Održivost u turizmu je osnovni princip na kojem treba zasnivati razvoj - kazao je ministar turizma Bugarske Evtim Milošev i predložio kreiranje jedinstvene ponude zasnovane na specifičnostima Crne Gore, Bugarske i Albanije što bi kao jedinstven turistički paket bilo interesantno turistima i imalo veću tržišnu vrijednost.
Milošev je, na sastanku sa članovima skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, kazao da je Bugarska prijatelj i podrška Crnoj Gori na putu ka Evropskoj uniji.
- Podržava bratimljenje starih prijestonica Bugarske i Crne Gore, ali je mišljenja da je neophodna bolja povezanost za realizaciju projekata i podržao uspostavljanje avio-linije između dvije države. Mišljenja je da je potrebno integralno pristupiti planiranju u turizmu kako bi se izbjegli problemi kakve je donijela kovid kriza - kazali su iz Skupštine Crne Gore.&nbsp;
Milošev je ukazao na značaj ulaska Crne Gore u Evropsku uniju i Šengen zonu.&nbsp;
- Istakao je važnost rada svih u sektoru turizma, kako državnih i lokalnih institucija, tako i različitih udruženja i nevladninih organizacija koje radi u ovoj oblasti. Podijelio je iskustvo posjete Boki kotorskoj i podržao planove vezane za unapređenje kulturnog i zdravstvenog turizma. Mišljenja je da je specifičnost regiona u jedinstvenoj gastronomskoj ponudi, čime se može biti konkurentan na tržištu - navodi se u saopštenju.
Predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Dejan Đurović je rekao da je turizam najveća privredna grana u Crnoj Gori, da je neophodna raznovrsnija ponuda i baziranje ekonomije i na drugim privrednim granama.&nbsp;
- Ukazao je na značaj uspostavljanja saradnje između Bugarske i Crne Gore i razmjeni iskustava dvije države. Mišljenja je da bi iskustvo Bugarske u pripremi zimske turističke sezone značajno pomoglo Crnoj Gori i ukazao na potencijale za razvoj sportskog turizma, planinarenja, kulturnog i vjerskog turizma - kazali su iz Skupštine Crne Gore.&nbsp;
Upoznao je prisutne sa planovima razvoja saobraćaja i poljoprivrede, statusu pripreme prostornog plana Crne Gore koji je osnov za razvoj države do 2040. godine, problemima sa kojima se suočava aerodrom Tivat kada su u pitanju noćna slijetanja.
- Ukazao je na značaj regionalnog uvezivanja tržišta, ističući Albaniju kao pozitivan primjer razvoja turizma i porodičnog biznisa i privlačenja turista uz velike akcije na paket aranžmane što Crnoj Gori nedostaje. Predstavio je UNESCO područja u Crnoj Gori, naglasio značaj vinskih puteva, kao turističke ponude, i istakao da je Crna Gora dio adriatik rute koja ide od Pariza do Atine. Ukazao je na veliki problem preizgrađenosti objekata na primorju i podsjetio na obavezu propisanu Barselonskom konvencijom da nema gradnje 100m od obale. Naveo je primjer Španije koja je uspjela da se izbori sa tim problemom - navedeno je u saopštenju.
Zamjenik predsjednika Odbora Oskar Huter je ukazao na značaj unaprjeđenja odnosa između Crne Gore i Bugarske, uspostavljanju bliskije saradnje, jer ove dvije zemlje odlikuje i porodična i istorijska povezanost.&nbsp;
- Mišljenja je da bi iskustvo Bugarske u uspostavljanju sistema u turizmu i uvezivanja turističkih organizacija mnogo pomoglo Crnoj Gori. Ukazao je na važnost uspostavljanja prijateljskih odnosa između Prijestonice Cetinje, kao središta kulturnog turizma, i bugarskih gradova. Ukazao je na važnost uspostavljanja avio linije između Bugarske i Crne Gore i značaj vjerskog turizma kao dijela paketa regionalne turističke ponude, jer prednost vidi u umrežavanju tržišta i ponuda - rekli su iz Skupštine Crne Gore.&nbsp;
Zaključeno je da je u narednom periodu potrebno uspostaviti bliskiju saradnju između dvije države i poručeno da je važno da Crna Gora do 2028. godine bude 28. država članica Evropske unije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milošev predložio kreiranje jedinstvenog turisitičkog paketa sa specifičnostima Crne Gore, Bugarske i Albanije

Skupštinski odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje problematizovao je kompletan način sprovođenja postupka davanja u dugoročni zakup zemljišta na Luštici na 90 godina na kojem je trebalo da bude izgrađen luksuzni turistički kompleks „Montrose“.
Ovaj odbor je u junu organizovao kontrolno saslušanje, nakon što je kompanija „Northstar“ koja je zajedno sa „Equest Capital Limited“ (ECL) trebalo da realizuje ovaj projekat, pokrenula arbitražu u Londonu protiv Crne Gore, jer od tog posla nije bilo ništa.
<h2>Zaključci&nbsp;</h2>
U zaključcima koje je Odbor juče usvojio navodi se da je problematično to što je Vlada državnu imovinu dala u zakup na 90 godina po niskoj cijeni od 55 eura po kvadratu. Osim toga, problematizovano je i to što je utvrđen fiksni iznos godišnje zakupnine. Kompanija ECL je osnovana godinu prije tendera na ofšor destinaciji, njen vlasnik nije poznat, a u njenom portfoliju nema nijedne aktivnosti. Predsjednik Odbora Dejan Đurović (NSD) je kazao da lokalna firma koje je osnovana za potrebe ovog posla nije imala osnivački kapital, problematizujući i to što je konzorcijumu dozvoljeno da planirane investicije smanji sa 210 na 80 miliona eura te što im je ukinuta obaveza plaćanja PDV-a.
-Neophodno je da nadležne institucije tačno utvrde nakon čega je uslijedilo obavještenje o pokretanju postupka za prekid ugovora i što je uzrok tome – kazao je Đurović na jučerašnjoj sjednici Odbora.
Na kontrolnom saslušanju koje je ovaj odbor organizovao u junu, nije bio niko od predstavnika investitora. Ugovor za taj projekat potpisala je Vlada 2009. godine kojim je ovom konzorcijumu dato zemljište u zakup na 90 godina, a koji je stupio na snagu četiri godine kasnije. Aneksima je minimalni iznos investicija sa 210 miliona smanjen na 80 miliona u prvoj fazi, a Opštini Herceg Novi je, i pored ponude investitora da sam izgradi, nametnuta obaveza izgradnje komunalne infrastrukture vrijedne 57,3 miliona eura. Đurović je ukazao da je novi Zakon o izgradnji objekata stupio na snagu nekoliko mjeseci nakon potpisivanja aneksa, kojim su hoteli sa četiri i pet zvjedica oslobođeni komunalija. Time je, kako je naveo, Opština zakinuta za 57,3 miliona eura, jer ne bi mogla da naplati komunalije. Tada je izrazio zabrinutost da bi arbitraža koja je pokrenuta u Londonu, državu mogla da košta najmanje 34 miliona eura uz izmaklu dobit do 100 miliona eura. Investitori tvrde da država nije ispunila obavezu i izgradila infrastrukturu te problematizuju što UNESCO nije dao odobrenje na HIA studiju. Oni su sredinom 2022. godine obavijestili Vladu o raskidu ugovora, nakon što su, kako je rečeno, više puta upozoravali da krši ugovor. Bivši ministar urbanizma i prostornog planiranja Janko Odović tada je kazao da je investitor bio i te kako raspoložen za dogovor, ali da ni nakon posljednjeg sastanka država nije uradila ništa da ispoštuje ugovorne obaveze.&nbsp;
<h2>Propusti&nbsp;</h2>
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović je na saslušanju ukazala da se samo govori o tome što je država propustila da uradi, a niko ne govori o propustima investitora.
-Nemamo podatak je li je uporedo sa izradom HIA studije krenula izrada glavnog projekta, što je bila obaveza. Sudeći po obavještenju o raskidu, HIA studija je jedan od razloga za raskid, ali je to nešto što je nametao zakon. Ugovor sa državom raskinuo je samo „Northstar“, a mi ga nijesmo sa njima zaključili, nego sa konzorcijumom i to je pitanje koje ću da problematizujem, jer oni nijesu aktivno legitimisani ni za raskid ni za pokretanje arbitraže – kazala je Ćirović.
Dodala je i da je aneksom bilo predviđeno da Opština Herceg Novi obezbijedi infrastrukturu najkasnije na datum završetka minimalne investicije od 80 miliona eura, dodajući da to znači da država nije u kašnjenju.
Predsjednici opština Herceg Novi i Tivat Stevan Katić i Željko Komnenović tvrdili su da su uradili sve što je bila njihova obaveza. Katić je kazao da Opština nije mogla na sebe da preuzme toliku investiciju te da je dogovoreno da se raspišu tedneri za infrastrukturu.
-Tender je dva puta obaran, a Luštica je zahtjevna i kompleksna, bilo je puno problema oko imovinskih pitanja. Radovi na izgradnji vodovodne infrastrukture krenuli su 2020. godine i rok od 900 dana i dalje traje. Za put je završena projektna dokumentacija i 70 odsto eksproprijacije te se očekuje da u narednih 15-ak dana počnu radovi. Dobro je što će zbog ove obaveze, koja nam je bila nametnuta, kompletna Luštica i mještani konačno dobiti vodu, pa je ovo imalo neku korist koja će rezultirati daljim razvojem – kazao je ranije Katić.
Komnenović nije optimista u vezi sa arbitražom, jer smo, kako je naveo, već izgubili određene sporove pod sumnjivim okolnostima a koji se tiču vodovodno-kanalizacione mreže.
Da je riječ o najvećoj prevari koja je zadesila Crnu Goru, ocijenio je tada Vasilije Čarapić (PES) koji je kazao da se nikada nije desilo da se državna imovina odmah da na zakup od 90 godina i to lokalnoj firmi koja je tek osnovana za potrebe tendera.
-Iz ECL su naveli da su lider u oblasti razvoja nekretnina i turističkih rizorta, iako su osnovani godinu prije tendera i nemaju ništa u svom portfoliju. Ta firma je bila registrovana u Džerziju, ne zna se ko joj je vlasnik, a njen udio je 2015. godine preuzela respektabilna kuvajtska kompanija od čijih predstavnika sam čuo da ne znaju od koga su kupili projekat. Investitora je zastupao sin bivšeg ministra turizma Branimira Gvozdenovića. Trenutni direktor „Northstar“ kompanije je Mina Jovović koja je nekada bila državna sekretarka u Ministarstvu finansija tokom 2015. godine, da bi nakon što je podnijela ostavku, početkom 2016. godine sjela u ime investitora da pregovara sa istim tim Ministarstvom o aneksu ugovora koji je državu doveo u nepovoljniji položaj u odnosu onaj na početku – kazao je Čarapić dodajući da je ECL, iako je po podacima registra države Džerzi likvidiran 2018, godinu kasnije potpisao ugovor sa Morskim dobrom.
Na poziv Ministarstva prostornog planiranja za izbor advokatske kancelarije koja će zastupati Crnu Goru u ovoj arbitraži stigla je 31 ponuda, a izabrana je ponuda kancelarije „Three Crowns“.
<h2>Trećina vodovodnih preduzeć ne primjenjuje zakonski određene cijene</h2>
Na jučerašnjoj sjednici Odbora predstavljen je i izvještaj Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) o aktivnostima u prošloj godini, koja ni ovog puta nije dobila podršku poslanika.
Predsjednik Odbora REGAGEN-a Branislav Prelević je poručio poslanicima da je neophodno usvojiti zakon o vodnim uslugama i izmjene Zakona o komunalnim djelatnostima, koji su godinama u fioci. To će im, kako je kazao, omogućiti da učine sistem efikasnijim. A da vodovodni sistem nije efikasan, pokazuje podatak da trećina od ukupno 24 vodovodna preduzeća u Crnoj Gori ne primjenjuju zakonski određene cijene.
-I pored naših urgencija nemamo nikakvu informaciju kakve se cijene primjenjuju u Petnjici i Plavu. Ne znamo da li primjenjuju cijene koje su im odobrene, pretpostavka je da ne primjenjuju. Šest vodovoda i to u Beranama, Danilovgradu, Herceg Novom, Kolašinu, Rožajama i Mojkovcu nije primjenilo odluke REGAGEN-a o cijenama. To je frapantan podatak koji bi trebalo sve da nas zabrine – kazao je Prelević.
Dodao je da samo osam vodovoda primjenjuje regulisane cijene koje je odobrio REGAGEN i opštine i to u Baru, Budvi, Gusinju, Nikšiću, Plužinama, Podgorici i Ulcinju. Preostali vodovodi, kako je objasnio Prelević, imaju privremene cijene, koje jesu odobrene, ali nijesu afirmativne, imajući u vidu da je riječ o tzv. kaznenim cijenama koje su niže deset odsto u odnosu na godinu ranije. To je problematično s aspekta prihoda koji su samim tim niži za taj procenat.

Poslanicima problematična niska cijena zakupa zemljišta na Luštici

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, odgovarajući na pitanje slovačke novinarke o glomaznosti crnogorske Vlade, kazao da je ona rezultat političke trgovine i potrebe da se zadovolje politički apetiti svih partnera koji je podržavaju. 
- Mi trenutno imamo po veličini drugu Vladu u svijetu. To nije nešto na šta treba da budemo ponosni. To je bio rezultat političkih kompromisa skoro deset političkih partija koje podržavaju postojeću Vladu. Imajući u vidu činjenicu da živimo u parlamentarnoj demokratiji, gdje je u suštini izvor vlasti u parlamentu, a onda je parlament taj koji bira Vladu, pretpostavljam da je velika Vlada rezultat političke trgovine i potrebe da se zadovolje svi politički apetiti svih partnera koji podržavaju Vladu - rekao je Milatović na današnjoj konferenciji za medije, organizovanoj povodom zvanične posjete Crnoj Go predsjednika Slovačke Petera Pelegrinija.
Ponovio je da je više puta govorio o tom problemu, napominjući da Crna Gora još nema zakon o Vladi.
- A Nacrt zakons o Vladi predviđa postojanje 15 ministara. Nadam se da će biti uskoro usvojen u parlamentu, kao dio reformske agende i da će ograničiti političku trgovinu koju smo mogli da vidimo u formiranju postojeće Vlade - naglasio je Milatović.

Milatović na pitanje slovačke novinarke o glomaznosti Vlade: Ona je rezultat političke trgovine

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da Crna Gora i Slovačka njeguju veoma prijateljske odnose, utemeljene na bliskim istorijskim i kulturnim vezama, ističući da posebno cijeni doprinos te zemlje u ključnim trenucima u našoj modernoj istoriji.
- Posjeta Pelegrinija je potvrda iskrenog partnerstva i prijateljstva - rekao je Milatović na konferenciji za medije, organizovanoj povodom zvanične posjete Crnoj Go predsjednika Slovačke Petera Pelegrinija.
On se zahvalio Slovačkoj na tehničkoj podršci i glasu koji ta zemlja ima i podržava punopravno članstvo Crne gore u Evropskom savjetu.
- To je kontinurana i jasna podrška politici proširenja - naglasio je Milatović.
On je istakao da će Crna Gora naredne godine biti domaćin Samita Evropske unije i Zapadnog Balkana.
- To je velika privilegija Crnoj gori i dokaz povjerenja koju Evropska unija i zemlje EU imaju u našu zemlju - istakao je Milatović.
Milatović je naglasio Slovačka i Crna Gora da podržavaju napore u jačanju bezbjednosti Evrope, posebno na istočnom krilu alijanse, gdje obije zemlje učestvuju u misijama.
Predsjednik je najavio obnovu direktne avio linije između Podgorice i Bratislave.
- Vaša posjeta je vrijedna stranica u našim odnosima. Vjerujem da ćemo nastaviti da gradimo još sadržajnije partnerstvo našim zemalja - poručio je Milatović Pelegriniju.
Pelegrini je rekao da je s Milatovićem razgovarao kako dobra reputacija i uzajamno povjerenje može da služi za jačanje ekonomske saradnje i partnerstva.
- U slovačkoj postoji sve veći interes za Crnu Goru kao turističku destinaciju. Obnavljanjem auto linijom biće lakše našem narodu da dođu u vašu lijepu zemlju - istakao je Pelegrini.
On je najavio da će sa crnogorskim ministrima govoriti o ekonomskim pitanjima, energetskoj infrastrukturi, inovacijama i tehnologija, ali i o turizmu.
- Sa mnom je došla velika delegacija poslovnih ljudi iz Slovačke. Oni su od jutros sa poslovnim ljudima iz Crne Gore i traže mogućnosti da zajedno rade - naglasio je Pelegrini.
Ojačavanju odnosa, kako kaže, doprinosi i to što će biti potpisana dva memoranduma o razumijevanju u oblasti obrazovanja.
Pelegrini je poručio da Slovačka stoji uz Crnu Goru na njenom evropskom putu, ističući da zemlja nekada mora da prođe bolne reforme.
Uskoro opširnije...

Milatović najavio: Obnavljamo direktnu avio liniju sa Bratislavom; Pelegrini: Poslovni ljudi dvije zemlje traže mogućnosti da zajedno rade

Svečanom projekcijom francuskog filma "Divertimento", istinitom i inspirativnom pričom o snazi muzike da mijenja društvo, sinoć je u Muzičkom centru Crne Gore otvoren Evropski filmski festival 2025, jedan od najvažnijih kulturnih događaja Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. U emotivnoj i snažnoj priči rediteljke Mari-Kastij Mension-Šar, film "Divertimento" prati dvije sestre koje uprkos preprekama osnivaju orkestar i osvajaju prostor klasične muzike koji im je bio uskraćen. Publika je imala priliku da uživa u filmu koji slavi raznolikost, inkluziju i otpornost – vrijednosti koje predstavljaju srž evropskog identiteta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530110524_b13dc3a36522d0bdfd15a94b43e8a19d34222835e08b1066b0e8b13f73785cd1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530110524_b13dc3a36522d0bdfd15a94b43e8a19d34222835e08b1066b0e8b13f73785cd1" data-rendition-name="original" width="1256" height="822" loading="lazy" alt="Sa otvaranja festivala"> <figcaption>Sa otvaranja festivala(Photo: Evropska kuća)</figcaption> </figure>  Festival je zvanično otvorio Rikardo Seri, zamjenik šefa Delegacije EU u Crnoj Gori. - Evropski filmski festival je dio šireg obilježavanja Mjeseca Evrope, koji smo tokom maja slavili širom Crne Gore. Ovogodišnji program obuhvatio je brojne kulturne i javne događaje. U svakoj opštini slavili smo na drugačiji način, uz lokalnu kreativnost i angažman. Večerašnja festivalska noć posvećena je muzici – univerzalnom jeziku koji prevazilazi granice, briše razlike i povezuje ljude kroz generacije i kulture. Delegacija Evropske unije s ponosom je podržala sve ove inicijative koje na najbolji način odražavaju snažne i sve dublje veze između Evropske unije i građana Crne Gore - kazao je Seri. Program prve večeri dodatno je obogatio upečatljiv nastup glumačko-muzičke grupe "Glumci pjevaju", koji su spojili glumu, muziku i emociju u dinamičnom performansu. Njihove interpretacije poznatih pjesama i kratki scenski uvod u film, kao i kasnovečernji koncert, oduševili su prisutne i najavili festivalski duh koji se nastavlja. Evropski filmski festival 2025 nastavlja se u Podgorici 31. maja, gdje će na istom mjestu biti održana panel diskusija sa glumcem Momčilom Otaševićem, a potom i projekcija danske komedije "Očevi &amp; Majke", u režiji Paprike Stin. Nakon toga, festival se nastavlja u Bijelom Polju (1. i 2. juna), a potom u Baru (6. i 7. juna), uz filmski program iz Luksemburga, Rumunije, Malte, Češke, Italije i Hrvatske, kao i koncerte, razgovore i radionice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530110524_cade92d04721867021853de42120d25d4de53e52aa851b0cd31325821dc07da7.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530110524_cade92d04721867021853de42120d25d4de53e52aa851b0cd31325821dc07da7" data-rendition-name="original" width="562" height="877" loading="lazy" alt="Sa otvaranja festivala"> <figcaption>Sa otvaranja festivala(Photo: Evropska kuća)</figcaption> </figure>  Ulaz na sve projekcije je slobodan i otvoren za javnost. Evropski filmski festival 2025 organizuje Delegacija EU putem Evropske kuće, uz podršku platforme Cineuropa, i u partnerstvu sa: Crnogorskom kinotekom, Muzičkim centrom Crne Gore, Filmskim centrom Crne Gore, NVO Multimedija, Centrom za kulturu Bijelo Polje i Kulturnim centrom Bar. Tvoje veče, tvoj grad, tvoj film – vidimo se na Evropskom filmskom festivalu 2025.

"Divertimento" otvorio je Evropski filmski festival 2025 u Podgorici

Predsjednik Slovačke Peter Pelegrini boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića. Pelegrinija je u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti, dočekao Milatović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530110512_c3a37dc022245774288b21249c88173cecd9d07ec4a994aa43ca897041211a57.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530110512_c3a37dc022245774288b21249c88173cecd9d07ec4a994aa43ca897041211a57" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Pelegrini i Milatović"><figcaption>Pelegrini i Milatović(Photo: Kabinet predsjendika Crne Gore)</figcaption></figure>  - Nakon upisivanja u knjigu gostiju, sastanka dva zvaničnika i sastanka dvije delegacije, šefovi država će imati izjave za javnost i posadiće drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530110512_4dc83b4a8cf6d987a688990caf3cbf5d1b6d482ff431a2d860a3a3c6c333aa6c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530110512_4dc83b4a8cf6d987a688990caf3cbf5d1b6d482ff431a2d860a3a3c6c333aa6c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Pelegrini i Milatović"><figcaption>Pelegrini i Milatović(Photo: Kabinet predsjendika Crne Gore)</figcaption></figure>  Kako je istaknuto, posjeta predsjednika Slovačke predstavlja snažan podsticaj daljem unapređenju međudržavnih odnosa, ali i nastavak snažne diplomatske aktivnosti Milatovića na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJ9tMjCuiFbY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

FOTO/VIDEO: Milatović dočekao Pelegrinija na Cetinju

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

,,Meni je cijela porodica u policiji; otac, stric, kum, tetak, prijatelji, uža rodbina, prijatelji, devedeset odsto mojih drugova su aktivni policijski službenici. I da nijesam završio Policijsku akademiju u Danilovgradu – a jesam uz odlične ocjene – čitav život jedem taj policijski hljeb. I onda neko zbog političkih poena blati moje i ime moje porodice, ukazuje da sam nepodoban, jer sam počinio prekršaj u ranoj mladosti, kada nijesam bio ni punoljetan...” Tako počinje svoju ispovijest za Televiziju E i Portal ETV Aleksa Rakočević, svršeni diplomac Policijske akademije, dvadesetpetogodišnji mladić kojem je, upravo zbog politike, razrušen san da se bavi policijskim poslom. Kao i njegov otac, stric, dobar dio njegove porodice.&nbsp; Aleksa je oženjen, ima dijete od dvije godine i mislio je da, kada je završio sa odličnim ocjenama Policijsku akademiju u Danilovgradu, da mu je trasiran put za službu u policiji: javio se na oglas da odradi pripavnički policijski staž u Odjeljenju bezbjednosti Kolašin.&nbsp; ZIMSKI SAN I GORKA JAVA&nbsp; &nbsp;Djelovalo je u početku da se njegov san postaje java.&nbsp; Naročito kada je iz kabineta ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića stigao u kolašinsku policiju mejl-obavijest da je Aleksa Rakočević izabran na konkursu da obavi pripravnički staž.&nbsp; Pretposljednjeg dana januara 2024. godine Rakočević je zadužio policijsku uniformu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030532_e47f6ee3b9151b5909ddc493120cb5678195dfc25a41831ceda9740548cb96f4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527030532_e47f6ee3b9151b5909ddc493120cb5678195dfc25a41831ceda9740548cb96f4" data-rendition-name="original" width="1110" height="1501" loading="lazy" alt="REVERS O ZADUŽENJU POLICIJSKE UNIFORME: Rakočević ga potpisuje 30. januara 2024. "> <figcaption>REVERS O ZADUŽENJU POLICIJSKE UNIFORME: Rakočević ga potpisuje 30. januara 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U dokumentu koji je pokazao tokom razgovora u redakciji Televizije E, Rakočević je otkrio dokument da mu je policijska službenica Dijana Mašković predala na zaduženje: ljetnju jaknu, ljetne pantalone, zimske pantalone, zimska košulja (komada dva), jednu ljetnju košulju i jedan opasač.&nbsp; Tako je Aleksa Rakočević započeo 30. januara 2024. godine pripravnički staž u policiji.&nbsp; RAD BEZ UGOVORA&nbsp; Bio je to vrlo čudan pripravnički staž. Jer, osim što je zadužio zimsku i ljetnju uniformu, Aleksa Rakočević - nije dobio i ugovor o pripravničkom stažu?!&nbsp; - Dva puna mjeseca sam radio bez ugovora, potpisivao sam službene zabilješke, sprovodio službene radnje, onoliko koliko sam mogao kao pripravnik zahvaljujući starješinama koji su čestiti i pošteni ljudi – priča Rakočević. &nbsp; A onda je došlo do preokreta. Prema riječima Rakočevića, zamjenik komandira kolašinske policije Slađan Vukićević je ,,naknadno obavijestio“ čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da mladi pripravnik – ima mrlju u dosjeu.&nbsp; Koja je to bila mrlja u bografiji Alekse Rakočevića? Ispostavilo se: prekršaj iz vremena kada je Rakočević bio mlađe maloljetno lice. Zbog tog prekršaja Rakočevićeva porodica morala je da plati nekih 250 eura prekršajne kazne. U međuvremenu, Aleksa Rakočević nije napravio ni jedan prekršaj, kamoli neki drugi, teži izgred i, sistemom rehabilitacije, prekršajna kazna mu je izbrisana iz dosjea. Ali je tu prekršajnu kaznu izgleda upamtio Vukićević i urgirao da Rakočević izgubi posao, za koji još i nije bio potpisao ugovor?!&nbsp; Prijava protiv Rakočevića je bila ,,uspješna“. Ubrzo mu je – 23. marta 2024. godine, nešto duže od dva mjeseca od kako je počeo pripravnički staž - oduzeta policijska uniforma koju je zadužio krajem januara. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030536_284d03b8901635d46dd6c0955d43313934d25fda3ec3171361d9c84ae618c15e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250527030536_284d03b8901635d46dd6c0955d43313934d25fda3ec3171361d9c84ae618c15e" data-rendition-name="original" width="1149" height="1600" loading="lazy" alt="VRAĆANJE ZADUŽENE UNIFORME: Revers koji Rakočević potpisuje 23.marta 2024."> <figcaption>VRAĆANJE ZADUŽENE UNIFORME: Revers koji Rakočević potpisuje 23.marta 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEZOBZIRNO TARGETIRANJE&nbsp; &nbsp;Da li je svoj ,,cinkaroški“ posao Vukićević uradio radi popravljanja vlastitog položaja? To je savim mogući motiv: zamjenik komandanta stanice policije je neposredni rukovodilac vođi bezbjednosnog sektora Božidaru Kovijaniću i jedini je u hijerarhiji obavezan da obavlja valja kontrolu i nadzor u radu ljudi koji rade u bezbjednosnom sektoru na teritoriji nadležnosti OB Kolašin.&nbsp; &nbsp;Možda je upravo ta činjenica – da optuži druge - ,,natjerala“ Vukićevića da, umjesto svoje odgovornosti, osim Kovijanića, prozove druge, sad već penzionisane policajce: Vanju Miletića, nekadašnjeg koamndira kolašinske stanice policije i Milije Vukanića, tadašnjeg načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin.&nbsp; Prijave su podnešene iako Kovijanić nije u dosjeu Rakočevića imao što da prijavi, &nbsp;Miletić nije imao zakonsku obavezu da obavlja nadzor, a Vukanić je samo potpisao propratni akt kojim se Komisiji za bezbjednosne provjere dostavlja izvještaj.&nbsp; Rakočević se pita - ko će da odgovara zbog neosnovanih krivičnih prijava protiv Kovijaniča, Miletića I Vukanića? Istovremeno, smatra da je nophodno utvrditi odgovornost onih koji su ga ,,zaposlili” bez ugovora o pripravničkom stažu, a onda ga odbacili bez zakonskog osnova.&nbsp; - Ko će da odgovara što sam dva mjeseca glumio policajca po ulici, vršio preglede, pretrese, radio sve službene radnje koje su bile potrebne, kao neko ko je pripravnik . Kako je ministar Danilo Šaranović mogao sve to da dozvoli i ko će za to da snosi odgovornost? No, izgleda da je njemu injegovima bitno da se on pojavi u medijima, da targetira i prijavljuje ljude koji su časno vodili svoj posao I časno zaslužili svoju penziju – upozorava Rakočević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030536_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250527030536_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="NEZAKONITI PROGONI POLITIČKI MOTIVISANI: Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović"> <figcaption>NEZAKONITI PROGONI POLITIČKI MOTIVISANI: Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRIVIČNE PRIJAVE KAO PRESUDE Uzaludna upozorenja. Nije sve to spriječilo ministra Šaranovića da se obračuna sa penzionisanim policajcima: Miletić i Vukanić, kao i Kovijanić, osumnjičeni su za zloupotrebu službenog položaja, da su navodno Rakočeviću ,,frizirali” pozitivne bezbjednosne provjere?! &nbsp;- Kakve su to provjere? To su bezbjednosne provjere koje obavlja vođa bezbjednosnog sektora koji daje provjere sa terena, svoje mišljenje. Naravno, i evidenciju &nbsp;ako postoji, u dosjeu lica za koje se vrše provjere. S obzirom na to da ja nikad nijesam &nbsp;krivično kažnjavan, da sam imao taj jedan prekršaj za koji sam kažnjen novčano oko 250 eura. Zato sam rehabilitovan. Zbog toga je mišljenje policijskog službenika Kovijanića i bilo pozitivno u mom slučaju. Drugi službenici koji su radili bezbjednosne provjere za upis na Policijsku akademiju, ali i kasnije, takođe su mi davali pozitivno mišljenje, jer su to bile provjere sa terena – ističe Rakočević za Portal ETV.&nbsp; Napominje da je za upis u Policijsku akademiju bila neophodna pozitivna bezbjednosna provjera, koju je dobio. Nakon završene Akademije, naglašava Rakočević, ponovo su mu rađene bezbjednosne provjere, te da je dobio i licence za poslove zaštite đe su neophodne pozitivne ocjene.&nbsp; Policijski službenik Kovijanić, kao i dvojica penzionisanih starješina Miletić i Vukanić su, po ocjeni Rakočevića, časni policijski oficiri koji su zaslužili penziju radeći u službi.&nbsp; &nbsp;- Da su htjeli da rade nečasno, mogli su sa tih pozicija da obavljaju neka, za njih unosna, krivična djela, a ne da dobijaju krivične zato što su mene dali pozitivno mišljenje. To je totalna nebuloza, skupljanje političkih poena ljudi kao što je minsitar Šaranović i njegovi partijski drugovi. Isto je u slučaju izjave ministra Šaranovića kako suzbijaju kriminal, kako čiste policiju od kriminalaca. Vidimo kako to rade - sve kršeći zakone i po partijskim direktivama – kaže Rakočević u ispovijesti za našu redakciju. PONIŠTENA RJEŠENJA Objašnjava kako ima dva rješenja Vladine komisije za žalbe kojima su obarana rješenja ministra Danila Šaranovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030540_802b1d2af83ad4a78d0ac308bd9842b5f1d58235c226f2bbc92c0dd938179f28.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250527030540_802b1d2af83ad4a78d0ac308bd9842b5f1d58235c226f2bbc92c0dd938179f28" data-rendition-name="original" width="987" height="1369" loading="lazy" alt="DVA PONIŠTENA RJEŠENJA MINISTRA ŠARANOVIĆA: Kopija Rješenja od 12. decembra 2024."> <figcaption>DVA PONIŠTENA RJEŠENJA MINISTRA ŠARANOVIĆA: Kopija Rješenja od 12. decembra 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz lične dokumentacije Rakočević pokazuje rješenja Komisije za žalbe Vlade Crne Gore. I u prvom od 12. decembra 2024. godine, kao i u drugom od prije četrdesetak dana, 17. aprila ove godine, prihvata se Rakočevićeva žalba nakon što nije primljen za rad nakon javnog oglasa za rad pripravnika u upravi policije.&nbsp; Djelovi oba rješenja pokazuju kaoo je administrativna služba iz kabineta ministra Šaranovića nezakonito postupala.&nbsp; &nbsp;- Zbog propusta prvostepenog organa da Komisiji za žalbe dostavi cjelokupne spise predmeta, što ej u obavezi u skladu sa članom 125, stav 5 zakona o upravnom postupku, takvim postupkom onemogućio je Komisiju da ispita činjenično stanje, a samim time i zakonitost žalbene odluke - kaže se, između ostalog, u obrazloženju odluke Komisije za žalbe iz aprila kojima su poništili rješenje ministra Šaranovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030556_cdb71cd5a50d4f3cdeaebb2bde8b01838a6d3dc92b10979ea8080e04d3f81801.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250527030556_cdb71cd5a50d4f3cdeaebb2bde8b01838a6d3dc92b10979ea8080e04d3f81801" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="UZALUDNA PISMA MINISTRU: Rakočević"> <figcaption>UZALUDNA PISMA MINISTRU: Rakočević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Pisao sam više mejlova ministru unutrašnjih poslova Šaranoviću; ni na jedan mi nije odgovorio. Napisao sam zahtjev za prijem, da me saslušaju da objasnim situaciju, nikakav odgovor nisam imao – ističe Rakočević.&nbsp; Napominje da su ga pozvali iz Uprave za kadrove da preuzme rješenje i najavili mu da dođe radi potpisivanja saglasnosti nove, ko zna koje po redu.&nbsp; - U međuvremenu sam se javio i za ovaj oglas za 814 službenika i prošao taj dio urednosti prijave i opet došao u stanicu policije i opet potpisao saglasno za provjere. Znači i njima je više smiješno, ljudima koji rade te provjere. Na kraju, ko je dostojan a ko nije da nosi policijsku uniformu - o tome odlučuju ljudi koji nijesu nikad uniformu nosili nijesu, koji i ne znaju šta je policijski posao. Ja sam porodičan čovjek, imam ženu i dijete, radim pet poslova da bih preživio i prehranio svoju porodicu. Treba da ljudima kao što sam ja da se lomi vrat, da se sabotiraju, da budem proganjan zato što želim biti na pravoj strani zakona, što želim da svoje dijete izvede na pravi put sjutra? Želim odgovore, da bih znao kojim putem ću dalje – kaže Rakočević.&nbsp; Sudeći po dosadašnjim postupcima, prije svega ministra Šaranovića I čelnika Uprave policiej Šćepanovića, uzalud će Aleksa Rakočević čekati odgovora na svoja pitanja.&nbsp;