Odbor za bezbjednost i odbranu je većinom glasova poslanika vlasti podržao prijedlog da dosadašnji v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović bude postavljen na ovu poziciju u punom mandatu.
Uzdržan je bio poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović, dok poslanici opozicije nijesu prisustvovali današnjoj sjednici Odbora.
Predsjedavajući Odbora Miodrag Laković kazao je da će uputi mišljenje Skupštini za izbor Šćepanovića za direktora policije.
Vlada Crne Gore je 16. decembra 2024. jednoglasno izabrala Šćepanovića za v.d. direktora Uprave policije. U junu, a potom i u decembru ove godine mu je v.d. mandat produžen za još šest mjeseci.
Ranije je obavljao funkciju v.d. pomoćnika direktora UP za Sektor za borbu protiv kriminala.
Konkurs za izbor direktora Uprave policije u punom mandatu završen je 24. novembra.
Na konkurs se, pored Šćepanovića, prijavio i dugogodišnji funkcioner te službe doskorašnji načelnik kolašinske policije Zoran Braunović.
Međutim, Vlada je 19. decembra, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, da povjerenje da Šćepanoviću za direktora policije i uputila prijedlog Skupštini.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odbor za bezbjednost i odbranu podržao Šćepanovića za direktora policije, Bojović bio uzdržan

Odbor za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore održaće danas 42. sjednicu, na kojoj će razmatrati poseban izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za period od 27. maja do 30. novembra 2025. godine.
Sjednica će biti održana u prostoriji namijenjenoj za razmatranje materijala označenih stepenom tajnosti, što ukazuje na osjetljivost tema koje će biti na dnevnom redu. Početak sjednice zakazan je za 10 sati.
Na dnevnom redu je i usvajanje izvještaja o rezultatima kontrolnog saslušanja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivice Janovića.
Kontrolno saslušanje odnosilo se na dezinformacije u sektoru bezbjednosti povodom incidenta na Zabjelu, u kojem je ranjen državljanin Crne Gore, a na osnovu kojih je Vlada Crne Gore donijela odluku o ukidanju bezviznog režima sa Republikom Turskom.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Kontrolno saslušanje Šaranovića, Šćepanovića i Janovića u "gluvoj sobi"

Predsjednik Odbor za bezbjednost i odbranu i poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković kazao je da će to skupštinsko tijelo nastaviti da, u skladu sa zakonskim i poslovničkim obavezama i ovlašćenjim,a cjelishodno i objektivno vrši kontrolu i nadzor nad službama bezbjednosti i pored činjenice da njima resorno upravljaju koalicioni partneri PES-a.
Kako je naveo na mreži X, to je važno da bi građani imali uvid u zakonitost i efikasnost njihovog rada.
- I na tome dalje gradili povjerenje u državu i njene institucije - poručio je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1989318751443988909%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1989318751443988909%7Ctwgr%5E51d72d47894ef73e58184b2fa97f79c15b0a85c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Odbor će nastaviti da nadzire službe bezbjednosti iako njima upravljaju koalicioni partneri

Skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu saslušaće u utorak ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivicu Janovića povodom incidenta u podgoričkom naselju Zabjelo.
Saslušanje na temu „Dezinformacije sektora bezbjednosti povodom incidenta na Zabjelu u kojem je ranjen državljanin Crne Gore, na osnovu kojih je Vlada ukinula bezvizni režim sa Turskom“ zatražili su poslanici Demokratske partije socijalista Danijel Živković i Nikola Janović, Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, Socijaldemokrata Nikola Zirojević i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
Oni su tražili da bude saslušan i premijer Milojko Spajić, ali na sjednici Odbora, na kojoj je razmatrana inicijativa opozicije, taj zahtjev nije prihvaćen.
U zahtjevu za saslušanje navodi se da je zbog incidenta na Zabjelu u kojem je napadnut crnogorski državljanin i zvaničnog saopštenja Uprave policije da su među osumnjičenima turski državljani koji žive i rade u Crnoj Gori, nastupila atmosfera tenzija.&nbsp;
Poslanici opozicije su podsjetili da su grupe ljudi marširale ulicama i prijetile migrantima i da je Spajićeva Vlada donijela hitnu odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom.&nbsp;
Kako su rekli, iako je naknadna istraga pokazala da u incidentu nijesu učestvovali državljani Turske, već da su osumnjičene osobe iz Azerbejdžana na privremenom boravku u Crnoj Gori, posljedice po odnose dvije države već su nastupile.
- Zbog netačnog informisanja javnosti od strane Uprave policije, urgentne odluke Vlade koja je donijeta na temelju dezinformacija, eskalacije ksenefobije na ulicama, potencijalnog narušavanja tradicionalno dobrih bilateralnih odnosa Podgorice i Ankare i moguće recipročne reakcije, smatramo da je neophodno organizovati kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Šćepanovića i Janovića - naveli su u zahtjevu opozicioni poslanici.

U utorak kontrolno saslušanje Šaranovića, Šćepanovića i Janovića povodom incidenta na Zabjelu

Poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević na današnjoj sjednici izabran je za zamjenika predsjednika skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu. Tim izborom, po funkciji, Zirojević postaje i član Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
- Zirojević, koji, je do danas bio zamjenik predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, najavio je da će podnijeti ostavku na to mjesto, na kojem će ga, shodno dogovoru unutar opozicije, zamijeniti Zoran Mikić - saopšteno je iz Evropskog saveza.
Vijeće za nacionalnu bezbjednost je Vladino tijelo kojim upravlja predsjednik Vlade, a čine ga rukovodioci svih institucija bezbjednosnog sektora, kao i predsjednik i zamjenik predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu.

Zirojević izabran za zamjenika predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu i člana Vijeća za nacionalnu bezbjednost

Lider URE i poslanik Dritan Abazović biće novi član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, odlučeno je na današnjoj sjednici Administrativnog odbora.&nbsp;
Poslanica URE Milena Vuković biće u Administrativnom i Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje, a njen partijski kolega Miloš Konatar u Odboru za evropske integracije.&nbsp;
Zoran Mikić (URA) biće u tri radna rijela Skupštine Crne Gore - Odboru za ljudska prava i slobode, Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, kao i u Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu.&nbsp;
Miodrag Laković iz PES-a, koji je predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu, na X mreži komentarisao je odluku za Abazovića.
- Najjači transfer otkad je Mbape prešao u Real- napisao je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1976247448529260929%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1976247448529260929%7Ctwgr%5E1fc76f6829b352686eb99b4053e12acd662d4fce%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Abazović novi član Odbora za bezbjednost i odbranu, Konatar u Odboru za evropske integracije

Odbor za bezbjednost i odbranu je većinom glasova podržao izvještaj o razmatranju Prijedloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, odnosno za je bilo šest poslanika, poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević je bio protiv, a poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Vladislav Bojović uzdržan.
Predsjednik ovog skupštinskog tijela Miodrag Lakovića kazao je da je Odbor u postupku obrade prijedloga teksta uočio potrebu za pravno-tehničkim korekcijama koje će biti izvršene prilikom pripreme teksta za objavu.
<h2>Tok&nbsp;</h2>
Sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu pauzirana je brzo nakon početka jer je Zirojević kazao da se amandmani na ovaj akt ne mogu razmatrati, jer nisu podnešeni u skladu sa Poslovnikom u radu Skupštine Crne Gore, odnosno izostalo je njihovo pisano obrazloženje.
On je istakao i da su kao poslanici imali samo 13 sati da se upoznaju sa amandmanima, te istakao da se radi o vrlo ozbiljnom zakonskom rješenju i da se "ovo na ovakav način ne radi".&nbsp;
- Amandmani nisu podnešeni u skladu sa članom 148 Poslovnika o radu Skupštine, koji kaže da amandman mora biti podnešen u pisanoj formi i obrazložen. Ovo je prvi put u osam godina koliko sam u parlamentu da vidim amandmane bez obrazloženja, samo nabacane kao da se neko sprdao sinoć, pa nam iz dosade poslao da imamo što da radimo ovdje, pa da nas dignete na zoru kao na mobu - rekao je Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fhra-cgo-i-czp-uputili-ponovni-apel-za-povlacenje-prijedloga-zakona-o-anb-iz-skupstinske-procedure&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tražio je da se odgodi izjašenjenje o ovim amandmanima i da se oni upodobe u skladu sa Poslovnikom i tek tad o njima razgovoraju.
Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković (Pokret Evropa sad) kazao je da su vrijeme zakazivanja sjednice morali da prilagode drugim obavezama u parlamentu.&nbsp;
- Plenum počinje u 10 sati, kao i Zakonodavni odbor. Nismo imali izbor. Na kraju smo proljećnog zasijedanja i vremensko ograničenje je takvo da moramo da radimo intenzivno. Nema potrebe da nešto na brzinu donosimo, nema hitnosti da hoćemo da zaobiđemo procedure, nego jednostavno potreba da budemo efikasni nalaže ovakav raspored - rekao je Laković.
Zirojević je kazao da nema potrebe da glasaju o njegovom zahtjevu, jer je Poslovnik vrlo jasan.
- Amandmani nisu podnešeni u skladu sa procedurom i mi o njima ne možemo razgovarati dok ne budu podnešeni u skladu sa poslovnikom. Molim vas da ovo ne radite, jer ako ćete na ovaj način da se izigravate sa Poslovnikom i procedurom, vjerujte da imam svoj način, pa ako ćete da ne usvojimo ovo zakonsko rješenje uopšte do 31. jula u ponoć - možemo, nije problem - kazao je Zirojević i ponovio da ne mogu razmatrati amandmane bez obrazloženja
Laković je odgovorio da će obrazloženje amandmana svakako dobiti na ovoj sjednici, tako da u materijalnom smislu ne pravi razliku.&nbsp;
- U formalnom smislu, Ministarstvo pravde je pripremilo obrazloženje i poslalo ih, oni su u skupštinskoj službi, i očekujemo da ćemo ih u svakom trenutku i formalno dobiti. Ako je vaš cilj da usporimo rad, možemo da damo pauzu - naveo je Laković.
Zirojević je potom tražio da se prekine sjednica, te da dobiju dodatnih pola sata od dobijanja obrazloženja amandmana da bi se upoznali sa njima.
Laković je dao pauzu od 10 minuta, nakon čega je nastavljena sjednica razmatranjem druge tačke dnevnog reda, do dobijanja pisanog obrazloženja amandmana na Prijedlog zakona o ANB, odnosno poslanici su sjednicu nastavili razmatranjem amandmana na Prijedlog zakona o dopunama Zakona o zaštiti lica i imovine.
<h2>Temeljna analiza</h2>
Nakon što su ovi amandmani usvojeni, poslanici su dobili pisano obrazloženje amandmana na Prijedlog zakona o ANB.
Ministar pravde Bojan Božović i predstavnica Agencije za nacionalnu bezbjednost Sanja Raičević su poslanicima usmeno obrazložili amandmane.
Zirojević je kazao da je Evropska komisija pozvala da se uradi temeljna analiza ovog zakona, te da ne vjeruje da to može da se uradi za 13 sati.
- Da li ste vi na ovaj način uvažili ovaj zahtjev EK. Da li će usvajanje ovog zakona bez analiza biti prepreka na evropskom putu Crne Gore - upitao je Zirojević.
Pitao je ministra pravde i da li je spreman da podnese ličnu odgovornost ako bude problema sa ovim zakonom.
Božović je rekao da se jedan segment odnosi na ljudska prava i slobode.&nbsp;
- Evropska komisija je obaviještena da je značajan broj amandmana juče na Odboru prihvaćen. Osluškujemo reakcije iz Brisela i nemamo namjeru ništa da radimo što bi usporilo napredak i zatvaranje poglavlja 23 - istakao je Božović.
Dodaje da sve što se tiče Ministarstva pravde, logična je i posljedica i u pogledu njegovog ličnog angažmana.
Zirojević je poručio Božoviću da se pazi, da ne prođe kao prethodni ministar pravde, ističući da svakako misli da je jedan od boljih ministara u Vladi.
- Predložiću da se ovaj zakon povuče iz procedure, da se dobije mišljenje Evropske komisije - kazao je Zirojević.
Dodaje da ako je sve rađeno u skladu sa partnerskim službama, pita se odakle iskaz zabrinutosti evropskih partnera sinoć.
Vladislav Bojović (Za budućnost Crne Gore) najavio je da će biti uzdržan dok se ne razjasne nedoumice u vezi ovog zakonskog rješenja, posebno u dijelu potencijalne zloupotrebe ovlašćenja.
- To je naš stav - rekao je Bojović.
Jovan Vučurović najavio je da će do sjutra imati amandmane na zakon kojima će pokušati da odagnaju neke nedoumice.
Laković je rekao da se nijednim zakonom ne mogu spriječiti sve zloupotrebe. Zirojević je rekao da je saglasan sa tim, ali drugo je pokušaj Vlade da ozakoni ove zloupotrebe.
Odbor za bezbjednost i odbranu podržao je danas i izvještaj o radu Ministarstva unutrašnjih poslova sa organizacionom jedinicom ministarstva nadležnom za policijske poslove za 2024, izvještaj o stanju bezbjednosti saobraćaja na putevima u Crnoj Gori za prošlu godinu, kao i izvještaj o stanju sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori za 2024.

Jasmina Beharovic

Božović na pitanje Zirojevića je li spreman da podnese ličnu odgovornost: Za sve što se tiče Ministarstva pravde logična i posljedica u pogledu mog angažmana

Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost na dnevnom je redu današnje sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5vFMCqA9AMw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da su potrebne izmjene Zakona o ANB-u.&nbsp;
- Vidjeli smo određene reakcije u javnosti, voljni smo da razmatramo i eventualna poboljšanja teksta - kazao je ministar.&nbsp;
Poslanik Nikola Zirojević (SD) rekao je da je riječ o kontroverznom rješenju.&nbsp;
Nikola Janović (DPS) kazao je da ANB treba jačati ali da je izrada trebalo da bude inkluzivnija, kako bi se dobio tekst koji ne izaziva kontroverze.
Sanja Raičević (ANB) kazala je da se na izradi ovog zakona radi oko pet godina.&nbsp;
- Moramo shvatiti da u sistemu nacionalne bezbjednosti pravo pojedinca ne može biti iznad prava nacionalne bezbjednosti države - rekla je ona. &nbsp;
Oskar Huter iz DPS-a pitao je Raičević da li je mehanizam za sprečavanje zloupotreba slab.
- Da li će ministar Božović sjutra podnijeti ostavku ukoliko ovakvo rješenje pokaže niz zloupotreba? Ne zato što je on kriv nego zato što nas ubjeđuje u nešto što može da dovede do zloupotreba. Ko će biti kriv - pitao je Huter.&nbsp;
Miodrag Laković iz PES-a nije se saglasio sa Huterom. Kazao je da je nadzorna uloga suštinska.&nbsp;
- Da li ovaj Odbor ima ovlašćenja tj. da li mu ANB sveobuhvatno dostavlja informacije - upitao je Huter.&nbsp;
Laković je rekao da "imaju dobru saradnju".
- A i suštinski u praksi imamo jako dobru komunikaciju sa ANB-om, sve što tražimo dobijamo pravovremeno - kazao je Laković.&nbsp;
Miloš Pižurica (PES) pitao je za uporednu praksu sa zemljama EU.&nbsp;
- Ranije smo svjedočili zloupotrebama ANB-a, upotrebljavana je u političke svrhe - kazao je on.&nbsp;
<h2>Raičević o Zakonu o ANB-u: Preuzeli smo rješenja hrvatske službe, kao i slovenačka iskustva&nbsp;</h2>
Raičević je kazala da su sarađivali sa partnerskim službama zemalja u okruženju.
- I da je dosta rješenja preuzeto od hrvatske službe, koja je zemlja EU, takođe i slovenačka iskustva, ali i zapadnih zemalja - kazala je Raičević.&nbsp;
Nikola Zirojević (SD) kazao je da je tačno da su postojale ranije zloupotrebe u ANB-u.
- Kolega Pižurica ja ne želim da se više desi ni sad, ni sjutra kad ja možda budem vlast, da bilo koji direktor Agencije prisluškuje vas, kolegu Hutera, ministra Šaranovića ili bilo koga drugog. Ovo je ozakonjenje svega što je bilo nelegalno prije 2020. Ovaj zakon zato ne treba usvojiti, jer je ozakonjivanje onog što je nelegalno radila ANB u prethodnom periodu - kazao je Zirojević.&nbsp;
<h2>Mikić: Više stotina ljudi ranije prisluškivano, ovim rješenjem ćete to ozakoniti&nbsp;</h2>
Zoran Mikić (URA) pozvao je da se zakon povuče iz procedure.&nbsp;
U materijalima koje smo dobili uz zakon nema mišljenja Agencije za zaštitu ličnih podataka, ukazao je on.&nbsp;
- Razmislite hoćete li ovim rješenjem da ozakonite ono što je rađeno nelegalno, za šta se danas vode sudski postupci - kazao je Mikić, dodavši da je više stotina ljudi prisluškivano.&nbsp;
Zirojević je kazao da mu sve liči na "čistku nepodobnih".&nbsp;
- Na čistku ljudi koji su duže u sistemu, a nekome iz nekih razloga smetaju, i sad dajte pravo direktoru ANB-a da ih eliminiše tako što će ih poslati u penziju - kazao je Zirojević.&nbsp;
I on je pozvao da se ovo rješenje povuče iz procedure.
Ministar Božović je kazao da će vjerovatno i sami amandmanski djelovati na zakon.
Huter je ukazao da brojni ministri licitiraju povjerljivim informacijama koje targetiraju brojne osobe, kriminalizuju se lica koja su "možda prava i zdrava".
- Kod nas se kao rijaliti prikazuju hapšenja, stavljaju se lisice ženama na poslu, a druga lica za teža krivična djela, imaju drugi tretman. &nbsp;To dovodi do urušavanja sistema - kazao je Huter.&nbsp;
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kaže da nikada on ni v.d. direktora policije Lazar Šćepanović nijesu iznijeli tajni podatak.
<h2>Gorjanc Prelević: Povucite zakon, sačekajte mišljenje međunarodnih partnera</h2>
Tea Gorjanc Prelević iz NVO Akcija za ljudska prava navela je da je više od 20 NVO ukazalo da ovaj zakon treba povući i uputiti na javnu raspravu.&nbsp;
- Ovaj prijedlog se tiče ljudskih prava čije poštovanje Crna Gora, da bi ušla u EU, mora da osigura. Ova rasprava u Odboru ne može da zamijeni javnu raspravu. Vi sada dajete ovlašćenje da novinari, zubari, psihijatri moraju da daju podatke ANB-u bez ikakvog naloga. To je krajnje zabrinjavajuće - kazala je ona, poručujući da se mora sačekati mišljenje međunarodnih partnera Crne Gore.&nbsp;
Na dnevnom redu su i amandmani na Prijedlog zakona o dopunama Zakona o zaštiti lica i imovine (četiri), koje je podnijela grupa poslanika, izvještaj o radu Ministarstva unutrašnjih poslova sa organizacionom jedinicom ministarstva nadležnom za policijske poslove za 2024. godinu, izvještaj o stanju bezbjednosti saobraćaja na putevima u Crnoj Gori za 2024. godinu, izvještaj o stanju sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori za prošlu godinu i tekuća pitanja.

Gorjanc Prelević: Povucite Prijedlog zakona o ANB-u, sačekajte mišljenje međunarodnih partnera; Božović: Voljni smo da razmatramo poboljšanje teksta

Sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu počeće danas u 09.30 časovs u Plavoj sali Skupštine Crne Gore, a na dnevnom redu će se naći više tema.
Članovi Odbora razgovaraće o Prijedlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji ovih dana u javnosti izaziva veliku polemiku.
Poslanici će diskutovati o o četiri amandmana na Prijedlog zakona o dopunama Zakona o zaštiti lica i imovine, koje je podnijela grupa poslanika.
Na dnevnom redu naći će se i izvještaj o radu Ministarstva unutrašnjih poslova za 2024. godinu, uključujući organizacionu jedinicu nadležnu za policijske poslove.
Odbor će razmatrati i izvještaj o stanju bezbjednosti saobraćaja na putevima u Crnoj Gori, kao i izvještaj o sistemu zaštite i spašavanja za tekuću godinu.

Danas zasijeda Odbor za bezbjednost i odbranu: Raspravljaće se o prijedlogu Zakona o ANB-u

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, odgovarajući na pitanja, &nbsp;kazao je pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu da je policija u potpunosti postupala u skladu sa zakonom u slučaju Danila Mandića, bratanića predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je prvobitno bio osumnjičen za pokušaj teškog ubistva u pucnjavi koja se dogodila 19. aprila u Podgorici, a koje je djelo kasnije prekvalifikovano u izazivanje opšte opasnosti, nanošenje teških tjelesnih povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja. <h2>"Gluva" soba</h2> Šćepanović je odbio da ogovori na pitanja da li su pronađeni Mandićevi DNK tragovi i barutne čestice u vozilu, da ne bi, kako je kazao, kompromitovao dokazni postupak, čak iako bi bili saopšteni u tzv. "gluvoj sobi" jer ni ona, kako je kazao direktor UP, "nije više gluva". Saslušanju prisustvuje i advokat osumnjičenog Danila Mandića, Miroje Jovanović.kao navodni predstavnik zainteresovane nevladine organizacije "Društvo za ravnopravnost i toleranciju - AI" koja je osnivač Srpskog radija i Srpske televizije sa sjedištem u Srpskoj kući u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1" data-rendition-name="original" width="1445" height="892" loading="lazy" alt="Miroje jovanović"> <figcaption>Miroje Jovanović</figcaption> </figure>  Poslanik SD-a Nikola Zirojević kazao je da mu je čudno što se govori da "gluva soba" nije gluva. - Čudno mi je da slušamo da gluva soba više nije gluva. Tačno je da postoje curenja iz te sobe, pa se naslovi jednog medija pune iz te sobe. Pojedini mediji imaju više informacija nego &nbsp;tužilaštva. Ne možemo pod izgovorom da soba nije gluva ostati bez odgovora na pitanja - rekao je Zirojević. Šćepanović je odgovorio da je policija uzorkovala tragove i vozila i lica i pribavila naredbe za vještačenje.&nbsp; - To je princip koji vi treba da znate kao članovi odbora. Ali, mišljenje i zaključak te analize vama ne treba. To treba da znaju tužilac, sud i odbrana. Ako bih vam ja dao te podatke, omogućili bi prostor odbrani, jer bi oni izašli neovlašćeno. Povrijedili bismo ZKP. Ne vidim razlog zašto bi vama trebala informacija o barutnim česticama - da li da vi mašete tim danas ispred Skupštine? Ako hoćete da iznesem podatke, možemo prvo da potpišemo izjavu za poligraf, pa onda fino da ne odbijete i da vidimo ko je iznio neovlašćeno podatke - kazao je Šćepanović. <h2>Vozilo Skupštine bilo na mjestu izvršenja kivičnog djela</h2> Kako je istakao Šćepanović, policija je identifikovala vozilo koje je učestvovalo u događaju, a svi prikupljeni dokazi — uključujući snimke video-nadzora, mapiranje kretanja i telekomunikacione podatke — jasno ukazuju na njegovo prisustvo na mjestu izvršenja krivičnog djela, kao i na činjenicu da je u pitanju vozilo Skupštine Crne Gore. On je kazao da je obavljena komparativna analiza kretanja vozila uoči, tokom i nakon krivičnog djela. Sve informacije su uvrštene u spise predmeta, a identifikovano je pet lica koja su te večeri zajedno boravila u ugostiteljskim objektima u Podgorici, kazao je Šćepanović. Prema njegovim riječima, jedno od oštećenih lica, koje isprva nije bilo dostupno policiji, locirano je u mjestu stanovanja i odbijalo je saradnju. Međutim, nakon ljekarskog pregleda utvrđeno je da je zadobilo tešku tjelesnu povredu u predjelu butine, nanesenu dejstvom vatrenog oružja, dok je drugo lice zadobilo lakšu povredu nastalu usljed rikošeta. Šćepanović je kazao da je to bio jasan signal da se stiču uslovi za postupanje Višeg državnog tužilaštva On je kategorički odbacio tvrdnje o političkim uticajima, poručivši da Uprava policije djeluje isključivo na osnovu zakona, bez obzira na identitet osumnjičenih. <h2>Sud spriječio pretres u noćnim satima</h2> Jedan od najproblematičnijih trenutaka u postupku, prema riječima Šćepanovića, bio je pokušaj da se sprovede pretres objekta Danila Mandića u večernjim satima, što je ograničeno članom 83 Zakona o krivičnom postupku. Taj član predviđa da se pretres može vršiti između 6 i 21 sat, osim ako sud ne odredi drugačije zbog opasnosti od odlaganja. Policija je, kako navodi, već u 18.55 časova uputila zahtjev tužilaštvu za hitnu mjeru, koje je „veoma brzo reagovalo“ i dostavilo prijedlog sudu. Međutim, kada je naredba izdata u 20.54 časova, u njoj nije bilo navedeno da se pretres može obaviti i nakon 21.00, što je onemogućilo pravovremeno djelovanje policije. - Policijski službenici su čekali ispred suda. Tražili smo da se u naredbi eksplicitno navede da se pretres može vršiti i nakon 21 čas, ali sud to nije omogućio. Poštovali smo zakon i pretres obavili narednog jutra - rekao je Šćepanović. <h2>Osumnjičeni se predao uz prisustvo advokata</h2> Kako je dalje naveo, Danilo Mandić se policiji predao u prisustvu branioca, nakon čega je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivična djela pokušaja teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja. Nakon sprovedenog medicinskog i balističkog vještačenja, tužilaštvo je izvršilo prekvalifikaciju krivičnog djela u skladu sa načelom mutabiliteta: jedno lice zadobilo je laku tjelesnu povredu iz nehata, a drugo težu povredu izazvanu direktnim pogotkom. Prema Šćepanovićevim riječima, projektil koji je pogodio prvog oštećenog ispaljen je iz vatrenog oružja, dok je drugo lice pogođeno fragmentima izazvanim rikošetom. <h2>Podignuta dva optužna predloga protiv Mandića</h2> V.d. direktora Uprave policije kazao je i da su do sada podignuta dva optužna predloga protiv Danila Mandića: jedan za navedena krivična djela, a drugi u vezi sa oduzimanjem vozila. - Mi nismo stranka u postupku, ali želim da javnost zna da je Uprava policije preduzela sve što je bilo u njenoj nadležnosti: obezbijedila je materijalne, personalne i posredne dokaze, sve u skladu sa zakonom i kriminalističkom strukom - naglasio je on. Šćepanović je odbacio kritike da policija nije bila dovoljno stručna ili ažurna, uz opasku da „neki koji pišu knjige i poeziju nemaju ni dio znanja i iskustva koje imaju službenici Uprave policije“. <h2>Pižurica: Čudno mi je što je Mandićev advokat ovdje; Jovanović: Ovo je napad na mene</h2> Poslanik Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica &nbsp;kazao je da pruža podršku policiji i da svako pred zakonom mora biti jednak, ali je izrazio i čuđenje zbog toga što je advokat Jovanović, koji je pravobranilac Danila Mandića, na sjednici Odbora. Jovanović je na to kazao kako je u pitanju napad na njega. - Mislim da ovo nije u redu, ovo je napad na moj integritet - kazao je on. Pižuirica je istakao kako Jovanovićevo ponašanje nije u redu, te da je on samo rekao da mu je neobično što je Mandićev advokat tu. - Ovo je potpuno neadekvatno - upadanje u riječ, da neko ne može da završi rečenicu, molim vas da reagujete na ovo - poručio je on predsjedavajućem odbora. Miodrag Laković pojasnio je kako je Jovanović na sjednici kao predstavnik nevladine organizacije. <h2>Zirojević: Skandalozan pristup VDT Markovića, u Parlamentu se pojavljuje samo kada se radi o njegovim varijabilama</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150" data-rendition-name="original" width="1919" height="1077" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> </figure>  Pristup Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića prema Parlamentu i Odboru za bezbjednost i odbranu u potpunosti neprimjeren i skandalozan, ocijenio je poslanik SD-a Nikola Zirojević na početku sjednice posvećene kontrolnom saslušanju VDT-a i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, a povodom slučaja bratanića Andrije Mandića, Danila Mandića&nbsp; Povodom najavljenog saslušanja Marković je obavijestio Odbor da neće učestvovati na kontrolnom saslušanju jer, kako tvrdi, VDT nije subjekt nadzora tog Odbora. - U dopisu upućenom Odboru, jasno je ukazano da Vrhovno državno tužilaštvo, u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, nije subjekt nadzora Odbora za bezbjednost i odbranu. Ovaj zakon predviđa nadzor nad radom organa izvršne vlasti i državne uprave u oblasti bezbjednosti i odbrane – što ne uključuje Državno tužilaštvo, koje je Ustavom Crne Gore definisano kao jedinstven i samostalan organ- navodi se u saopštenju Markovića. - Parlament je mjesto, između ostalog, gdje je VDT izabran i gdje treba da odgovara na pitanja poslanica i poslanika i, na kraju krajeva, da polaže račune za svoj rad. Ja ću vas ovim putem zamoliti da idući put kada budete pozivali Vrhovnog državnog tužilaca, kažete da su na dnevnom redu neke varijabile za njega, pošto se izgleda on pojavljuje u parlamentu samo kada se glasa o njegovim trostrukim varijabilama – kazao je Zirojević u proceduralnom reagovanju na početku sjednice. Predsjednik Odbora, PES-ov Miodrag Laković, kazao je da ne bi rekao da je skandalozan bilo koji pristup koji se naslanja na zakonske norme.&nbsp; - Ja sam i u proceduri rekao da su ovdje zakonske norme prilično jasne. Mi kao odbor ne nadziremo i ne kontrolišemo rad državnog tužilaštva – kazao je Laković.

Duško Mihailović

Šćepanović: Policija djelovala zakonito u slučaju Danila Mandića, ključni dokazi potvrđuju upotrebu vatrenog oružja i vozila Skupštine

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da je stav "Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir".
On je to izjavio nakon telefonskog razgovora sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem.
Uoči sjednice Odbora za finansije na kojem će predstaviti kandidata za ministra finansija Tomislava Ćorića, premijer Andrej Plenković obratio se medijima.
- S obzirom da je Milanović prošle nedjelje nešto komunicirao da treba da se čujemo, čuli smo se kratko u vezi Odbora za mir. Moram reći da je stav Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir iz niza razloga. Saopštili smo to Milanoviću. On je rekao da je taj stav danas komunicirao javno i nemam tu šta da dodam - rekao je premijer.
Donald Tramp je osnovao svoj „Odbor za mir“ na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u ​​Davosu.
Nešto više od desetak zemalja potpisalo je povelju Odbora za mir (BoP) u Davosu ovog četvrtka 22. januara 2026. Na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, imenovali su Donalda Trampa za predsjedavajućeg tom novom tijelu čiji osnivački dokument navodi da je ono namijenjeno pragmatičnom posredovanju u međunarodnim sukobima i uspostavljanju trajnog mira. Među potpisnicima je i sam Tramp, u svojstvu predsjednika SAD.
Dok su neke zemlje brzo prihvatile Trampov poziv u Odbor za mir, druge oklijevaju – uključujući i nekoliko partnera u NATO, kao što su Njemačka i Italija. Druge, među kojima su Francuska, Velika Britanija i Dansku, to su već odbile.

Plenković: Hrvatska u ovom trenutku ne bi da pristupi Trampovom Odboru za mir

Direktorat za inspekcijske poslove Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine staviće rješenje o iseljenju i rušenju dijela „plave zgrade“ van pravne snage samo u slučaju da službenim putem dobije pisani nalaz vještaka građevinske struke, prof. dr Duška Lučića i prof. dr Radenka Pejovića, koje je Opština Herceg Novi angažovala da procijene oštećenja na takozvanoj „plavoj zgradi“. 
Oni su juče, nakon obilaska zgrade u Ulici Orjenski bataljon, zaključili da stabilnost objekta nije ugrožena i da ne postoji opasnost od urušavanja. Takođe su naglasili da su sanacija oštećenog dijela, kao i geodetsko snimanje objekta, neophodni.
Direktor Direktorata Dalibor Đerić kazao je za RTHN da je jutros upućen mejl predsjedniku Opštine Herceg Novi u kojem traže da im se službenim putem dostavi nalaz i mišljenje vještaka, sudskih vještaka građevinske struke vezano za „plavu zgradu“, jer su iz sredstava informisanja saznali za usmeni nalaz dat na licu mjesta.
- Znači, mi ne možemo sigurno povući rješenje na osnovu usmenih izjava, niti smijemo da kalkulišemo, pogotovo ne kada su u pitanju životi građana, samih građana koji žive u stambenoj zgradi, ali takođe i građana koji se zateknu u neposrednoj blizini u slučaju fatalnog ishoda. Neophodno je da se da pisani nalaz, da se uputi inspekciji, i samo u tom slučaju će građevinska inspekcija Direktorata za inspekcijski nadzor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine obustaviti svoje rješenje. Tačnije, staviće rješenje van pravne snage. Sve drugo je oblast kalkulacija i nagađanja. Dakle, pisani dokument stavlja van pravne snage rješenje - kazao je Đerić.
On je rekao da će preduzeće Zaštita prostora nastaviti izradu elaborata o rušenju do momenta dobijanja zvaničnog nalaza vještaka.
- Jednostavno treba da se sve ispita od strane, zna se koga, to su građevinski inženjeri, sudski vještaci i da se uradi taj elaborat. Treba da se vidi elaborat i sami projekat zgrade, kad je zgrada napravljena, da li su bile sanacije nakon zemljotresa 1979. godine, da li su nakon toga uslijedile nove sanacije, na primjer, 1999. godine, da li su bile sanacije na tom dijelu koji je upravo predmet bio inspekcijskog nadzora, koji je sklon, da kažem, urušavanju. Sve to treba ispitati i na kraju treba i uraditi izvještaj. Mi ne bismo htjeli da dođe, niko od nas, naravno, pa ponajmanje državni organi, ali neophodno je da malo ozbiljnije pristupimo ovoj stvari i da se što prije to završi - naveo je Đerić.
On je dodao da, što se tiče Direktorata za inspekcijski nadzor i glavnog građevinskog inspektora Novaka Lakušića, on i dalje postupa u skladu sa Zakonom o upravnom postupku i Zakonom o inspekcijskom nadzoru, te da će rješenje doći na izvršenje čim bude završen elaborat o rušenju.
Đerić navodi i da u odnosu na rješenje inspektora o zabrani upotrebe zgrade, ne mogu na silu iseljavati stanare.
- To je sastavni dio rješenja u kojem se navodi zabrana upotrebe stambenog objekta, a nakon toga i uklanjanje objekta. Na silu ne možemo. Ako se sjetite zemljotresa 1979. godine, isto sam živio u soliteru, pa smo napustili soliter dok se nije ispitao, i onda smo se vratili. Niko od stanara nije postavljao pitanje zbog čega se to radi, nego smo svi napustili, naravno, dok nije bilo sigurno i bezbjedno da se vratimo u ono mjesto gdje živimo - zaključio je Đerić.

Đerić: Rješenje o rušenju "plave zgrade" može biti povučeno isključivo kada stigne zvaničan nalaz vještaka

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, sastao se danas u Rektoratu sa delegacijom Univerziteta u Skadru „Luigj Gurakuqi“, koju je predvodio rektor prof. dr Tonin Gjuraj, a razgovori su bili usmjereni na dalje unapređenje saradnje u oblasti nauke i nastave, kao i zajedničko apliciranje za projekte finansirane iz fondova Evropske unije i drugih međunarodnih izvora.
Tokom sastanka istaknuto je da Univerzitet Crne Gore i Univerzitet u Skadru već imaju uspješnu saradnju, ostvarenu kroz projekat Reforma doktorskih studija u Crnoj Gori i Albaniji, realizovan u okviru Erasmus+ programa za izgradnju kapaciteta u visokom obrazovanju. Projekat je prepoznat kao primjer dobre prakse, a njegov najznačajniji rezultat je uspostavljanje prvog programa doktorskih studija na engleskom jeziku pod nazivom Održivi razvoj.
Posebno je naglašena intenzivna saradnja nastavnog osoblja dva univerziteta u okviru Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, naročito na studijskom programu Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku, u okviru kojeg su angažovani profesori Univerziteta u Skadru, čime se dodatno jača akademska razmjena i kvalitet nastavnog procesa.
Na sastanku su razmotrene i zajedničke aktivnosti u okviru Erasmus+ ESN-AIR projekta (Engaging Students for eNhancing Internationalization Practices in the Adriatic-Ionian Region).
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima saradnje i saglasili se da postoje značajne mogućnosti za njeno dalje unapređenje kroz nove zajedničke projekte, razmjenu akademskog osoblja i studenata, kao i jačanje međunarodne vidljivosti obje institucije.
Sastanku su prisustvovali predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore prof. dr Milivoje Radović, prorektorica za internacionalizaciju prof. dr Sanja Peković i rukovodilac studijskog programa Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku prof. dr David Kalaj.
Delegaciju Univerziteta u Skadru činili su prof. as. dr Blerta Dragusha, prorektorka za međunarodne odnose i naučnoistraživački rad, prof. dr Artan Haxhi, dekan Fakulteta društvenih nauka, i mr Erard Çurçija, rukovodilac Kancelarije za međunarodnu saradnju (IRO).

UCG i Univerzitet u Skadru jačaju saradnju u nauci, nastavi i EU projektima

Većina najnovijih kritika Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) u odnosu na pretrpanost istražnog zatvora i nepoštovanje prava pritvorenika, kao i neuslovnog smještaja i tretmana pacijenata u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti ponavljaju se godinama unazad, kazali su u Akciji za ljudska prava (HRA) komentarišući preliminarni nalaz CPT poslije nedavne posjete Crnoj Gori, a čiji dio su objavile Vijesti.
U HRA su konstatovali da neuslovne zgrade istražnih zatvora nikako ne obezbjeđuju obavezne uslove za boravak ljudi u odnosu na koje važi pretpostavka nevinosti.
- A posebno što saznajemo od CPT da su u njima postavljani i kreveti na čak četiri sprata koji ugrožavaju život. Ignorisanje pretvaranja civilne Dobrote u forenzičku (zatvorsku) bolnicu bez adekvatnih uslova za to odavno je prevršilo svaku mjeru - naglasili su u HRA.
Zatečeni su, kako kažu u toj organizaciji, alarmantnim nalazima o dječjim pritvorskim i zatvorskim odjeljenjima u Podgorici, da šesnaestogodišnjaci žive zaključani po 23 sata dnevno u prljavim ćelijama u neprihvatljivim uslovima, kao i o ponižavajućoj oskudici siromašnih ljudi i stranih državljana u istražnim zatvorima, gdje ne dobijaju ni osnovna sredstva za higijenu.
Kako ističu, uslovi u kojima borave ljudi lišeni slobode pokazuju savjest jedne države i ono što ona stvarno misli o ljudskim pravima malo dalje od očiju javnosti.&nbsp;
- Stanje koje je CPT zatekao u državnim ustanovama - zatvorima u Podgorici i Bijelom Polju, kao i Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti, ogledalo je iznevjerenih očekivanja od novih vlasti, koje su nastupile posle avgusta 2020. godine i koje su se predstavljale kao reformske - naglasili su u HRA.
Dodaju da nije sadržaj preliminarnih nalaza CPT nije ništa novo, te da je ista upozorenja taj komitet dao i 2017. i 2022. godine.
- Prošlo je pet punih godina u kojima poštovanje prava ljudi lišenih slobode u ustanovama zatvorenog tipa nije unaprijeđeno. Umjesto toga je i pogoršano, kako se CPT nije ustezao da saopšti - ističu u HRA.
Podsjećaju da je potpredsjednik Vlade, Aleksa Bečić, prilikom sastanka na najvišem nivou sa predsjednikom CPT-ja Alenom Mičelom, u februaru 2024. saopštio da „nadležne institucije aktivno rade na implementaciji preporuka CPT-ja“.&nbsp;
- Međutim, preporuke do novembra 2025. očigledno nisu dovoljno implementirane, pa je CPT stanje u istražnim zatvorima ocijenio kao nečovječno i ponižavajuće - napominju u HRA.
Podsjećaju da Crna Gora ove godine u novembru preuzima predsjedavanje Savjetom Evrope, "pa joj tim prije višegodišnje nepoštovanje preporuka komiteta Savjeta Evrope za sprječavanje mučenja ne služi na čast".
U HRA naznačavaju da bez primjene preporuka CPT neće biti učlanjenja Crne Gore u EU, jer je to završno mjerilo za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23.
- Žalosno je, da smo zbog nerada Vlade, dovedeni u situaciju da EU kao uslov za pridruživanje mora da zahtijeva od Crne Gore osnovno poštovanje prava i dostojanstva naših građana ugroženih bolešću i bijednim uslovima u Dobroti, u pritvoru i zatvoru - poručuju u HRA.
Imajući u vidu značaj nalaza CPT za nacionalni interes pridruživanja EU, u HRA kažu da premijer Milojko Spajić treba da objavi cjelokupne preliminarne nalaze CPT i saopšti koje je sve hitne mjere već preduzela njegova Vlada, na ministarskom nivou, od kada je primila preliminarna zapažanja CPT, i šta će sve i u kojim rokovima preduzeti da ispuni preporuke komiteta, koje se samo ponavljaju posljednjih deset i više godina. Takođe, napominju da Vlada treba da da automatsko odobrenje za objavu cjelokupnog izvještaja CPT čim bude sačinjen.
- Šteta je i što je Vlada propustila priliku da sama objavi preliminarne nalaze CPT i da bez prozivanja sama objavi mjere koje preduzima da stanje hitno popravi. Akcija za ljudska prava je još početkom decembra apelovala da se to učini. Ipak, objava procurjelih nalaza u Vijestima daje nadu da u državnim organima ima savjesnih službenika, spremnih da sebe izlože riziku da bi upalili alarm za pomoć ljudima i djeci koji tavore zatvoreni u nečovječnim i ponižavajućim uslovima u državnim ustanovama Crne Gore - zaključeno je u saopštenju HRA.

Tag: odbor-za-bezbjednost-i-odbranu