Pokret Preokret podnio je danas Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 73 odluke o mjesnim zajednicama Glavnog grada Podgorica koji omogućava da vlast direktno imenuje predsjednike savjeta mjesnih zajednica, čime se poništava pravo građana na neposredan izbor i vraća partijska kontrola nad mjesnim zajednicama.
Podsjećaju da se članom 73 odluke o mjesnim zajednicama propisuje da Odbor za izbor i imenovanja Skupštine Glavnog grada, na prijedlog predsjednika Skupštine, određuje vršioce dužnosti predsjednika Savjeta u mjesnim zajednicama, čime se direktno obesmišljava direktan izbor za organe u mjesnim zajednicama što je trebalo biti jedna od osnovnih namjera ove odluke.
- Ovakvim konačnim tekstom odluke o mjesnim zajednicama i kasnijim postupanjem aktuelne vlasti u Podgorici otvoren je put da mjesne zajednice ponovo budu podređene partijama, a aktivnosti u tom pravcu omogućava član čiju smo ocjenu ustavnosti tražili, odnosno za koji smo predložili Ustavnom sudu da taj član 73 odluke bude stavljen van snage kako bi se konačno počeli sprovoditi neposredni izbori za mjesne zajednice i time spriječilo dalje prolongiranje tog procesa - navodi Preokret.
U obraloženju inicijative za ocjenu ustavnosti, između ostalog, navedeno je da Ustav Crne Gore garantuje pravo na lokalnu samoupravu i učešće građana u upravljanju javnim poslovima, a da se osporenim članom 73 odluke prenosi se izbor predstavnika mjesnih zajednica u nadležnost Skupštine Glavnog grada, čime se uskraćuje pravo građana da neposredno biraju svoje predstavnike u organima mjesne zajednice, što odluku čini nesaglasnom sa zakonom i Ustavom.
U inicijativi se navodi i da posebnu zabrinutost zbog ovakve odredbe člana 73 odluke predstavlja mogućnost uvođenja predstavnika političkih partija u način rada mjesnih zajednica, što je u suprotnosti sa njenom svrhom i načelima samostalnosti i autonomije mjesnih zajednica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Preokret podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti kako bi se zaštitilo pravo građana da neposredno biraju organe u mjesnim zajednicama

Ustavni sud Crne Gore, na danas održanoj sjednici, pokrenuo je postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pojedinih odredbi Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete pošto cijene da se osnovano postavlja pitanje njihove usaglašenosti sa Ustavom i zakonom.
Postupak je, kako su naglasili u Ustavnom sudu, pokrenut prihvatanjem inicijative Zaštitnika imovinsko pravnih interesa Crne Gore.
- Ustavni sud je ocijenio da se osnovano postavlja pitanje da li je zarada prosvjetara Granskim ugovorom regulisana drugačije u odnosu na način kako je to propisano aktom više pravne snage - Zakonom o zaradama -zaposlenih u javnom sektoru, odnosno da li je povrijeđen ustavni princip o saglasnosti pravnih propisa - kazali su u najvišoj sudskoj instanci.
Ocijeniće se, kako su precizirali, ustavnost i zakonitost članova 16, 17, 19, 22, 23, 24 i 31 Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete.
- Naglašavamo da Ustavni sud, saglasno Ustavu, ne ocjenjuje ustavnost i zakonitost granskog kolektivnog ugovora za pojedine oblasti u odnosu na Opšti kolektivni ugovor, već samo u odnosu na Ustav i zakon - napomenuli su u saopštenju.
Pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti podrazumijeva, kako su dodali, i dostavljanje rješenja Vladi Crne Gore i reprezentativnom sindikatu prosvjete kako bi dali odgovore na iznijete navode.
- Pa na osporene odredbe Granskog ugovora ugovorne strane mogu sporazumno reagovati i prije konačne odluke suda, u skladu sa njegovim pravnim stavovima - zaključili su u Ustavnom sudu.

Ustavni sud pokrenuo ocjenu ustavnosti Granskog ugovora za prosvjetu

Crnogorski forum je predao inicijativu za ocjenu ustavnosti Temeljnog ugovora sa SPC.
- Zahtijevamo da Ustavni sud samoinicijativno pokrene proces u skladu sa svojim ustavnim obvezama i Zakonom o ustavnom sudu - kazala je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.
Ona je predala Vrhovnom državnom tužilaštvu i krivičnu priju protiv bivšeg premijera Dritana Abazovića koji je i potpisao TU sa srpskim patrijarhom Porfirijem.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjmarkovic_%2Fstatus%2F1943645292366017018&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Marković podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti TU i krivičnu prijavu protiv Abazovića

Unija poslodavaca (UPCG) pozdravila je pokretanje postupka ocjene ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini kao i činjenicu da se nakon skoro šest godina izvjesno ide ka rješenju pitanja od značaja za trgovačku i turističku privredu.
- Nijesmo iznenađeni time što je Ustavni sud na ovakav način vrednovao argumentaciju koju smo objedinili Inicijativom za ocjenu ustavnosti koju smo podnijeli 2019. godine, budući da je predmetni član 35a sporan iz više razloga - naveli su iz UPCG.
Oni vjeruju da će pokretanje postupka socijalni partneri, odnosno sindikati i Vlada, doživjeti kao povod da se kroz razgovor dođe do trajnog i održivog rješenja u vezi sa tim pitanjem.

UP: Nakon skoro šest godina ide se ka rješenju

Šef Kluba odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković najavio je da će podnijeti inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke Odbora direktora Vodovoda kojom je uvedeno poskupljenje vode od 41 odsto.
Mašković smatra da je ova odluka donijeta nezakonito i na štetu građana, jer nije ispoštovan zakonom propisani postupak.
On dodaje da je skupštinska većina, izostankom sa sjednice 11. novembra 2024. godine, jasno pokazala da nije saglasna sa ovim povećanjem cijena, što je, prema Zakonu o komunalnim djelatnostima, trebalo da dovede do privremenog smanjenja cijena vode za 10 odsto, a ne do njihovog nezakonitog uvećanja.
- Da je primjenom nezakonitog cjenovnika ugrožen i javni interes proizilazi iz člana 29 Zakona o komunalnim djelatnostima kojim je propisano da se javni interes obezbjeđuje, između ostalog, davanjem saglasnosti na cjenovnik za pružanje komunalnih usluga, odnosno isporuku komunalnog proizvoda - naveo je on.
Pored toga, Mašković naglašava da su dugovanja Vodovoda rezultat lošeg upravljanja, partijske kadrovske politike i kontinuitane neodgovornosti novog menadžmenta.
- Gubitak od više miliona eura u prošloj godini, partijsko zapošljavanje i loše upravljanje, uz nesposobnost trenutne gradske uprave da pronađe održiva rješenja, doveli su do ove situacije. Gradonačelnik sada čak pominje i stečaj kao opciju, što je otvoreno priznanje neuspjeha u upravljanju ključnim gradskim preduzećem - poručuje Mašković.
On dodaje da se poskupljenje vode koristi samo kao kratkoročno gašenje požara u budžetu Vodovoda, bez strateškog rješenja i odgovornog planiranja.
- Ovo nije samo ekonomski problem, već i politička odluka kojom se teret nesposobnosti prebacuje na građane. Vodovod je u dugovima od šest miliona eura, a ova vlast nije preduzela nijedan ozbiljan korak ka njegovoj stabilizaciji, osim što je direktno posegla u džepove građana - zaključio je Mašković dodajući da će Evropski savez nastaviti pravnu i političku borbu protiv ove odluke i svih budućih poteza gradske uprave koji su na štetu građana.

Mašković: Podnijećemo inicijativu za ocjenu ustavnosti odluke o povećanju cijene vode u Podgorici

Ustavni sud Crne Gore i dalje ignoriše davno podnijete inicijative koje se tiču ocjene ustavnosti i zakonitosti, čime ozbiljno narušava povjerenje građana u pravnu sigurnost i transparentnost institucija, kazali su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).&nbsp;
Inicijative CDT-a, podnijete tokom 2022. i 2023. godine, nijesu jedine koje čekaju odgovor. Kako je rekla programska direktorica CDT-a Milica Kovačević, prema dostupnim podacima, na kraju 2023. godine u radu Ustavnog suda bilo je 318 predmeta u postupcima za ocjenu saglasnosti s Ustavom i zakonom, od kojih je 258 preneseno iz prethodnih godina.&nbsp;
- Javnost nema informacije o tome ko je podnio ove inicijative, koliko su važne, niti koliko dugo čekaju na rješavanje - naglasila je ona.
Podsjeća da CDT već skoro godinu i po dana čeka odluku Ustavnog suda o inicijativi za ocjenu ustavnosti Odluke o dopuni Statuta opštine Nikšić, kojom je uvedena "krsna slava" grada.&nbsp;
- Ovom odlukom opština Nikšić je stavila pravoslavnu vjersku zajednicu u privilegovan položaj, što je u suprotnosti s principom jednakosti i pravom na slobodu vjeroispovijesti. Zadatak Ustavnog suda je da spriječi moguću diskriminaciju, a ne da je ignoriše. Njihova pasivnost ohrabrila je i druge opštine da donose slične diskriminatorne propise - kazala je Kovačević.
Takođe, ona napominje da inicijativa za ocjenu izmjena Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, kojim je tokom raspisanog izbornog procesa formirana opština Zeta, čeka već više od dvije godine.
- Iako greške napravljene u odavno završenom izbornom procesu više ne mogu biti ispravljene, neophodno je da Ustavni sud iznese svoj stav kako se pasivnost ne bi shvatila kao podrška izmjenama izbornih granica tokom samog izbornog procesa. Ovo pitanje je posebno važno u kontekstu predstojeće izborne reforme, kojom treba spriječiti buduća kršenja standarda za fer izbore - naglasila je Kovačević.
Prema njenim riječima, nedostatak transparentnosti u radu Ustavnog suda predstavlja ozbiljan problem.&nbsp;
- Ova institucija, koja bi trebala biti garant ustavnosti i zakonitosti, djeluje kao "crna rupa" u kojoj inicijative nestaju, a građani ostaju bez ikakve informacije o ishodu ili vremenskom okviru donošenja odluka. Netransparentnost i zatvorenost Ustavnog suda je godinama predmet kritika međunarodnih organizacija, posebno u kontekstu postupanju po izbornim žalbama, ali te kritike nisu donijele nikakve promjene - napomenula je Kovačević.
Dok se druge institucije pravosudnog i upravnog sistema, kroz decenije reformi, polako kreću ka većoj otvorenosti prema javnosti, Ustavni sud, ističe Kovačević, ostaje zatvoren, bez mehanizama koji bi osigurali odgovornost i transparentnost.&nbsp;
- Ovakva praksa ugrožava pravnu sigurnost i otežava praćenje i kontrolu rada ključne institucije koja bi trebala biti stub pravde i ustavnog poretka u Crnoj Gori. Zahtijevamo hitno rješavanje ovih pitanja, kako bi Ustavni sud počeo odgovarati na brojne inicijative – ne samo naše, već i mnoge druge koje već godinama čekaju na odgovor - zaključila je Kovačević.

Kovačević: Ustavni sud mora prestati da ignoriše inicijative, odgovornost javnosti ne smije biti izuzetak

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.178 ambulantnih pregleda, od čega 398 u Institutu za bolesti djece (IBD).&nbsp;
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 167 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 294.
- U istom periodu obavljena su 73 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljena su 144 pacijenta, od čega 18 u IBD-u- kaže se u saopštenju.
Navodi se da su u Centru za radiološku dijagnostiku odrađene 622 dijagnostičke procedure, od čega 96 CT i 50 MR pregleda.
&nbsp;- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 92 dijagnostičke procedure, od toga tri CT i sedam MR pregleda- rekli su iz KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove naveli su da su u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana 1.334 pacijenta i odrađeno 37.214 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 15 beba.

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda, rođeno 15 beba

Predaja teritorije Rusiji bila bi "neprihvatljiva" za Ukrajinu, izjavio je načelnik ukrajinske vojske general Aleksandar Sirski.
Sirski je u intervjuu za Skaj njuz naveo da "pravedan mir" može da se postigne jedino prekidom borbi duž trenutne linije fronta, nakon čega bi uslijedili pregovori.&nbsp;
Optužio je Moskvu da koristi pokušaje posredovanja predsjednika SAD Donalda Trampa kao "pokriće" dok ruske trupe nastavljaju ofanzivu.
- Neprihvatljivo da se jednostavno odreknemo teritorije, upravo zato se borimo - rekao je Sirski i dodao da bi svaki mir koji uključuje ustupanje teritorije bio "nepravedan i neprihvatljiv".
Načelnik je istakao da Ukrajina i dalje zavisi od zapadne vojne pomoći, posebno SAD, ali je rekao da se oslanja i na evropske saveznike u slučaju prekida američke podrške.
- Branimo ne samo sebe, već cijelu Evropu - naveo je Sirski.&nbsp;
Sirski je istakao da se "najžešće" borbe trenutno vode oko Pokrovska, Kupjanska, Limana i Guljajpolja, dok Ukrajina koristi i napade bespilotnim letjelicama na rusku infrastrukturu, uključujući naftne objekte i vojne ciljeve.
- Nema pauze. Pod okriljem pregovora, neprijatelj pokušava da zauzme što više naše teritorije - upozorio je Sirski i dodao da Moskva ne pokazuje znake smanjenja ofanzivnih operacija.&nbsp;

Sirski: Predaja teritorije bi bila neprihvatljiva

Izraelska fašistička vlada muči palestinske zatvorenike do smrti, saopšteno je iz Ambasade Palestine u Crnoj Gori.
- Nedavno je otkriveno da su tokom posljednjih nekoliko mjeseci tri palestinska zatvorenika iz Gaze ubijena u izraelskim pritvorskim logorima. Time je ukupan broj palestinskih zatvorenika za koje se pouzdano zna da su u protekle dvije godine umrli zbog mučenja ili nedostatka medicinske brige porastao na najmanje 100 - naveli su u saopštenju.
Kako su dodali, poznato je da se više od 10.000 Palestinaca, uključujući 350 djece i 50 žena, nalazi u izraelskim pritvorskim logoru i suočavaju se sa svim vrstama mučenja.
- Izraelske okupacione snage, samo u toku novembra, uhapsile su 570 Palestinaca na okupiranoj Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalimu. Nedavne informacije koje su pristigle od oslobođenih zatvorenika otkrile su da su izraelski zločini u porastu, uključujući i zločine protiv političkog vođe Marwana Barghoutija, kojem su, kako se navodi, slomljena rebra, zubi i prsti jedan za drugim, a odsječen mu je i dio uha - saopštili su iz Ambasade Palestine.
Navode da su mnogi zatvorenici iz Gaze prisilno nestali, pored desetina onih koji su pogubljeni po kratkom postupku.
- Unakažena i jedva prepoznatljiva tijela vraćena su nakon stupanja na snagu primirja kao dokaz sistematskih pogubljenja koje je sprovodila te i dalje sprovodi okupaciona sila. Izrael, okupaciona sila, i dalje zabranjuje Međunarodnom komitetu Crvenog krsta i drugim međunarodnim organizacijama za ljudska prava da posjećuju palestinske pritvorenike u izraelskim zatvorima. Neaktivnost međunarodne zajednice omoguća nastavak izraelskih gnusnih zločina nad Palestincima, te su potrebne hitne međunarodne akcije kako bi se izraelska vlada pozvala na odgovornost za svoje zločine. Vrijeme je da se okončaju duge decenije nekažnjivosti koje su date izraelskom režimu - zaključuje se u saopštenju Ambasade Palestine u Crnoj Gori.

Ambasada Palestine: Potrebne hitne međunarodne akcije kako bi se izraelska vlada pozvala na odgovornost za svoje zločine

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović učestvovao je u Berlinu na panel-diskusiji „Kreiranje budućnosti Zapadnog Balkana: osnaživanje kreatora sjutrašnjice“, u okviru Desetog ambasadorskog foruma o Zapadnom Balkanu u organizaciji Fondacije Konrad Adenauer, i tom prilikom naglasio da su mladi u Crnoj Gori najjači podržavaoci evropske integracije, te da ukupna podrška članstvu u Evropskoj uniji, koja iznosi oko 80 odsto, predstavlja značajan resurs za ubrzanje reformi.
Govoreći o dinamici pregovora sa EU, potpredsjednik je podsjetio da Crna Gora očekuje da u decembru zatvori najmanje pet poglavlja, što će biti važan korak ka završnoj fazi pregovora.
- Dodao je da reforme u oblasti vladavine prava, zajedno sa mjerama koje doprinose poboljšanju životnog standarda – uključujući rast prosječne zarade ostvaren zahvaljujući programima aktuelne Vlade – stvaraju preduslove da mladi ljudi „vide razlog da ostanu, da grade karijeru kod kuće i da vjeruju u budućnost u okviru Evropske unije - navode iz Vlade.
Istakao je da napredak u evropskim integracijama jača povjerenje mladih u institucije i otvara prostor za društvene i ekonomske promjene koje doprinose njihovoj profesionalnoj i ličnoj perspektivi.
- Crna Gora, kako je dodao, pokazuje da reformski proces donosi opipljive rezultate i da evropski put ima jasnu, mjerljivu dinamiku koja ohrabruje mlade generacije - ističe se u saopštenju.
Na pitanje o kredibilitetu politike proširenja, posebno za države Zapadnog Balkana, Ivanović je istakao da bi precizno definisanje vremenskog okvira za prijem novih članica, na liniji pristupa zasnovanog na zaslugama, dodatno osnažilo motivaciju građana i ukupnu stabilnost evropske integracije.
- Podsjetio je da je od Samita u Solunu prošlo više od dvije decenije, te naglasio da zajedničko usaglašavanje evropske perspektive Crne Gore – uključujući i jasnije konturisanu dinamiku – ima snažan mobilizacijski efekat i doprinosi produbljivanju povjerenja između država članica i država kandidata. U tom kontekstu, Ivanović je naveo da se 2028. godina prirodno nameće kao realna i na napretku zasnovana perspektiva Crne Gore, što dodatno učvršćuje njen status najuspješnijeg primjera procesa proširenja. Kako je istakao, jasnija i jedinstvena poruka Evropske unije o daljem toku procesa obezbijedila bi dodatnu energiju za finalizaciju reformi i učvrstila uvjerenje građana u uspješan završetak evropskog puta - dodaje se.
Podsjetio je da je od Samita u Solunu prošlo više od dvije decenije, te naglasio da bi zajedničko usaglašavanje evropske perspektive Crne Gore – uključujući i jasno definisanu dinamiku – imalo snažan mobilizacijski efekat i doprinosilo produbljivanju povjerenja između država članica i kandidata.
U tom kontekstu, Ivanović je naveo da se 2028. godina pojavljuje kao realna i ostvariva perspektiva u svjetlu učinjenog napretka i ambicije da Crna Gora ostane najuspješniji primjer procesa proširenja. Kako je istakao, jasna i jedinstvena poruka Evropske unije o daljem toku procesa dala bi dodatnu energiju za finalizaciju reformi i učvrstila uvjerenje građana u uspješan završetak evropskog puta.
Tokom boravka u Berlinu, potpredsjednik Ivanović učestvovao je i na okruglom stolu „Budućnost Berlinskog procesa: ambicije, rezultati i prepreke“, u okviru kog je razgovarano o značaju proširenja Evropske unije, aktuelnim izazovima i regionalnim inicijativama koje doprinose stabilnosti i saradnji u okviru Zapadnog Balkana.

Ivanović u Berlinu: Precizniji vremenski okvir jača povjerenje u proces proširenja

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: ocjena-ustavnosti