Najmanje jedna osoba je ubijena, a tri su ranjene u ruskom vazdušnom napadu na jugu Odese, saopštila je Državna služba za vanredne situacije Ukrajine. 

Ruske snage jutros su izvele napad na jugu Odeske regije, koji je izazvao požar i zahvatio pet komercijalnih objekata prije nego što su ga vatrogasci ugasili. 
 
Zvaničnici su rekli da je oštećeno nekoliko zgrada i više vozila, prenosi Anadolija. 
 
Rusija je započela specijalnu vojnu operaciju 24. februara 2022. godine i tvrdi da je njen cilj zaštita ljudi u istočnoj regiji Ukrajine. 
 
Od tada su milioni ljudi raseljeni, hiljade su izgubile domove, a stotine medicinskih i obrazovnih ustanova je uništeno.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Najmanje jedna osoba ubijena u ruskom vazdušnom napadu na Odesu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas na Samitu Ukrajina - Jugoistočna Evropa u Odesi da bi Srbija željela da obnovi jedan ili dva grada ili neki manji region u Ukrajini i time građanima te zemlje pruži podršku.
On se u Odesi sastao i sa predsednikom Ukarjine Volodimirom Zelenskim.
- Želio bih da dobijem vašu podršku, predsjedniče Zelenski, kako bih izabrao jedan ili dva grada ili neki manji region koji možemo da obnovimo i mislim da bi to bilo nešto veoma vidljivo za ljude u Ukrajini ukoliko dobiju jasnu podršku - istakao je Vučić u obraćanju na prvoj sesiji Samita, prenosi Blic.rs
On je dodao da je tako nešto Azerbejdžan već uradio u Ukrajini i da bi to bilo veoma važno kada je riječ o humanitarnoj pomoći i svim drugim pitanjima koja, kako je istakao, obuhvataju i političku podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine.
- Ono što mogu da kažem u ime svoje zemlje jeste to da će Srbija nastaviti da se čvrsto pridržava Povelje UN i međunarodnog javnog prava, što uključuje zaštitu teritorijalnog integriteta zemalja koje su priznate u okviru Ujedinjenih nacija kao najvažnijeg principa. Uvjek smo to zagovarali i kao što sam rekao, bićemo čvrsti u tom stavu i mislim da na neki način to može da bude korisno i Ukrajini - istakao je Vučić.
On je rekao da je počastvovan i privilegovan što je danas u Odesi i zahvalio na izuzetnom gostoprimstvu.
- Mogu da zamislim koliko vam je preko glave i svim građanima Ukrajine svaka riječ koju smo mi do sada izgovorili o velikoj podršci Ukrajini i na kraju uvjek su tu vaši ljudi, vaš narod i vaša zemlja koja vodi računa o sebi - rekao je Vučić.
On je istakao da bi zato želio da pokrene neka druga pitanja na drugačiji način, ne u vezi sa tim da li će biti prekida vatre jer je to na ukrajinskom narodu, već je u vezi sa nečim oko čega bi Srbija mogla da bude od pomoći.
On je istakao da Ukrajina može da računa na to.
- I te kako smo spremni da vas saslušamo i da vas čujemo i da vidimo kako možemo da pružimo pomoć i podršku. Hvala vam još jednom na tome što ste nas primili i nadam se barem da možemo nešto da doprinesemo ukrajinskom narodu bez nekih velikih parola i nečeg sličnog. Mislim da vaš narod to zaista zaslužuje - poručio je Vučić.
VUČIĆ: ČIME SAM IZDAO RUSIJU, KAD PONOVO NISAM POTPISAO DEKLARACIJU?
Vučić je u Odesi izjavio da nije izdao Rusiju kako to tvrde pojedini mediji u Srbiji i istakao da ponovo nije potpisao deklaraciju već da je Srbija bila uzdržana.
Na pitanje da prokomentariše pisanje Vremena da je njegova poseta Ukrajini bila nenajavljena i pitanje da li su to novo balansiranje ili diplomatski razgovori, kao i da mediji N1 i Nova S počeli da govore o izdaji prema Ruskoj Federaciji, Vučić je odgovorio:
- A šta sam i koga izdao? Rusiju? Čime? Time što sam došao na samit, pa ovo mi je četvrti put da sam na samitu Jugoistočne Evrope i Ukrajine i opet sam jedini koji nije prihvatio deklaraciju. Za razliku od njih koji bi prihvatili sve protiv Rusije, sve što mogu. Ali to vam govori o njihovoj potpunoj pogubljenosti. O tome da više ne znaju ni šta žele.

Vučić u Odesi jedini nije potpisao antirusku deklaraciju

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovao je danas u Odesi na četvrtom Samitu Ukrajina – Jugoistočna Evropa, koji je održan na poziv predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog. Ovo je prvi put da se samit organizuje na teritoriji Ukrajine, nakon ranijih izdanja u Atini, Tirani i Dubrovniku.
- Danas smo se okupili u Odesi, gradu sa posebnim istorijskim značajem za Ukrajinu. Na samitu učestvuju predstavnici deset zemalja Jugoistočne Evrope, uključujući sedam šefova država ili vlada, predsjednicu parlamenta i dva potpredsjednika vlade – što jasno govori o visokom nivou ovog skupa - poručio je Milatović.
Kako je naglasio, ključna poruka poslana iz Odese jeste nedvosmislena podrška trajnom, održivom i pravednom miru u Ukrajini.
- Prvi korak ka miru mora biti hitan prekid vatre i sukoba. Grad Odesa svakodnevno trpi posljedice rata – prije dvije večeri bombardovano je i porodilište. Osjećaj je težak, pun gorčine. Zato je važno da smo danas ovdje, kako bismo zajednički poslali jasnu poruku solidarnosti i podrške - rekao je predsjednik Crne Gore.
Milatović je podsjetio da Crna Gora od početka sukoba dosljedno podržava Ukrajinu, i da će tako nastaviti i u političkom i humanitarnom smislu.
- Crna Gora, kao najnaprednija zemlja u procesu evropskih integracija, iskreno se raduje svakom koraku koji Ukrajina napravi ka članstvu u EU. Pregovori su otvoreni, očekuje se otvaranje prvog klastera do kraja godine – i mi pozdravljamo taj napredak - dodao je Milatović.
Predsjednik je istakao da je samit u Odesi imao posebnu simboliku upravo zbog mjesta održavanja, ali i zbog trenutka.
- Poruka koja danas odjekuje iz Odese jeste poruka mira – mira koji je potreban što prije. I ova okupljanja imaju za cilj upravo to – da se pokaže da međunarodna zajednica stoji uz Ukrajinu - zaključio je Milatović.
Tokom boravka u Ukrajini, predsjednik Milatović imao je niz bilateralnih susreta, a dan ranije sastao se i sa predsjednicom Moldavije Majom Sandu u Kišinjevu. U sklopu protokola, zajedno sa ostalim liderima delegacija, položio je cvijeće u Aleji heroja u parku Tarasa Ševčenka u Odesi.

Milatović sa Samita u Odesi: Podrška trajnom i pravednom miru u Ukrajini

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće u Odesi, gdje će na poziv predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, učestvovati na Samitu "Ukrajina – Jugoistočna Evropa", saopšteno je iz Kabineta predsjednika.&nbsp;
Milatović će, kako se navodi, imati izlaganje na plenarnoj sesiji, a učestvovaće i na konferenciji za medije sa predsjednikom Ukrajine i ostalim liderima iz regiona, uključujući novoizabranog predsjednika Rumunije, predsjednicu Moldavije, premijera Hrvatske, premijera Grčke, premijera Bugarske i druge.
Takođe, na marginama Samita predsjednik Crne Gore imaće i niz bilateralnih susreta u cilju unapređenja regionalne saradnje.
Četvrti po redu Samit u ovom formatu, prilika je da se pošalje snažna poruka mira i pruži podrška započetim pregovorima.
Milatović je, podsjećaju, do sada prisustvovao prethodnim Samitima u Atini, Tirani i Dubrovniku.

Milatović u Ukrajini: Učestvuje na Samitu „Ukrajina – Jugoistočna Evropa“

Ruska vojska napala je nekoliko regiona Ukrajine dronovima, a najmanje dvije osobe poginule su u Odesi, saopštile su lokalne vlasti, prenosi agencija Mina. 
 
Vazdušne uzbune aktivirane su u 11 regiona Ukrajine tokom napada kasno sinoć. 
 
Ukrajinska državna služba za hitne slučajeve u objavi na Telegramu je navela da su u velikom napadu na crnomorsku luku Odesu ubijene dvije osobe i povrijeđeno 15. 
 
Guverner Odeske oblasti Oleh Kiper rekao je na Telegramu da je ruski napad na Odesu oštetio visoke zgrade, kuće, supermarket i školu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
- Na nekim mjestima su izbili požari koje naši spasioci gase- dodao je Kiper. 
 
On je ranije upozorio na prijetnju napada dronovima, savjetujući stanovnicima Odese i regiona da se sklone. 
 
- Hitne i komunalne službe rade na terenu kako bi otklonile posljedice napada i pružile potrebnu medicinsku pomoć žrtvama- rekao je gradonačelnik Odese Henadi Trukhanov na Telegramu. 
 
Eksplozije su se čule i u sjeveroistočnom gradu Sumiju, a vazdušne uzbune su aktivirane na nekoliko mjesta, uključujući Sumi, Kijev, Harkov, Černihiv, Donjeck, Dnjepropetrovsk i Zaporožje. 
 
Gradonačelnik Harkova Ihor Terekhova objavio je da je dron pogodio granicu između dva okruga u gradu. 
 
Na mjestu udara izbio je požar, a neodređen broj ljudi je povrijeđen. 
 
Terekhova je kasnije izvijestio da je dron pogodio benzinsku stanicu u okrugu Kijev. 
 
Istočni grad Harkov takođe je bio napadnut i, kako je rekao regionalni guverner Oleh Sinjehubov, kao rezultat napada izbio je požar.

Najmanje dvije osobe poginule u ruskom napadu na Odesu

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 13 saobraćajnih nezgoda, a devet osoba povrijedjeno je lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano šest nezgoda, Baru četiri, Bijelom Polju dvije i u Budvi jedna nezgoda.
Izdata su 782 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 44 prekršajne prijave.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 13 saobraćajnih nezgoda

Pokret Evropa sad (PES) zatražio je juče, na sastanku dijela konstituenata vlasti u Pljevljima, razrješenje prvog čovjeka te opštine Darija Vraneša - saznaju “<a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/792587/pes-trazio-smjenu-vranesa">Vijesti</a>”.
Prema nezvaničnim informacijama redakcije Vijesti, PES je na sastanku, kom su prisustvovali predstavnici Vraneševe Nove srpske demokratije (NSD) i Demokrata, bio kategoričan u zahtjevu za smjenu prvog čovjeka opštine, tražeći i promjenu kadra koji, prema njihovom mišljenju, “blokira razvoj lokalne zajednice”.
Demokrate su, s druge strane, zahtijevale da budžet opštine bude razvojni, da se omogući imenovanje na pozicije koje im trenutno nisu dostupne, da se riješi pitanje direktorice tamošnje Biblioteke Bojane Đačić, čije razrješenje traži dio zaposlenih, kao i da se postigne dogovor o investicijama.
Ta stranka, saznaje list, nije protiv zahtjev PES-a.
- Nemamo ništa protiv da NSD zamjeni svoj kadar na mjestu predsjednika opštine, ali tražimo da se unaprijedi i uredi funkcionisanje lokalne uprave - rečeno je redakciji.
Prema saznanjima “Vijesti”, iz NSD-a je PES-u i Demokratama rečeno da će izmjene kadrovske strukture biti razmotrene i da će prioritet biti unapređenje i uređenje funkcionisanja lokalne samouprave, ali bez eksplicitnog garanta smjene Vraneša, koju priželjkuje i dio odbornika NSD-a.
I struktura odbornika u Pljevljima dodatno komplikuje planove za razrješenje Vraneša. Da bi ga vlast smijenila bez podrške opozicije, potrebno je da to podrži najmanje 18 njenih odbornika od ukupno 23. Međutim, to je neizvjesno s obzirom na unutrašnja neslaganja u vlasti. Pokret za Pljevlja ima dva predstavnika, koliko i Demokratska narodna partija, dok je PES na prethodnim izborima osvojio četiri mandata, ali je Milomir Drobnjak napustio stranku i sad djeluje kao samostalni odbornik.
Neizvjesno je, dakle, kako će glasati odbornici vladajuće većine, koja želi da po svaku cijenu izbjegne da smjenu Vraneša sprovodi uz pomoć Demokratske partije socijalista (DPS) i Bošnjačke stranke, koje imaju sedam, odnosno jednog odbornika. Bivši odbornik DPS-a Saša Ječmenica prešao je u Stranku evropskog progresa Duška Markovića, i sad nastupa kao samostalni odbornik.
Prema nezvaničnim informacijama lista, rukovodstvo NSD-a razgovaraće narednih dana s ostalim članicama vladajuće koalicije u Pljevljima kako bi raspravljali o mogućnosti daljih političkih poteza.
U međuvremenu, politička situacija u lokalnom parlamentu dodatno komplikuje cijelu priču, jer je prije nekoliko dana zbog nedostatka kvoruma po drugi put odgođena sjednica na kojoj je trebalo da se usvoji budžet. U sali se od 34 odbornika pojavilo samo deset, od kojih pet iz vladajuće koalicije. Skupštinska većina trenutno broji 23 odbornika, dok je prije imala 24, ali je Građanski pokret URA, koji ima jednog predstavnika, napustio koaliciju zbog neslaganja s načinom na koji se vodi grad.
Klubovi odbornika Demokrata i PES-a prije sjednice su saopštili da joj neće prisustvovati, navodeći da nije održan sastanak koji su inicirali još 24. decembra, a koji je trebalo da posluži za rješavanje spornih pitanja unutar većine.
Kako su saopštili, njihova odluka ne predstavlja odustajanje od političke odgovornosti, već apel za hitno uspostavljanje dijaloga i vraćanje međusobnog povjerenja među partnerima.
- Ovaj potez je posljedica, a ne uzrok političke krize - poručili su, dodajući da su umjesto dijaloga suočeni s ignorisanjem, jednostranim odlukama i izostankom volje da se problemi rješavaju unutar koalicije.
U saopštenju se naglašava da su se od trenutka podnošenja inicijative za sastanak pojedini problemi dodatno produbili, dok su se istovremeno pojavili i novi.
Zbog svega, zahtijevali su da rukovodstvo NSD-a promptno sazove hitne koalicione konsultacije.

PES tražio smjenu Vraneša

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG), navodeći da na dionicama u višim planinskim predjelima ima poledice.
Oni su upozorili da na putevima kroz usjeke i doline ima sitnijih odrona.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.&nbsp;
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 sati do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.

Putevi mokri, na sjeveru ima poledice

Ukrajinka Olena Jančuk provodi još jedan dan u ledenoj izolaciji u svom stanu u visokoj zgradi, usljed ruskih udara na elektroenergetski sistem zemlje. Takva je svakodnevica brojnih Ukrajinaca koji se bore s nedostatkom električne energije.
Bivša vaspitačica u vrtiću boluje od teškog reumatoidnog artritisa i već sedmicama je zarobljena na 19. spratu svoje zgrade u Kijevu – 650 stepenica iznad zemlje.
Dugi svakodnevni nestanci struje, uzrokovani ruskim bombardovanjem elektrana i dalekovoda, pretvorili su liftove u luksuz.
Dok se januarske temperature spuštaju i do minus 10 stepeni Celzijusa, na unutrašnjoj strani prozora u stanu Olene Jančuk stalno se hvata led – bijeli šareni oblici koji se do jutra šire preko stakla.
Ova 53-godišnjakinja grije se pored improvizovanog „kamina“ napravljenog od svijeća poređanih ispod naslaganih cigli, koje upijaju i polako otpuštaju toplotu. USB kablovi za punjenje vijugaju preko poda od prenatrpanih razdjelnika, dok je njena električna deka povezana na power bank koji čuva za najhladnije sate.
„Kad nema svjetla i grijanja sedamnaest i po sati, moraš nešto smisliti“, kaže ona. „Cigle najbolje zadržavaju toplotu u maloj sobi, zato smo svi u njoj.“
Tokom dana porodica se seli u prostorije koje hvataju zimsko sunce, pa se namjena svake sobe mijenja u skladu s rasporedom nestanaka struje. Noću se teška zimska odjeća ne skida ni u stanu, jer se bez centralnog grijanja prostor brzo hladi.
Kijev, grad s oko tri miliona stanovnika, pretežno čine neboderi – mnogi iz sovjetskog doba – koji sada veći dio dana ostaju bez električne energije.
U četvrtoj ratnoj zimi, struja je postala racionalizovana roba.
Stanovnici planiraju život prema terminima uključenja struje: kada kuhati, tuširati se, puniti telefone i uključiti veš-mašinu. Hrana se bira prema tome koliko može da traje, voda se filtrira u boce i skladišti u kantama. Mali kamperski plinski rešo koristi se za zagrijavanje supe ili čaja kada nema struje.
San je isprekidan sirenama za vazdušnu opasnost i potrebom da se struja maksimalno iskoristi u satima kada je dostupna.
Napolju, širom snijegom prekrivenog Kijeva, dizel-agregati bruje duž komercijalnih ulica. Kupci se kroz prodavnice probijaju uz svjetlost mobilnih telefona, a barovi rade u polumraku svijeća.
Aplikacije obavještavaju korisnike o sve kraćim periodima s uključenom strujom – često tek nekoliko sati, taman dovoljno za „resetovanje“ domaćinstva.
Jančuk živi u zgradi od 22 sprata, smještenoj blizu jedne elektrane, pa stanari iz prve ruke svjedoče raketnim i dron-napadima, dok bljeskovi osvjetljavaju horizont tokom noći.
Za vrijeme nestanaka struje penju se stepenicama u potpunom mraku; svjetlost mobilnih telefona odbija se od betonskih zidova, uz odjek dječjih glasova i lavež pasa. Ljudi ponekad ostavljaju plastične kese s keksima ili vodom u liftovima za one koji ostanu zaglavljeni kada se struja isključi usred vožnje.
Suprug Olene Jančuk, koji veći dio dana provodi na poslu, naveče donosi namirnice, dok je njena majka, 72-godišnja Ljudmila Bačurina, zadužena za kućne poslove.
- Hladno je, ali snalazimo se. Kad dođe struja, odmah uključujem veš-mašinu, punim boce vodom, kuvam, punim power bankove, trčim po kuhinji i po cijelom stanu - kaže majka, držeći kvadratnu baterijsku lampu koja se puni preko USB kabla i koju je nedavno pričvrstila za zid.
U luksuznijim kvartovima, stanari udružuju novac za agregate kako bi liftovi radili. Ali većina zgrada, u kojima žive penzioneri, porodice i osobe s invaliditetom, to ne može da priušti.
Udruženja osoba s invaliditetom, uključujući i organizacije koje zastupaju ranjene ratne veterane, upozoravaju da su stepeništa postala nevidljiva društvena barijera koja ljude zatvara unutar sopstvenih domova.
Pozivaju gradske vlasti da finansiraju agregate za stambene zgrade.
Do tada, život se prilagođava terminima kada ima struje. USB lampe, power bankovi i inverter baterije postali su standardni dio domaćinstava. Telegram grupe koriste se da komšije provjere kako su stariji i da razmjenjuju informacije o nestancima struje.
S viših spratova Kijevljani gledaju preko horizonta ispresijecanog neboderima i istorijskim crkvama sa zlatnim kupolama. Noću su vidljivi bljeskovi eksplozija dok Rusija nastavlja kampanju napada na ukrajinski energetski sistem.
Previše elektrana i dalekovoda je pogođeno da bi se zadovoljila potražnja, čak i uz uvoz struje iz Evrope. Kako bi spriječili kolaps mreže, operateri uvode rotacione restrikcije, održavajući u funkciji bolnice i ključne službe, dok domaćinstva tonu u mrak.
U jednoj termoelektrani na ugalj, koja je više puta bila meta napada, smjenski nadzornik Jurij prolazi kroz zgarište spržene opreme, urušenih krovova i komandnih ploča istopljenih u beskorisne nakupine. Popravke se obavljaju uz svjetlost baterijskih lampi, dok ogromne vreće pijeska štite ono što je preostalo. Fotografije kolega poginulih na poslu vise kraj ulaza.
- Nakon raketnih i dron-napada posljedice su strašne, razmjere su ogromne - kaže on.
Zvaničnici su zamolili da se, iz bezbjednosnih razloga, ne navode lokacija elektrane ni Jurijevo puno ime.
- Naša energetska oprema je uništena. Skupa je - kaže Jurij. „Sada popravljamo ono što možemo.“
Ukrajinski energetski sektor pretrpio je više od 20 milijardi dolara direktne ratne štete, prema zajedničkoj procjeni Svjetske banke, Evropske komisije i Ujedinjenih nacija.
Kijev je više puta ažurirao svoj rigorozni zimski režim štednje struje, prigušujući ili gaseći uličnu rasvjetu u manje prometnim zonama i ulažući u decentralizovanije izvore proizvodnje električne energije.
U neboderima, povratak na staro djeluje daleko.
- Umorna sam, stvarno umorna. Kad ne možeš da izađeš, kad ne vidiš sunce, kad nema svjetla i ne možeš ni do prodavnice sama… to te slomi. Ali najvažnije je, kako sada svi Ukrajinci kažu, da ćemo sve izdržati dok se rat ne završi - kaže Bačurina.

Smrznuti i u mraku: Kako žive stanovnici Kijeva, zarobljeni u neboderima dok Rusija napada

Novi pokušaj čišćenja ANB-a od politički nepodobnih

Politika

Mirjana Pajković podnijela ostavku u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava

Hronika

Lazović, Jaredić i Đoković oslobođeni optužbi za zlostavljanje

Društvo

(FOTO) Asanović: Kod Mujovića postoji želja da otvorimo razgovore već sljedeće nedjelje; Spremni smo da učestvujemo u troškovima ako se gradnja kolektora obustavi

Tag: odesa