Odbor direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje razmatrao je na 65. sjednici aktuelno stanje u predmetu "Štrabag", imajući u vidu dugogodišnji sudski spor, višemilionsku štetu koja je nastala i sve dosadašnje odluke nadležnih sudova, uključujući Privredni, Apelacioni i Vrhovni sud Crne Gore, te odluke Ustavnog suda Crne Gore.
Kako je za <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/ekonomija/regionalni-vodovod-trazi-sprovodenje-sudskih-odluka-i-17-miliona-5329891">"Dan" </a>rekao Zoran Lakušić, predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda, konstatovali su da je predmet imao značajne finansijske i pravne posljedice po poslovanje preduzeća i da i dalje postoje otvorena pitanja u vezi sa sudskim odlukama koje su prethodile današnjem stanju.
– Shodno tome, Odbor direktora Regionalnog vodovoda pokrenuo je inicijativu i izričito ovlastio svoje punomoćnike da preduzmu sve dalje pravne i proceduralne aktivnosti u predmetu "Štrabag", sa ciljem aktivne zaštite interesa preduzeća, obezbjeđenja pravne sigurnosti i efikasnog praćenja daljeg sudskog postupka – kazao je Lakušić.
Kako je dodao, i nadalje će kontinuirano pratiti sve aktivnosti u vezi sa predmetom i ostaju posvećeni zaštiti interesa preduzeća sve do pravnog i konačnog rješenja slučaja, uzimajući u obzir i širi kontekst finansijskih i operativnih posljedica po poslovanje Regionalnog vodovoda.
Ova odluka odbora direktora predstavlja jasnu potvrdu da preduzeće ne odustaje od svojih prava i da će istrajati u zaštiti javnog interesa – istakao je Lakušić.
Regionalni vodovod godinama vodi pravnu bitku u sudskom sporu sa kompanijom Štrabag, koji je, uprkos više presuda u korist ovog javnog preduzeća, rezultirao prinudnom isplatom oko 12 miliona eura 2018. godine, blokadom računa u trajanju od 268 dana i ukupnom štetom koja, sa indirektnim gubicima od 4,9 miliona, prelazi 17 miliona eura.
Iako je Privredni sud čak četiri puta presuđivao u korist Regionalnog vodovoda, utvrđujući da ne postoji pravni osnov za priznanje odluke neugovorene i nenadležne međunarodne arbitraže, Apelacioni sud je 28. marta 2018. godine, po prvi put u crnogorskoj i regionalnoj sudskoj praksi, preinačio presudu Privrednog suda i priznao odluku Međunarodne trgovačke komore (MTK) iz Pariza, iako arbitraža nije bila ugovorena između stranaka u sporu.
– Na osnovu takvih odluka Apelacionog suda, kao i kasnijih odluka Vrhovnog suda, donesenih u periodu kada je na njegovom čelu bila Vesna Medenica, račun Regionalnog vodovoda bio je blokiran od 14. avgusta 2018. do 9. maja 2019. godine, sve do prinudne naplate 12 miliona eura, uprkos ranijem jasnom stavu Privrednog suda da "Štrabag nema pravo ni na jedan euro" – ukazuje Lakušić.
Odlučujući po žalbi Regionalnog vodovoda, Ustavni sud je potvrdio njihove navode i zaključio da je Vrhovni sud povrijedio Ustavom zagarantovano pravo na pravično suđenje, jer u tom periodu nije meritorno odlučio po reviziji Regionalnog vodovoda izjavljenoj protiv odluke Apelacionog suda.
Ustavni sud je dva puta ukidao odluke Vrhovnog suda i predmet vraćao na ponovno odlučivanje, a posljednja takva odluka donijeta je početkom 2021. godine.
Punomoćnici Regionalnog vodovoda su 12. marta 2021. godine uputili urgenciju Vrhovnom sudu za postupanje po podnijetoj reviziji, uz uvjerenje da ne može biti donesena drugačija odluka osim ukidanja odluke Apelacionog suda, čime bi bio zadovoljen princip pravde i pravne sigurnosti.
– U tom slučaju, povrat 12 miliona eura trebao je da omogućio Regionalnom vodovodu stabilno i dugoročno održivo poslovanje, dok bi se ujedno spriječilo uspostavljanje opasne sudske prakse priznavanja neugovorene arbitraže, što je suprotno Zakonu o arbitraži Crne Gore i međunarodnim arbitražnim standardima – zaključeno je na sjednici Odbora direktora Regionalnog vodovoda.
&nbsp;
<h3>Izgubljeni milioni državnog novca</h3>
Među vlasnicima Štrabaga je u relevantnom periodu bio i ruski biznismen Oleg Deripaska, sa oko 30 odsto akcija, koji je u to vrijeme bio u bliskim odnosima sa vrhom vlasti u Crnoj Gori, ali i jedan od vlasnika Kombinata aluminijuma.
– I dok Ustavni sud obara odluke Vrhovnog suda, a Privredni sud presuđuje u korist Regionalnog vodovoda, već je izgubljeno 17 miliona eura javnog novca. Odgovori na pitanja ko, kako i zašto i dalje izostaju – ističe Lakušić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Regionalni vodovod traži sprovođenje sudskih odluka i 17 miliona

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici će saslušati i članove žirija, kao i zaposlene u Ministarstvu kulture i medija koji su bili odgovorni za dodjelu Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću - kazao je za Televiziju E jedan od članova žirija Danilo Marunović.
On je u izjavi za našu televiziju rekao da je tek danas saznao da je tužilaštvo konačno otvorilo predmet povodom sporne dodjele nagrade Bećiroviću za djelo koje tada nije postojalo. Marunović očekuje da nadležni donesu ispravnu i zakonitu odluku.
- Konačno je pokrenut predmet povodom kontroverzne dodjele najvećeg državnog priznanja Trinaestojulske nagrade. Prvi sam koji je saslušan u tužilaštvu na ovu temu. Prema mojim saznanjima biće saslušani svi članovi žirija i ljudi iz ministarstva koji su direktno uključeni u proceduru dodjele najvećeg državnog priznanja - kaže Marunović.
On ukazuje na, kako opisuje, apsurdnost čitave situacije.
- Djelo za koje je dodijeljeno najveće državno priznanje nije postojalo kada je za njega glasano. Knjiga "Kuća beskućnika" Bećira Vukovića nije postojala u trenutku kada je dobila nagradu i to je neupitna istina i vjerujem da će ovo tužilaštvo, a kasnije i sud, savjesno reagovati u odnosu na tu istinu – poručuje Marunović.
Na očiglednu zloupotrebu službenog položaja i kršenja zakona prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade ukazao je i reditelj Andro Martinović. 
- Rekao bih da nije samo ono što je dio resora kulture u pitanju, odnosno u ovoj Vladi imate jednu bizarnost, pored te da sam ubijeđen da premijer Milojko Spajić nije u stanju da nabroji sve svoje ministre, nego imate jednog nad ministra kulture koji je inače ocijenjen nulom. Njegova aktivnost nije uopšte registrovana osim možda u nekim ovakvim stvarima, pored toga što samo naplaćuje dolaske i odlaske na posao. No, naravno, treba jednog dana ozbiljno preispitati i one ljudi koji su na nižim pozicijama ministarstva kulture, kao što su direktori direktorata, razni savjetnici i drugi, jer sam i sam bio svjedok da su više puta učestvovali u zataškavanju nekih sličnih skandala - kazao je Martinović gostujući u 24 sata Televizije E. 
Uprava policije procesuirala je 35 građana koji su 8. jula protestovali ispred Vile Gorica zbog dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću za tada nepostojeće djelo "Kuća beskućnika". 
Istovremeno, građani su izrazili i nezadovoljstvo zbog Vukovićevih javno izrečenih anticrnogorskih stavova. Iz Uprave policije su saopštili da je bilo riječ o neprijavljenom skupu, koji je organizovala organizacija STEGA, tokom kojeg je, kako navode, došlo do narušavanja javnog reda i mira, kao i do fizičkog napada na policajce. 
Među procesuiranima su, pored reditelja Danila Marunovića, i poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter, kao i članica Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aida Petrović. Iz STEGA-e su, povodom procesuiranja učesnika protesta, poručili da je postupanjem policije i državnog tužilaštva narušeno ustavno pravo na mirno okupljanje i slobodu izražavanja, ističući da se, prema njihovom stavu, mirni građanski protest neopravdano tretira kao prekršaj.

Marunović: Neupitna istina da nije postojala Vukovićeva knjiga kada je dobila nagradu, vjerujem da će tužilaštvo i sud savjesno reagovati

Kvalitet vazduha u Glavnom gradu mjeri više stanica, saopšteno je u Jutarnjem programu RTV Podgorica, a nadležni poručuju da nije bio više zagađen od vazduha u Pljevljima. Podaci o kvalitetu vazduha u Podgorici, kako je naglašeno, prikupljaju se sa više mjernih stanica, kada je riječ o PM česticama, one u Bloku 5 su najizraženije.
- Blizu nam je i naselje u kojem se koristi drvo za grijanje, blizu je i saobraćajnica, blizu su urbane cjeline. Tako da je ta stanica pokazatelj kvaliteta vazduha na prostoru Podgorice i naša aplikacija, koja će uskoro biti aktivna, je upravo vezana za tu stanicu - navela je Gordana Đukanović iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Kvalitet vazduha, dodaje, može značajno da varira iz sata u sat, posebno tokom zime, kada su dominantni izvori zagađenja individualna ložišta, saobraćaj i nelegalno spaljivanje otpada. Smatra da nijesu tačni navodi da je vazduh u Podgorici bio zagađeniji od onog u Pljevljima.
- Ne mogu se složiti da je Podgorica zagađeniji grad od Pljevalja. Trenutno je u Pljevljima niža koncetracija niža PM 10 i PM 2.5 čestica, ali kumulativno u Pljevljima imamo sagorijevanje uglja, koncetraciju sumpor dioksida, koje su konstatno visoke u zimskom periodu, tu je Termoelektrana… - zaključuje Đukanović.
Iz Agencije apeluju na građane, posebno mlade i roditelje sa djecom, da u danima sa povećanom koncentracijom zagađujućih materija smanje boravak i fizičke aktivnosti na otvorenom i redovno se informišu na zvaničnim kanalima. Poručuju da su svi podaci dostupni i da unaprijeđuju trenutnu aplikaciju, sa potpunim i preciznim informacijama.

Đukanović: Netačno da je vazduh u Podgorici zagađeniji nego u Pljevljima

U emisiji Srećan dan donosimo priče koje povezuju muziku, društvenu stvarnost i digitalno doba.&nbsp;
Povod za razgovor sa DOLCE HEROM je njena nova pjesma, ali i sve brojniji projekti koji je pozicioniraju kao autentičan glas savremene muzičke scene. Govorimo o njenom stvaralaštvu, planovima i značajnom priznanju – podršci Fondacije Miloš Karadaglić.&nbsp;
U fokusu emisije je i važna društvena tema: digitalni prostor kao ogledalo podjela i netrpeljivosti u Crnoj Gori. Koliko internet razotkriva, a koliko produbljuje postojeće razlike? Kako se danas čuva multikulturalizam u online okruženju i koji su mehanizmi zaštite od govora mržnje? O ovim pitanjima govorimo sa Miljanom Rakočević, saradnicom na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta Donja Gorica.&nbsp;
Za kraj – Srećni AI donosi osvrt na čudne navike ljudi u digitalnom svijetu, uz dozu humora i prepoznavanja svakodnevice.&nbsp;
Gledajte Srećan dan, od devet do 11 sati na Televiziji E.

U "Srećnom danu" o muzici, društvenoj stvarnosti i digitalnom dobu

Nema krivičnog djela u sadržaju transparenta "Ustaše i četnici, zajedno ste bježali" - kazali su Televiziji E iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici.&nbsp;
Iz ovog tužilaštva su našoj televiziji kazali da se dežurni državni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, nakon razmatranja, izjasnio da u konkretnom slučaju nema elemenata krivičnog djela za koje bi bilo nadležno ovo tužilaštvo.
- Predrag Boljević i Veselin Bato Radulović nijesu pozivani niti saslušani povodom ovog događaja - navodi se u odgovoru Televiziji E.
U Višem državnom tužilaštvu, kako su kazali TV E, nije ni formiran predmet povodom te poruke istaknute 19. decembra na okupljanju u podnožju Gorice.
- Nije formiran predmet kod ovog tužilaštva, imajući u vidu da je ocijenjeno da u radnjama navedenih osoba nije bilo elemenata krivičnog djela za koja se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - navodi se u odgovoru Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzbog-transparenta-na-gorici-policija-trazila-podatke-boljevic-porucuje-ovo-je-dno-dna-ne-bojimo-ih-se&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
Podsjećamo, tokom protesta zbog procesuiranja 35 građana koji su se protivili dodjeli Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, policajac u civilu je sudskom vještaku Predragu Boljeviću i arhitekti Batu Raduloviću tražio podatke, saopštavajući da tužilac smatra da na transparentu ima elemenata govora mržnje.&nbsp;
Nakon odgovora Osnovnog i Višeg tužilaštva ostalo je nejasno ko je naložio policajcu u civilu da Boljeviću i Raduloviću uzima lične podatke i da nagovještava poziv na saslušanje u policiji.

Nema krivičnog djela u sadržaju transparenta "Ustaše i četnici, zajedno ste bježali"

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Tramp smijenio Rajzing Rajnke

Pljevlja su među najzagađenijim mjestima u Evropi. Tokom zimskih mjeseci koncentracije sumpor-dioksida, PM čestica i drugih otrovnih gasova višestruko premašuju dozvoljene granice. Djeca završavaju na kiseoniku. Stariji se guše u sopstvenim domovima. Broj oboljelih od respiratornih i malignih bolesti iz godine u godinu raste - poručio je građanski aktivista Pavle Čolović u otvorenom pismu svjetskim liderima, predsjednicima država, premijerima, ministrima zdravlja i životne sredine, predstavnicima Ujedinjenih nacija (UN), Evropske unije (EU) i međunarodnih ekoloških organizacija.
Naglasio je da se obraćam iz Pljevalja - malog ali, kako je rekao, najljepšeg grada na sjeveru Crne Gore - koji već decenijama polako umire - ne od rata i gladi - već od vazduha koji udišu.
- Posebno zabrinjava činjenica da je Termoelektrana Pljevlja zvanično prošla takozvanu „ekološku rekonstrukciju“, u koju je uloženo skoro 100.000.000 eura. Javnosti je obećano smanjenje zagađenja, usklađivanje sa evropskim standardima i zaštita zdravlja građana - naveo je on.
Danas, nakon tog enormnog ulaganja, stanje je, podvlači Čolović, nikada gore.
- Zagađenje je veće, zdravstvene posljedice su teže, a povjerenje građana potpuno urušeno. Postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju ne funkcionišu kontinuirano, mjerni sistemi se gase upravo kada je zagađenje najizraženije, a odgovornost se prebacuje sa institucije na instituciju - naglasio je on.
Čolović je podvukao da ovo pismo nije politički pamflet – nego vapaj jednog grada.
- Ovo je optužnica savjesti. Ovo je pitanje: kako je moguće da se uloži 100 miliona eura, a da građani danas udišu otrovniji vazduh nego ranije? – naveo je Čolović.
Oni, kako je rekao, traže hitnu međunarodnu pažnju i nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima, međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, pritisak na nadležne institucije da poštuju ekološke i zdravstvene standarde, zaštitu osnovnog ljudskog prava - prava na život i zdrav vazduh.
- Zagađenje ne poznaje granice, nacije ni ideologije. Ako danas ćutimo nad Pljevljima, sjutra će neko drugi pisati isto pismo iz nekog drugog grada. Ne tražimo privilegije. Tražimo istinu, odgovornost i pravo da naša djeca imaju isto pravo na zdrav život kao djeca u Parizu, Berlinu ili Oslu - zaključio je Čolović dodajući da se nada da će čuti glas jednog malog grada prije nego potpuno utihne.

Tag: odbor-direktora-regionalnog-vodovoda-crnogorsko-primorje

Regionalni vodovod traži sprovođenje sudskih odluka i 17 miliona

Marunović: Neupitna istina da nije postojala Vukovićeva knjiga kada je dobila nagradu, vjerujem da će tužilaštvo i sud savjesno reagovati

Đukanović: Netačno da je vazduh u Podgorici zagađeniji nego u Pljevljima

U "Srećnom danu" o muzici, društvenoj stvarnosti i digitalnom dobu

Nema krivičnog djela u sadržaju transparenta "Ustaše i četnici, zajedno ste bježali"

PRATITE TVe UŽIVO