Predstavnici Vlade Crne Gore i parlamentarne većine odbili su tri amandmana koje je predložila opozicija, a čiji je cilj bio da se dio budžetskih sredstava za funckionerska službena putovanja i reprezentacije preusmjeri na pomoć najsiromašnijim socijalnim grupama.
Pored ovog amandmana, takođe su odbijeni i amandmani poslanika SD-a o konsultantskim uslugama, i o ugovorima o djelu.
Predsjednik Odbora za ekonomijuu, finansije i budžet i hedan od predlagača ovih amandmana, Boris Mugoša, &nbsp;kazao je da niti jedan od ovih amandmana ne zahitijeva dodatna finansijska sredstva, odnosno rashod u budžetu, već da se određene katogorije neracionalnih budžetskih izdataka koriguju i usmjeri na one kojima su ta sredstva mnogo potrebnija.
- Želim da vidim kako ćete se odnijeti prema tome da se za 20 odsto smanje privilegije funkcionerima za službena putovanja, jer vas podsjećam da je nevjerovatnih 9,5 miliona eura predviđeno za službena putovanja i reprezentacije. Naš prijedlog je da se dva miliona od toga usmjeri &nbsp;onima kojima je podrška najtpotrebnija. To su korisnici MOP-a- kazao je Mugoša.
Predstavnici Ministarstva finansija nijesu se složili sa ovim amandmanom, a predstavnici parlamentarne većine bili su uzdržani.
Nije prošao ni amandman o konsultantskim uslugama, za koje je u budžetu opredijeljeno čak 50 miliona eura, od čega je opozicija predložila da ta stavka smanji za 5 odsto, odnosno dva miliona eura, od čega bi se milion eura preusmjerio na unapređenje konkurentnosti, a milion u Zavod za zapošljavanje za otvaranje novih radnih mjesta.
Treći amandman odnosio se na izdatke za ugovore o djelu kojim je previđeno da 15,5 miliona smanje za jedan milion, a da se taj milion usmjeri na besplatan prevoz i besplatnu užinu učenika iz socijalno ranjivih kategorija.
Ni ovaj amandman nije prošao.
B.M.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ništa od pomoći najugroženijima: Vlast odbila da se odrekne dijela sredstava za službena putovanja i reprezentacije funkcionera

Održana je sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
Tema današnje sjednice bila je prodaja brodova Crnogorske plovidbe, o čemu su pred poslanicima govorili predstavnici Ministarstva pomorstva, menadžmenta kompanije i NVO Udruženje pomorskih kapetana.
Na početku sjednice riječ je dobio kapetan Aleksandar Niković iz NVO Udruženje pomorskih kapetana.
– Predložili smo ovo kontrolno saslušanje jer postoje indicije o nepravilnostima u postupcima prodaje dva broda Crnogorske plovidbe, koji su velike vrijednosti i imaju simboličko značenje. Želimo istinu, transparentnost i odgovornost – kazao je Niković.
Drugi predstavnik iste NVO, kapetan Janko Milutin, rekao je da su brodovi prodati iako su mogli da nastave da posluju.
– Prodali smo brodove koji su mogli da zarađuju. Izjavom ministra pomorstva Filipa Radulovića o katastrofalnom stanju brodova i kompanije izazvan je haos – kako u menadžmentu, tako i među pomorcima – naveo je Milutin.
Govoreći o posljedicama, Milutin je kazao da je – sljedeća posljedica bila zadržavanje jednog broda u Americi. Brod je bio u luci gotovo mjesec dana. Puštanjem broda, američke vlasti potvrdile su da je brod u zadovoljavajućem stanju i spreman za plovidbu. Sljedeći problem dogodio se u engleskoj luci, gdje je brod podvrgnut kontroli i oduzeta mu je klasa – to je kao da vam oduzmu vozačku dozvolu. Ovo nije urađeno zbog katastrofalnog stanja broda, već zbog manjih nedostataka koji postoje na svakom plovilu. Ministarstvo je, međutim, javno pojačalo narativ o lošem stanju broda „Kotor“, plasirajući stare fotografije koje ne odgovaraju stvarnom stanju – istakao je Milutin.
On je dodao da je Ministarstvo pomorstva prodajom brodova „ispod tržišne vrijednosti“ nanijelo štetu državi.
– Ministarstvo je tvrdilo da su okolnosti značajno umanjile tržišnu vrijednost oba broda. To ne stoji. Eventualni troškovi na brodu „Kotor“ mogli su iznositi oko 200 hiljada dolara, što znači da je trebalo da se proda za oko 8,5 miliona dolara. A brod „21. maj“, koji nije imao tehničkih problema, mogao je biti prodat za 9,5 miliona dolara. Plasiranjem lažnih fotografija i informacija o stanju brodova Ministarstvo je pokušalo da opravda niske prodajne cijene. Brodovi su, pritom, prodati na kredit – rekao je Milutin, pozvavši poslanike da provjere te navode i Specijalno državno tužilaštvo (SDT) da ispita čitav slučaj.
Ministar pomorstva Filip Radulović kazao je da su problemi u Crnogorskoj plovidbi višegodišnji i duboko sistemski.
– Svi znamo da Crnogorska plovidba od osnivanja loše posluje. Bilo je pitanje vremena kada će doći trenutak koji je i došao. Da li mi je zapao vruć krompir – jeste. Jesam li morao donijeti tešku odluku – jesam – rekao je ministar.
Radulović je govorio i o zadržavanju broda „Kotor“ u američkoj luci.
– Dvadeset osmog maja brod „Kotor“ bio je u Kolumbiji i imao je problema sa motorom. Za samo nekoliko dana nagomilani su troškovi od stotine hiljada eura. Posljednji ekser u kovčegu Crnogorske plovidbe bio je kada je brod stigao u američku luku Savana. Ustanovljen je niz nepravilnosti – inspektor je pronašao 30 tehničkih nedostataka, što je dovelo do zadržavanja broda 30 dana u jednoj od najskupljih država na svijetu. Troškovi su iznosili 700 hiljada dolara za remorke, 300 hiljada za luku i dodatnih 200 hiljada za ostale izdatke. To je ukupno 40 hiljada dolara dnevno. Zato sam 30. juna predložio Vladi da razriješi prethodni odbor direktora, što je i usvojeno. Tu se uloga Ministarstva završava – kazao je Radulović.
Izvršni direktor Crnogorske plovidbe, Vladimir Tadić, naveo je da su prijave o stanju broda stigle od same posade.
– U luci Savana pomorci su prijavili probleme: kašnjenje isporuka, neispravnu klimu, lošu hranu, nečistoću. Odnos posade doprinio je svemu što se dogodilo. Biće pokrenut postupak po tom pitanju – rekao je Tadić, dodajući da je – treće zadržavanje broda „Kotor“ u posljednje dvije godine pokazatelj stanja u kojem se kompanija nalazi.
On je objasnio da su, tokom zadržavanja u SAD-u, morali da izvrše sve neophodne popravke kako bi brod mogao da isplovi, ali da su za sobom ostavili dug.
– Ostali smo dužni američkim kompanijama oko 980 hiljada dolara, zbog čega nam nijesu dozvoljavali isplovljavanje. Nismo imali novca. Vjerujte mi, pobjegli smo sa sidra da ne platimo ništa, jer nijesmo imali sredstava. To je bruka za državu i zastavu. Pobjegli smo jer nas je vlasnik tereta okrivio i najavio tužbu zbog kašnjenja u Engleskoj. Da bismo izbjegli tužbu – morali smo da napustimo vez – izjavio je Tadić.
Poslanik Pokreta Evropa sad, Tonći Janović, podsjetio je da je Ministarstvo pomorstva ranije podnijelo krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv tadašnjeg menadžmenta Crnogorske plovidbe.
– U toj prijavi navedeni su brojni propusti u poslovanju – kašnjenja, niske najamnine, prikrivanje dokumentacije povodom zadržavanja broda „Kotor“. Imovina je izgubljena, brodovi su prodati za 12 miliona eura, što je višestruko manje od realne vrijednosti. Kako je moguće da nakon remonta iz 2022. godine, koji je koštao 1,3 miliona eura i bio netransparentan, nezavisni procjenitelj utvrdi 30 nepravilnosti, iako je brod već bio na dva remonta? – upitao je Janović.
On je dodao da Skupština mora otvoriti pitanje budućnosti Crnogorske plovidbe.
– Da li će se kompanija ugasiti, pripojiti Barskoj plovidbi ili postoji treći model? – pitao je Janović.
Na kontrolno saslušanje bili su pozvani ministar pomorstva Filip Radulović, predsjednik Odbora direktora Crnogorske plovidbe Petar Janković, izvršni direktor Vladimir Tadić i kapetani NVO Udruženje pomorskih kapetana – Janko Milutin i Aleksandar Niković.
Nikola Milović (DPS) kaže da smo stavili kompaniju – pod ključ.
– Zamislite kompaniju bez brodova. Kakva je to kompanija? Čime će se baviti Crnogorska plovidba? – upitao je Milović.
Milović je Radulovića pitao i da li osjeća odgovornost što je ministar koji prodaje brodove.
– Da li osjećate odgovornost zbog premijera koji je Kotoranima rekao da neće gasiti Crnogorsku plovidbu i da će kupiti još brodova? Da li su u fazi nabavke ti novi brodovi? Vrijeme je da saznamo, jer je proces prodaje brodova bio pod velom tajne. Da li se osniva neka nova kompanija kada je pomorstvo u pitanju – to zanima građane. U ovom vašem kratkom mandatu imate mandat sa nesagledivim posljedicama i meni je žao zbog toga. Znam da ova tema presijeca veliki broj porodica. Svi ti ljudi koji pošteno rade svoj posao, sav taj novac ulože u Crnu Goru. Ključno pitanje je, kažete, što ste donijeli hrabru odluku. Nadam se da hrabrost nije preovladala u odnosu na mudrost. Očekujem da će nakon ovog uslijediti sljedeći potez – da vi nećete više biti ministar pomorstva, to vam tako ide u politici, ne kažem ovo jer imam neko saznanje. Gdje ste bili u pravom trenutku da ispratite situaciju u kompaniji – poručio je Milović.
Predsjednik Odbora Boris Mugoša podsjetio je da brodovi Crnogorske plovidbe nijesu privatni, već brodovi svakog građanina.
– Neprimjereno je da je odluka o prodaji brodova donijeta na WhatsApp sjednici Vlade. Tačnije, određene informacije su usvajane na WhatsApp sjednicama, što je postala praksa. Funkcionisanje Vlade se svelo na tri klika – da li ste vidjeli, da li vam se sviđa ili ne sviđa, ili pak bojkotujete sviđanje i nesviđanje – kazao je Mugoša.
Mugoša je podsjetio da su brodovi procjenjivani na 19 miliona eura, te upitao kako možemo biti zadovoljni prodajom od 13 miliona.
Komentarišući izdvajanje pet miliona eura iz budžeta Crne Gore za „Ocean race“, Mugoša je rekao da to vrijeđa inteligenciju.
– Simpatično, ali da li je opravdano? Između brodarske privrede i Ocean racea, ovo prvo je sto puta važnije – dodao je Mugoša.
On je pitao i koliki su bili troškovi prodaje brodova.
– Koliko nas generalno košta trošak prodaje i ono što vam drastično zamjeram je koliko je nevjerovatno loših informacija rečeno prije prodaje tih brodova. To država ne smije da radi. Ako ste donijeli odluku da se brodovi prodaju, a u javnosti polemišete i negativno pričate o brodovima – kako mi to objašnjavate? Je li to odgovoran pristup? Prodajete državnu imovinu, a kroz razne nastupe govorite, da se izrazim grubo, mi sa strane imamo osjećaj da je situacija sa brodovima raspad, a hoćete da ih prodajete. Je li nama bio cilj da dobijemo veću cijenu, gdje je onda logika da pričate da brodovi ne valjaju? To mi stvarno nije jasno – kazao je Mugoša.
Miloš Vuković iz Fidelity consultinga ukazao je da postoje brojni nedostaci u procesu prodaje brodova. On je naglasio da je u prodaji bila angažovana advokatska kancelarija koja, kako kaže, nije imala dovoljno iskustva za taj posao.
– Ovo je bila rasprodaja. Da je država riješila problem, brodovi bi bili prodati po većoj cijeni. Procjena je bila na 19 miliona eura, a prodali ste ih za 13 – rekao je Vuković.
Vuković je pozvao da se objavi sva dokumentacija u vezi procesa prodaje.
– Srećno u dokazivanju nevinosti pred svim instancama države svima koji su bili uključeni u proces – poručio je on.
Ministar pomorstva Filip Radulović u završnoj riječi ponovio je da su, kako je rekao, svi znali da će doći kraj Crnogorske plovidbe.
– Svi smo znali da će ovaj dan doći. Dvije pomorske kompanije po dva broda – to nije održivo – kazao je Radulović.
Govoreći o budućnosti plovidbe, Radulović je rekao da je postupak prodaje još uvijek u toku.
– Ima još 10–15 dana da se sve pravno okonča. Meni je žao što se ovo desilo... Ali uradićemo nešto za Boku – u budžet Crne Gore ulazi kredit za kupovinu remorkera kojim ćemo povećati sigurnost na moru u Boki Kotorskoj – kazao je ministar.
Radulović je poručio da apsolutno ne osjeća odgovornost u ovom slučaju.
– Kasno sam povukao potez? Ja sam htio da Odbor direktora plovidbe riješi problem. Kada sam vidio da su nesposobni da riješe problem – mi smo uskočili – rekao je Radulović.
Na kraju, Mugoša je kazao da je dobio mejl koji će proslijediti tužilačkim organima.
– U tom mejlu se pominje nabavka remorkera. Neću dalje elaborirati – zaključio je Mugoša.

Tadić: Pobjegli smo iz američke luke jer nismo imali para da platimo dugove - bruka za državu; Radulović: Apsolutno ne osjećam odgovornost u ovom slučaju

Vladajuća većina glasala je na Odboru za ekonomiju da državni revizor Milan Popović bude izabran za petog člana Senata Državne revizorske institucije (DRI).
Poslanici vlasti su tako odlučili, nakon što je u nedjelju veče kandidat Predrag Radunović, šef unutrašnje revizije Rekorata na UCG, povukao kandidaturu za člana Senata.&nbsp;
Radunovića je u petak vladajuća većina glasala i predložila Skupštini da ga izabere za petog člana Senata DRI. To su uradili iako je bilo upitno da li Radunović ispunjava zakonske uslove za izbor za člana Senata. On je imao 10 godina i devet mjeseci staža, ali sa stručnim osposobljavanjem. Opozicija je smatrala da on ne ispunjava zakonske uslove za tu poziciju, ali vladajuća većina nije marila za to. Ipak, Radunović je nakon svega podnio ostavku, nakon čega je trebalo da se vidi da li vlast može izabrati drugog kandidata u okviru istog konkursa ili treba ponovo da se ide u taj proces.&nbsp;
Odlučeno je na kraju da se glasa o petom članu između preostalih devet kandidata. Nakon kraćih konsultacija, odlučili su se da podrže Milana Popovića za člana Senata.
Kada upute odluku ka Skupštini, što je moguće da će uraditi već danas, na plenumu može da se glasa o Popoviću kao novom članu Senata. Kada i ako se on izabere za novog člana Senata, onda će Skupština moći i da bira predsjednika Senata DRI.&nbsp;
Senat DRI nema predsjednika već nekoliko godina, a to je jedan od zahtjeva koji je Evropska komisija ispostavila vladajućoj koaliciji. Predsjednik Senata se bira između pet članova Senata. Popović, ako bude izglasan, preuzeće rukovođenje revizijama nad državnim kompanijama i opštinskim preduzećima.

Većina predložila Popovića za petog člana Senata DRI

Sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet u toku je danas, a na početku je odlučeno da će u ponedjeljak biti održano kontrolno saslušanje potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja. Tema saslušanja biće inflacija i njen uticaj na život građana.
Na dnevnom redu današnje sjednice nalaze se i Nacrt budžeta Državne revizorske institucije za 2026. godinu, kao i Nacrt budžeta Agencije za sprečavanje korupcije za istu godinu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DH3PCQtHYybY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Odbor za ekonomiju zakazao saslušanje Đeljošaja o inflaciji

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, donio je odluku o održavanju kontrolnog saslušanja ministara finansija i turizma, Novice Vukovića i Simonide Kordić, na temu uticaja turističke sezone na budžet.
Termin održavanja kontrolnog saslušanja na temu Uticaj ostvarenja efekata turističke sezone na budžet Crne Gore i na planirani ekonomski rast shodno Fiskalnoj strategiji za period 2024-2027. godine, odrediće se naknadno.
Inicijativu za održavanje kontrolnog saslušanja podnijeli su poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Milović, Nikola Rakočević, Mihailo Anđušić, Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša i Građanskog pokreta URA, Miloš Konatar.

Održaće kontrolno saslušanje Vukovića i Kordić o uticaju sezone na budžet

Jedno je sigurno, nikada nijesam u svojoj višedecenijskoj biografiji podržavao bilo koji oblik kriminala, niti ljude koji se bave bilo kojim nezakonitim radnjama. U poplavi polupismenih i pokvarenih prljavih političkih kampanja možda sam ponekad abolirao ponekoga, ali to je samo zato što sam alergičan na zloupotrebu političke borbe ad hominem i njeno spuštanje sa kompeticije idejama i ideologijom na najklasičnije primitivno blaćenje. Svaka tranzicija, bilo o kojoj zemlji se radilo, nosila je sa sobom nepravdu i tranzicijske dobitnike i tranzicijske gubitnike. Sam termin tranzicija podrazumjevao je transformaciju dokazano nefunkcionalne i gubitničke društvene svojine u, računa se, profitnu privatnu svojinu, kojom se ne socijalizuju gubici, ili da prevedem, kojom svi građani jedne države ne plaćaju iz svog džepa neracionalnosti, neposlovnost i gubitke državnih preduzeća. Što znači da privatnik ide u stečaj i likvidaciju ako nije održiv na tržištu, ne optrećujući džepove građana. U tome jeste poenta, jer je socijalizam upravo propao zato što je godinama društvo pokrivalo gubitke većine preduzeća gubitaša, što je siromašilo čitavo društvo iz godine u godinu. <h2> „Daj što daš“ </h2> Ovaj uvod je bio neophodan, jer je period tranzicije u Crnoj Gori, iako je čaj od kamilice u odnosu na sve zemlje koje su prošle tranziciju, politički korišćen da se u potpunosti kriminalizuje crnogorsko društvo. S tim da devedeste godine XX stoljeća jesu period kada je u osnovi poslovanja bio šverc, šticung, pranje poreza srpskim firmama, registracija automobila, tranzit cigareta preko Crne Gore od strane italijanskih švercera, itd. Dakle, sve „biznis“ koji je prouzokovan političkim samoubistvom Crne Gore zbog sluganjske politike Podgorice prema Beogradu i vođenja tuđih osvajačkih ratova, a koji se u normalnim okolnostima smatra kriminalnom djelatnošću. I zato mi ne pada na pamet da amnestiram tadašnju vlast, ali je zanimljivo da su oni koji su najglasniji u njihovoj kasnijoj difamaciji i kriminalizaciji, a nakon transformacije njihove politike u procrnogorsku, simbol podrške bezumnoj politici Beograda, i u onim „ratnim“ i u današnjim vremenima. Naravno, mislim na ZBCG, SNP i Demokrate.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250419230412_9680a0c4652e401852f8d2b53c53d93157b54a0641bcdaed0015b06c132c859c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250419230412_9680a0c4652e401852f8d2b53c53d93157b54a0641bcdaed0015b06c132c859c" data-rendition-name="original" width="555" height="291" loading="lazy" alt="Velika plaža - Velika laža"><figcaption>Ilustracija(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Da pređemo na suštinu: onaj kome nije bilo jasno ko će smijeniti vlast koalicije koju je predvodio DPS, jer DPS je samo jednom imao natpolovičnu većinu da sam formira vlast, što mnogi zaboravljaju kad olako etiketiraju „bivšu vlast“, taj treba da umukne za sva vremena. Džaba su bila upozorenja, objašnjenja, sva su se ona pretvarala u prizemnu manipulaciju da se radi o „Milovim botovima“, „plaćenicima“ i sličnim biserima koja, inače, karakterišu likove poput sadašnjeg predsjednika Srbije. Kao neko kome je Crna Gora jedina partija i sam sam doživljavao gomile trivijalnih i neinteligentnih uvreda. Besplodne su bile rasprave sa onima koji su imali argument „daj da probamo da vidimo druge“, kao da treba da provjeriš što će ti se desiti ako skočiš sa desetog sprata. Daleko od toga da Crnoj Gori nije trebala promjena vlasti, ali se morala formirati kredibilna, građanska alternativa, a ne „na slijepo“ i uz pomoć crkve, kao da smo u srednjem vijeku, izabrati „daj što daš“. Gomilu pustokupljevine, željne funkcija, skupocjenih automobila, zloupotrebe vlasti, sklone nepoštovanju Ustava i zakona, začinjeno nevjerovatnim davanjem povjerenja likovima koji su se pojavili niotkuda i počeli da prodaju lilihipe naivnom puku. Ta imbecilna odlika da se daje povjerenje ljudima o kojima ništa ne znamo, koji se ničim nijesu dokazali u Crnoj Gori, samo zato što ih je neki hajvan proglasio „stručnjacima“, jer su radili u nekoj stranoj zemlji, toliko je bolesna da ne čudi što Crnogorci spadaju u najnezrelije narode svijeta koji, pored toga što imaju jednu od najdužih državotvornih tradicija, nijesu u stanju milenijum i nešto da utvrde sopstveni identitet, već se kiti tuđim, iako im preci nikada nijesu bili dio teritorije niti dio tradicije te zemlje čijim se identitetom lažno kite.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250419230412_0d4376ce9f5028befb684c4a4bd7e89f262f2744d4a73e64211d17082407473d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250419230412_0d4376ce9f5028befb684c4a4bd7e89f262f2744d4a73e64211d17082407473d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Predstavnici/e civilnog sektora na skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet"><figcaption>NAKNADNA PAMET: Predstavnici/e civilnog sektora na skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  <h2>Spajićeve „šarene laže“</h2> Umjesto da je sadašnji premijer Crne Gore odavno pod istragom zbog nezakonitog i sumnjivog zaduživanja zemlje kao privatno lice 2020. godine, isti oni koji su ga zastupali tada i davali mu neograničeno povjerenje u kršenju zakona, danas, bez osjećaja da su saučesnici u onome što sada radi, prisjetili su se da se radi o čovjeku bez skrupula, dobrom učeniku Aleksandra Vučića, koji suspenzijom crnogorskih zakona i civilizacijskih zakona uvodi na velika vrata korupciju i kapital, koji se već dokazao u regionu kao čista pljačka zemalja u kojima je djelovao. Lex specijalis nije ništa drugo do korupcija. On jeste pravni lijek za, daleko bilo, ratna vremena, velike priorodne katastrofe, ali u regularnim okolnostima on je drugo ime za korupciju i pljačku. Njime se suspenduju svi zakoni i procedure i omogućava potpisnicima da se direktno dogovaraju i ostvaruju lične interese. Lex furtum &amp; corruptio, premijeru. Kao neko ko je dugo radio u spoljnoj trgovini, upravo na poslovima investicionih radova, ovo što radi premijer Spajić, valjda poučen sličnim načinom poslovanja predsjednika Srbije bez ikakvih posljedica, nijesam sretao u svojoj karijeri, čak ni u autoritarnim socijalističkim zemljama, a ni u arapskom svijetu, đe je firma u kojoj sam radio učestvovala na tenderima. Upravo ovo potonje daje mi za pravo da opovrgnem Spajićeve „šarene laže“ kako međudržavni ugovor sa UAE eliminiše korupciju, jer je provizija nešto što je u arapskom svijetu normalna pojava, od vrha države pa nadalje. Sve što je na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore rečeno od strane Milke Tadić, sve što su Vanja Ćalović i druge perjanice i vedete NVO u vrijeme „bivše vlasti“ izrekle u tv emisijama o ugovoru sa UAE je tačno. Ali, sve je to naknadna pamet. Koliko puta je prekršen Ustav Crne Gore u potonjih pet godina? I to bez ijedne reakcije iz tog kruga? Koliko puta su prekršeni zakoni, procedure? Jesu li reagovali na kršenje prava Milivoju Katniću, Veljoviću, na cirkus od hapšenja Jelene Perović, dok Vesna Bratić slobodno šeta sa štetom državi većom od 400.000 eura? To ne znači da zbog njihovog licemjerja neću stati u odbranu Ustava i zakona Crne Gore, Zakona o zaštiti konkurencije, Zakona o antikorupciji i svih civilizacijskih zakona i pravila, ali neću ni propustiti da im spočitam da su svojim djelovanje doveli Crnu Goru u stanje običnog teritorijalnog provizorijuma u kojem vlada bezakonje, osveta, selektivna „pravda“, samovolja, teror većine, nesloboda medija, strana medijska okupacija, itd.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250419230412_445924edaeb630f4a3632c8e560c26e076135cad3502bb430610402100e37484.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250419230412_445924edaeb630f4a3632c8e560c26e076135cad3502bb430610402100e37484" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Patrijarh srpski Porfirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>PREPISAO DIO TERITORIJE CRNE GORE TUĐOJ DRŽAVI: Patrijarh srpski Porfirije Perić i Dritan Abazović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Posebno je mučno gledati Dritana Abazovića koji se kočoperi i predvodi proteste protiv prodaje dijela teritorije Crne Gore, što se odnosi na Veliku plažu pored Ulcinja. Osobu koja je bez blama prekršila član 3 Ustava Crne Gore, „Teritorija Crne Gore je jedinstvena i neotuđiva“, ili Krivičnog zakona, član 359, „(1) Ko silom ili na drugi protivustavan način pokuša da otcijepi neki dio teritorije Crne Gore ili da taj dio teritorije pripoji drugoj državi, kazniće se zatvorom od tri do petnaest godina“, potpisivanjem tzv. Temeljnog ugovora sa Beogradskom patrijaršijom. Ne znam da li je iz neznanja ili loše namjere to uradio, ili iz čistog oportunizma, ali to ga ne abolira od krivične odgovornosti. Jedino je moguće stranim ambasadama ustupiti dio teritorije, ali to je riješeno multiletarnim sporazumom u Beču, čiji su potpisnici sve države. Strana pravna lica mogu biti vlasnici dijela teritorije Crne Gore isključivo formiranjem pravnih lica u Crnoj Gori, koji bi, tako, bili nosioci vlasničkog prava kao pravni subjekti, poštujući sve propise naše države. Abazović je prepisao dio teritorije Crne Gore stranom pravnom subjektu, Beogradskoj patrijaršiji, čime je učinio krivično djelo iz člana 359. KZ i ne bi smio niđe drugo da se kočoperi do u KPD Spuž.

Slobodan Jovanović

1250x600

Lex furtum & corruptio

Nakon jučerašnje izjave ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja da neće dozvoliti da Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) bude pod kontrolom političkih trgovina i stranog uticaja, polsanici PES-a, NSD, DNP-a, DCG, SNP-a i BS-a, poruči li su mu da dobro vodi računa kada, kako kažu, daje paušalne ocjene kojima udara na integritet članova Skupštinskog odbora za ekonomiju, dok je član predsjedništva SDP-a Prof. dr Adis Balota pozvao Specijalno državno tužilaštvo da ga ispita o njegovim saznanjima.
Đeljošaj je juče eksplicitno saopštio da EKIP, u vrijeme velikog razvoja tehnologije, mora ostati privržena državnom interesu Crne Gore, te da Savjet neće biti pod kontrolom stranih država i njihovih službi bezbjednosti.
- Ako Ministar Đeljošaj raspolaže informacijama koje je naznačio u izjavi (rad za druge države/službe i nepotpuna dokumentacija) trebao je javno da kaže koji su to pojedinci u državnim organima. Ako je znao i ranije zašto nije reagovao blagovremeno – kazao je Balota i istakao da ukoliko ministar ne saoopšti ko radi za obavještajne službe drugih država, onda mora bezuslovno podnijeti ostavku.
On je pozvao i SDT da ispita ministra o njegovim saznanjima.
Članovi Skupštinskog odbora za ekonomiju, finfasije i budžet, koji su i birali Savjet EKIP-a u aprilu,
Dejan Đurović, Tonći Janović, Mirsad Nurković, Zdenka Popović, Slađana Kaluđerović, Jelena Božović, Uglješa Urošević, poručili su da Savjet nije pod kontrolom ni stranih država, ni stranih službi, već da su kontrolu nad izborom Savjeta imali isključivo poslanici, te da je izabran glasovima poslanika koji dolaze iz redova parlamentarne većine, ali i tadašnjeg predsjednika Odbora (Nurković – BS) koji je, za vrijeme izbora Savjeta, dolazio iz redova parlamentarne opozicije.
- Preporučujemo Đelošaju da dobro vodi računa kad daje paušalne ocjene kojima udara na integritet članova Odbora, a koji su ujedno i poslanici aktuelne parlamentarne većine, koji su vršili selekciju i izabrali članove Savjeta EKIP-a - navodi se u odgovoru članova Odbora upućenom ministru.
Đeljošaj je juče saopštio da je aktuelni Savjet EKIP-a izabran političkom trgovinom, po starom problematičnim zakonom, te da svi članovi Savjeta ne ispunjavaju uslove ni po tom zakonu.
- Dok imam sva ova saznanja, naravno da ću dati doprinos da ne bude ova institucija dovedena pod kontrolu političkih trgovina i stranog uticaja. Dok budem potpredsjednik Vlade i ministar države Crne Gore, radiću sve da se u zakonskim rješenjima očuva državni interes Crne Gore. Savjet ne može i, mojom podrškom, neće biti pod kontrolom stranih država i njihovih službi bezbjednosti, ali ni operatera koje mora da kontroliše – poručio je Đeljošaj, koji je istakao da su novim zakonom predviđeni stroži i stručniji kriterijumi kao uslov za članstvo u Savjetu.
Sa druge strane, članovi skupštinskog Odbora navode da su posebno zadovoljni time što „među kandidatima imamo doktora nauka, tri magistra i jednog magistranda“.
Oni su kazali da je neprihvatljivo da neko zakon koristi kao sredstvo za smjenu organa upravljanja regulatornog tijela, posebno sa pozicije ministra.
- Očekujemo od potpredsjednika Vlade za ekonomska pitanja da pokaže proaktivan pristup kada su u pitanju anomalije koje postoje na tržištu elektronskih komunikacija- poručili su oni.
Skupština je 18. aprila, uz podršku 45 poslanika, za predsjednika Savjeta EKIP-a izabrala Milana Radulovića, a za članove Jelenu Savić, Nikolu Labovića, Dejana Jovanovića i Amera Nokića.

Koalicioni partneri upozoravaju Đeljošaja da udara na njihov integritet, Balota pozvao SDT da ga ispita o saznanjima o stranom uticaju

Inovaciono-preduzetnički centar (IPC) Tehnopolis pokrenuo je novi Program edukacija, u okviru kojeg će tokom cijele godine organizovati niz besplatnih obuka namijenjenih svim uzrastima.
&nbsp;Edukativni program trajaće od februara do decembra i obuhvatiće oblasti digitalnih i kreativnih industrija i poslovnih vještina, uključujući digitalni marketing, dizajn i štampu, vještačku inteligenciju, video produkciju, 3D modelovanje i štampu za studente, 3D modelovanje i štampu za izradu nakita, razvoj video igara, soft skills, 2D animacije, školu stripa, ilustracije i karikature, CNC tehnologije, kao i obuke iz oblasti projektnog menadžmenta i javnih nabavki (PRAG i CEJN).&nbsp;
&nbsp;Poseban segment namijenjen je djeci i mladima kroz aktivnosti STEM Lab-a i obuhvatiće obuke robotike i kodiranja za predškolce, starije osnovce i mlađe srednjoškolce, 3D modelovanja i štampe za osnovce i srednjoškolce i Arduino za srednjoškolce.
&nbsp;- Novina u ovoj godini je da će prijave za svaku obuku biti otvarane pojedinačno, neposredno prije njenog početka, zbog čega se zainteresovani pozivaju da redovno prate objave na sajtu i društvenim mrežama Tehnopolisa- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Cilj Programa edukacija ostaje isti, a to je unapređenje profesionalnih sposobnosti, uvođenje novih digitalnih alata i jačanje poslovnih vještina naših polaznika, i to potpuno besplatno.
&nbsp;- Time Tehnopolis potvrđuje svoju ulogu centra za okupljanje, umrežavanje i širenje znanja i resursa radi razvoja zajednice i bolje budućnosti svih nas- dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Trenutno su otvorene prijave za obuku Robotika i kodiranje za starije osnovce, kao i za Školu stripa, ilustracije i karikature, dok se u narednom periodu očekuje otvaranje poziva za ostale obuke.
Sve informacije o prijavama, trajanju i uslovima učešća dostupne su na sajtu www.tehnopolis.me i na društvenim mrežama Tehnopolisa.

Tehnopolis pokreće novi Program besplatnih edukacija

Rukovodilac Ministarstvom saobraćaja, Filip Radulović, uputiće prijedlog da južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobije koncesiju na crnogorske aerodrome, saopštio je predsjednik Demokratske narodne partije (DNP), Milan Knežević i ocijenio da je riječ o visoko koruptivnim radnjama.
- Podnošenjem ostavke člana Pokreta Evropa sad, Stefana Madžgalja, na članstvo u Odboru direktora Aerodroma Podgorica, gotovo da je uklonjena i posljednja brana koja ide u pravcu da Radulović možda na današnjoj ili na sljedećoj sjednici uputi predlog da Južnokorejci dobiju koncesiju na crnogorske aerodrome - naveo je Knežević u video obraćanju. 
Na taj način, kako je kazao, uklonjena je i predsjednica Odbora, Jelena Maraš, koja se protivila tome da crnogorski aerodromi budu pod koncesijom i koja je u svom novogodišnjem intervjuu jasno saopštila da odluku o koncesiji može isključivo donijeti Skupština. 
- Otud i ova brzina, ali i ova namjera da se kroz koordiniranje Radulovića dođe do još jedne rasprodaje državne imovine i krčmljenja onoga što su stvarale generacije i generacije građana Crne Gore, posebno ako imamo u vidu fantastične rezultate aerodroma i činjenicu da su nedavno proslavili i tri milionitog putnika - rekao je Knežević. 
On je pozvao crnogorsko Tužilaštvo da ispita sve u Vladi i van Vlade, počev od njega da li se koncesijom plaća ćutanje južnokorejske države i pravosudnih organa vezano za preduzetnika u oblasti kriptovaluta, Do Kvona i njegovih mogućih poslovnih veza sa premijerom Milojkom Spajićem.
- Da li ustvari zetski i tivatski aerodrom dolaze u miraz Južnokorejcima zbog toga što niko još nije saznao kakvi su bili odnosi između Spajića i Do Kvona? Podsjećam da je Spajić na sastanku parlamentarne većine u julu nakon prvog glasanja, kada je italijansko-argentinska kompanija bodovana bolje od južnokorejske, vršio pritisak na lidere parlamentarne većine, ali i na Tendersku komisiju da se ponovi glasanje i da se izmijene rezultati glasanja kako bi Južnokorejci bili bodovani na način da dobiju ove koncesije - rekao je Knežević. 
On je ocijenio da to treba da zabrine svakog u Crnoj Gori i niko ne može govoriti da se radi o naknadnoj pameti DNP-a, jer su na samom početku ukazivali da aerodromi Crne Gore treba da ostanu u državnom vlasništvu.
- Kao što sam tada rekao na sastanku lidera parlamentarne većine, želim da ponovim i danas da je ovdje neko uzeo novac i neko je zbog grijehova iz prošlosti prihvatio da Južnokorejci koji posluju sa gubitkom i još nigdje nijesu radili u Evropi, dobiju pravo na crnogorske aerodrome i da na taj način počne zaokruživanje Crne Gore kao kolonijalne države - smatra Knežević. 
On je zaključio da je njegova dužnost bila da obavijesti crnogorsku javnost da se planira koruptivna predaja, a ne prodaja crnogorskih državnih interesa i aerodroma Južnokorejcima.

Knežević tvrdi: Vlada će dati koncesiju na aerodrome Južnokorejcima

Kremlj je danas saopštio da ne želi gubiti vrijeme odgovarajući na pitanja o neprovjerenim tvrdnjama u zapadnim medijima i izjavama poljskog premijera, prema kojima je pokojni seksualni prestupnik Džefri Epstin možda bio neka vrsta ruskog obavještajnog operativca.
Poljski premijer Donald Tusk rekao je u utorak da će Varšava pokrenuti istragu o, kako je naveo, mogućim vezama između Epsina i ruskih obavještajnih službi, te o mogućem uticaju toga na Poljsku.

Kremlj odbacuje tvrdnje Tuska da je Epstin bio ruski agent

Televizija E, Portal ETV i još nekoliko slobodnih medija u Crnoj Gori konstantno su na meti čelnika sektora bezbjednosti - Demokrata koji upravljaju resorima unutrašnjih poslova, policijom i odbranom, ali i Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović. 
Tako je na red došla i autorska emisija Svetlane Đokić – „Sjenke“, u čijem fokusu su obračuni mafije.
Ova emisija je jedna od najgledanijih u Crnoj Gori, a u prethodnim sezonama čelnici Uprave policije bili su krajnje profesionalni i držali se principa – prava javnosti da zna. Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović predmislio se i odlučio da za „Sjenke“ zatvori vrata ustanove kojom rukovodi. 
Interesantno. Jer, uoči Nove godine, što je potvrdila za Portal ETV autorka emisije, dao joj je riječ da će saradnja sa ekipom „Sjenki“ biti nastavljena i da će dati dozvolu da inspektori koji su radili u predmetima istraga mafijaških zločina govore u emisijama. 
Neočekivani mejl stigao je nakon praznika. Redakcija „Sjenki“ obaviještena je da Uprava policije obezbjeđuje sagovornike i podršku „vezano za predmete koji su pravosnažno presuđeni i u kojima u toku krivičnog postupka nije bila isključena javnost“.
Krajnje nesuvislo obrazloženje.
Šćepanović dobro zna da niko od sagovornika „Sjenki“ iz policije nikada nije prešao granicu dozvoljenog saopštavanja činjenica o slučajevima u kojima su bili angažovani i da su se uvijek držali dispozitiva optužnice ili sadržaja zvaničnih saopštenja i konferencija za medije Uprave policije. 
Stoga, jasno je da nema povrede niti jednog procesnog zakona koji se tiče krivičnog postupka.
Zašto je Šćepanović - ili „Tigar“ kako mu tepaju prijatelji i saradnici hraneći mu ego - odlučio da demonstrira silu može se lako naslutiti.
Pogazio je riječ. Jasno je i zašto - „Sjenke“ smetaju i cilj je opstrukcija emisije. 
Konačno u punom mandatu, sada uljuljkan u dugo sanjanu fotelju direktora, „Tigar“ sebe sanja kao heroja. Kao „tigra“ koji se obračunao sa mafijaškim klanovima u Crnoj Gori. Zato „Sjenke“ smetaju. Podsjetnik su na krvave obračune kriminalnih klanova po Crnoj Gori, koji odnose i nevine živote. „Sjenke“ istražuju, pitaju, analiziraju. A po „Tigra“ to nije dobro. 
I zato je uskratio pravo javnosti da zna, iako je to pravo garantovano Ustavom, međunarodnim sporazumima i zakonima i predstavlja jedno od temeljnih ljudskih prava.
Ali, „Tigar“ nije ispunio obećanja, nije zaustavio rat dva kriminalna klana, nije ih uništio, nije spriječio nevine žrtve u njihovim obračunima... I zato bi da stavi tačku na „Sjenke“. 
U do sada emitovanih šest sezona ekipa „Sjenki“ sarađivala je sa Upravom policije, sudovima, tužilaštvima. Od obezbjeđivanja sagovornika do ustupanja na uvid materijala. Sve je funkcionisalo na zadovoljstvo svih strana, a gledanost potvrđuje - i na zadovoljstvo gledalaca.
Šćepanović je, međutim, odlučio da blokira saradnju. Njemu i Demokratama koje su ga postavile na funkciju ne odgovaraju teme o obračunima mafijaških klanova i odgovoru službi bezbjednosti na to. Obračuni koji traju ruše njihovu bajku o efikasnom odgovoru države na djelovanje kriminalnih grupa. 
Uz to, Sjenke se emituju na Televiziji E koja je „trn u oku“ Demokratama. Jer Televizija E svakodnevno ukazuje na nedopustive propuste u bezbjednosnom sektoru. I „baca“ sjenku na njihove bajkovite priče.
Zbog toga, jedna od najgledanijih emisija u Crnoj Gori, koja istražuje motive i okolnosti obračuna kriminalnih klanova, ali i otkriva detalje o kojima sektor bezbjednosti ćuti, upozorava na ozbiljne propuste službi i ukazuje na stanje koje je daleko od bajkovitog, ima blokadu od Demokrata i njihovog prvog policajca. 
Uprkos tome, emisija „Sjenke“ biće realizovana i ove sezone. Prva epizoda je večeras u 23 sata na TVE.

Tag: odbor-za-ekonomiju-i-finansije