<p>Održivost u turizmu je osnovni princip na kojem treba zasnivati razvoj - kazao je ministar turizma Bugarske <b>Evtim Milošev</b> i predložio kreiranje jedinstvene ponude zasnovane na specifičnostima Crne Gore, Bugarske i Albanije što bi kao jedinstven turistički paket bilo interesantno turistima i imalo veću tržišnu vrijednost.</p>
<p>Milošev je, na sastanku sa članovima skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, kazao da je Bugarska prijatelj i podrška Crnoj Gori na putu ka Evropskoj uniji.</p>
<p>- Podržava bratimljenje starih prijestonica Bugarske i Crne Gore, ali je mišljenja da je neophodna bolja povezanost za realizaciju projekata i podržao uspostavljanje avio-linije između dvije države. Mišljenja je da je potrebno integralno pristupiti planiranju u turizmu kako bi se izbjegli problemi kakve je donijela kovid kriza - kazali su iz Skupštine Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Milošev je ukazao na značaj ulaska Crne Gore u Evropsku uniju i Šengen zonu.&nbsp;</p>
<p>- Istakao je važnost rada svih u sektoru turizma, kako državnih i lokalnih institucija, tako i različitih udruženja i nevladninih organizacija koje radi u ovoj oblasti. Podijelio je iskustvo posjete Boki kotorskoj i podržao planove vezane za unapređenje kulturnog i zdravstvenog turizma. Mišljenja je da je specifičnost regiona u jedinstvenoj gastronomskoj ponudi, čime se može biti konkurentan na tržištu - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje <b>Dejan Đurović </b>je rekao da je turizam najveća privredna grana u Crnoj Gori, da je neophodna raznovrsnija ponuda i baziranje ekonomije i na drugim privrednim granama.&nbsp;</p>
<p>- Ukazao je na značaj uspostavljanja saradnje između Bugarske i Crne Gore i razmjeni iskustava dvije države. Mišljenja je da bi iskustvo Bugarske u pripremi zimske turističke sezone značajno pomoglo Crnoj Gori i ukazao na potencijale za razvoj sportskog turizma, planinarenja, kulturnog i vjerskog turizma - kazali su iz Skupštine Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Upoznao je prisutne sa planovima razvoja saobraćaja i poljoprivrede, statusu pripreme prostornog plana Crne Gore koji je osnov za razvoj države do 2040. godine, problemima sa kojima se suočava aerodrom Tivat kada su u pitanju noćna slijetanja.</p>
<p>- Ukazao je na značaj regionalnog uvezivanja tržišta, ističući Albaniju kao pozitivan primjer razvoja turizma i porodičnog biznisa i privlačenja turista uz velike akcije na paket aranžmane što Crnoj Gori nedostaje. Predstavio je UNESCO područja u Crnoj Gori, naglasio značaj vinskih puteva, kao turističke ponude, i istakao da je Crna Gora dio adriatik rute koja ide od Pariza do Atine. Ukazao je na veliki problem preizgrađenosti objekata na primorju i podsjetio na obavezu propisanu Barselonskom konvencijom da nema gradnje 100m od obale. Naveo je primjer Španije koja je uspjela da se izbori sa tim problemom - navedeno je u saopštenju.</p>
<p>Zamjenik predsjednika Odbora <b>Oskar Huter</b> je ukazao na značaj unaprjeđenja odnosa između Crne Gore i Bugarske, uspostavljanju bliskije saradnje, jer ove dvije zemlje odlikuje i porodična i istorijska povezanost.&nbsp;</p>
<p>- Mišljenja je da bi iskustvo Bugarske u uspostavljanju sistema u turizmu i uvezivanja turističkih organizacija mnogo pomoglo Crnoj Gori. Ukazao je na važnost uspostavljanja prijateljskih odnosa između Prijestonice Cetinje, kao središta kulturnog turizma, i bugarskih gradova. Ukazao je na važnost uspostavljanja avio linije između Bugarske i Crne Gore i značaj vjerskog turizma kao dijela paketa regionalne turističke ponude, jer prednost vidi u umrežavanju tržišta i ponuda - rekli su iz Skupštine Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Zaključeno je da je u narednom periodu potrebno uspostaviti bliskiju saradnju između dvije države i poručeno da je važno da Crna Gora do 2028. godine bude 28. država članica Evropske unije.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milošev predložio kreiranje jedinstvenog turisitičkog paketa sa specifičnostima Crne Gore, Bugarske i Albanije

<p>Skupštinski odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje problematizovao je kompletan način sprovođenja postupka davanja u dugoročni zakup zemljišta na Luštici na 90 godina na kojem je trebalo da bude izgrađen luksuzni turistički kompleks „Montrose“.</p>
<p>Ovaj odbor je u junu organizovao kontrolno saslušanje, nakon što je kompanija „Northstar“ koja je zajedno sa „Equest Capital Limited“ (ECL) trebalo da realizuje ovaj projekat, pokrenula arbitražu u Londonu protiv Crne Gore, jer od tog posla nije bilo ništa.</p>
<h2><b>Zaključci&nbsp;</b></h2>
<p>U zaključcima koje je Odbor juče usvojio navodi se da je problematično to što je Vlada državnu imovinu dala u zakup na 90 godina po niskoj cijeni od 55 eura po kvadratu. Osim toga, problematizovano je i to što je utvrđen fiksni iznos godišnje zakupnine. Kompanija ECL je osnovana godinu prije tendera na ofšor destinaciji, njen vlasnik nije poznat, a u njenom portfoliju nema nijedne aktivnosti. Predsjednik Odbora Dejan Đurović (NSD) je kazao da lokalna firma koje je osnovana za potrebe ovog posla nije imala osnivački kapital, problematizujući i to što je konzorcijumu dozvoljeno da planirane investicije smanji sa 210 na 80 miliona eura te što im je ukinuta obaveza plaćanja PDV-a.</p>
<p>-Neophodno je da nadležne institucije tačno utvrde nakon čega je uslijedilo obavještenje o pokretanju postupka za prekid ugovora i što je uzrok tome – kazao je Đurović na jučerašnjoj sjednici Odbora.</p>
<p>Na kontrolnom saslušanju koje je ovaj odbor organizovao u junu, nije bio niko od predstavnika investitora. Ugovor za taj projekat potpisala je Vlada 2009. godine kojim je ovom konzorcijumu dato zemljište u zakup na 90 godina, a koji je stupio na snagu četiri godine kasnije. Aneksima je minimalni iznos investicija sa 210 miliona smanjen na 80 miliona u prvoj fazi, a Opštini Herceg Novi je, i pored ponude investitora da sam izgradi, nametnuta obaveza izgradnje komunalne infrastrukture vrijedne 57,3 miliona eura. Đurović je ukazao da je novi Zakon o izgradnji objekata stupio na snagu nekoliko mjeseci nakon potpisivanja aneksa, kojim su hoteli sa četiri i pet zvjedica oslobođeni komunalija. Time je, kako je naveo, Opština zakinuta za 57,3 miliona eura, jer ne bi mogla da naplati komunalije. Tada je izrazio zabrinutost da bi arbitraža koja je pokrenuta u Londonu, državu mogla da košta najmanje 34 miliona eura uz izmaklu dobit do 100 miliona eura. Investitori tvrde da država nije ispunila obavezu i izgradila infrastrukturu te problematizuju što UNESCO nije dao odobrenje na HIA studiju. Oni su sredinom 2022. godine obavijestili Vladu o raskidu ugovora, nakon što su, kako je rečeno, više puta upozoravali da krši ugovor. Bivši ministar urbanizma i prostornog planiranja Janko Odović tada je kazao da je investitor bio i te kako raspoložen za dogovor, ali da ni nakon posljednjeg sastanka država nije uradila ništa da ispoštuje ugovorne obaveze.&nbsp;</p>
<h2><b>Propusti&nbsp;</b></h2>
<p>Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović je na saslušanju ukazala da se samo govori o tome što je država propustila da uradi, a niko ne govori o propustima investitora.</p>
<p>-Nemamo podatak je li je uporedo sa izradom HIA studije krenula izrada glavnog projekta, što je bila obaveza. Sudeći po obavještenju o raskidu, HIA studija je jedan od razloga za raskid, ali je to nešto što je nametao zakon. Ugovor sa državom raskinuo je samo „Northstar“, a mi ga nijesmo sa njima zaključili, nego sa konzorcijumom i to je pitanje koje ću da problematizujem, jer oni nijesu aktivno legitimisani ni za raskid ni za pokretanje arbitraže – kazala je Ćirović.</p>
<p>Dodala je i da je aneksom bilo predviđeno da Opština Herceg Novi obezbijedi infrastrukturu najkasnije na datum završetka minimalne investicije od 80 miliona eura, dodajući da to znači da država nije u kašnjenju.</p>
<p>Predsjednici opština Herceg Novi i Tivat Stevan Katić i Željko Komnenović tvrdili su da su uradili sve što je bila njihova obaveza. Katić je kazao da Opština nije mogla na sebe da preuzme toliku investiciju te da je dogovoreno da se raspišu tedneri za infrastrukturu.</p>
<p>-Tender je dva puta obaran, a Luštica je zahtjevna i kompleksna, bilo je puno problema oko imovinskih pitanja. Radovi na izgradnji vodovodne infrastrukture krenuli su 2020. godine i rok od 900 dana i dalje traje. Za put je završena projektna dokumentacija i 70 odsto eksproprijacije te se očekuje da u narednih 15-ak dana počnu radovi. Dobro je što će zbog ove obaveze, koja nam je bila nametnuta, kompletna Luštica i mještani konačno dobiti vodu, pa je ovo imalo neku korist koja će rezultirati daljim razvojem – kazao je ranije Katić.</p>
<p>Komnenović nije optimista u vezi sa arbitražom, jer smo, kako je naveo, već izgubili određene sporove pod sumnjivim okolnostima a koji se tiču vodovodno-kanalizacione mreže.</p>
<p>Da je riječ o najvećoj prevari koja je zadesila Crnu Goru, ocijenio je tada Vasilije Čarapić (PES) koji je kazao da se nikada nije desilo da se državna imovina odmah da na zakup od 90 godina i to lokalnoj firmi koja je tek osnovana za potrebe tendera.</p>
<p>-Iz ECL su naveli da su lider u oblasti razvoja nekretnina i turističkih rizorta, iako su osnovani godinu prije tendera i nemaju ništa u svom portfoliju. Ta firma je bila registrovana u Džerziju, ne zna se ko joj je vlasnik, a njen udio je 2015. godine preuzela respektabilna kuvajtska kompanija od čijih predstavnika sam čuo da ne znaju od koga su kupili projekat. Investitora je zastupao sin bivšeg ministra turizma Branimira Gvozdenovića. Trenutni direktor „Northstar“ kompanije je Mina Jovović koja je nekada bila državna sekretarka u Ministarstvu finansija tokom 2015. godine, da bi nakon što je podnijela ostavku, početkom 2016. godine sjela u ime investitora da pregovara sa istim tim Ministarstvom o aneksu ugovora koji je državu doveo u nepovoljniji položaj u odnosu onaj na početku – kazao je Čarapić dodajući da je ECL, iako je po podacima registra države Džerzi likvidiran 2018, godinu kasnije potpisao ugovor sa Morskim dobrom.</p>
<p>Na poziv Ministarstva prostornog planiranja za izbor advokatske kancelarije koja će zastupati Crnu Goru u ovoj arbitraži stigla je 31 ponuda, a izabrana je ponuda kancelarije „Three Crowns“.</p>
<h2>Trećina vodovodnih preduzeć ne primjenjuje zakonski određene cijene</h2>
<p>Na jučerašnjoj sjednici Odbora predstavljen je i izvještaj Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) o aktivnostima u prošloj godini, koja ni ovog puta nije dobila podršku poslanika.</p>
<p>Predsjednik Odbora REGAGEN-a Branislav Prelević je poručio poslanicima da je neophodno usvojiti zakon o vodnim uslugama i izmjene Zakona o komunalnim djelatnostima, koji su godinama u fioci. To će im, kako je kazao, omogućiti da učine sistem efikasnijim. A da vodovodni sistem nije efikasan, pokazuje podatak da trećina od ukupno 24 vodovodna preduzeća u Crnoj Gori ne primjenjuju zakonski određene cijene.</p>
<p>-I pored naših urgencija nemamo nikakvu informaciju kakve se cijene primjenjuju u Petnjici i Plavu. Ne znamo da li primjenjuju cijene koje su im odobrene, pretpostavka je da ne primjenjuju. Šest vodovoda i to u Beranama, Danilovgradu, Herceg Novom, Kolašinu, Rožajama i Mojkovcu nije primjenilo odluke REGAGEN-a o cijenama. To je frapantan podatak koji bi trebalo sve da nas zabrine – kazao je Prelević.</p>
<p>Dodao je da samo osam vodovoda primjenjuje regulisane cijene koje je odobrio REGAGEN i opštine i to u Baru, Budvi, Gusinju, Nikšiću, Plužinama, Podgorici i Ulcinju. Preostali vodovodi, kako je objasnio Prelević, imaju privremene cijene, koje jesu odobrene, ali nijesu afirmativne, imajući u vidu da je riječ o tzv. kaznenim cijenama koje su niže deset odsto u odnosu na godinu ranije. To je problematično s aspekta prihoda koji su samim tim niži za taj procenat.</p>

Poslanicima problematična niska cijena zakupa zemljišta na Luštici

<p>Crna Gora je je prva naredna članica Evropske unije, prvenstveno zbog ispunjavanja kriterijuma i napretka koji je postigla u pregovaračkom procesu, saopštila je ministarka evropskih poslova <b>Maida Gorčević </b>na GLOBSEC forumu u Pragu, koji okuplja visoke zvaničnike, stručnjake i lidere iz Evrope i svijeta.</p>
<p>Tokom Foruma, ministarka Gorčević je bila učesnik dva panela, na kojima je predstavila pozicije Crne Gore u kontekstu evropskih integracija, institucionalnih reformi i ekonomske saradnje.</p>
<p>Na panelu „Pojednostaviti, zaštititi, ojačati: Put EU naprijed“, govorila je o potrebi modernizacije odlučivanja unutar EU, jačanju demokratske otpornosti i proširenju kao ključnom faktoru bezbjednosti na kontinentu. Panel je okupio ministre evropskih poslova iz Češke i Danske, zvaničnike Vlade Poljske, kao i predstavnike privrede i civilnog društva.</p>
<p>Govoreći o različitim pogledima i neslaganjima među državama članicama u tumačenju napretka pojedinačnih kandidata, Gorčević je naglasila da pridruživanje mora biti zasnovano na zaslugama, a da bilaterizacija procesa ne pomaže nikome.</p>
<p>- Najave iz non-pejpera Slovenije i Njemačke mogu biti dobar pravac daljeg oblikovanja procesa proširenja, ali Crna Gora želi jednoglasnost svih 27 članica po pitanju priznavanja njenih uspjeha - &nbsp;poručila je Gorčević.</p>
<p>Drugog dana Foruma, ministarka je učestvovala na specijalnoj sesiji „Preko granica: Unapređenje evropske ekonomske integracije Balkana“, gdje su razmatrani konkretni koraci za jačanje ekonomske dimenzije procesa pristupanja – uključujući usklađivanje sa pravilima jedinstvenog tržišta EU, liberalizaciju kapitalnih tokova, borbu protiv pranja novca i poboljšanje investicionog ambijenta u regionu. Učesnici panela bili su predstavnici država kandidata i članica EU, kao i renomirani stručnjaci i poslanici.</p>
<p>Gorčević je saopštila da regionalna saradnja i jačanje međusobne povezanosti predstavljaju ključ za otključavanje punog potencijala Zapadnog Balkana. Inicijative poput Plana rasta za region nude istorijsku priliku da se ubrza ekonomska integracija u Evropsku uniju, unaprijedi infrastrukturna povezanost i privuku održive investicije koje donose opipljive koristi građanima.</p>
<p>- Saradnja među državama regiona ne smije biti izuzetak, već postati pravilo – jer samo kroz zajednički, usklađen pristup možemo graditi konkurentnu, stabilnu i evropsku budućnost za cijeli region - poručila je Gorčević.</p>
<p>Na marginama Foruma, ministarka Gorčević imala je niz bilateralnih sastanaka, uključujući susrete sa ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinom Konakovićem, ministrom evropskih poslova Srbije Nemanjom Starovićem, ministrom vanjskih poslova Bugarske Georgijem Georgievim i državnom sekretarkom Ministarstva vanjskih poslova Rumunije Anom Kristinom Tinka. Razgovarala je i sa predstavnicima medija i međunarodnih organizacija.</p>
<p>Razgovarajući sa zvaničnicima Bugarske i Rumunije, Gorčević je dobila potvrdu da Crna Gora može očekivati podršku ovih zemalja u završnoj fazi pregovora o članstvu. Tokom susreta sa ministrima Konakovićem i Starovićem razmijenila je mišljenje o ključnim pitanjima procesa pristupanja, regionalnoj saradnji i zajedničkoj evropskoj budućnosti zemalja regiona.</p>
<p>- Učešćem na GLOBSEC forumu, ministarka Gorčević je još jednom potvrdila snažnu posvećenost Crne Gore evropskoj budućnosti i aktivnoj ulozi u regionalnoj i evropskoj saradnji - zaključuju iz MEP-a.</p>

Gorčević: Pridruživanje mora biti zasnovano na zaslugama, bilaterizacija procesa ne pomaže nikome

<p>Centar za građansko obrazovanje (CGO) ponovo skreće pažnju na ozbiljan i zabrinjavajući trend u radu izvršne vlasti – Vlada Crne Gore, kako navode, sve češće donosi strateški važne odluke putem telefonskih sjednica, mimo institucionalnog dijaloga i javnosti.</p>
<p>- Odluke koje duboko zadiru u bezbjednosni, pravosudni, obrazovni sistem i organizaciju državne uprave – ne mogu i ne smiju biti rezultat 'grupnog ćaskanja' - saopšteno je iz CGO-a.</p>
<p>Prema podacima ovog centra, više od 58% svih sjednica aktuelne Vlade nije održano uživo, već na daljinu, što, kako ističu, direktno urušava demokratske procedure i transparentnost odlučivanja.</p>
<p>– Samo u posljednja dva mjeseca, putem telefonskih sjednica odlučivalo se o imenovanju direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), predlozima izmjena i dopuna Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o Državnom tužilaštvu, Zakona o finansiranju lokalnih samouprava, Uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave, kao i o raspolaganju budžetskom rezervom – upozoravaju iz CGO-a.</p>
<p>Iz ove organizacije naglašavaju da su upravo takve odluke suštinske za funkcionisanje države i moraju biti predmet otvorene rasprave i institucionalnog odlučivanja.</p>
<p>– Telefonske sjednice mogu biti opravdane samo u izuzetnim i hitnim slučajevima, ali nikako ne smiju postati pravilo kojim se izbjegava odgovornost i briše trag javne rasprave – poručuju iz CGO-a.</p>
<p>Kritikujući ovakav pristup, CGO navodi da je „neozbiljno voditi državu na seen i like“, upozoravajući da takva praksa obesmišljava osnovne principe demokratije.</p>
<p>Na kraju, iz CGO-a pozivaju Vladu da se hitno vrati demokratskim procedurama i obnovi „minimum institucionalnog dostojanstva“.</p>
<p>– Umjesto upravljanja porukama, potrebna je ozbiljna i odgovorna vladavina, zasnovana na javnosti rada, odgovornosti i poštovanju institucija – zaključuje se u saopštenju.</p>

CGO upozorava: Država se ne može voditi preko Vibera

<p>Posjeta ministarke kulture i medija <b>Tamare Vujović</b> Grčkoj biće značajan korak u jačanju kulturnih i medijskih veza između dvije države, kao i potvrdu obostrane spremnosti da se saradnja podigne na viši nivo, saopšteno je iz tog Vladinog resora.</p>
<p>Delegacija Ministarstva kulture i medija, u susret zvaničnoj posjeti Vujović Grčkoj, sastala se sa ambasadorom Grčke u Crnoj Gori Dimitrosom Gioldasisom.</p>
<p>- Sastanak je bio prilika za usklađivanje stavova i razmjenu informacija u vezi sa planiranim razgovorima na najvišem nivou, koji su predviđeni tokom posjete Atini i Solunu od danas do 18. juna - kaže se u saopštenju.</p>
<p>Gioldasis je istakao da Grčka prepoznaje oblast kulture kao strateški važnu, ne samo u kontekstu očuvanja identiteta i vrijednosti, već i kao snažan instrument ekonomskog razvoja.</p>
<p>On je naglasio da kultura ima snažnu ulogu u unapređenju turističke ponude, doprinosi stvaranju imidža zemlje, kao i generisanju prihoda i otvaranju novih radnih mjesta.</p>
<p>Navodi se da je na sastanku istaknuto da je važan razvoj kulturnog turizma, kao mosta koji povezuje očuvanje kulturne baštine sa savremenim ekonomskim tokovima.</p>
<p>- Sagovornici su se saglasili da kulturni turizam može predstavljati važan pokretač održivog razvoja, naročito u manjim sredinama koje baštine autentične kulturne sadržaje - kaže se u saopštenju.</p>
<p>Iz Ministarstva su kazali da je posebna pažnja tokom sastanka bila posvećena temi zaštite i konzervacije kulturnog nasljeđa, sa fokusom na ikonu Bogorodice Filermose.</p>
<p>Kako su rekli, na sastanku su razmijenjene informacije o planovima za dolazak grčkih stručnjaka u Crnu Goru, koji će pružiti ekspertsku podršku u procesu konzervacije te izuzetno značajne kulturne i duhovne baštine.</p>
<p>- Dogovoreno je da se tokom zvanične posjete posebno razgovara o mogućnostima korišćenja fondova Evropske unije (EU) namijenjenih kulturi - kaže se u saopštenju.</p>
<p>Navodi se da će delegacija Crne Gore imati uvid u grčko iskustvo u pripremi i realizaciji EU projekata u oblasti kulture i medija, kako bi se unaprijedili administrativni kapaciteti i povećalo učešće crnogorskih institucija i organizacija u ovim programima.</p>
<p>Na sastanku je ocijenjeno da je izuzetno važno dalje jačanje saradnje između dva naroda.</p>
<p>- Zajedničke inicijative, razmjene i projekti doprinose ne samo institucionalnom povezivanju, već i zbližavanju ljudi, što je temelj dugoročne saradnje i stabilnih bilateralnih odnosa - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>Kako se navodi, tokom sastanka su razmatrana ključna pitanja koja će biti predmet predstojećih bilateralnih susreta, sa posebnim naglaskom na oblasti kulture, medijskih politika, zaštite i digitalizacije kulturne baštine, kao i jačanja institucionalne saradnje između dvije zemlje.</p>
<p>Dodaje se da je poseban akcenat stavljen i na zajedničke inicijative u borbi protiv dezinformacija, promociji medijske pismenosti i bezbjednosti novinara.</p>
<p>Iz Ministarstva su kazali da je planirano da Vujović u Atini održi bilateralne sastanke sa potpredsjednikom Vlade i portparolom grčke Vlade Pavlosom Marinakisom, kao i sa ministarkom kulture Grčke Linom Mendoni.</p>
<p>- Na ovim sastancima biće riječi o konkretnim modelima saradnje, razmjeni iskustava u oblasti kulturne politike, te promociji evropskih vrijednosti kroz zajedničke projekte - rekli su iz Ministarstva.</p>
<p>Oni su kazali da će, tokom posjete, delegacija Crne Gore učestvovati i na međunarodnoj konferenciji u Solunu, posvećenoj bezbjednosti novinara, u organizaciji Međunarodnog centra za novinare i Univerziteta „Aristotel“.</p>
<p>Kako je najavljeno, predviđeno je da Vujović otvori konferenciju, dok će direktor Direktorata za medije,<b> Nedjeljko Rudović</b>, učestvovati na panelu posvećenom unapređenju nacionalnih politika i regionalne saradnje u oblasti medijskih sloboda.</p>
<p>- Očekuje se da će predstojeća posjeta predstavljati značajan korak u jačanju kulturnih i medijskih veza između Crne Gore i Grčke, kao i potvrdu obostrane spremnosti da se saradnja podigne na viši nivo - navodi se u saopštenju.</p>

Značajan korak u jačanju kulturnih i medijskih veza sa Grčkom

<p>Skupštinska sala Opštine Plužine bila je prepuna tokom javne rasprave o izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na kojoj su mještani Gornjih Brezana jasno i glasno poručili: plan države da u centru sela izgradi veliko energetsko čvorište – za njih je neprihvatljiv.</p>
<p>Nakon prezentacije plana, mještani su predstavnicima Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kao i predsjedniku Opštine Slobodanu Deliću, poručili da bi takav potez značio uništenje sela i budućnosti njegovih stanovnika.</p>
<p>Sa sobom su donijeli pano sa slikama – “Brezna danas” i “Brezna sjutra”, uz natpis: „Ko ima pravo da uništi cijelo selo? U čijem interesu?“</p>
<p>Predstavnici Ministarstva i predsjednik Delić naveli su da je plan preuzet iz Prostornog plana Crne Gore starog više od decenije, te da je samo „precrtan“, a da su oni u ovom trenutku – „nemoćni“.</p>
<p>Mještanka <b>Vesna Radojević </b>oštro je reagovala, upozorivši da nije ispoštovana Arhuška konvencija, koju je Crna Gora potpisala, a koja ima zakonsku snagu:</p>
<p>- Ova konvencija nalaže da lokalne zajednice budu uključene od samog početka procesa, te da o tome budu obaviještene preko javnih glasila ili lično. To je trebalo da uradite – da ih obavijestite lično o tome šta im se sprema, jer ti ljudi ne prate sajt Vlade i sekciju 'dokumenta', gdje se zavuku sve informacije od životnog značaja.</p>
<p>Radojević je podsjetila da su Gornja Brezna jedino selo u Pivi koje demografski raste, i da tamo ljudi ulažu u poljoprivredu, turizam i život.</p>
<p>- Ovo što se sprema Gornjim Breznima ima pravne elemente zločina nad čovječnošću. Riječ je o dugoročnom planiranju egzodusa cijele jedne zajednice – i to bez njihovog znanja i saglasnosti - poručila je.</p>
<p><b>Rade Mićanović</b> istakao je da je selo proglašeno turističkom zonom i da su brojni mještani investirali u razvoj turizma i poljoprivrede:</p>
<p>- Šta mi da radimo ako nam usred sela napravite trafo stanicu i dalekovode? Šta ćemo sjutra da ponudimo turistima – da razgledaju trafostanice? Još ni ne znamo sve što je planirano – informacije dobijamo iz raznih izvora - kazao je on.</p>
<p>Predstavnici Ministarstva su odgovorili da je sva dokumentacija dostupna na sajtu, ali su mještani odgovorili da ne umiju da je tumače, niti prate internet svaki dan.</p>
<p><b>Mićo Blagorjević</b> rekao &nbsp;da nema televizor, ne prati sajtove, te nije znao ništa o izradi prostornog plana.</p>
<p><b>Bobana Mićanović</b> podsjetila je na medicinska i ekološka istraživanja koja upozoravaju na opasnosti po zdravlje:</p>
<p>- Povećan je rizik od leukemije kod djece i do 69%. Elektromagnetna zračenja utiču na neurološki razvoj, povećavaju rizik od kancera. Tu je i konstantna buka, uništenje obradivog zemljišta, pad vrijednosti imovine. Gornja Brezna imaju potencijal za eko turizam, ali ko će ovdje dolaziti da gleda trafo stanice?- kazala je ona.</p>
<p><b>Gordana Đurković</b>, koja je sa sobom dovela dva sina, emotivno je reagovala:</p>
<p>- Oni nijesu bili ni rođeni prije 12 godina, kada je ovo inicirano. Ja sam majka ova dva dječaka i dužna sam da pred njima kažem – mi nismo livade i šume, mi smo živi ljudi. Ovi ljudi proizvode ono bez čega ne možemo – mlijeko, sir, meso. Nisu imali kad da gledaju portale i elaborate od 1000 strana.</p>
<p><b>Andrijana Mićanović</b> podsjetila je da su ranije podnošene zvanične primjedbe i ekspertska mišljenja protiv sličnih projekata, ali bez rezultata:</p>
<p>- Učestvovala sam u raspravama ispred NVO koja se protivi HE Komarnica. Dostavili smo sve – i primjedbe, i mišljenja međunarodnih eksperata. Nikada nismo dobili odgovor od Ministarstva. Toliko o značaju učešća u raspravama.</p>
<p>Mještani Gornjih Brezana poručuju da neće odustati, jer je u pitanju opstanak zajednice i pravo na dostojanstven život, dok od nadležnih očekuju da konačno pokažu odgovornost prema građanima, a ne samo prema dokumentima starim deceniju.</p>

Mještani Brezana na javnoj raspravi: Energetsko čvorište u srcu sela ugrožava naše živote i budućnost

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Nekadašnji čuveni trener FK Budućnost <b>Brano Milačić </b>večeras se nije dugo zadžao na svečanoj akademiji kojom je obilježen vijek postojanja ovog fudbalskog kluba.</p>
<p>Kako je objavila večeras kćerka proslavljenog trenera i legende podgoričkog sporta <b>Julija Milačić Petrović-Njegoš</b>, uz opasku da to radi bez očeve dozvole i sa rizikom da će se "žestoko naljutiti", on je napustio proslavu zbog neprijatnosti koju je doživio prilikom dolaska na Trg nezavisnosti gdje je organizovan događaj.</p>
<p>- Došao sam i sjeo u drugom redu. U prvom su bili neki privrednici, pomislih da se ne gužvam... Prilazi mi djevojka i kaže: "Ne možete tu da sjedite", ja joj kažem da sam pozvan i kažem joj ime. Ona gleda u papire i odgovara mi: "A evo Vas, Vi ste od petog reda pa na gore". Ustao sam i pošao doma - napisala je na društvenoj mreži Milačić riječi svoga oca.</p>
<p>Poručila je organizatorima: "Sram vas bilo".</p>
<p>Podgorički klub obilježio je večeras vijek postojanja svečanom akademijom i koncertom na podgoričkom Trgu nezavisnosti.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FjulijaMPNj%2Fstatus%2F1933253539020820983%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1933253539020820983%7Ctwgr%5Ea85ccb951b8b6d693dc74741b52b571efb72ca40%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Kako Vijesti pišu, Milačić je bio trener Budućnosti od 2003. do 2006. godine, potom kratko i 2007. - niko se nakon njega nije zadržao toliko u kontinuitetu (tri i po sezone).</p>
<p>Bio je trener u jednoj od najvećih evropskih pobjeda podgoričkog tima ikada, protiv Deportiva iz La Korunje (2:1) 2005. godine, samo sezonu nakon što je španski klub igrao polufinale Lige šampiona.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fponosna-proslost-jedna-je-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Milačić je krajem 80-ih i početkom 90-ih obavljaio funkciju sportskog direktora Budućnosti, a danas je uoči proslave, na Fejsbuku, čestitao voljenom klubu veliki jubilej.</p>
<p>- Zadovoljstvo mi je čestitati stoti rođendan našem klubu. Kada se njemu čestita osjećam kao da je čestitka upućena svima nama koji klub neizmjerno volimo. Želim da Budućnost uvijek ostane perjanica crnogorskog fudbala i da doživi mnogo bolje dane od dosadašnjih - poručio je Milačić.</p>