Bijela kuća je objavila imena nekoliko lidera koji će, kako je navedeno, "imati ulogu u nadzoru narednih koraka" u Pojasu Gaze kao osnivači tzv. "Odbora za mir" za to područje, među kojima su državni sekretar SAD Marko Rubio i bivši britanski premijer Toni Bler.
Predsjednik SAD Donald Tramp će djelovati kao predsjedavajući odbora koji je deo njegovog plana od 20 tačaka da se okonča rat između Izraela i Hamasa.
Odbor treba, kako se očekuje, privremeno da nadzire upravljanje Gazom i da upravlja rekonstrukcijom te teritorije, prenosi BBC.
U osnivačkom odboru su pored Rubija i Blera, i Trampov izaslanik Stiv Vitkof, njegov zet Džared Kušner, generalni direktor firme Apolo Global menadžment Mark Rouan, predsjednik Svjetske banke Edžej Banga i zamjenik Trampovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, saopštila je Bijela kuća.
Ostali članovi odbora će biti imenovani narednih nedjelja.
Prethodno je objavljeno formiranje odvojenog Palestinskog tehnokratskog komiteta od 15 članova, zvanog Nacionalni komitet za upravljanje Gazom (NCAG) zaduženog za dnevno upravljanje u posleratnoj Gazi, a na čijem čelu je Ali Šaat, inženjer i bivši zamjenik ministra u Palestinskoj upravi.
Prema Trampovom planu, Šaatov tehnokratski komitet će voditi svakodnevne poslove u Gazi pod nadzorom "Odborom za mir", na čijem čelu je Tramp. Izvršni odbor će sprovoditi viziju Odbora za mir.
Bijela kuća je takođe saopštila da će Nikolaj Mladenov, bugarski političar i bivši izaslanik UN za Bliski istok, biti predstavnik izvršnog odbora na terenu u Gazi koji će raditi zajedno sa Palestinskim tehnokratskim komitetom.
Po Trampovom planu, Međunarodne stabilizacione snage (ISF) će takođe biti raspoređene u Gazi da obučavaju i podrže provjerene članove palestinskih policijskih snaga. Bijela kuća je saopštila i da će američki general Dažsper Džefers voditi te snage koje treba da da uspostave "bezbjednosst, očluvaju mir i ustanove okruženje bez terorizma".
Bijela kuća je saopštila i da će odvojen "Izvršni odbor za Gazu" biti formiran kao pomoćno tijelo sa zadatkom da podrži vlasti, a u tom tijelu se neka od imena iz osnivačkog izvršnog odbora, a biće i novih imenovanja.
Američki mirovni plan stupio je na snagu u oktobru i od tada je ušao u drugu fazu, ali i dalje nije jasna budućnost Gaze i 2,1 milion Palestinaca koji tamo žive, prenosi BBC.
U prvoj fazi Hamas i Izrael su se dogovoril o primirju, u oktobru, kao i o razmjeni talaca i zatvorenika, djelimično povlačenje Izraela i pojačan dotok pomoći u Gazu.
Ranije ove nedjelje Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof objavio je da će se u drugoj fazi sprovoditi rekonstrukcija i puna demilitarizacija Gaze, uključujući razoružanje Hamasa i drugih palestinskih grupa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bijela kuća imenovala članove Odbora koji treba da nadzire upravljanje Gazom, među njima Rubio i Bler

Sjednice dva skupštinska odbora zakazane su za danas.
Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje počeće sjednicu u 11 časova.
Na dnevnom redu su Predlog zakona o dopunama Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, koji je podnio poslanik Jovan Subotić i Predlog zakona o dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koji je podnijela Vlada Crne Gore, kao i tekuća pitanja.
Takođe u 11 časova, počeće sjednica Administrativnog odbora, a na dnevnom redu je nastavak postupka imenovanja jednog člana Odbora Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti i tekuća pitanja.

Sjednice dva skupštinska odbora biće danas održane

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu usvojio je Izvještaj o radu Sudskog savjeta.
Izvještaj Sudskog savjeta podržalo je pet poslanika iz redova NSD i PES-a, protiv je bio poslanik BS, a uzdržani su bili poslanici DNP, URE i Demokrata.
Odbor prethodno nije prihvatio izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za prošlu godinu. Usvojen je izvještaj o radu Sudskog savjeta. Četiri poslanika bila su za, jednak broj protiv, a troje je bilo uzdržano.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.2649%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmarkovic-poraslo-interesovanja-za-rad-u-tuzilackoj-organizaciji-profesija-ponovo-stice-ugled-i-povjerenje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Izvještaje su podržala četiri poslanika iz redova Evrope sad i Demokrata.
Protiv su bili članovi tog skupštinskog tijela iz Demokratske partije socijalista, dok su uzdržani bili poslanici koalicije "Za budućnost Crne Gore" i Bošnjačke stranke.

Usvojen Izvještaj o radu Sudskog savjeta

Skupština je u četvrtak na dnevni red sjednice koja bi trebalo da bude nastavljena u utorak uvrstila Predlog dopuna Zakona o biračkom spisku, koji su zakonodavnom domu uputili poslanici Demokrata, Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije i Socijalističke narodne partije, što je izazvalo oštro negodovanje opozicije.
Oglasili su se iz delegacije Evropske unije i pozvali vladajuću koaliciju i opoziciju da se uključe kako su naveli u kolegijalan i inkluzivan rad u Odboru za izbornu reformu te da što prije dogovore dinamiku za sprovođenje sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva.
- Crna Gora bi kroz rad ovog odbora trebalo da se pozabavi hitnim prioritetima uključujući osnaživanje Državne izborne komisije kako bi ona mogla da interveniše kada opštinske izborne komisije ne mogu da donesu odluke, kao i uvođenje prakse održavanja svih lokalnih izbora u jednom danu, čime bi se okončao gotovo stalan izborni ciklus - &nbsp;naveli su oni.
Stav delegacije je identičan i onom koji je parlamentarna opozicija saopštila na plenumu, kazao je u izjavi za Radio Crne Gore poslanik Socijaldemokrata i član odbora Nikola Zirojević te dodao da je Zakon o biračkom spisku kao i set pratećih u isključivoj nadležnosti Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.
Podsjeća i da je prilikom formiranja tog tijela postignuta saglasnost, da se svi zakoni usvajaju konsenzusom, pa je ovo, poručuje, još jedan pokušaj parlamentarne većine da zaustavi taj proces.
- Iako smo samo dan ili dva dana prije toga, inicijalno u nekom zatvorenom formatu imali načelni dogovor kako ćemo i na koji način raditi u narednom periodu. Očigledno je da nekome ne odgovara napredak Crne Gore na evropskom putu. Taj neko svakako dolazi iz parlamentarne većine. Taj neko svakako dolazi iz parlamentarne većine. Dakle, što se nas tiče, situacija je veoma jasna, Zakon o biračkom spisku može biti predmet isključivo Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i ukoliko se na bilo koji drugi način on pokuša mijenjati, mi ćemo napustiti Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu i ne vidimo apsolutno nikakvu poentu da tamo simuliramo demokratiju, dok se sa strane dešava nešto sasvim drugo -- naglasio je Zirojević.
Ni člana Odbora Adrijana Vuksanovića nije iznenadilo mišljenje Delegacije EU. U komentaru za RCG je kazao da je sada lopta na terenu vladajuće većine da pokaže koliko im je zaista stalo do evropskih integracija.
- Znamo dobro koliko je osjetljiva materija izbornog zakonodavstva, znamo koliko je puta do sada Odbor za izborno zakonodavstvo bio prekidan, koliko je bio nefunkcionalan i koliko smo bili sve skupa neuspješni. Ali najodgovorniji su oni koji imaju vlast - kazao je Vuksanović.
U Demokratskoj Crnoj Gori su kazali za Radio Crne Gore da će danas razgovarati predstavnici parlamentarne većine, te da će se prije plenuma o predlogu Zakona o biračkom spisku izjasniti matični Odbor za politički sistem te zakonodavni.
Podsjećaju, predlogom je predviđeno da šavnički tzv. izborni turisti, koji su odjavili prebivalište u toj opštini nakon izbora, koji su počeli u oktobru 2022. godine, a još nijesu završeni, neće moći da učestvuju na eventualnom ponovljenom glasanju na dva birališta, bez obzira što su u biračkom spisku.

Opozicija će napustiti Odbor za izbornu reformu ako vlast ne odustane od izmjena Zakona o biračkom spisku

Sjednica skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj se raspravlja o Predlogu odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u misiju vojne pomoći EU za podršku Ukrajini (EUMAM UA), obilježena je tenzijama i proceduralnim nesuglasicama koje su dovele do napuštanja sjednice od strane poslanika Građanskog pokreta URA, Filipa Adžića.
Adžić je reagovao na činjenicu da se, uprkos prethodnom dopisu predsjednika države Jakova Milatovića – u kojem je najavljeno prisustvo ministra odbrane Dragana Krapovića i načelnika Generalštaba Zorana Lazarevića – Lazarević nije pojavio, a umjesto njega govorio je pukovnik Hajrudin Đerekarac.
&nbsp;- Ako je cilj da unizimo svaku instituciju i da svako može da radi što hoće, onda ja ne želim da učestvujem u tome. Ne želim da dajem legitimitet urušavanju institucija - poručio je Adžić i napustio sjednicu.
Ministar odbrane Dragan Krapović pojasnio je da je brigadni general Lazarević na zakonom zagarantovanom odmoru, te da nije želio da mu ga prekida, iako, kako kaže, jedino ministar ima ovlašćenje da to učini. On je potvrdio da među njima postoje određene nesuglasice, ali da nije želio dodatno da narušava prava generala Lazarevića.
&nbsp;- Smatrao sam da je primjerenije da izvještaj predstave moja malenkost i pukovnik Đerekarac. Do juče nisam imao povratne informacije iz Generalštaba niti pripremu materijala, što je uobičajena praksa za ovakve sjednice - rekao je Krapović.
Ministar je, takođe, naglasio da učešće crnogorske vojske u misiji neće uključivati slanje vojnika u Ukrajinu, već isključivo instruktora u baze u Njemačkoj i Poljskoj.
&nbsp;- Nema govora da bilo koji crnogorski vojnik bude raspoređen na teritoriji Ukrajine. To ne bih dozvolio niti podržao kao ministar. Apelujem na medije da izbjegavaju spekulacije i da odgovornije izvještavaju o ovim osjetljivim temama - poručio je Krapović.
Predsjedavajući Odbora Miodrag Laković najavio je da će Savjet za odbranu i bezbjednost biti pozvan da se izjasni o procedurama i eventualnim propustima, kako bi javnost bila pravovremeno i tačno informisana.
Sjednica je nastavljena u odsustvu Adžića, a rasprava o angažmanu Vojske Crne Gore u misiji EUMAM UA se nastavlja u sjenci institucionalnih trzavica i otvorenih pitanja u vrhu sektora bezbjednosti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYIuPEkNQ2QQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Adžić napustio sjednicu Odbora za bezbjednost; Krapović: Nijedan crnogorski vojnik neće biti raspoređen u Ukrajini

U toku je 19. sjednica Odbora za rodnu ravnopravnost &nbsp;na kojoj je utvrđeno kontrolno saslušanje ministra pravde Bojana Božovića i ministarke kulture Tamare Vujović, na temu "Sajber nasilje nad ženama u politici".
Ministar pravde, Bojan Božović, saopštio je da se intenzivno radi na uvođenju novih zakonskih rješenja u cilju prevencije nasilja u digitalnom prostoru, uključujući i novo krivično djelo – seksualno uznemiravanje, koje je uvedeno u skladu sa Istanbulskom konvencijom.
- Najavljene su nove sankcije, a fokus je na prevenciji online nasilja. Realnost nas podstiče da zakone prilagođavamo savremenim izazovima. Naša odgovornost je da stvarnost oblikujemo kroz propise, ali i da ih dosljedno sprovodimo - poručio je ministar Božović.
Prema riječima Božovića, Ministarstvo pravde je preduzelo neke aktivnosti kako bi dodatno osnažilo ulogu pravosudnih institucija u krivično pravnom okviru, u smislu zaštite svih koji su na meti govora mržnje. 
 
- Ministarstvo pravde, podstaknuto sudskom praksom i nekim nedavnim odlukama, ali i preporukama od međunarodnih institucija, planira da u Krivični zakonik uvede novo krivino djelo teški govor mržnje - saopštio je Božović. 
 
On je objasnio da je teški govor mržnje u novom Nacrtu Krivičnog zakonika krivično djelo koje se ispoljava prema pripadnicima određenih grupa, ili njihovim članovima, određenim na osnovu nacionalne ili etničke pripadnosti, pripadnosti rasi ili vjeroispovijesti, državljanstva, pola, jezika, boje kože, obrazovanja, društvenog položaja, seksualne orjentacije, rodnog identiteta ili invaliditeta, političkog ili drugog ubjeđenja ili drugog ličnog svojstva. 
 
Božović je rekao da će novim krivičnim djelom koje planiraju da uvedu u Krivični zakonik, ukoliko bude podrške poslanika, napraviti dinstikciju u odnosu na postojeći član 370 Krivičnog zakonika koji se odnosi na izazivanje etničke, rasne i vjerske mržnje. 
 
- Postojećim krivičnim djelom se tretira samo onaj koji podstiče na mržnju, a novim krivičnim djelom ćemo moći da procesuiramo svakog ko javno ispoljava mržnju - pojasnio je Božović. 
 
On je kazao da će to biti nadležnost Osnovnog državnog tužilaštva i Osnovnog suda čime će, kako je rekao, prohodnost tih postupaka biti veća. 
 
Božović je rekao da će za novo krivično djelo, ukoliko bude dio pozitivno pravnih propisa, biti predviđena sankcija od tri mjeseca do tri godine zatvora. 
 
- Mislimo da je vrijeme da se stane na kraj takozvanom junačenju po društvenim mrežama i da damo reakciju kakvu treba - rekao je Božović. 
 
Dodao da je sve još u formi Nacrta i da ga usaglašavaju sa Sekretarijatom za zakonodavstvo, nakon čega će biti poslat Evropskoj komisiji.
On je naglasio da Ministarstvo ne želi da ostane pasivni posmatrač problema.
- Želimo da budemo proaktivni i da budno pratimo dešavanja u društvu kako bismo stvorili inkluzivno i demokratsko okruženje - rekao je Božović.
Vujović: Osuda nasilja nad ženama mora biti jasna i glasna
Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović, istakla je važnost osnivanja Ženskog kluba, ocijenivši to kao značajan korak ka jačanju institucionalne borbe protiv nasilja i diskriminacije nad ženama.
- To je važan iskorak, uz paralelna zakonska unapređenja. Stvorena je povoljnija društvena atmosfera. Iako su napadi na žene i govor mržnje i dalje prisutni, važno je što se jasno i nedvosmisleno osuđuju - kazala je Vujović.
Dodala je da borba protiv nasilja nad ženama ima i snažnu emotivnu dimenziju.
- Svaka žena u politici osjeća obavezu da doprinese ovoj borbi. Svi smo se, barem jednom, zapitali – zašto ovo radimo. Zato i poručujem: loše prakse ne smiju pobijediti - naglasila je ministarka.
Vujović je najavila da Ministarstvo kulture i medija radi na formiranju mreže koja će se sistemski baviti suzbijanjem ovih pojava.
Pavlićić: Analiziramo postojeće sudske prakse
Predsjednica Vrhovnog suda, Valentina Pavličić, ocijenila je da je postojeća sudska praksa kada je riječ o onlajn nasilju neadekvatna, budući da se takvi postupci uglavnom vode kao prekršaji i završavaju novčanim kaznama.
- Kao čelna pravosudna institucija, moramo pronaći odgovore, čak i u okviru postojećih zakonskih okvira. Iako se radi o prekršajima, neophodno je djelovati odmah, ne čekajući izmjene krivičnog zakonodavstva - poručila je Pavličić.
Ona je pozvala sve građane da prijavljuju nasilje, uz uvjerenje da institucije reaguju i da je vidljiv određeni napredak.
- Postupci se sve češće pokreću, što predstavlja pomak. Ovo se ne odnosi samo na novinare, već i na političare. Jasno je da je potrebna bolja sinhronizacija svih segmenata sistema. Vrhovni sud je posvećen ovoj temi i već smo započeli analize postojeće sudske prakse. Tema nasilja nad ženama biće posebno analizirana kroz prizmu sudske prakse i institucionalnog odgovora - istakla je Pavličić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Djc2gLuo0AFU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Danijela Jovanović

Božović: Uvodimo teški govor mržnje kao novo krivično djelo u borbi protiv online nasilja

Skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu razmatraće sjutra dva izvještaja Uprave policije o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. 
 
Članovi Odbora će, kako je objavljeno na sajtu Skupštine, raspravljati o radu policije za period od 1. decembra prošle do 1. novembra ove godine. 
 
Direktori policije u periodima za koje se razmatraju izvještaji bili su Aleksandar Radović i Zoran Brđanin. 
 
Brđanin je u ponedjeljak podnio zahtjev za prestanak mandata na funkciji direktora policije. 
 
Vlada je nakon toga za vršioca dužnosti direktora policije imenovala Lazara Šćepanovića.

Odbor za bezbjednost i odbranu sjutra o izvještajima o radu Radovića i Brđanina

Skupštinski Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje saslušaće 5. novembra predstavnike nadležnih ministarstava, sudstva i tužilaštva, na temu vršnjačkog nasilja.
Odbor je danas na sjednici jednoglasno podržao inicijativu poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugoše za to kontrolno saslušanje.
Na saslušanje će biti pozvani predstavnici ministarstava prosvjete, nauke i inovacija, zdravlja, sporta i mladih, pravde, socijalnog staranja i unutrašnjih poslova.
Kako je saopšteno, biće pozvani i predstavnici Uprave policije, sudske i tužilačke grane vlasti, institucije Zaštitnika i nevladinih organizacija.
Mugoša je rekao da problem vršnjačkog nasilja zahtijeva kontinuiranu aktivnost svih segmenata sistema.
On je podsjetio da je prije godinu i po održano saslušanje na temu vršnjačkog nasilja, ali da je veoma mali dio ocjena i stavova nakon toga realizovan.
Mugoša je istakao da je ove godine registrovano 114 slučajeva vršnjačkog nasilja.
- To je samo registrovano u informacionom sistemu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, suštinski tih oblika nasilja ima mnogo više i trend je rasta nasilja u osnovnim i srednjim školama - rekao je Mugoša.
On je istakao da je za borbu protiv vršnjačkog nasilja potreban multidisciplinarni pristup i da to nije odgovornost samo jedne institucije.
- Ima mnogo razloga za tu vrstu saslušanja, da još jednom otvoreno porazgovaramo o ozbiljnoj problematici koja tangira sve građane - rekao je Mugoša.
Kako je kazao, potrebno je da se u kontinuitetu iniciraju takve stvari, dok ne bude konkretnih rezultata.
Posalnik Demokrata Albin Ćeman rekao je da je problem vršnjačkog nasilja problem cijelog društva.
- To je jedna od tema u kojoj politika nema mjesto, gdje predstavnici vlasti i opozicije treba da daju određene predloge, kako bi zajednički radili na prevenciji i suzbijanju vršnjačkog nasilja - rekao je Ćeman.
Kako je kazao, problem vršnjačkog nasilja je evidentan u Crnoj Gori.
- To zahtijeva multisektorski pristup, od edukacije nastavnog kadra, aktivnog angažovanja roditelja i šire zajednice kroz različite edukacije, angažovanja medija, pooštravanja kaznenih mjera - kazao je Ćeman.
On je istakao da treba raditi na promjeni načina ponašanja izvršilaca tih krivičnih djela i njihovoj rehabilitaciji.
Poslanik posebnog kluba Vladimir Dobričanin kazao je da vršnjačko nasilje nije novina i da se javlja godinama.
On je rekao da vršnjačko nasilje najvjerovatnije ne dolazi iz škole, već iz kuće.
- Ovo nasilje počinje nasiljem roditelja prema prosvjetnim radnicima, koje je nezabilježeno u istoriji - naveo je Dobričanin.
On je istakao da je važna i kaznena politika prema takvoj djeci.
- Gotovo da ne postoji nijedno dijete koje je iskazivalo vršnjačko nasilje da je u kasnijem periodu bio primjeren građanin, uglavnom su to osobe koje su završavale u zatvoru zbog najgnusnijih zločina - rekao je Dobričanin.
On je kazao da je nedopustivo da se na vršnjačko nasilje reaguje samo stihijski, kada se desi neki slučaj, i da nema sistemskog odgovora.
Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković rekao je da pitanje vršnjačkog nasilja zahtiejva sveobuhvatnu analizu iz više društvenih aspekata.
- Društvo mora da se na pravi način ophodi prema ovom problemu, moramo dobiti konkretne odgovore, ko je odgovoran da povratnici u vršenju vršnjačkog nasilja zamalo prouzrokuju smrtne ishode djece - dodao je Eraković.
Prema njegovim riječima, mora se vidjeti i šta prouzrokuje nasilno ponašanje maloljetnika.
- Mislim da je jedan od glavnih uzroka takvog obrasca ponašanja neprijereni TV sadržaji - naveo je Eraković.
Poslanica Demokratske narodne partije Jelena Kljajević rekla je da se mora tražiti uzrok vršnjačkog nasilja, jer se ne može uvijek samo rješavati posljedica.
Odbor će 12. novembra obaviti i konstultativno saslušanje o mogućem trovanju radnika Luke Bar, Port of Adria i uopšte stanovnika Bara, koje je predložio Eraković.
Eraković će naknadno predložiti ko će od predstavnika institucija biti pozvan na sjednicu.
On je kazao da svaka odgovorna država prema građanima i zdravlju stanovništva odmah mora da preduzme odgovorajuće mjere da se utvrdi eventualno postojanje odgovornosti.
- I da vidimo šta je to problem u lancu funkcionisanja i upravljanja u određenim strukturama vlasti - rekao je Eraković.
Kako je kazao, početkom prošle godine vršena su mjerenja kvaliteta vazduha u okolini Luke Bar, koja su pokazala užasne podatke.
Eraković je naglasio da je prošlo godinu i po od saznanja da je moguće da se građani Bara truju, a da niko nije preduzeo nikakve mjere niti aktivnosti da se to suzbije, spriječi, alarmira i da država i zdravstveni sistem pokažu odgovornost.
- Zato je važno da Odbor izvrši saslušanja i da vidimo šta je preduzeto, kako su se informacije širile, ko je došao prvi do informacija i kako je moguće da godinu i po sistem ćuti, a da u tom periodu građani Bara trpe posljedice koje mogu biti i fatalne - dodao je Eraković.
On je kazao da je i problem sa kju groznicom i eutanaziranim kravama ukazao na koji način funkcionišu određeni segmenti vlasti i da je zato neophodno da se tematski Odbor bavi i tim problemom.
Ćeman je, govoreći o inicijativi za saslušanje, ukazao da je Port of Adria privatna kompanija koja je izdvojena iz Luke Bar.
On je kazao da je menadžment Luke Bar krajem 2021. godine prvi put uveo mjerenje kvaliteta vazduha u okolini i uveo neke dodatne mjere, kao što je sadnja čempresa, kako bi zaštitli građane od potencijalnog zagađenja.
- Za sada podaci ekološkog inspektora su da je nivo zagađenosti vazduha na teritoriji opštine Bar u referentnim vrijednostima - rekao je Ćeman.
On je kazao da je jutros objavljeno saopštenje predsjednika Udruženja toksikologa Srbije Petra Bulata da će radnici koji su zbog trovanja olovom poslati u Beograd sjutra vjerovatno biti otpušteni kući i da je nivo olova u krvi u referentnim vrijednostima.
Ćeman je ocijenio da je, s obzrom da još nema rezultata za radnike Luke Bar, koji su poslati na ispitivanje olova, bespredmetno zakazivati sjednicu po hitnom postupku.

Saslušanje o vršnjačkom nasilju 5. novembra

Japan je novi ekipni svjetski šampion u skijaškim letovima. U rijetko kad uzbudljivoj završnici, presudio je odličan skok Rena Nikaida od 229 metara i slab skok Jana Herla (216), zbog koga su Austrijanci izgubili zlato.
Do bronze su došli Norvežani samo zato što je Slovenac Domen Prevc imao problem sa skijama koja mu je otpala i "odletjela" u momentu kada se Lindvik spremao da skače. Sudije su to protumačili kao tehničku grešku i nisu dozvolile Slovencu da skače u osmoj seriji, već su pokušaj okarakterisali "nije startovao"! Kakvo razočaranje, da se ovo desi svjetskom šampionu od juče...
Norvežanin Marius Lindvik je u osmoj seriji skočio 230 metara (213 poena), pa su Norvežani preuzeli lidersku poziciju sa 1483,7 bodova.
Ren Nikaido je skakao za medalju Japana. Imao je veliku odgovornost bronzani iz pojedinačnog takmičenja, ali je doskočio na 229 metara (205,8) i doveo je "samuraje" do prvog mjesta 1569,6 bodova.
Austrijancima je trebao skok Jana Herla od 225 metara, ali je najbolji skakač ove zemlje doskočio samo na 216 metara (195,8), pa su Austrijanci pali na drugo mjesto sa 1560,0 bodova.
Slovenci su se sa sedam pokušaja oprostili od dvije uzastopne zlatne medalje na Svjetskim prvenstvima i završili su kao šesti, iza Finaca i Njemaca, dok su posljednja dva mjesta zauzeli Švajcarska i Poljska. U prvom krugu su poslije četiri skoka ispali SAD i Kazahstan.

Japanci svjetski prvaci u skijaškim letovima, Prevcu nestvarno otpala skija na zaletištu

Peking prolazi kroz najagresivniju čistku u vojnom vrhu još od ere Mao Cedunga. General Džang Joušja, nekadašnji najodaniji saveznik Sija Đinpinga, pod istragom je zbog korupcije, formiranja političkih klanova i odavanja državnih tajni.
Kineski vojni vrh potresao je nezapamćeni skandal nakon što su isplivali detalji istrage protiv generala Džanga Joušje, najvišeg vojnog oficira u zemlji.
Prema informacijama do kojih je došao Vol strit džurnal, Džang se tereti za teška krivična djela, uključujući odavanje strogo povjerljivih podataka o kineskom nuklearnom programu Sjedinjenim Američkim Državama.
Iako je Ministarstvo nacionalne odbrane Kine zvanično potvrdilo samo „ozbiljna kršenja partijske discipline i državnih zakona“, detalji sa subotnjeg brifinga za visoke oficire otkrivaju razmjere optužbi. Izvori upoznati sa situacijom navode da je Džang optužen za:
Špijunažu: odavanje ključnih tehničkih podataka o nuklearnom naoružanju SAD-u. 
 Korupciju: primanje ogromnih suma novca u zamjenu za unapređenja unutar vojnog sektora. 
 Političku nelojalnost: formiranje „političkih klanova“ s ciljem podrivanja jedinstva Komunističke partije.
Dokazi protiv Džanga navodno su proizašli iz istrage protiv Gua Džuna, bivšeg direktora Kineske nacionalne nuklearne korporacije (CNNC), koji je ranije prošle sedmice priveden zbog sumnje na korupciju.
<h2>Pad „princa“ i Sijevog prijatelja</h2>
Ono što ovaj slučaj čini posebno značajnim jeste činjenica da je Džang Joušja smatran jednim od rijetkih preostalih „prijatelja“ predsjednika Sija Đinpinga. Obojica pripadaju klasi tzv. „prinčeva“ – potomaka revolucionarnih vođa koji su 1949. godine uspostavili komunističku vlast.
Analitičari smatraju da ovaj potez pokazuje kako Sijeva borba protiv korupcije više nema granica.
„Ovo je potez bez presedana u istoriji kineske vojske i predstavlja potpuno uništenje vrhovne komande“, izjavio je Kristofer Džonson, bivši analitičar CIA-e.
<h2>Vojska ostala bez komandne strukture</h2>
Čistka nije stala samo na Džangu. Pod istragom je i general Lju Dženli, načelnik Združenog generalštaba. Od šest profesionalnih vojnih članova Centralne vojne komisije imenovanih 2022. godine, na dužnosti je ostao samo jedan aktivni oficir.
Vojni stručnjaci s MIT-a upozoravaju da bi ovaj „vakuum na vrhu“ mogao ozbiljno ugroziti operativnu gotovost Kineske narodnooslobodilačke vojske (PLA). Iako Si ovim učvršćuje svoju moć, hronični nedostatak iskusnih komandanata mogao bi usporiti ambicije Pekinga u vezi s Tajvanom.
Dok Peking tvrdi da je ovo dokaz „nulte tolerancije prema korupciji“, mnogi ovo vide kao signal da Si Đinping više ne vjeruje nikome u vojnom vrhu. Specijalni timovi već su raspoređeni u regiji Šenjang kako bi istražili Džangovu prošlost, birajući da odsjedaju u lokalnim hotelima umjesto u vojnim bazama kako bi izbjegli uticaj njegove mreže podrške.
Ova čistka dešava se u osjetljivom trenutku, dok se Kina priprema za potencijalne pregovore s administracijom Donalda Trampa o trgovini i bezbjednosti, uključujući i pitanje Tajvana.

Peking potresa masovna čistka u vojsci: Pod istragom bliski saveznik Sija Đinpinga

Uvijek je kroz istoriju i vremena riječ vezivala ljude, ma kakva god bila vremena. Ta riječ, snažna i moćna, čula se 23. januara 2025. godine u Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“. Baš pod svodovima ove institucije, koja čuva brojna lijepa izdanja knjiga, publikacija, ali i novina i novinarske riječi, obilježen je Dan novinara Crne Gore i 155 godina crnogorskog novinarstva. Dodijeljene su plakete, diplome i zahvalnice onima koji čine riječ i žive za tu riječ. A riječ, kao riječ, uvijek ima svoju snagu. Među onima čije se ime s razlogom izgovara sa poštovanjem našao se i Đoka Dukaj (albanski: Gjokë Dukaj), čovjek koji je godinama dokazivao da se novinarstvo mjeri onim najvrijednjim istinom i obrazom. Dobivši priznanje Društva crnogorskih novinara diplomu za poseban doprinos razvoju crnogorskog novinarstva. Ta diploma ima posebnu snagu, jer dolazi u godinama kada se sabira ono što je ostalo i ostaje iza čovjeka, a iza Đoke je ostalo mnogo trag, mjera i obraz. Takva priznanja su snažna potvrda da je neko svoj vijek proveo uz riječ i da je tu riječ sačuvao čistom. A Đoka Dukaj je upravo takavnovinar koji je svojim radom spajao ljude, jezike i prostore Crne Gore, ostavljajući iza sebe priče koje ne zastarijevaju.
Zato ovaj tekst sa punim pravom posvećujem ovom izuzetnom čovjeku i novinaru, a ja uvijek s ponosom ističem mom albanskom bratu, ne bez razloga. Riječ je o doajenu redakcije na albanskom jeziku Radija Crne Gore, Đoki Dukaju, čovjeku čije ime u novinarskom traje kao dobra riječ među ljudima. I to ne bilo kakva riječ već ona koja obavezuje, zrači i plijeni svojom dobrotom. Đoka je potekao iz Malesije, iz kraja đe su se riječ i data besa poštovali vjekovima. Zato je Đokin novinarski put bio put bese riječ da bude čista, istina provjerena, a čovjek sačuvan da se ne slomi ni u priči ni zbog priče. Kod njega je besa bila i ostala zakon profesije. I upravo su takvi ljudi, skromni i nenametljivi, pokazali da se profesionalizam ne dokazuje velikim riječima, već djelima, upornošću i čistim obrazom. Kod njega se riječ nije rasipala istina je vazda imala prvo mjesto. I ono što je možda najljepše kroz njegov rad nije se gradila samo priča, nego i povjerenje. Ne samo među kolegama, već i među narodima Crne Gore. Jer ljudi poput njega ne pričaju o multikulturalnosti kao o programu oni je žive, svakog dana, u normalnosti, u poštovanju, u toplini koja spaja. Njegov primjer pokazuje da Crna Gora najviše liči na sebe onda kada se prepoznamo u različitosti, i kada riječ služi da pomiri, a ne da podijeli.
Đoka Dukaj je onaj tip novinara koji svojom skromnošću traje dugo, uporno i tačno onako kako traju ljudi kojima je novinarstvo poziv a taj poziv nosio je (i danas nosi) brojne izazove. Dugogodišnji je novinar i publicista, autor brojnih RTV priloga, zapisa i reportaža, razgovora i intervjua sa ljudima iz javnog, kulturnog, političkog, ali i iz onog svakodnevnog života, đe se često krije najviše istine. Jer Đoka je znao prava vijest je često ona što stoji u pogledu čovjeka, u pauzi između dvije rečenice, u onome što ljudi ne umiju lako da izgovore, a nose kao tuški kamen u grudima. Neke se istine osluškuju, neke se traže, a neke se moraju sačuvati od zaborava. I baš tu se pravi razlika između onih koji samo prenesu vijest i onih koji od nje naprave zapis koji ostaje.
Kao novinar redakcije na albanskom jeziku Radija Crne Gore, radio je i sarađivao gotovo sa svim redakcijama RTCG, uvijek tamo đe je trebalo da se napravi priča, uhvati trenutak, zabilježi događaj ili sačuva glas čovjeka. I nije to bila saradnja „pro forme“, nego stvarna posvećenost ona koja se prepoznaje po tome što se novinaru vjeruje. On je umio (a to zna i danas) da poveže jezik, sredinu i temu, bez suvišnih objašnjenja i bez podjela, sa onom prirodnom lakoćom koju imaju samo iskusni. Zahvaljujući takvom pristupu profesionalnom, mirnom, ali nesebičnom Đoka Dukaj je 2016. godine postao dobitnik Godišnje novinarske nagrade Radija Crne Gore. To priznanje nije došlo iznenada, nego kao logičan nastavak njegovog višedecenijskog rada, jer u novinarstvu nagrada se dodjeljuje onima koji stoje iza svake svoje riječi. A priznanja je bilo još. Posebno vrijedi pomenuti Nagradu gradske opštine Tuzi iz 2017. godine, za doprinos stvaralačkim vrijednostima značajnim za opštinu
Tuzi i šire u publicističkoj, izdavačkoj i produkcijskoj djelatnosti, kao i u ukupnom humanističkom radu.
Njegovo pero nije ostalo samo u etru i televizijskom kadru. Đoka je objavio brojne novinske tekstove i članke u nedjeljniku „Koha javore“, zatim u listovima „Zani i Shna Ndout“ i „Komuna“, kao i na raznim portalima. Sarađivao je i sa medijima među dijasporom, posebno sa ljudima koji potiču iz ovih krajeva, a žive i rade u Sjedinjenim Američkim Državama. I tu se vidjelo ono što je važno da njegova riječ nije bila zatvorena u granice redakcije, već je putovala tamo đe živi interesovanje, tamo đe živi śećanje i potreba da se ostane u vezi sa zavičajem. Posebno mjesto u njegovom radu zauzimaju televizijske reportaže, novinarski prilozi i dokumentarni sadržaji. Vrijedi istaći dokumentarni serijal „Ruka pomirenja“ RTV „Teuta“, posvećen fenomenu krvne osvete na prostorima Crne Gore, Albanije i Kosova. U takvim temama novinar se ne smije igrati riječima tu nema prostora za površnost, ni za senzacionalizam. Tu je potrebna ljudska mjera, a Đoka ju je imao i tada i sada.
Zatim dokumentarni film „Vječnost Bese“, povodom 40 godina umira krvi u Malesiji (Beselidhja e Malesise), kao i dokumentarac „Na zidu bola“ i drugi srodni projekti, pokazuju da njegov rad nije bio samo informativan, već i duboko društveno odgovoran. Jer nije mala stvar kad novinar odluči da se bavi onim što boli, ali da to uradi časno, bez poniženja tuđe muke, i bez toga da tragediju pretvara u još veću bol. Nedavno je objavio monografiju „Prvi valovi“, povodom šezdesetogodišnjice rada redakcije na albanskom jeziku Radija Crne Gore, a prethodno i zbornik publicističkih radova pod naslovom „Vječnost riječi“. Već sam naslov tog zbornika govori mnogo riječ može biti prolazna, ali kad je istinita i zapisana kako treba ona traje, ona postaje śedočanstvo.
A kad se govori o Đoki Dukaju, o njegovoj besi u etru, o njegovoj mjeri i o onoj moralnoj riječi ali i ljuckoj snazi mora reći i ovo i kao što rijeka ne prestaje kad prođe kroz jedan kameniti klanac, tako se ni riječ kod Dukaja nije završila samo na Đokinom glasu i njegovim zapisima. Naprotiv ona se nastavila, umnožila i prešla u ono što je najplemenitije u trajanje porodice. Jer postoje kuće u kojima se nasljeđuju imanja, a postoje i kuće u kojima se nasljeđuje obraz. Kod Dukaja, najviše se nasljeđuje riječ čista, odmjerena, provjerena, i iskazana i zapisana tako da nikoga ne ponizi, a da istina ostane uspravna. Zato ne čudi što su mlađi članovi ove porodice, još od srednjoškolskih dana, krenuli stazama novinarstva i publicistike. U njihovom koraku ośeća se ista želja da se govori, da se piše, da se služi javnosti. U tome se vidi da je Đokina riječ postala porodična škola, a njegova besa porodična etika.
Njegova kćerka Dijana Dukaj, danas zaposlena kao novinarka u RTCG, pokazuje da se talenat i dar za novinarsko mišljenje mogu graditi postepeno, strpljivo i odgovorno. Pored angažmana u Javnom servisu, objavila je brojne intervjue i novinske članke u nedjeljniku „Koha javore“, potvrđujući se kao mlada osoba koja razumije i riječ i kontekst, i čovjeka i temu. A kad je 2022. godine, na samom početku novinarske karijere, dobila nagradu za istaknute mlade novinare od Društva crnogorskih novinara, to priznanje bilo je snažna ljucka poruka da se u Crnoj Gori prepoznaju i oni koji novinarstvo ne doživljavaju kao šansu za ličnu promociju, već kao dug prema istini i društvu.
Sin Kristjan Dukaj, magistar politkogije, takođe je poznat publicističkoj javnosti u Crnoj Gori kao autor brojnih tematskih članaka u dnevnoj štampi, u nedjeljniku „Koha javore“ i drugim medijima. Njegovi tekstovi nose onu osobinu koja je danas rijetka ozbiljnost i namjeru. A kada je riječ utemeljena na znanju i argumentu, ona dobija i ljepotu i snagu. Kristjan je autor zbirke publicističkih radova „Prva ruka“, ali i autor magistarskog rada na Univerzitetu u Sarajevu pod naslovom „Prava manjina u Crnoj Gori i postojeći mehanizmi njihove zaštite“, čime je pokazao da se borba za manjinska prava ne vodi samo emocijom, nego i razumom, sistemom, znanjem i dokumentima. A kada je nedavno objavio knjigu „Besa vječno“, kao da je i simbolično zaokružio ono što je iz kuće ponio da besa nije arhaična riječ, već savremeni kodeks časti, koji čovjeka drži uspravnim. Posebno je značajno što je Kristjan dobitnik priznanja „Ambasador mira“, koje dodjeljuje Univerzalna
Federacija Mira, čime je njegov rad prepoznat i kao doprinos jednoj višoj vrijednosti miru, pomirenju i zajedničkom životu. Danas je zaposlen u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Crne Gore, u Direktoratu za interkulturalizam, i na tom mjestu njegova riječ dobija novu odgovornost institucionalnu, državnu, ali i ljudsku da različitost ne bude „paradigma suprotnosti“ već bogatstvo.
U toj porodičnoj cjelini važno mjesto pripada i Kristjanovoj supruzi, Kristini, profesorici engleskog jezika, koja se takođe javlja kao autorka i istraživač u prostoru društvene tematike. Objavila je knjigu „Zastupljenost albanskih žena u političkom životu Crne Gore“, čime je otvorila jedno važno pitanje savremenog društva pitanje vidljivosti, zastupljenosti i snage ženskog glasa. Jer ne treba zaboraviti društvo koje u političkom prostoru ne prepoznaje ženu, teško može govoriti o punoj demokratiji, jednakosti i stvarnoj slobodi. Najmlađa u porodici Dukaj, Merita Dukaj, studentkinja je III godine Međunarodnih odnosa i diplomatije, i već sada pokazuje da nova generacija Dukaja ne nosi riječ samo kao nasljeđe, nego i kao viziju budućnosti. Ona je autorka zbirke „Prvi zraci“, što samo po sebi zvuči kao naslov koji govori o početku, o snazi mladosti i o svjetlosti koja tek dolazi. Merita je mlada ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori, a još kao srednjoškolka bila je mlada reporterka UNICEF-a, što pokazuje da je njen put rano ušao u prostor društvene odgovornosti, javnog govora i angažmana. Nedavno je izabrana u Savjet omladinskih inicijativa kod predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, a 2024. godine uspješno je završila školu retorike u Podgorici. Sve to govori da se u njoj spajaju obrazovanje, javni angažman i sposobnost da riječ pretvori u djelovanje pametno i dostojanstveno.
Ali, svaka kuća koja ima ovakvu snagu u javnosti, ima i svoju unutrašnju podršku zato, s punim pravom treba pomenuti Đustu Dukaj, suprugu Đokinu i majku Dijane, Kristjana i Merite ženu koja je kako i sami priznaju, bila i ostala njihova najveća podrška. Jer nema novinarskog puta bez oslonca, nema javnog trajanja bez porodične podrške i snage. Đusta je majka koja zaslužuje možda i najveće priznanje u ovoj priči. Ona je ruka kuće, ona toplina koja drži porodicu na okupu, ona unutrašnja besa doma. I u tom smislu, ona nije samo majka i supruga ona je onaj snažni dio uspjeha ove porodice, čuvar ognjišta, i ona potvrda da se najvažnije vrijednosti ne uče u porodici.
Kad se sve sabere, porodica Dukaj danas djeluje kao rijedak primjer kako se riječ može prenositi kao moralni kodeks. Đokin novinarski put je put koji je trajao i traje, ali još ljepše je što taj put nije ostao usamljen. U Dijani, Kristjanu i Meriti i u njihovim djelima vidi se da je besa u etru postala besa u životu. A to je najveći dokaz da Đoka Dukaj nije ostavio samo priloge, emisije i tekstove ostavio je školu časti. I ostavio je porodicu koja zna da je riječ istovremeno i dar i odgovornost, i svjetlo i mjera, i most među ljudima a te mostove jedino možemo čuvati i sačuvati ako pišemo jedni o drugima i poštujemo jedni druge.
Zato Đoka Dukaj danas stoji ponosno, kao Dečić nad Tuzima, miran i uspravan, da śedoči i bilježi ne samo događaje, nego i ljude i vrijeme. Stojeći iznad svoje Malesije iznad svojih Tuzi i svoje Crne Gore, on ne gleda odozgo, već gleda daleko onako kako gledaju ljudi koji znaju đe pripadaju, ali i kome pripadaju istini, obrazu i čovjeku ali i svom albanskom identitetu prezentujući najljepše vrline i osobine svog podneblja. Njegov glas iz etra Radija Crne Gore i njegova pisana riječ bile su i ostale blistavi (zlatni) put kojim se prelazi iz jedne obale u drugu iz nepovjerenja u razumijevanje, iz razlika u poštovanje, iz mira u nadu. I zato je Đoka i čovjek i novinar čija riječ ne zastarijeva, i dokaz da Crna Gora ima najviše smisla onda kad se njeni narodi pogledaju kao braća. A ja kao njegov crnogorski brat, ne pišem ovo da bih ga „okitio“ nego da bih rekao ono što se mora reći dragi Đoka, ponosni smo na tebe. Ponosni na tvoju skromnost, na tvoju besu, na tvoju mjeru, na tvoju riječ koja nije bila nikada prazna ni porazna. Ponosni što si kroz decenije ostao isti čovjek koji ne „trči“ za slavom, nego za istinom. Neka ti je srećno i dugo trajanje u toj čistoj riječi, jer dok god ima ljudi poput tebe, biće i onog najvažnijeg povjerenja među ljudima i mostova među narodima a ti si poput mosta na Cijevni ne mosta među obalama već most među narodima a to je najljepša i najplemenitija misija za koju se može živjeti.

Besa u etru - novinarski put Đoke Đokaja

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ocijenio je danas da će njegova zemlja u prvoj polovini 2026. godine biti spremna za otvaranje svih klastera, a potpuno tehnički spremna za prijem u Evropsku uniju 2027. godine, javlja Ukrinform.
Zelenski je, tokom zajedničke konferencije za novinare sa predsjednicima Litvanije i Poljske u Viljnusu, izjavio kako je važno da Ukrajina odredi konkretan datum pristupanja EU u mirovnom sporazumu kako bi se obezbijedile jasne bezbjednosne garancije i spriječilo bilo kakvo blokiranje njenog članstva.
„Drugi sloj bezbjednosnih garancija za Ukrajinu su evropske bezbjednosne garancije, Koalicija voljnih i, što je najvažnije – članstvo u Evropskoj uniji. To su ekonomske bezbjednosne garancije za Ukrajinu. Ciljamo na 2027. godinu“, rekao je Zelenski.
Po njegovim riječima, „Ukrajina će tehnički biti spremna u prvoj polovini 2026. godine u smislu otvaranja svih klastera“.
„Potpuno tehnički, bićemo spremni 2027. godine, po našem mišljenju. Želimo konkretan datum u našem sporazumu o okončanju rata kako bi se sve strane pridržavale ovih sporazuma, uključujući i agresora, koji će potpisati plan od 20 tačaka ako dođe trenutak, kako nas niko ne bi mogao blokirati nakon toga“, rekao je ukrajinski predsjednik.
Zelenski je napomenuo da su glavne garancije bezbjednosti za Ukrajinu bilateralni sporazumi sa Sjedinjenim Američkim Državama i da je „relevantni dokument već 100 odsto spreman“.
„Čekamo spremnost naših partnera – datum i mjesto potpisivanja. Nakon toga, dokument će ići na ratifikaciju u Kongres SAD-a i u ukrajinski parlament, u skladu sa našim sporazumima“, dodao je Zelenski.
Zelenski je sa suprugom Olenom doputovao u prijestonicu Litvanije povodom obilježavanja 163. godišnjice Januarskog ustanka u Viljnusu.

Tag: odbor