Ako me sjećanje služi, kod posljednjeg produženja pritvora Milivoju Katniću predlog je predat u petak - a već u subotu je taj pritvor bio produžen - ukazao je advokat Stefan Jovanović gostujući na Drugačijoj radio vezi Antene M.
On je istakao da bi to trebalo da znači da je sudsko vijeće kao uspjelo da za 24 sata pregleda stotine i stotine stranica materijala.
- Jer ga moraju pregledati da bi utvrdili postoji li osnovana sumnja kao uslov za produženje pritvora. I ne samo da su uspjeli to da pregledaju, nego su uspjeli i da izvijećaju, da donesu odluku pa da tu odluku prenesu na papir i da je ekspeduju iz suda! Mislim da se u sudu dešavaju stvari da vijeća samo ponavljaju prethodne odluke bez ulaženja u suštinu onoga što tužilaštvo predlaže i onoga što odbrana nastoji da dokaže svojim žalbama i svojim argumentima - ocijenio je advokat.
Na pitanje da uporedi stav Apelacionog suda da za maloljetnog A.K, koji &nbsp;je nožem ranio dječaka u Baru, ne prijeti opasnost od bjekstva i da se može braniti sa slobode - sa odlukom o produženju pritvora Milivoju Katniću uz obrazloženje da bi mogao pobjeći ili ponoviti krivično djelo, Jovanović je odgovorio povezujući temu i sa tretmanom Zorana Lazovića.
- Analogija je potpuno na mjestu... &nbsp;Jedina razlika između ove dvije pravne situacije je uzrast. Ja mogu da pričam s aspekta Zorana Lazovića. I on je u pritvoru zbog opasnosti od bjekstva. Ta opasnost od bjekstva mora da bude stvarna, ne smije da bude apstraktna. Zoran Lazović je nekih mjesec prije nego mu je određen pritvor pisao kako glavnom specijalnom tako i vrhovnom državnom tužiocu, preko advokata Niklole Martinovića, obavijestio ih je da mu je rečeno kako mu se sprema filmsko hapšenje i kako će taj pritvor ići... Rekao im je da za tim nema potrebe i da se stavlja na raspolaganje nadležnom tužilaštvu za sva moguća pitanja. Međutim, desilo se što se desilo - naveo je Jovanović.
On naglašava da u takvim okolnostima ne može biti govora o opasnosti od bjekstva i dodaje da se Zoran Lazović sve vrijeme kretao na relaciji Podgorica - Bijelo Polje, da nije ni pokušao da napusti Crnu Goru i da, konačno, koliko ga on poznaje, nije čovjek koji bi otišao i ostavio svoju porodicu.
<h2>Sud nije cijenio da je Darisov napadač povratnik</h2>
Jovanović je i pravni zastupnik porodice maloljetnog Darisa Mujića, koji je teško povrijeđen hladnim oružjem u dvorištu škole koju pohađa. On ne spori pravo suda da takođe maloljetnom napadaču ukine pritvor i dozvoli odbranu sa slobode, ali ipak izražava čuđenje što pri donošenju takve odluke nije uzeta u obzir činjenica da se radi o povratniku u izvršenju teškog krivičnog djela.
- Medijski je poznato da je okrivljeni i ranije imao ovakvih situacija. Međutim, sud to nije cijenio. Zašto? Zato što je sud vezan predlogom tužilaštva. Dakle, ukoliko je predlog za određivanje pritvora bio koncipiran i baziran samo u odnosu na opasnost od bjekstva i uticaja na svjedoke, sud se nije mogao kretati mimo toga. Ne možemo ni sudu spočitavati više nego što treba. Ali, ukoliko postoji odluka nadležnog organa da je ovo lice počinilo prekršaj ili krivično djelo, onda &nbsp;se ta okolnost morala, ne mogla nego morala, uzeti u obzir. I morao se predložiti, a samim tim i odrediti pritvor zbog opasnosti od ponavljanja djela."
<h2>Ima li UIKS pritvor za maloljetnike</h2>
Sagovornik Antene M nema podatke da li je maloljetnom A.K. nakon prvog slučaja nasilja pružen institucionalni tretman, s ciljem rehabilitacije i suzbijanja agresivnog ponašanja. Otkriva, međutim, jednu činjenicu koja pokazuje koliko je nedostatan sistem ophođenja prema maljoljetnim delinkventima sklonim teškim krivičnim djelima. Jovanović nije siguran da u UIKS uopšte postoji poseban prostor za pritvor maloljetnika.
- Vjerujte da nijesam siguran. Po sili zakona maloljetni počinioci krivičnih djela moraju biti fizički izmješteni u odnosu na punoljetne počinioce krivičnih djela. Sama zakonska formulacija podrazumijeva i infrastrukturne uslove za smještaj takvih lica, kasnije i za rad sa njima u smislu prevencije da ne čine slična ili neka druga krivična djela. Nijesam siguran kakva je situacija u UIKS, sa čim raspolažu."
<h2>Pitanje bez odgovora: da li je Daris bezbjedan</h2>
Porodica Darisa Mujića nije angažovala advokata prije nego je donesena odluka da se A.K. brani sa slobode. Vjerovali su u institucije sistema i fokusirali se na oporavak svoga djeteta.
- Nakon ukidanja pritvora , Darisov otac pitao me zanimljivu stvar: šta ovo znači za nas, kakva je ovo poruka meni kao Darisovom ocu, Darisovoj majci, sestri? Šta ja sada treba da radim? I nijesam znao šta da mu odgovorim.
Darisova porodica je jedna od stotinu koja reaguje potpuno zdravorazumski. Primarno im je bilo zdravlje djeteta i poruka da se više nikad i nikome ne desi da prolazi kroz ono kroz što su oni prolazili dok su u hodniku čekali vijest od ljekara. Imali ste prošle nedjelje protest u Baru sa koga su poslane poruke koje su potpuno na mjestu, ljudske, civilizovane... Nijeste imali nikakav osvetoljubivi ton. Sama porodica je rekla da ne želi da se to desi bilo kome pa ni porodici počinioca. I izrazila je brigu za svoju bezbjednost. Da li je Daris bezbjedan, da li može bezbjedno da se kreće kroz Bar, može li da nastavi da ide u školu? Jer Daris ni toga dana nije pošao u školu da bi bio ubijen."
Stefan Jovanović smatra da se na očiglednu eskalaciju vršnjačkog nasilja mora djelovati proaktivno, pa i pooštravanjem kazni. No, politiku reagovanja tek "kad se nešto desi" treba upotpuniti brigom da se nasilje prevenira i da se problematični mladi ljudi izvedu na pravi put.
<h2>Miloš Medenica je u zatvoru samo zato što je Vesnin sin</h2>
Gost DRV konstatuje da u posljednje vrijeme "argumenti tužilaštva olako prolaze kod nadležnih sudova". Smatra da je stvoren ambijent u kojem sud pri donošenju odluka lakše prihvata argumentaciju tužilaštva. A na pitanje da li danas u Crnoj Gori postoje politički pritvorenici, odgovara:
- Postoje lica koja se nalaze u pritvoru bez zakonskog osnova." &nbsp;
Iz slučajeva koje on zastupa, kao takav navodi primjer Miloša Medenice.
- Više puta sam to rekao i danas to ovdje kažem: Miloš Medenica se nalazi u pritvoru samo zato što je sin Vesne Medenice. Ne postoji ni jedan zakonski osnov da to lice bude u pritvoru."
Jovanović se još jednom vratio na slučaj Zorana Lazovića, kao primjer neadekvatnog ponašanja suda. Podsjeća da tužilaštvo tereti Lazovića da je ukinuo zabranu ulaska u Crnu Goru bezbjednosno interesantnim licima (Belivuk i Miljković), a da tu optužbu njegova odbrana osoprava.
- Vrhovni sud, mimo teze tužilaštva, mimo tužioca koji to nije ni napisao, zauzima stav da je Zoran Lazović skinuo zabranu ulaska određenim licima iz Srbije, da su ta lica došla ovdje, počinila teška krivična djela(!) i nakon toga napustila Crnu Goru! O kakvoj vladavini prava mi pričamo? Da li Zoran Lazović može da očekuje nezavisno suđenje? Pazite - ne predlaže tužilac, sud to sam utvrđuje!", insistira Jovanović uz podsjećanje da su se "teška krivična djela" (dvostruko ubistvo) desila mjesecima prije spornog ulaska Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru.
Kao drastičan primjer pritiska medija i politike na rad suda Jovanović navodi "slučaj Krstović". Podsjeća na reakcije sa tih adresa na odluku sudije Ivanovića na početku tog slučaja, koja se na kraju pokazala ispravnom i zaključuje - "pretpostavka nevinosti je mrtvo slovo na papiru". Političari kao kompenzaciju za neispunjena predizborna obećanje pokušavaju da se "kite" rezultatima tužilaštva, dodaje sagovornik Antene M.
<h2>Skaj je podložan manipulaciji, mogu Vaše ime da ukucam i sadržaj kakav hoću</h2>
Stefan Jovanović kaže da su podaci sa skaj-aplikacije i njihova upotreba izmijenili pravosuđe u Crnoj Gori i svijetu. O validnost tako pribavljenih dokaza još dugo će se trajati polemike.
- &nbsp;Skaj komunikacija dostavljena je u jednom predmetu Crnoj gori prije skoro četiri godine. Tada je naglašeno da se radi o operativnoj informaciji, koja se ne smije staviti na uvid trećim stranama i koja mora da posluži kao smjernica za traženje dokaza. Iz nekog razloga kod nas je tužilaštvo krenulo u drugom pravcu. taj operativni poidatak sudu je prezentovalo kao dokaz.
Interesantno je da nijesu advokati problematizovali pitanje skaja u Crnoj Gori, nego sudija Višeg suda u Podgorici. Nedavno ste imali odluku Suda pravde koji, istini za volju, nije rekao da skaj nije dokaz već je jasno kristalisao uslove koji moraju biti zadovoljeni da bi se mogao uzeti kao dokaz."
Jovanović navodi propisane uslove, a onda ukazuje na lakoću manipulacija skaj prepiskama.
- Mi te skaj komunikacije dobijamo u eksel tabeli. Ja mogu Vaše ime da upišem u tu eksel tabelu. Ja ne znam čime tužilaštvo raspolaže, ali ja dobijam eksel tabelu u kojoj su navedene šifre, odnosno 'nikovi', imena, prezimena i sadržina poruka. Vjerujte mi, Vaše ime mogu sada da ukucam umjesto bilo kojega imena i mogu da stavim poruku kakvu god želim. Radi se o nečemu što je podložno manipulaciji i kompromitaciji i sad hoćete da mi kažete da je to dokaz na sudu!"

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Jovanović: Opasnost od bjekstva mora da bude stvarna - a ne apstraktna, Lazović prije hapšenja rekao da je na raspolaganju za sva pitanja

Poljska će priznati palestinsku državu, saopštio je danas poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski.
On je kazao da Poljska poštuje pravo Izraela na postojanje i pravo palestinske nacije.
- Poljska priznaje palestinsku državu - mi imamo ambasadora u Varšavi - naveo je Sikorski, saopštila je služba za medije poljskog Ministarstva spoljnih poslova.
On je istakao i da Poljska podržava sve akcije čiji je cilj zaustavljanje krvoprolića u Pojasu Gaze, prenosi Tanjug.

Sikorski: Poljska će priznati palestinsku državu

Kosovo je dodano na listu sedam zemalja koje je Evropska unija proglasila "sigurnim državama porijekla", u koje bi se mogli vratiti migranti nakon odbijanja njihovih prijava za azil u Uniji.
Evropska komisija saopštila je kako predlaže da se Kosovo, Bangladeš, Kolumbija, Egipat, Indija, Maroko i Tunis stave na tu listu.
- Mnoge države članice suočavaju se s velikim brojem neriješenih zahtjeva za azil, stoga je sve što sada možemo učiniti kako bismo ubrzali donošenje odluka o azilu od suštinskog značaja - rekao je povjerenik za unutrašnje poslove i migracije Magnus Bruner prilikom predstavljanja liste zemalja.
Sada je na Evropskom parlamentu i Savjetu EU da postignu dogovor o ovom prijedlogu.
Prema novim pravilima EU, tražitelji azila koji dolaze iz ovih sedam zemalja mogli bi se suočiti s odbijanjem svojih zahtjeva i potencijalnim nalozima za deportaciju.
Broj zahtjeva za azil iz Kosova u EU povećao se nakon liberalizacije viznog režima 1. januara 2024.
Više zahtjeva za azil bilo je samo tokom 2015. i 2016., kada su deseci hiljada građana Kosova emigrirali prema EU ilegalnim putem preko Mađarske.
Francuska je od 2018. godine postala glavna destinacija za građane Kosova koji traže azil u EU, zamijenivši Njemačku kao glavno odredište.
Brisel je pod pritiskom da smanji broj iregularnih migranata i olakša procese deportacije, dok je u nekim državama članicama EU pitanje migranata potaklo rast krajnje desnice.
Vođene državama s čvrstim stavovima poput Švedske, Italije, Danske i Nizozemske, vođe EU su u oktobru zatražile izradu novog zakonskog okvira s ciljem ubrzanja deportacije migranata, ali su takođe pozvali Evropsku komisiju da istraži "inovativne" načine borbe protiv iregularne migracije.
Kao odgovor na te zahtjeve, Evropska komisija prošlog je mjeseca predstavila reformu sistema deportacija, kojom je otvorena mogućnost da zemlje članice uspostave centre za vraćanje migranata van granica EU.
Prema zvaničnim podacima EU, manje od 20 posto ljudi kojima je naređeno da napuste Uniju vratilo se u zemlje porijekla.

Kosovo među sedam zemalja koje je EU proglasila "sigurnim" za ubrzano vraćanje migranata

Vaterpolisti Jadrana i Primorca ostvarili su pobjede u petom kolu prvenstva Crne Gore.
Jadran je večeras u Kotoru savladao Kataro 21:9 i zadržao maksimalan učinak.
Hercegnovski tim do četvrte pobjede vodio je Danilo Stupar sa četiri, Jovan Vujović i Strahinja Gojković postigli su po tri, a po gol manje Dmitri Holod i Danilo Radović.
U kotorskom timu najbolji je bio Dušan Milaš sa tri pogotka.
Ubjedljivu pobjedu kao gost slavio je i Primorac protiv Budve 22:6.
Najefikasniji u pobjedničkom tmu bio je Nika Šušiašviči sa pet golova, dok se tri puta u strijelce upisao Nemanja Vico.
U budvanskom sastavu bolji od ostalih bio je Petar Mitrović sa dva gola.
U ovom kolu slobodna je bila Budućnost.

Pobjede Jadrana i Primorca

Na glavnom bulevaru u Budvi, na pješačkom prelazu, danas oko 18:45 sati došlo je do saobraćajne nesreće u kojoj je oboren maloljetnik.
Dijete je transportovano u KBC Kotor, prenosi RTV Budva.
Policija i hitna pomoć su odmah stigli na mjesto događaja.
Policija je izvršila uviđaj kako bi se utvrdile sve okolnosti incidenta, a dalje informacije će biti objavljene nakon završetka istrage.

Maloljetnik oboren na glavnom bulevaru u Budvi, transportovan u KBC Kotor

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: odbrana-sa-slobode

Jovanović: Opasnost od bjekstva mora da bude stvarna - a ne apstraktna, Lazović prije hapšenja rekao da je na raspolaganju za sva pitanja

Sikorski: Poljska će priznati palestinsku državu

Kosovo među sedam zemalja koje je EU proglasila "sigurnim" za ubrzano vraćanje migranata

Pobjede Jadrana i Primorca

Maloljetnik oboren na glavnom bulevaru u Budvi, transportovan u KBC Kotor

PRATITE TVe UŽIVO