta i pročitan je iskaz Luke Bakoča kojem se sudi u odsustvu. Optuženi Bojan Popović kazao je da neće iznositi odbranu i pročitan je njegov iskaz pred SDT-om u kojem je naveo da mu je Nikola Raičević rekao da će mu pomoći oko postupka koji se vodi za Fab Live. - Prećutno smo znali da će to gledati da završi preko Miloša Medenice - kazao je Bojan Popović, ponavljajući da njegovo ime nije pomenuo ali da se to "znalo". Popović se nije mogao sjetiti svih detalja na što je burno reagovao Miloš Medenica. &nbsp;- Plakao si tada, pa se ne možeš sjetiti...plakaćeš - rekao je optuženi Medenica. Na to je Popović rekao da "ne zna gdje je on to plakao". Branilac Medenice, advokat Stefan Jovanović je rekao da njegov branjenik ovom rečenicom nije prijetio, već je emotivno reagovao. Popović je u istrazi naveo i da su postupak dobili pred Vrhovnim sudom. I Bojanov brat od strica Marko Popović je rekao da ne želi da iznese odbranu ali da priznaje krivicu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250318120316_62677ca6f2a241462ab15307c3c148f5e91fa33612516e5af76e85e0e28fd308.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250318120316_62677ca6f2a241462ab15307c3c148f5e91fa33612516e5af76e85e0e28fd308" data-rendition-name="original" width="1600" height="739" loading="lazy" alt="Bojan i Marko Popović"> <figcaption>Bojan i Marko Popović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  On je naveo da mu je Nikola Raičević rekao da će mu pomoći da završi oko postupka za Fab live i predložio da to uradi Miloš Medenica. - Pristao sam da dam tri stana u Bečićima u izgradnji i tri garažna mjesta. Zaključeni su predugovori - kazao je Marko Popović. I optuženi Marko Vučinić je rekao da nije kriv i da neće odgovarati na pitanja. - Nijesam član kriminalne organizacije, nikada nijesam imao šefa, ne priznajem djelo - kazao je kratko Vučinić. Optuženi Vojin Perunović priznao je krivicu, ali nije želio da iznosi odbranu. Sutkinja Vesna Kovačević je ukazala na razliku u kazivanju optuženog Perunovića. On je pred tužiocem rekao da je komunicirao sa Bojanom Mikovićem, da je bio angažovan za prevoz cigareta i da je za to dobio novac. Naveo je i da je imao kriptovani telefon. Na glavnom pretresu je rekao da nije znao da su u kamionu cigarete. Optuženi Vasilije Petrović kazao je da nije kriv i da neće odgovarati na pitanja. Sutkinja Kovačević je pročitala njegov iskaz iz istrage gdje je Petrović ispričao da mu je poznato bilo da su neke osobe izdejstvovale preko Miloša Medenice neke slučajeve. - Nikolu Raičevića sam upoznao i rekao mi je da može da mi završi oko našeg slučaja Cijevna komerc - kazao je Petrović. On je tada naveo da je Raičević vodio razgovore po direktivi Miloša Medenice. Dogovor je bio, kako kaže, da mu da 150.000 eura što je on učinio. Petrović je rekao i da ga je Raičević obavijestio da su date pare Medenicama. - Uprkos novcu uslijedila je negativna odluka, ali su mi rekli: "Majka bolje zna" - ispričao je Petrović. Dodao je da mu je novac vraćen u duplom iznosu. Petrović je rekao da je sve tačno što je izjavio u SDT-u. Miloš Medenica je prigovorio iskazu koji je u suprotnosti sa njegovom odbranom. Danas je saslušan i Milorad Medenica koji je negirao krivično djelo i naglasio da ga nikada niko nije angažovao za bilo kakvu nezakonitost - da zapali auto bilo kome. I bivši policajac Darko Lalović je naglasio da nije kriv i da nikada nije nabavljao Milošu Medenici drogu da bi konzumirao. - Jedan bivši tužilac mi je rekao dva dan prije nego što sam uhapšen da kažem nešto za sina misleći na Miloša Medenicu. Rekao sam da ne znam ništa o Milošu. Sljedećeg dana sam uhapšen - rekao je Lalović. On je dodao da će tokom postupka procijeniti da li će otkriti ime tužioca. Na optužnici su Miloš i Vesna Medenica, ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, bivši fudbaler Luka Bakoč i Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250318120320_9a0f1ca536a12eacd8c2cf1e43bcfc6809ac93bcb2d5a826cdaa58d5be19be94.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250318120320_9a0f1ca536a12eacd8c2cf1e43bcfc6809ac93bcb2d5a826cdaa58d5be19be94" data-rendition-name="original" width="1600" height="739" loading="lazy" alt="Vesna Medenica i njen branilac Zdravko Begović izlaze iz suda"> <figcaption>Vesna Medenica i njen branilac Zdravko Begović izlaze iz suda(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Ovaj predmet je bila zadužila sutkinja Nada Rabrenović, ali nakon skoro dvije godine od potvrđivanje optužnice i poslije više od 20 odgađanja ročišta suđenje treba da krene ispočetka. Predmet protiv Medenica i ostalih oduzet je od sutkinje Nade Rabrenović koja se već duže vrijeme nalazila na bolovanju. Vijeće Višeg suda ranije je odbilo prijedlog odbrane da se sa slobode brani Medenica uz položeno jemstvo od 1,4 miliona eura koje je njegova porodica ponudila.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Miloš Medenica poručio Popoviću: Plakao si, plakaćeš

Suđenje kriminalnoj grupi optuženoj za planiranje ubistva bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića, bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, njegovog sina Petra i policijskog službenika Ivana Đokovića odgođeno je za 8. april jer optuženi – Milan Brajović, zvani Fitilj, otkazao punomoćje svom advokatu.
To je uradio nakon što je postupajući sudija u ovom predmetu predsjednik Višeg suda Zoran Radović odbio Brajovićev zahtjev da se ovaj predmet spoji sa istragom koju je SDT pokrenulo zbog ubistva srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine.
Optužnica protiv kriminalne grupe koju su tokom 2020. i 2021. godine formirali Barani Stefan Đukić i Emil Tuzović s ciljem likvidacije tužioca, policijskih funkcionera ali i prebijanje nekadašnje sutkinje podgoričkog Višeg suda Biljane Uskoković, potvrđena je prije skoro tri godine.
Prema dokazima specijalnog tužioca Miroslava Turkovića, plan je bio da se Katnić i Lazović ubiju odmah nakon što budu smijenjeni.
- Pa su u pravcu realizacije ovog kriminalnog plana okrivljeni Brajović i Perović prihvatili da prikupljaju podatke o kretanju oštećenih Lazovića, te da prikupljaju podatke o mjestu stanovanja specijalnog tužioca Saše Čađenovića, te oštećenih Zorana i Petra Lazovića, a kako bi ispod vozila koja koriste postavili eksplozivne naprave i lišili ih života - navodi se u optužnici.
Osim, Đukića, Tuzovića, Brajovića i Gorana Milašinovića, optužnicom su obuhvaćeni još Zoran Perović, Dušan Dudić, Nino Korać, Stefan Mićić, Aleksandar Raičević, Dušan Boljević, Albin Salić, Branko Pejanović, Haris Tuzović i Bojan Lopičić.

Portal ETV

Brajović otkazao advokata

Suđenje optuženima koji se terete da su bilo dio kriminalne grupe koju je, prema stavu SDT, formirao Aleksandar Mrkić 2018. godine, a čiji je član navodno bio i bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović odgođeno je za 26. februar.
Razlog je nedolazak advokata ali i zbog toga što ovaj &nbsp;postupak treba da se spoji sa predmetom protiv bivšeg načelnika kriminalističke policija Centra bezbjednosti Bar Ilije Vasovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-uOGAxJpc48&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Sutkinja Vesna Kovačević podsjetila je i da je nedavno optužnica protiv Vasovića potvrđena i da je donijeto rješenje o objedinjavanju postupka tako da će proces početi ispočetka.
Sutkinja je ukazala i da je članica vijeća sutkinja Sonja Keković postupala u slučaju potvrđivanja optužnice protiv Vasovića pa ne može postupati u objedinjenom &nbsp;predmetu.
Na današnje ročište nijesu došli advokati Marko Popović i Zoran Perović koji zastupaju optuženog Aleksandra Mrkića koji je u bjekstu ali ni advokatica Kristina Pavlović. Oni su obavijestili Sud da ne mogu doći zbog štrajka Advokatske komore Srbije čiji članovi su.
Osim Alekdndra Mrkića i Veselina Veljovića na optužnici su i Nikola Mrkić, Mujo Nikočević, Arsenije Kalezić, Stefan i Nikola Bubanja, Borislav Lečić, Dušica i Željko Bulatović, Nemanja Anđelković, Sadig &nbsp;Elnagar, Nikola Bačilović, Predrag Veljić i Goran Gluščević.
Okrivljeni se, prema navodima optužnice, terete da su članovi kriminalne grupe koju formirao Aleksandar Mrkić koja se bavila krijumčarenjem cigareta iz slobodne carinske zone Luke Bar i pranjem novca.
Veljović se tereti da je imao zadatak da odaje povjerljive podatke o aktivnostima i predmetima koji se odnose na krijumčarenje cigareta.
Veljović i ostali optuženi kategorično su odbacili navode optužnice. Bivši direktor Uprave policija je istakao da će istinom odbraniti svoju čast, da je posao obavljao pošteno i da je proces protiv njega &nbsp;politički motivisan.

Proces protiv Veljovića i ostalih kreće ispočetka

Osnovno javno tužilaštvo u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji naložilo je da se istraga o martovskom smrtonosnom požaru u diskoteci u tom gradu proširi na vlasnika objekta u kojem se diskoteka nalazila.
Požar je izbio u noći sa 15. na 16. mart u prepunoj diskoteci, pri čemu je poginulo 62 mladih, a skoro 200 je povrijeđeno.
Neki od povrijeđenih se još uvijek liječe u inostranstvu, dok opsežna istraga još traje.
Osnovno javno tužilaštvo u Kočanima objavilo je 28. maja da se na osnovu dosadašnje istrage došlo do dokaza na osnovu kojih se osnovano sumnja da je vlasnik nekretnine – zgrade u kojoj diskoteka posluje godinama, zgradu bez odobrenja o prenamjeni iznajmljivao jednom od osumnjičenih.- “Bez podnošenja zahtjeva i dobijanja odobrenja za prenamjenu zgrade od nadležnog organa, zajednički i u dogovoru sa osumnjičenim neformalnim vlasnikom pravnog lica, on je u različitim datumima i u više navrata u periodu od 2012. do marta 2025. godine preduzimao građevinske aktivnosti kojima je vršio i učestvovao u nezakonitoj prenamjeni zgrade iz namjene G3 – usluge i saobraćajna infrastruktura u namjenu B3 – velike ugostiteljske jedinice i omogućio nezakonito obavljanje ugostiteljske djelatnosti diskoteke/kabarea u zgradi - saopštilo je Tužilaštvo.
Prema Uredbi o urbanističkom planiranju, G3 je namjenski objekat za usluge održavanja i popravke opreme i industrijskih proizvoda kao što su servisi za automobile i druga vozila, mašine, alati i instrumenti, hemijsko čišćenje.
Prema istrazi, diskoteka nije imala parking i pristup u slučaju nesreće poput one koja se dogodila 16. marta.
Javno tužilaštvo je podnijelo prijedlog sudiji za prethodni postupak za određivanje mjera opreza.
Najnovijim proširenjem istrage obuhvaćeno je 69 osumnjičenih.

Istraga o požaru u Kočanima proširena na vlasnika objekta gdje je bila diskoteka

Sedmadesetčetvorogodišnji pedofil Žoel Le Skuarnjek, bivši hirurg, &nbsp;osuđen je danas u Francuskoj na maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora zbog silovanja i seksualnog zlostavljanja stotina pacijenata, uglavnom djece, u periodu dužem od dvije decenije.
Le Skuarnjek je osuđen nakon što je priznao da je zlostavljao skoro 300 žrtava, u jednom od najvećih slučajeva seksualnog zlostavljanja djece u istoriji Francuske, što je pokrenulo brojna pitanja o tome kako je uspio da neometano zlostavlja toliki broj djece tokom tolikog vremenskog perioda.
Sudije su prihvatile preporuke tužilaštva u vezi sa dužinom kazne, a Krivični sud u Morbijanu, na zapadu Francuske, naredio je da Le Skuarnjek mora odslužiti najmanje dvije trećine kazne prije nego što bude razmatrano njegovo eventualno puštanje na slobodu, jer se i dalje smatra opasnim po društvo.
Međutim, sud nije izrekao mjeru preventivnog zadržavanja nakon odslužene kazne koju je tražio tužilac, što je izazvalo ogorčenje među žrtvama.
Solen Podven Favr, predsjednica udruženja za zaštitu djece žrtava incesta i drugih seksualnih zločina, kazala je da je šokirana presudom „za koju su očekivali da će biti manje blaga“, žaleći što nije uvedena mjera postpenalnog nadzora.
Preventivni pritvor nakon izdržane kazne je mjera koja se u Francuskoj rijetko primjenjuje i odnosi se na najopasnije prestupnike. Da je bila odobrena, Le Skuarnjek bi mogao biti zadržan na neodređeno vrijeme u specijalizovanoj i obezbijeđenoj socijalno-medicinskoj ustanovi, čak i nakon što odsluži zatvorsku kaznu.
- Sud je u potpunosti razumio zahtjeve građanskih tužilaca da gospodin Le Skuarnjek nikada ne smije biti pušten iz zatvora. Bilo bi demagoški i iluzorno uvjeravati ih da je to moguće. U sadašnjim okolnostima, zakon to ne dopušta. A preventivni pritvor, kao izuzetna mjera, ni na koji način ne može omogućiti Sudu da zaobiđe ovu stvarnost - navodi se u obrazloženju suda.&nbsp;
Le Skuarnjekov advokat je saopštio se njegov klijent neće žaliti na presudu.
Detalje o ovom istorijskom slučaju pročitajte na sljedećem linku:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6327%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ffrancuski-sud-izrice-presudu-u-istorijskom-slucaju-seksualnog-zlostavljanja-djece-sa-299-zrtava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pedofil hirurg osuđen na 20 godina zatvora zbog zlostavljanja stotina pacijenata

Pritvorenici u Istražnom zatvoru u Spužu najavili su mogućnost novog štrajka glađu, nezadovoljni što, kako navode, ranije dogovoreni zahtjevi sa predstavnicima pravosuđa i institucija nijesu sprovedeni u djelo.
Kako je za medije saopštio advokat Nikola Tomković, pritvorenici tvrde da dogovor postignut tokom prethodnog protesta, održanog prije mjesec i po, nije ispoštovan, a da neke sudije Višeg suda uopšte nijesu ni upoznate sa postignutim sporazumom.
- Sve što je dogovoreno ostalo je samo mrtvo slovo na papiru. Pritvorenici ponovo ukazuju na iste probleme i zahtjeve iz prethodnog štrajka - &nbsp;kazao je Tomković.
Podsjećaju da je tada sa predsjednikom Višeg suda Zoranom Radovićem, Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Sinišom Bjekovićem i predstavnicima Ministarstva pravde postignut sporazum koji se odnosio na devet ključnih tema.
Među zahtjevima su provjera svakog pritvorskog osnova, preispitivanje osnova po tački 4, primjena presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Labita protiv Italije“, poštovanje Ustava i zakona Crne Gore, prava na odbranu i pravično suđenje, kao i uvažavanje stavova Evropskog suda pravde i Evropskog suda za ljudska prava. Takođe, zahtijevano je određivanje jemstva, spajanje optužnica koje tretiraju iste osobe i događaje, te uvođenje elektronskog nadzora – tzv. „nanogica“.
U dopisu dostavljenom medijima navodi se i da su uslovi u pritvorskim jedinicama izuzetno loši – broj pritvorenika je velik, advokati satima čekaju da kontaktiraju sa svojim branjenicima, a posjete porodica se, kako navode, dugo odlažu.
- Ne vrši se preispitivanje osnova pritvora, iako je to bio jedan od ključnih dogovora. Sudije ne predlažu jemstva uz obrazloženje da nijesu dobile nikakvo zvanično obavještenje - navodi se u dopisu.
Pritvorenici su nadležnima dali rok od 15 dana za sklapanje novog sporazuma, u čijem bi formulisanju učestvovali i njihovi advokati.
Ukoliko ne dođe do reakcije institucija, najavljuju štrajk glađu, kao i dodatne aktivnosti, uključujući mirne proteste porodica ispred Višeg suda i zahtjeve za ostavke odgovornih osoba.

Spuški pritvorenici najavljuju štrajk glađu zbog neispunjenih obećanja

Alchajmerova bolest je najčešći oblik demencije, koja se s vremenom pogoršava, postepeno oduzimajući oboljelima sjećanja i samostalnost.
Prema Fondaciji za pobedu Alchajmera, 17 odsto osoba starijih od 75 godina boluje od ove bolesti. Iako se bolest javlja kod stotina hiljada pacijenata, samo je kod polovine pravilno dijagnostikovana.
Test, koji je razvila japanska kompanija Fuđirebio dijagnostiks, meri prisustvo beta-amiloidnog i tau-proteina u krvi, karakterističnih za Alchajmerovu bolest. Zbog veoma malih količina ovih proteina, do sada je bilo teško detektovati ih iz krvi.
Pozitivan test ne znači automatski da je osoba bolesna.
"Ovo je dijagnostički test, a ne skrining", objasnio je za BFM TV profesor Filip Amuje, generalni direktor Fondacije Alchajmer. Dok skrining detektuje prisustvo bolesti u ranoj fazi kod osoba koje deluju zdravo, Fuđirebiov test je namijenjen pacijentima koji već imaju simptome i on mora da se potvrdi dodatnim kliničkim podacima, poput neurokognitivnih testova. "Proteini koje tražimo nalaze se u velikim količinama kod oboljelih od Alchajmera, ali se pojavljuju i u manjim količinama kod ljudi koji nisu bolesni. Budući da je test veoma osjetljiv, bolest bi mogla da bude pogrešno dijagnostikovana", dodao je on.
Danas se dijagnoza Alchajmerove bolesti postavlja na osnovu neuropsiholoških testova, magnetne rezonance, pozitronske emisione tomografije (PET skeniranje), koja mjeri metaboličku aktivnost.
Ljekari, takođe, mogu da uzmu uzorak cerebrospinalne tečnosti (lumbalna punkcija) i izmjere u njoj proteine koji su prisutni u velikim količinama u mozgu oboljelih od Alchajmera.

Dijagnostikovanje Alchajmerove bolesti uskoro na osnovu analize krvi

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>

Tag: odgodeno-sudenje